ʼE Tou Maʼuliʼi Feafeaʼi Te Vilitute
ʼE FAKALILIU e te ʼu tikisionalio ʼo te temi nei ia “te vilitute” ohage “ko te aga māʼoluga ʼaē ʼe tonu ke fai; ko te agalelei.” ʼE ko he “aga pea mo he manatu ʼe totonu; te lelei ʼo te aga.” ʼE ʼui e te tagata fai tikisionalio ko Marvin R. Vincent, ko te ʼuhiga ʼuluaki ʼo te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “vilitute,” ʼe hā ʼaki ai “te lelei ʼaupito ʼo he faʼahiga meʼa.” Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te lau ʼaē, ʼe ko he ʼu kalitate te fakaʼeteʼete, mo te lototoʼa, mo te lolomi ʼo kita, mo te faitotonu, mo te loto manavaʼofa, mo te faʼa kātaki, mo te agatonu pea mo te agavaivai pea mo te faitotonu. Neʼe toe fakamahino foki ko te vilitute ʼe “ko he mulimuli ki he fakatuʼutuʼu totonu.”
Ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli ki ai ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe lelei ʼaupito pea mo te aga ʼaē ʼe totonu? Neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Newsweek, “maʼa te faleako maʼuhiga ʼo te filosofia ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ko te lotolotolua, ʼaē neʼe tupu mai te temi ʼaē ʼe higoa ko te siècle des lumières, neʼe ina fakamālohiʼi te ʼu manatu fuli ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼo ina ʼui ʼe ko he meʼa ʼe fakalogo kia kita takitokotahi, ʼe kita filifili tonu te meʼa ʼaē ʼe kita logoʼi ʼi tokita loto peʼe ko he meʼa ʼe kita filifili ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua.” Kae ʼe fakalogo koa te ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi ki he faʼahiga filifili peʼe ki he fakaloto fīmālie? Kailoa. ʼO ʼuhiga mo tatatou maʼuliʼi ʼo te vilitute, ʼe ʼaoga ke ʼi ai hotatou falanakiʼaga ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi—ko he pelesepeto ʼe feala ke kita fakaʼaogaʼi moʼo vakaʼi peʼe lelei peʼe kovi he faʼahiga aga.
Te Matapuna Moʼoni Pe e Tahi Ki Te Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
ʼE ʼi ai te matapuna moʼoni pe e tahi ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai—ko te Tupuʼaga ʼo te malamanei, ia Sehova ʼAtua. ʼI tana ʼosi fakatupu te ʼuluaki tagata, ia Atama, neʼe tuku age e Sehova ʼAtua te fakatotonu ʼaenī: “Ko te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala anai hau kai ki ai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni ai anai.” (Senesi 2: 16, 17) Neʼe fakatoʼo e Sehova ʼAtua ki te fuʼu ʼakau te higoa makehe ʼaia, moʼo fakahā ʼaki ʼe feala kia ia tokotahi ke ina filifili te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi ki tana ʼu fakatupu. Neʼe liliu ai te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ko te fakatafito moʼo fakafuafua te ʼu gāue ʼa he tahi ʼo feiā pea mo tona agaaga. Kapau ʼe mole ʼi ai te ʼu pelesepeto ʼaia, pea ʼe mole feala ke tou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe lelei mai te meʼa ʼaē ʼe kovi.
Ko te fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, neʼe fakatuʼu kia Atama mo Eva ke feala hanā filifili—peʼe nā fakalogo peʼe nā talagataʼa. Kia nāua, ko te vilitute neʼe faka ʼuhiga ke nā mulimuli ki te fakatotonu ʼaia. ʼAki te temi, neʼe hoki fakahā e Sehova te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole ina leleiʼia, pea neʼe ina fakatohi te potu ʼaia maʼa tatou ʼi te Tohi-Tapu. Koia, ko te gāueʼi ʼo te vilitute ʼe kau kiai mo tatatou fakalogo ki te ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu ʼa Sehova ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu.
