Tonatou Maʼuli
Neʼe Mātou ʼAhiʼahiʼi Ia Sehova
NEʼE FAKAMATALA E PAUL SCRIBNER
“Mālo te maʼuli, Stackhouse. Neʼe ʼau fakaʼui te ʼu foʼi kato ki te Pāsikate ʼi te uhu ʼaenī, pea ʼe mahino kia ʼau ʼe lagi ʼe ke fia fai anai he foʼi kato maʼa tou kiʼi famili.” Neʼe ko te kamata ʼaia ʼo te temi māfana ʼo te taʼu 1938 ʼi Atco, ʼi New Jersey, ʼi Amelika, pea neʼe ʼau fai palalau mo te fafine neʼe ina toʼo tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau fakatau maʼa te General Baking Company. Neʼe ʼau punamaʼuli he neʼe fakafisi mai ia Stackhouse.
“ ʼE MOLE ʼau fia fai ʼau kiai,” ko tana ʼui mai ʼaia. “ ʼE mole mātou faka maʼuhigaʼi te Pāsikate.”
Neʼe mole kei ʼau ʼiloʼi he meʼa ke ʼau fakakaukau kiai. ʼE mole ina faka maʼuhigaʼi te Pāsikate? ʼE moʼoni, ko te ʼuluaki lao ʼa te hahaʼi fai fakatau, ko ia ʼaē ʼe toʼo meʼa ʼe moʼoni tuʼumaʼu pe ia. Kae koteā ʼapē he meʼa ke ʼau fai? Neʼe ʼau toe ʼahiʼahiʼi fēnei, “ ʼE mahino ia, ʼe kano lelei te foʼi kato ʼaenī, pea ʼe ʼau ʼiloʼi ʼe ke leleiʼia te ʼu meʼa ʼaē ʼe mātou fakatau. ʼI tau manatu ʼe mole fia fai anai koa tou famili ki he foʼi kato feiā tatau aipe peʼe mole koutou faka maʼuhigaʼi te Pāsikate?”
“Kailoa ia,” ko tana toe ʼui mai ʼaia, “kae Scribner neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau palalau atu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia pea ʼe mahino kia ʼau ʼe ko te lagi faigamālie ʼaē ke ʼau fakahoko te potu ʼaia.” Ko te fai palalau ʼaia neʼe ina fetogi katoa toku maʼuli! Ko Stackhouse, ʼaē neʼe kau ʼi te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼo Berlin, ʼi New Jersey, neʼe ina fakamahino mai te haʼuʼaga ʼo te Pāsikate pea neʼe ina fakatoʼo mai te ʼu kiʼi kaupepa liliki e tolu. Ko te kaupepa ʼaē ko te Safety (Fīmālie), Uncovered (Kua Pulinoa), pea mo te Protection (Puipui). Neʼe ʼau liliu kiō ʼoku mo te ʼu kaupepa, ʼaki te fia ʼiloʼi pea mo te tuʼania. Neʼe hage neʼe kua ʼau ʼosi logo ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui mai e te fafine ʼaia ko Stackhouse, ʼi taku kei veliveli.
Taku ʼUluaki Felāveʼi Mo Te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu
Neʼe ʼau tupu ʼi te ʼaho 31 ʼo Sanualio 1907, pea ʼi te 1915, ʼi toku taʼu valu neʼe mate taku tāmai ʼi te kosea. ʼUhi ko te faʼahi ʼaia ko taku faʼe mo ʼau neʼe ma ʼolo ʼo nonofo ʼi te ʼapi lahi ʼo tana ʼu mātuʼa ʼi Malden, ʼi Massachusetts. Ko Benjamin Ransom, te faʼe tagata ʼo taku faʼe mo tona ʼohoana neʼe nā nonofo ai ʼi te laufata tolu. Neʼe fakatahi ia Oncle Ben mo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ko te higoa ʼaia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia, ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te sēkulō ʼaenī. Neʼe ʼau leleiʼia ia Oncle Ben, kae ki te famili ʼo Mama, ʼaē neʼe ko te kau Méthodistes, neʼe nātou manatu kua faikehe ia Oncle Ben. Hili kiai te ʼu taʼu, ʼi muʼa ʼo tana mavae ʼi ai, neʼe fai te puleʼaki e tona ʼohoana ke ʼave ia Oncle Ben ki te fale ʼo te kau vale ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua tui kiai! Kae ʼi te mahino vave ʼa te ʼu tōketā ʼo te lopitali ki te mole mahaki ʼulu ʼa Oncle Ben, neʼe nātou toe tuku age ia ia ke mavae pea mo fai fakalelei age ki ai.
Neʼe ʼave ʼau e Oncle Ben ki te ʼu fono ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Boston, tāfito la mokā ʼi ai he ʼu tagata fai akonaki ʼe ʼōmai mai he tahi ʼu kokelekasio peʼe ko he ʼu fono makehe. ʼI te tahi lakaga, ko te tagata fai akonaki ʼaē neʼe ina ʼaʼahi te kokelekasio neʼe ko Charles Taze Russell totonu, ʼaē neʼe tokaga ki te gāue fai faka mafola ʼi te temi ʼaia. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ko te ʼaho makehe koteʼuhi neʼe fakahā ai te “Photo-Drame de la Création.” Logope ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te 1915, kae ʼe kei ʼau manatuʼi lelei pe te paki ʼe ʼasi ai te ʼave e Apalahamo ia Isaake ki te moʼuga moʼo mōlagaʼi ʼo ia. (Senesi, kapite 22) ʼE kei ʼau manatuʼi pe te hake ʼa Apalahamo mo Isaake ki te moʼuga mo te ʼāmoga fafie, pea mo te falala ʼa Apalahamo kia Sehova. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau hala mo tāmai, koia neʼe malave ʼaupito te faʼahi ʼaia kia ʼau.
Ko Oncle Ben mo tona ʼohoana neʼe nā hiki ki Maine, pea ko Mama neʼe toe ʼohoana pea neʼe mātou hiki ki New Jersey. Koia neʼe fualoa ai taku mole kei felāveʼi mo Oncle Ben. Lolotoga toku temi tūpulaga ʼi New Jersey, neʼe ʼau felāveʼi mo Marion Neff, ʼe haʼu mai te famili Presbytérienne neʼe ʼau leleiʼia haku ʼalu kiai, ʼe nātou toko valu tamaliki. Neʼe lahi te ʼu ʼAhotapu afiafi neʼe ʼau fakatahi ai mo te famili ʼaia pea mo te kūtuga ʼo te kau tūpulaga ʼo te lotu ʼaia pea ki muli age neʼe ʼau kau mo ʼau ki te lotu ʼaia. Kae, ko ʼihi meʼa ʼaē neʼe ʼau ako ʼi te ʼu fono ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe ʼau taupau fakalelei. Ko Marion mo ʼau neʼe ma ʼohoana ʼi te 1928, pea ko tama ʼu taʼahine, ia Doris mo Louise, neʼe nā tutupu ʼi te 1935 pea mo te 1938. Neʼe ko tama tamasiʼi kua kamakamata haʼele pea ko te tahi neʼe hoki tupu ake pe, koia neʼe ma logoʼi te ʼaoga ʼaē ke ʼi ai he takitaki fakalaumālie moʼo taupau tomā famili.
Te Moʼoni ʼi Te ʼu Kaupepa Liliki
Ko ʼau mo Marion neʼe ma kumi he ʼēkelesia ke ma kau kiai pea neʼe ma maʼu te puleʼaki. ʼI te ʼAhotapu fuli, neʼe ma fefakahoahoaʼaki ki te taupau tamaliki, kae ʼalu he tahi ʼo fai te kumi. ʼI te tahi ʼAhotapu neʼe tonu ko Marion ʼaē ka nofo mo te ʼu tamaliki, kae neʼe ʼau ʼui age ke ʼau fai ʼau te potu ʼaia, ʼo ʼau lava lau ai te kiʼi kaupepa Safety, ʼi te ʼu kaupepa liliki e tolu ʼaē neʼe fakatoʼo mai e te fafine ko Stackhouse. ʼI te temi pe neʼe ʼau kamata ai, neʼe mole kei ʼau lava tuku te lautohi! Neʼe mahino kia ʼau neʼe kua ʼau maʼu te meʼa ʼe mole lava foaki mai e he tahi age lotu. Neʼe toe hoko feiā pe ʼi te fakaʼosi vāhaʼa ʼaē neʼe hoa mai kiai, pea neʼe ʼau taupau tamaliki pea neʼe ʼau lau te lua kaupepa, ko tona kupu tāfito Uncovered. Neʼe hage ia neʼe kua ʼau ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau lau. Neʼe mole koa ko te meʼa ʼaenī neʼe tui kiai ia Oncle Ben? Neʼe lau e toku famili ko te lotu vale ʼaenī. Koteā ʼapē te ʼui ʼa Marion? ʼE mole tonu ia ke ʼau tuʼania. Hili te ʼu ʼaho kiai pea ʼi taku ʼosi gāue, neʼe ʼau punamaʼuli ki te ʼui fēnei mai e Marion, “neʼe ʼau lau te ʼu kaupepa liliki ʼaia neʼe haʼu mo koe. Neʼe ʼau leleiʼia ʼaupito.” Neʼe ʼau fīmālie ʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼau logo kiai!