Ke Tou Mālama Lelei Ki Te ʼu Pelesepeto ʼa Te ʼAtua
Kapau neʼe fakahā e Sehova ʼAtua ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe mole koa la tonu ke tou mālama lelei kiai? Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu, koteʼuhi ke maʼu katoa e te tagata ʼa te ʼAtua te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga ki te gāue lelei fuli pe.”—2 Timoteo 3: 16, 17, MN.
Ohage foki la, tou tokagaʼi age muʼa te meʼa ʼaē neʼe mahino hala kiai ia Kunihito, ʼaē neʼe tou palalau kiai ʼi te ʼuluaki alatike, ʼi tana fia fakahā te fia mālalo ohage ko tona fai māhani ʼi tona fenua. Ko tana vakavakaʼi fakalelei te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu neʼe tokoni ki ai ke ina maʼu he fakasiosio lelei. ʼE moʼoni ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e te Tohi-Tapu ke tou fia mālalo, pea mo ina fakatokaga mai ke ʼaua naʼa kita falala fau kia kita totonu pea mo kita fialahi. (Tāʼaga Lea 11:2; Mikea 6:8) Kae ʼi te fakahāhā e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu kalitate ki “he tuʼulaga faka taupau,” neʼe palalau ki te “holi” ki te pilivilesio ʼaia. (1 Timoteo 3: 1, MN ) ʼE mole tou “holi” anai ʼaki te manatu ʼaē ki he fia hā, ʼo tatau pe ʼe mole tonu anai ke kita ʼui ʼe mole kita lavaʼi anai.
Koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga lelei ʼaē ʼe tonu ke fakahā ʼi te faʼahi ʼo te gāue? Ko te ʼu aga fakakākā ʼo ʼuhiga mo te lao faka puleʼaga pea mo te tukuhau, ʼe ko he meʼa māhani ʼi te mālama ʼaenī. Kae tatau aipe pe koteā ʼaē ʼe fai e te hahaʼi, ʼe ʼui e te pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼe tonu ke tou “agatonu ia meʼa fuli pe.” (Hepeleo 13: 18, MN ) Koia, ʼe tou maʼuliʼi te vilitute ʼo tou agatonu ki te ʼu patolo, mo te kau gāue, mo te ʼu hahaʼi fakatau koloā, pea mo te ʼu puleʼaga. (Teutalonome 25: 13-16; Loma 13:1; Tito 2: 9, 10) ʼE mahino ʼe uga e te agatonu te loto falala pea mo te lotolelei. Pea kapau ʼe kita tohi ʼi he pepa he ʼu talaga neʼe kua tukuʼaki, ʼe tautau tekeʼi ai te femahinohalaʼaki pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke malaga ʼuhi ko te hoko mai ʼo “he ʼu meʼa fakafokifā.”—Tagata Tānaki 9:11; Sakopo 4: 13, 14, MN.
Ko te faʼahiga teuteu ʼe ko he tahi ʼaia faʼahi ʼe ʼaoga ke tou maʼu ai te vilitute. ʼE tahi ʼalu pe te faʼahiga fai teuteu mo te agaʼi fenua, pea ʼe lagi mālohi te ʼu fakaneke ʼa te hahaʼi ke tou mulimuli ki te ʼu faʼahiga lamote foʼou. Kae ʼe tonu koa ke tou mulimuli ki te ʼu faʼahiga lamote kehekehe ʼaia? ʼE fakatokaga mai e te Tohi-Tapu ke tou “fakagata [tatatou] muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Loma 12: 2, MN ) Neʼe mole fia fakatuʼu e Paulo he ʼu lekula, kae neʼe ina tohi fēnei ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua: “ ʼE ʼau loto ki te ʼu fafine, ʼaki he teu lelei, ke nātou teuteu ʼaki he agavaivai pea mo fakapotopoto, ke ʼaua naʼa nātou fai he ʼu fī ʼulu, peʼe ko he aulo, mo ni ʼu mataʼi tofe, mo ni ʼu mutuʼi meʼa totogi kovi, kae [ke nātou teuteu] ʼi hona ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga mo te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou lau ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼAtua.” (1 Timoteo 2: 9, 10, MN ) Ko te pelesepeto ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine. ʼE mahino ia, ʼe lahi te faʼahiga fai teuteu ʼe mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua peʼe ki he filifili takitokotahi.
ʼE toe fakahā pe foki e te Tohi-Tapu te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē ʼe tautea katoa e te ʼAtua. Ia 1 Kolonito 6: 9, 10, ʼe tou lau ai te fakatokaga ʼaenī: “Pe mole iloi e koutou, e mole tofià i te puleaga o te Atua te tagata e mole agatonu? Aua naa koutou faihala! O feiape mo te hahai feauaki, te kau tauhi taulaʼatua, te hahai tono, te hahai agai fafine, te hahai fakasotoma, te hahai kaihaa, te hahai manumanu, te hahai konahia, te hahai fasituu mo te hahai kaka, e mole natou tofià anai i te Puleaga o te Atua.” Neʼe tokoni te vaega ʼaenī kia Maria, ʼaē neʼe kua tou talanoa ki ai, ke mahino ʼaki te pelesepeto ki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai mo Juan neʼe kovi pea neʼe tonu ke ina fakagata te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe ina loto ke leleiʼia ia ia e te ʼAtua. ʼE mahino mai, moʼo gāueʼi te vilitute, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi lelei te ʼu pelesepeto ʼa Sehova.
Ke Tou Ako Mo Te Loto
Ko te vilitute ʼe mole ko he fakamamaʼo feiā pe mai te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE mālohi ia. Ko he tagata ʼe ina maʼu te vilitute ʼe agalelei. ʼE ʼui fēnei e te polofesea, “ ʼe ʼaoga ke akoʼi te vilitute ʼaki te loto pea mo te fakakaukau.” Kae ko te maʼuliʼi ʼo te vilitute ʼe mole gata ʼaki pe takita mālama ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE fakamaʼua kiai he metitasio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tohi ai, ke maʼu ʼi totatou loto he fakafetaʼi kia Sehova pea mo uga tatou ke tou maʼuliʼi te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu.
Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE ʼau manako ki tau lao! ʼI te ʼaho fuli pe ʼe ʼau manatu kiai.” (Pesalemo 119:97) Pea neʼe tohi fēnei e te Hau ko Tavite: “Neʼe ʼau manatuʼi te ʼu ʼaho ki muʼa atu; neʼe ʼau metitasio ki tau ʼu gāue fuli; ʼaki he lotolelei neʼe ʼau fia tokagaʼi tuʼumaʼu te ʼu gāue ʼo tou ʼu nima.” (Pesalemo 143:5) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tou fakapipiki te metitasio ʼi te faikole ki tatatou ako te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu.
ʼE moʼoni, ʼe feala ke faigataʼa te maʼu ʼo he temi ki he ako fakalelei ʼaki te metitasio. Kae ko te faiga ki te vilitute ʼe ina fakamaʼua mai ke tou totogi te temi mai te tahi ʼu gāue. (Efeso 5: 15, 16) Ko Aaron, ʼe taʼu 24, ʼe ina fakaʼaogaʼi feiā tona temi ʼi te ʼaho fuli ʼo ʼala tautonu ia ʼi te vaeluaʼi hola ʼi te hola ʼaē neʼe ʼala māhani ai. ʼE ina fakamatala fēnei: “ ʼI te kamata, neʼe ʼau lau pe te Tohi-Tapu lolotoga te vaeluaʼi hola. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe mahino kia ʼau te maʼuhiga ʼo te metitasio. Koia ʼi te temi nei, kua ʼau fakaʼaogaʼi te vaelua ʼo te temi ʼaia moʼo fakakaukauʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau lau. Pea ʼe fua lelei moʼoni kia ʼau.” ʼE feala pe ke fai te metitasio ʼi te tahi age ʼu lakaga. ʼI tana hiva kia Sehova, neʼe ʼui fēnei e Tavite: “Lolotoga te ʼu temi leʼo ʼo te pōʼuli, ʼe ʼau metitasio kia te koe.” (Pesalemo 63:6) Pea ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼI te tō ʼo te afiafi, neʼe hū ia Isaake ki tuʼa ʼi te tuvao moʼo metitasio.”—Senesi 24:63.