ʼI te tuʼa kaupepa neʼe ʼi ai te fakamatala nounou ʼo ʼuhiga mo te tohi foʼou Enemies (Te ʼu Fili), ko he fakamatala fakahagatonu ʼo te lotu hala. Neʼe ma fakatotonu ke ma maʼu hamā tohi feiā. Mole heʼeki ma momoli tama tohi moʼo kole te faʼahi ʼaia, kae fisifisi mai te Fakamoʼoni ki te matapā ʼo tomā ʼapi pea ina foaki mai te tohi ʼaia. Neʼe ʼaoga te tohi ʼaia ke ma fai he puleʼaki! Neʼe ma fakagata tamā ʼolo ʼo vakaʼi te ʼu lotu pea neʼe ma kamata kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo Camden, ʼi New Jersey. Hili kiai te ʼu māhina, ʼi te ʼAhotapu ʼaho 31 ʼo Sūlio 1938, ko te kiʼi kūtuga ʼo mātou, ko te toko 50, neʼe fakatahitahi ki te malaʼe ʼo te ʼapi ʼo te Tuagaʼane ko Stackhouse—te ʼapi ʼaē neʼe ʼau faigaʼi ke ʼau fakatau kiai te ʼu foʼi kato ki te Pāsikate—pea neʼe mātou fakalogo ki te akonaki ʼa Rutherford ʼo ʼuhiga mo te papitema, neʼe puke fime. ʼOsi ʼaia, pea ko te toko 19 ʼo mātou neʼe papitema ʼi te vaitafe neʼe tuʼu ōvi mai.
Neʼe ʼAu Fakatuʼutuʼu Ke ʼAu Liliu ʼo Pionie
Hili toku papitema, neʼe palalau mai te tuagaʼane ʼo te kokelekasio ki te kau pionie, ko nātou ʼaia ʼe lahi tanatou gāue faka mafola. Neʼe ʼau fia ʼiloʼi atu aipe ia nātou ʼaia pea neʼe ʼau feʼiloʼiʼaki mo te kau pionie fuli. Ko te tagata kua matuʼa, ko te Tēhina ko Konig, mo tona ʼohoana pea mo tona ʼofafine kua lahi neʼe nātou pionie fuli ʼi te tahi kokelekasio. Neʼe ko taku hoki faʼu pe ʼaē ʼo toku kiʼi famili, koia neʼe malave ʼaupito kia ʼau te fiafia lahi ʼa te famili Konig ʼi te minisitelio. Neʼe ʼau tautau tau muʼa taku motokā fetuku pane, pea neʼe ʼau fai faka mafola mo nātou ʼi te ʼu ʼapi. Mole tuai pea neʼe ʼau fia pionie mo ʼau. Kae feafeaʼi haku fakahoko te potu ʼaia? Ko Marion mo ʼau neʼe ʼi ai tamā ʼu tamaliki liliki e lua, pea neʼe ʼau kinakina ʼi taku gāue. ʼI tona fakahagatonu, ʼaki te kamata ʼo te Lua Tau Faka Malamanei ʼi Eulopa pea mo te kaugamālie ʼa te kau tūpulaga ʼaē neʼe nātou hū solia ʼi Amelika, neʼe lahi ʼaupito te gāue kia mātou ʼaē neʼe tuku kiai te ʼu gāue faka sivile. Neʼe hilifaki mai kia ʼau te tahi ʼu gāue, pea neʼe ʼau ʼiloʼi ai ʼe mole feala ia ke ʼau pionie ʼaki he gāue feiā.
ʼI taku palalau mo te Tēhina ko Konig ʼo ʼuhiga mo taku fia pionie, neʼe ina ʼui fēnei: “Haga gāue mālohi ʼi te tauhi kia Sehova, pea ke haga fakahā kia te ia tau fakatuʼutuʼu ʼaia ʼi te faikole. ʼE tokoni atu anai kia koe ke ke fakakaku ki te faʼahi ʼaia.” Lolotoga te taʼu katoa, neʼe ʼau fai te faʼahi ʼaia. Neʼe ʼau tautau fakakaukau ki te vaega ohage ko Mateo 6:8, ʼe ina fakamoʼoni mai kia tatou ʼe ʼiloʼi e Sehova te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou ʼi muʼa ʼo hatatou kole age ki ai. Pea neʼe ʼau haga faigaʼi ke ʼau muliʼi te tokoni ʼo Mateo 6:33, ke haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu. Neʼe toe fakaloto mālohiʼi pe foki ia ʼau e te Tēhina ko Melvin Winchester, neʼe ko te taupau faka silikosikilipisio.