ʼE maʼuhiga te metitasio ki te fakatuputupu ʼo te vilitute, koteʼuhi ʼe ina faka fealagia mai ke tou logoʼi te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e Sehova pea mo tou faigaʼi ke tatau tatatou ʼu manatu pea mo tana ʼu manatu. Ohage la, ko Maria neʼe ina ʼiloʼi ko te ʼAtua ʼe ina tapuʼi te folonikasio. Kae ke ‘fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo pipiki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei,’ neʼe ʼi ai te ʼu vaega tāfito ʼo te Tohi-Tapu neʼe tonu ke ina metitasioʼi. (Loma 12:9) Neʼe tokoni age ki ai ke sio ki te ʼaoga ʼaē ke ina fai he ʼu fetogi ʼi tana ʼosi lau ia Kolose 3: 5, ʼaē ʼe uga ai tatou ke tou ‘fakamate te ʼu koga ʼo totatou sino ʼo ʼuhiga mo te folonikasio, mo te aga heʼeʼaoga, mo te manako ki te ʼu felāveʼi fakasino, mo te holi ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo te mānumānu.’ Neʼe fai ai e Maria te fehuʼi ʼaenī kia ia totonu: ‘Koteā te ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe tonu ke ʼau fakamate? Koteā ʼaē ʼe tonu ke ʼau tokaga kiai naʼa malaga ia ʼau he ʼu holi heʼemaʼa? ʼE ʼi ai koa he ʼu meʼa ʼe tonu ke ʼau fetogi ʼi taku faʼahiga felogoi mo te hahaʼi tagata?’
Ko te metitasio ʼe kau ai te fakakaukauʼi ʼo te ʼu fua ʼo he aga neʼe kita fai. ʼE uga e Paulo te kau Kilisitiano ke nātou fakamamaʼo mai te folonikasio pea ke nātou gāueʼi te loto lolomi ke “ ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼe ina fai he meʼa ke kovi ki tona tēhina pea mo fakatupu kovi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faʼifaʼitaliha ai.” (1 Tesalonika 4: 3-7, MN ) Koʼeni te ʼu fehuʼi ʼe lelei ke tou fakakaukauʼi: ‘Kapau ʼe ʼau fai te potu ʼaenī, pea koteā anai tona fua kovi kia ʼau, mo toku famili, peʼe ki ʼihi age? ʼE malave feafeaʼi anai kia ʼau ʼi te faʼahi fakalaumālie, mo te faʼahi ʼo te loto, ʼo feiā mo te faʼahi fakasino? Koteā te meʼa neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe nātou maumauʼi te lao ʼo te ʼAtua ʼi te temi muʼa?’ Ko he faʼahiga fakakaukau feiā neʼe ina fakamālohiʼi te loto ʼo Maria, pea ʼe feala ke toe feiā mo koutou.