Neʼe ʼau palalau kia Marion ʼo ʼuhiga mo taku fakatuʼutuʼu. Neʼe ma talanoa ki te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Malakia 3:10, ʼaē ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou ʼahiʼahiʼi ia Sehova pea mo vakaʼi peʼe mole ina tuku ifo anai he tapuakina kia tatou. Neʼe fakaloto mālohiʼi ʼau e te tali fēnei mai ʼa Marion: “Kapau ʼe ke fia pionie, ʼaua naʼa ke tuʼania ʼuhi ko ʼau. ʼE feala pe haku taupau te ʼu taʼahine ka ke pionie koe. ʼE mole lahi he meʼa ʼe ʼaoga kia tatou ʼi te faʼahi faka koloā.” Hili kiai te ʼu taʼu e 12 ʼo tamā ʼohoana, neʼe kua ʼau ʼiloʼi pe ko Marion neʼe ko he fafine ʼe ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto te falā pea mo tokaga lelei kia meʼa fuli ʼo te loto fale. Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe ko he kaugā pionie fakaofoofo, pea neʼe lelei tama ʼu taʼu gāue pionie e 60, he logola neʼe mole ma koloaʼia, kae neʼe feʼauga pe ia kia ia pea neʼe hage kia ia neʼe lahi tomatou ʼu koloā.
ʼI te fasiga taʼu māfana 1941, ʼi te hili ʼo te ʼu māhina ʼaē neʼe ma fai ai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te faikole, neʼe ma tānaki te foʼi falā pea neʼe ma toʼo te motokā camping-car ʼe meta 5 vaelua tona loa ke feala hamatou nonofo fuli ai. Neʼe ʼau mavae ʼi taku gāue ʼi Sūlio 1941 pea neʼe ʼau pionie katoa talu mai ai. Neʼe ʼuluaki hinoʼi ʼau ke ʼau fai te ʼu tauʼaga motokā e hogofulu ʼi te ala Route 50 ʼi te ʼalu ʼaē mai New Jersey ki Saint Louis, ʼi Missouri, ʼaē neʼe fai ai tamatou fakatahi ʼi te kamataʼaga ʼo ʼAukusito. Neʼe fakatoʼo mai kia ʼau te ʼu higoa ʼo te ʼu tēhina ʼe nonofo ʼi te ala ʼaē ʼe mātou fakalaka ai, pea neʼe ʼau faitohi age kia nātou mo fakahā age te temi ʼaē ʼe lagi ʼau fakalaka age anai kiō nātou. ʼI tamatou tau ki te faiʼaga ʼo te fakatahi, neʼe tonu ke ʼau ʼalu ki te pilō maʼa te kau pionie pea ke fakatoʼo mai te koga meʼa ʼaē ke hinoʼi ʼau kiai.
“ ʼE ʼAu ʼAhiʼahiʼi Anai Ia Sehova”
Neʼe mātou fafaʼo tamatou ʼuta ki tamatou kiʼi camping-car ʼaki te ʼu tohi pea neʼe mātou ʼolo ki tamatou fono fakamuli ʼi Camden pea mo tauʼinē ki te ʼu tēhina. ʼI te sisio mai ʼa ʼihi tēhina ki tama ʼu taʼahine liliki e lua ke taupau pea mo te mole ʼi ai ʼo he tauʼaga papau ʼi te ʼosi ʼo te fakatahi, maʼa nātou ʼe mole ko he ʼu fakatuʼutuʼu fakapotopoto ʼaē neʼe ma fai, pea tokolahi ia nātou neʼe nātou ʼui fēnei mai: “Mole fualoa ia pea koutou toe liliu mai anai.” ʼE kei ʼau manatuʼi neʼe ʼau tali fēnei age: “ ʼE mole ʼau ʼui atu, ʼe mole hoko anai te potu ʼaia. Kae neʼe ʼui e Sehova ʼe tokaga anai kia ʼau, pea ʼe ʼau ʼahiʼahiʼi anai ia Sehova ki te faʼahi ʼaia.”