Koutou Ako Mai Te ʼu Faʼifaʼitaki
ʼE feala koa ke akoʼi te vilitute ʼi te faleako? Talu mai te ʼu sēkulō, neʼe fakakaukauʼi te fehuʼi ʼaia e te hahaʼi. Neʼe fakakaukau kiai te tagata fai filosofia Keleka ko Platon pea ʼi tana manatu ʼe feala te faʼahi ʼaia. Maʼa Aristote, ʼe hoki maʼu te vilitute mo kapau ʼe gāueʼi. Neʼe fakamatala fakanounou e te tagata fai sulunale te ʼu manatu kehekehe ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaia pea ina ʼui fēnei: “Moʼo fakanounou te faʼahi ʼaia, ʼe mole feala ke kita ako tokotahi te vilitute. Pea ʼe mole feala ke kita ako ʼi te ʼu tohi. ʼE haʼuhaʼu māmālie te aga ʼaē ʼe lelei mokā kita maʼuli mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou fakaloto mālohiʼi ia te vilitute pea mo nātou fakapale ia te faʼahi ʼaia.” Kae ʼe tou lava maʼu koa ʼifea he ʼu hahaʼi ʼe nātou maʼuliʼi te vilitute? Kapau ʼe lahi te ʼu fenua ʼe nātou maʼu ʼi ʼonatou ʼu fagana he ʼu hahaʼi neʼe nātou maʼuliʼi te vilitute, kae ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki moʼoni ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
Ko te faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te vilitute ʼe ko Sehova. Ka ina fai hana gāue, pea ʼe ina fakahoko ʼaki te vilitute pea ʼe ina fai tuʼumaʼu te meʼa ʼaē ʼe faitotonu pea mo lelei. ʼE tou lava fakatuputupu te vilitute mo kapau ʼe tou liliu ʼo ‘faʼifaʼitakiʼi ia te ʼAtua.’ (Efeso 5:1) Pea ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, ‘neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki ke tou mulimuli ki tona ʼu tafuga vaʼe.’ (1 Petelo 2:21) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te Tohi-Tapu ʼe lahi ai te ʼu fakamatala ʼo te ʼu tagata agatonu, ohage ko Apalahamo, mo Sala, mo Sosefo, mo Lute, mo Sopo, mo Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa Hepeleo e toko tolu. Kae ʼe mole tonu ke galoʼi mo te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi nei ʼaē neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuliʼi ʼo te vilitute.
ʼE Tou Lava Mālo
ʼE tou lava mālo moʼoni koa ʼi te fai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei kia mata ʼo te ʼAtua? Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tuku holo mai te agahala, koia ʼi ʼihi temi ʼe lagi tou fai ai he tau mālohi mo tatou totonu ʼo ʼuhiga mo te kakano pea mo te ʼatamai—ʼo ʼuhiga mo te meʼa lelei ʼaē ʼe tou fia fai pea mo tatatou mulimuli ki totatou ʼu holi agahala. (Loma 5:12; 7: 13-23) Kae ʼe feala ke tou mālo ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua. (Loma 7: 24, 25) ʼE foaki mai e Sehova tana Folafola pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Kapau ʼe tou ako fakalelei ia te Tohi-Tapu pea mo tou metitasio kiai ʼi te faikole, ʼe tou lava liliu anai ʼo maʼa ʼi te loto. ʼAki he loto ʼe maʼa feiā ʼe lava haʼu mai ai anai he ʼu manatu mo he ʼu palalau pea mo he ʼu aga ʼe ʼiloga ai te vilitute. (Luka 6:45) ʼO fakatafito ki te ʼu faʼifaʼitaki ʼa Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito, ʼe tou lava maʼu ai he ʼulugaaga ʼe hā tatatou pipiki ki te ʼAtua. Pea ʼe mahino ia ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lava ako mai te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou tauhi agatonu ki te ʼAtua ia ʼaho nei.
Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia nātou ʼaē ʼe nātou lau tana ʼu tohi ke nātou “haga tokagaʼi” te vilitute pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tāu ke vikiʼi. ʼE mahino papau ia ʼe tapuakina anai tatou e te ʼAtua mo kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia. (Filipe 4: 8, 9, MN ) ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ʼe tou lava maʼuliʼi te vilitute.
[Paki ʼo te pasina 6]
Koutou fakapipiki te metitasio ki takotou ako te Tohi-Tapu
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼI takotou faʼifaʼitaki kia Kilisito Sesu ʼe koutou maʼu ai he ʼulugaaga ʼe hā ai takotou pipiki ki te ʼAtua