Hili kiai taʼu e onogofulu ʼo tamā gāue pionie ʼi te ʼu kolo e 20 mai Massachusetts ki Mississippi, ʼe feala ke ma ʼui neʼe mole hala mo fakahoko e Sehova tana fakapapau. Ko te ʼu tapuakina neʼe tuku ifo e Sehova kia Marion, mo ʼau, mo tama ʼu taʼahine ʼe lua ʼe laka age ia ʼi te ʼu meʼa neʼe mātou ʼamanaki kiai ʼi muʼa atu ʼi te 1941. ʼI te ʼu tapuakina ʼaia, ʼe kau ai te tauhi agatonu ʼo tamā ʼu taʼahine ʼi tonā ʼuhiga pionie ʼi te ʼu kokelekasio ʼe ōvi mai, pea mo ma teitei maʼu te ʼu foha mo ʼofafine fakalaumālie e lauʼi teau ʼe mavetevete ʼi te potu Hahake ʼo Amelika. Ko te toko 52 hahaʼi neʼe ako mo ʼau pea neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼAtua, pea kia Marion neʼe ko te toko 48 neʼe nātou fakahoko te potu ʼaia.
ʼI ʼAukusito 1941, neʼe mātou ʼolo ki St. Louis, pea ʼi ai neʼe ʼau felāveʼi mo te Tēhina ko T. J. Sullivan mai te Petele. Neʼe nofo mo te tohi ʼe tuʼu ai toku ʼuhiga pionie, pea neʼe ʼaoga kia ʼau ʼuhi ko te ōvi mai ʼo te tau pea mo te fakahū solia. Neʼe ʼau ʼui age ki te Tēhina ko Sullivan neʼe lahi te temi neʼe gāue ai toku ʼohoana mo ʼau pea ʼe fia pionie mo ia. Logope neʼe mole heʼeki fakatuʼu te pilō ʼa te kau pionie ki te fakatahi, kae neʼe fai e Sullivan te pepa pionie ʼa Marion ʼi te moʼi temi pe ʼaia pea ina fehuʼi mai kia māua: “ ʼE koulua ʼolo anai ʼo pionie ʼifea ʼi te hili ʼo te fakatahi?” Neʼe mole ma ʼiloʼi māua. Pea neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼIo, ʼe mole meʼa ia, ʼe koulua felāveʼi anai lolotoga te fakatahi mo he tahi ʼo he koga meʼa ʼe ʼaoga anai kiai he kau pionie, pea ʼe tokalelei anai ia meʼa fuli. Kae koulua faitohi mai ʼo fakahā te koga meʼa ʼe koulua nonofo ai pea ʼe hoki mātou momoli atu anai te tohi ʼe hinoʼi atu ai te telituale ke koulua ʼolo kiai.” Neʼe hoko feiā pe. Neʼe ʼiloʼi e te Tēhina ko Jack DeWitt, neʼe ko te taupau faka silikosikilipisio, te ʼu hahaʼi ʼi New Market, Virginia, neʼe ʼi ai tanatou ʼapi maʼa te kau pionie pea neʼe ʼaoga ke ʼi ai he kau pionie ʼi te koga meʼa ʼaia. Koia, hili te fakatahi pea neʼe mātou ʼolo ki New Market.
ʼI New Market neʼe hoko ai tomā toe fiafia lahi. Neʼe haʼu ia Benjamin Ransom mai Philadelphie ʼo kaugā gāue pionie mo mātou! Ei, neʼe ko Oncle Ben. Neʼe ko he meʼa fakafiafia te gāue mo ia, hili kiai taʼu e 25 tupu ʼi tana ʼosi to te pulapula ʼo te moʼoni ʼi toku loto ʼi Boston! Logope te ʼu taʼu neʼe mole tokagaʼi ia ia, mo te manukinuki, ʼo feiā mo tona fakatagaʼi e tona famili totonu, kae neʼe mole puli ia Oncle Ben tona ʼofa kia Sehova pea mo te minisitelio.
Neʼe mātou nonofo lolotoga māhina e valu ʼi te ʼapi ʼo te kau pionie, ʼi New Market. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe mātou ako ʼihi meʼa, ohage la ko te fetogi ʼo he tohi ki he ʼu moa pe ko he ʼu fuaʼi moa. Pea ko Oncle Ben mo Marion mo ʼau pea te tahi foʼi toko tolu, neʼe hinoʼi mātou ke mātou gāue pionie makehe ʼi Hanover, ʼi Pennsylvanie—ko te ʼuluaki koga meʼa ʼi te ʼu koga meʼa e ono neʼe hinoʼi ai māua ʼi Pennsylvanie mai te 1942 ki te 1945.
Ko Taku Pionie Makehe Lolotoga Te Lua Tau Faka Malamanei
ʼI ʼihi temi lolotoga te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe agakovi te hahaʼi kia mātou ʼuhi ko tamatou mole kau ki te tau, kae neʼe lagolago tuʼumaʼu aipe ia Sehova kia mātou. ʼI te tahi lakaga ʼi Provincetown, ʼi Massachusettes, neʼe mate tamatou motokā, pea neʼe ʼau haʼeleʼi te ʼu kilometa ke ʼau ʼalu ʼo fai te ʼaʼahi ʼo fakalaka ʼi te muʼa ʼapi ʼo te kau Katolika agakovi. Neʼe ʼau fakalaka ia muʼa ʼo te kiʼi kūtuga ʼo te kau hooligans neʼe nātou ʼiloʼi ʼau pea neʼe nātou kalaga mai. Neʼe ʼau haʼele fakatavili mo ʼau logo ki te ʼu maka ʼe tatagi ʼi ʼoku ʼu taliga, mo fakaʼamu ʼaē ke ʼaua naʼa nātou tuli ia ʼau. Neʼe ʼau kaku haohaoa ki te ʼapi ʼo te ʼaʼahi. Kae neʼe fai fakalelei mai te tagata ʼo ʼona te ʼapi, ko he tahi neʼe maʼuhiga ʼi te Légion Américaine, ʼo ina ʼui fēnei mai: “ ʼE mole feala ke tā fai palalau ʼi te afiafi ʼaenī koteʼuhi neʼe galo ia ʼau tamatou fakatuʼutuʼu ke mātou ʼolo ʼo sioʼi te ʼata ʼi tai.” Neʼe ʼau kamata lotovaivai ʼi taku manatu ʼaē ki te kau tautukituki ʼe fakatalitali mai ke ʼau toe fakalaka age. Kae, neʼe ʼau fiafia ʼi taku logo ki te ʼui mai e te tagata: “Kaeā la hau haʼu mo mātou? ʼE tā lava fai palalau ai ʼi te ala.” Neʼe ʼau lava fagonogono ai ki ai, pea mo fakalaka haohaoa ʼi te kiʼi kūtuga ʼaia.
Te Famili Mo Te Minisitelio
ʼI te ʼosi ʼo te tau, neʼe lahi te ʼu koga meʼa neʼe hinoʼi mātou kiai ʼi Virginia, ʼo kau ai mo tamā nonofo ʼo gāue pionie ia taʼu e valu ʼi Charlottesville. ʼI te 1956 neʼe kua lalahi tama ʼu taʼahine pea neʼe nā tahi ʼohoana, pea ko Marion mo ʼau neʼe ma toe hiki nofoʼaga, ʼo ma gāue pionie ʼi Harrisonburg, ʼi Virginia, pea ma pionie makehe ʼi Lincolnton, ʼi North Carolina.
ʼI te 1966, neʼe hinoʼi ʼau ki te gāue ʼaē ko te feʼaluʼaki ʼi te ʼu kokelekasio ʼo fakaloto mālohiʼi te ʼu tēhina, ohage ko tona fakaloto mālohi ʼau kiai e te Tēhina ko Winchester ʼi muʼa atu ʼi te ʼu taʼu 30 ʼi New Jersey. Neʼe ʼau fai te gāue ʼaia lolotoga taʼu e lua ʼi te ʼu kokelekasio ʼi Tennessee. ʼOsi ʼaia, pea neʼe toe kole mai kia ʼau mo Marion ke ma toe fai te selevisi neʼe ma leleiʼia ʼaupito, ko te gāue pionie makehe. Mai te 1968 ki te 1977, neʼe ma pionie makehe ʼi te Potu Saute ʼo Amelika, ʼo fakalaka ʼi Georgie mo Mississippi.
ʼI Eastman, ʼi Georgie, neʼe fakanofo ʼau ke ʼau tagata ʼāfea (ki te taupau pelesita) moʼo fetogi ia Powell Kirkland, ko he tēhina kua matuʼa neʼe taupau feʼaluʼaki fualoa ʼi te ʼu kokelekasio kae neʼe kua mahamahaki leva. Neʼe ʼofainaʼi ʼaupito pea neʼe lahi tana lagolago ki te kokelekasio. Neʼe maʼuhiga tana lagolago ki te kokelekasio koteʼuhi neʼe ʼi ai te ʼu maveuveu ʼi te loto kokelekasio pea neʼe kau ai ʼihi hahaʼi maʼuhiga ʼo te kokelekasio. Neʼe hoko ai mo te ʼu feʼitaʼitaʼaki, pea neʼe lahi taku faikole kia Sehova. Neʼe ʼau manatuʼi te ʼu vaega ohage ko te Tāʼaga Lea 3:5, 6: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu. ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala foufou.” ʼAki he faiga mālohi ke taupau he felogoi fakahagatonu, neʼe hoki lava fakatahitahiʼi te kokelekasio ʼaki he ʼu fua lelei kia nātou fuli ʼo te kokelekasio.
ʼI te 1977 neʼe ma kamata logoʼi ai tamā kua matutuʼa, pea neʼe toe hinoʼi māua ki Charlottesville, neʼe nonofo ai tama ʼu taʼahine mo tona ʼu famili. Ki te ʼu taʼu fakamuli e 23, neʼe ma gāue fakafiafia ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼo ma tokoni ki te laga ʼo te kokelekasio ʼo Ruckersville, ʼi Virginie, pea mo sisio ki te tuputupu ʼo te ʼu fānau mo mokopuna ʼo tama kau ako ʼuluaki ʼo liliu ko he ʼu tagata ʼāfea, pionie pea mo gāue ʼi te Petele. ʼE kei ma lava fakahoko pe he ʼu gāue lelei ʼi te fai faka mafola, pea ʼe ʼau maʼu te pilivilesio ko te gāue ohage he tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ʼo te Potu Esite ʼo Charlottesville, ʼo ʼau takitaki te ako tohi pea mo fai te ʼu akonaki.
Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe ma tau mo te ʼu fihifihia, ohage pe ko te hahaʼi fuli. Ohage la ko te faʼahi ʼaenī, logope tama ʼu faiga, kae neʼe ʼi ai te temi neʼe vaivai fakalaumālie ai ia Doris pea neʼe ʼohoana mo te tagata neʼe mole ko he Fakamoʼoni. Kae neʼe mole puli ia ia tona ʼofa kia Sehova, pea ko tana tama ko Bill neʼe gāue lolotoga taʼu e 15 ʼi te Petele ʼi Wallkill, ʼi New York. ʼI te temi nei kua mamate te ʼu ʼohoana ʼo Doris mo Louise, kae ʼe nā fiafia ʼi te gāue pionie katoa ʼi te koga meʼa ʼe ma nonofo ai.
Te ʼu Ako Mai Te ʼu ʼUluaki Taʼu
Neʼe ʼau maʼu te ako maʼuhiga ke fua lelei takita tauhi kia Sehova: Ko takita fakamaʼamaʼa ʼo tokita maʼuli. Ke kita liliu ko he faʼifaʼitaki ʼi te ʼu felogoi fuli, ʼo kau mo takita ʼu felogoi mo tokita hoa. Ke kita mulimuli ki te takitaki ʼa te “kaugana agatonu mo fakapotopoto” ʼi te ʼu potu fuli pe.—Mateo 24:45.
Neʼe fai e Marion te lisi nounou kae ʼaoga ke fua lelei te gāue pionie pea mo te maʼua ʼo te taupau tamaliki: Ke kita fai he polokalama ʼe ʼaoga pea kita mulimuli kiai. Ke kita fakaliliu te gāue pionie ko tokita maʼuli ʼaia. Ke kita tokaga fakalelei ki tokita maʼuli. Ke kita mālōlō fakalelei. Ke ʼaua naʼa kita fakafiafia fakavale. Ke liliu te moʼoni, ʼo kau kiai te ʼu koga fuli ʼo te minisitelio, ko he ʼu meʼa fakafiafia ʼi te maʼuli ʼo takita fānau. Ke koutou fakaliliu te minisitelio ko he ʼu lakaga fakafiafia kia nātou ʼi te temi fuli.
ʼI te temi nei, kua ma taʼu 90. Kua hili te ʼu taʼu e onogofulu-ma-lua talu mai te akonaki ʼo ʼuhiga mo te papitema ʼaē neʼe ma logo kiai ʼi te malaʼe ʼo te ʼapi ʼo Stackhouse, pea neʼe ma gāue taʼu e 60 ʼi te gāue temi katoa. Kia ʼau mo Marion, ʼe feala pe hamā ʼui ʼe ma fiafia ʼaupito ki tomā faʼahiga maʼuli. ʼE ʼau fakafetaʼi ʼaupito ki toku fakaloto mālohi ʼi toku ʼuhiga tāmai neʼe hoki maʼu fānau, ke ʼau faiga ʼuluaki ki he ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie pea ke ʼau faiga mālohi ki te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe ʼau fakafetaʼi ki toku ʼohoana, ia Marion, pea mo toku ʼu ʼofafine ki tanatou lagolago lelei mai lolotoga te ʼu taʼu ʼaia. Logope neʼe mole ʼi ai homatou ʼu koloā, kae ʼe ʼau tau faka ʼuhiga ia Tagata Tānaki 2:25 kia ʼau totonu: “Ko ai koa ʼaē ʼe kai pea mo ʼinu lelei age ia te ʼau?”
ʼE moʼoni ki tomatou faʼahi, neʼe fakahoko fakalahi ʼaupito e Sehova tana fakapapau ʼaē ʼe tuʼu ia Malakia 3:10. Neʼe ina ‘huaʼi moʼoni mai kia mātou he tapuakina ʼo aʼu ki te mole toe ʼi ai ʼo he hoge’!
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 29]
TE ʼU SUVENIA ʼO TE ʼU TEMI TAU
Hili teitei taʼu e 60 ki te kua ʼosi ʼo te tau, ʼe kei lahi pe te ʼu suvenia ʼo te famili ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu ʼaia.
ʼE manatuʼi e Doris, “neʼe momoko ʼaupito ʼi Pennsylvania. ʼI te tahi po, neʼe hifo te momoko ki te -35 C°.” ʼE toe ʼui fēnei e Louise: “Neʼe heka Doris ki toku ʼu vaʼe kae ʼau hekaʼi ʼau tona ʼu vaʼe ʼi te hekaʼaga muli ʼo tamatou motokā ke ʼaua naʼa momoko tomā ʼu vaʼe.”
ʼE ʼui fēnei e Doris, “neʼe mole ʼi ai he temi neʼe mātou logoʼi ʼe mātou māsisiva peʼe pakupaku. Neʼe mahino kia mātou neʼe lahi age tamatou fetogi nofoʼaga ʼi ʼihi hahaʼi ʼaē, kae neʼe mātou kai lelei tuʼumaʼu, pea neʼe foaki mai te ʼu mutuʼi meʼa matalelei, ʼe meihiʼi foʼou, e te ʼu kaumeʼa ʼe ʼi ai tanatou ʼu taʼahine ʼe ʼai age tanatou lalahi siʼi ia māua.”
ʼE fakatokagaʼi e Louise, “neʼe faigaʼi tuʼumaʼu e Mama mo Papa ke ma logoʼi te ʼofainaʼi pea mo te leleiʼia ʼo māua, pea neʼe lahi te temi ʼaē neʼe ma gāue mo nāua ʼi te minisitelio. Neʼe ko he faʼahi ia neʼe ina faka fealagia ai ke ma ōvi kia nāua.”
ʼE manatuʼi e Paul, “neʼe ʼi ai tamatou motokā neʼe ko te Buick Special 1936, pea neʼe ʼiloa te make ʼaia ʼuhi ko tana maumauʼi te ʼu essieux. ʼI taku manatu, neʼe mālohi fau te masini ʼo te motokā. Pea neʼe hage ia neʼe hoko tuʼumaʼu pe te meʼa ʼaia ʼi te po momoko kovi ʼo te māhina, pea neʼe tonu ai ke ʼau ʼalu ki te lākuʼaga ukamea ʼo kumi he tahi essieu. Neʼe faifai pe ʼo ʼau liliu ʼo faiva ʼi te fetogi ʼo te ʼu meʼa ʼaia.”
ʼE ʼui e Marion, “ ʼaua naʼa galo te ʼu foʼi kate ki te tufa ʼo te ʼu meʼa ʼaoga ki te maʼuli. Ko meʼa fuli neʼe kua foaki faka vaega—te kanoʼi manu, te penisini, te foʼi teka ʼo te motokā, te ʼu meʼa fuli. ʼI te temi fuli pe ʼaē neʼe mātou tau ai ki he telituale foʼou, neʼe tonu muʼa ke mātou ʼolo ki te pilō ʼo te koga meʼa ʼaia ʼo fakaʼui he kate feiā. Neʼe feala pe ke lauʼi māhina hamatou fakatalitali pea hoki maʼu hamatou kate feiā, pea neʼe hage ia ʼi te temi fuli pe neʼe mātou maʼu ai te foʼi kate, neʼe hinoʼi mātou ki he tahi telituale foʼou, pea neʼe tonu ke mātou toe kamata. Kae neʼe tokaga tuʼumaʼu aipe ia Sehova kia mātou.”
[Paki]
Ko Marion mo ʼau mo Doris (ʼi te faʼahi hema) mo Louise, ʼi te taʼu 2000
[Paki ʼo te pasina 25]
Mo taku faʼe, ʼi te 1918, neʼe ko toku taʼu 11 ʼaia
[Paki ʼo te pasina 26]
Mo Louise, mo Marion, pea mo Doris ʼi te 1948 ʼi te temi neʼe papitema ai ia te ʼu taʼahine
[Paki ʼo te pasina 26]
Te paki ʼo tomā ʼohoana, ʼi ʼOketopeli 1928
[Paki ʼo te pasina 26]
Mo toku ʼu ʼofafine (ʼi te faʼahi hema pea mo te faʼahi mataʼu) ʼi te Yankee Stadium, ʼi te 1955