Te ʼu Meʼa Fakalaumālie—ʼE Fakaaʼu Kifea?
“Ko te ʼu taumatuʼa e hogofulu-ma-nima ʼe nātou kau ki te teuteu ʼohoana [Katolika]. ʼI te toko 30 hahaʼi ʼaia, ko te toko tolu pe ʼe nātou lau ʼe nātou tui ki te ʼAtua.”—Te nusipepa Katolika Falani La Croix ʼe tā ʼi te ʼaho fuli.
ʼE FAKAʼAU ke pulinoa te faka maʼuhigaʼi ʼo te ʼu meʼa faka lotu. ʼI te ʼuluaki pasina ʼo te nusipepa Newsweek ʼo te ʼaho 12 ʼo Sūlio ʼo te taʼu 1999, ko te nusipepa ʼaia ʼaē ʼe tufa ʼi te malamanei, neʼe ina lagaʼi te fehuʼi ʼaenī: “Kua Mate Koa Te ʼAtua?” ʼE tali e te nusipepa ʼo ina ʼui, ʼe hage ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼo te Eulopa ʼo te potu uesite. ʼO ʼuhiga mo te Fono Katolika ʼaē neʼe fai ʼi te māhina ʼo ʼOketopeli ʼo te taʼu 1999, neʼe fakamatala fēnei e te nusipepa Falani Le Monde : “ ʼE kinakina noa te ʼu ’Ēkelesia ʼi te faka mafola ʼo tanatou logo ki he ʼu hahaʼi kua nātou liliu ʼo ‘fitaʼa’ . . . ki te logo ʼaia. ʼI Italia, ʼe mole kei lavaʼi e te lotu Katolika ia te faka logo tahi ʼo te hahaʼi ʼaki tana ʼu akonaki mo tana ʼu faʼahiga maʼuli. . . . ʼI Siamani, ko te fakafihiʼi ʼo te ʼu pilō ʼaē ʼe nātou tali te fakatō fatu, ʼe ina fakaʼāsili te vāhaʼa kovi ʼa te tuʼi tapu pea mo te puleʼaga, koteʼuhi ʼe mole kei tali e te puleʼaga ke fakamaʼua age he aga ke mulimuli kiai. Ko ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe nātou sivi te faʼahi ʼaia, ʼe nātou fakamahino ko te faiga mālohi ʼa te fenua [ko Holani] ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakaʼalu noa ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te fakamate ʼa he tahi ʼe mahaki ʼaki he foʼi huki, ʼe tupu ko te mole kei maʼuli faka Kilisitiano ʼa te hahaʼi.”
Kua teitei tatau te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te potu fuli pe. ʼI te taʼu 1999 neʼe fakatokaga e George Carey te ’Ēpikopō ʼo Cantorbéry, ‘ ʼe kei toe pe he taʼiake e tahi pea pulinoa te Lotu ʼa Pilitania.’ ʼI te alatike mo tona kupu tāfito “Te Mate ʼo Te Eulopa Kilisitiano,” neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Falani Le Figaro : “Ko te ʼu agaaga ʼaia ʼe ʼiloga ʼi te ʼu potu fuli. . . . ʼE fakafihiʼi e te hahaʼi ia te ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te ʼu akonaki tāfito.”
Kua Lāvaki Te Hahaʼi Lotu
ʼI te Eulopa, kua lāvaki te hahaʼi ʼaē ʼe ʼolo ki te ʼēkelesia. ʼE mole maʼu he toko 10 ʼi te teau ʼo te kau Katolika Falani ʼaē ʼe nātou ʼolo ʼo misa ʼi te ʼu ʼAhotapu fuli, kae mai te toko 3 ki te 4 ʼi te teau ʼo te kau Katolika ʼo Palesi ʼe nātou ʼolo tuʼumaʼu ki te misa. Pea ʼe tatau peʼe tokosiʼi age te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼolo ki te ʼēkelesia ʼi Pilitania, mo Siamani, pea mo te ʼu fenua ʼo Scandinavie.
ʼI te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼania tāfito kiai te kau takitaki lotu, ʼe ko te tokosiʼi ʼo nātou ʼe nātou fia patele. ʼE mole heʼeki katoa kiai he ʼu taʼu e teau, neʼe kua lāvaki ʼaupito te kau patele ʼi Falani, mai te toko 14 maʼa he toko 10 000 hahaʼi, kua hifo ifo ki te toko 1 maʼa he toko 10 000 ʼi te temi nei. ʼI te Eulopa katoa, kua hahaʼi te kau patele kua matutuʼa, pea kua ʼaoga ke ʼi ai he ʼu patele ʼi te ʼu fenua ohage ko Ilelani pea mo Pelesike. ʼO hilifaki atu kiai, kua lāvaki te tamaliki ʼe ʼolo ʼo kapite, ʼo tupu ai he ʼu lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ’Ēkelesia Katolika, peʼe ina lava fakahoko he toe fakafoʼou.
ʼE mole kei falala ia te hahaʼi ki te lotu, ohage ko te temi muʼa. Ko te toko 6 pe ʼi te teau ʼo te kau Falani ʼe nātou faka tui “ ʼe maʼu te moʼoni ʼi te lotu pe e tahi,” kae neʼe nātou toko 15 ʼi te teau ʼi te taʼu 1981 kae neʼe nātou toko 50 ʼi te teau ʼi te taʼu 1952. Kua ʼāsili te mole fia tauhi lotu ʼa te hahaʼi. ʼE fakafuafua ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe mole ʼi ai hanatou lotu, kua hake mai te toko 26 ʼi te teau ʼi te taʼu 1980, ʼo aʼu ki te toko 42 ʼi te teau ʼi te taʼu 2000.—Les valeurs des Français — Évolutions de 1980 à 2000 (Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Maʼuhiga Ki Te Kau Falani—Te ʼu Fetogi Mai Te Taʼu 1980 Ki Te Taʼu 2000).
Te ʼu Fetogi Maʼuhiga ʼi Te ʼu Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
Kua toe ʼiloga pe foki te ʼu fetogi ʼo te ʼu meʼa maʼuhiga ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ohage pe ko tona tuʼu ʼi ʼoluga, tokolahi te hahaʼi fakalogo ʼe mole kei nātou tali ke hinoʼi age e tanatou lotu te aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai. ʼE mole nātou tali te manatu ʼaē ʼe ko te kau takitaki lotu ka nātou fakahāhā te ʼu pelesepeto moʼo takitaki ʼo tanatou aga. Ko te hahaʼi pe ʼaia neʼe nātou lagolago ki te manatu ʼa te tuʼi tapu ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te tagata, ʼe ko nātou pe ʼaia ʼe mole nātou fia mulimuli ki te tuʼi tapu mokā ʼe fai tokoni ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli ʼi te loto fale. Ohage la, ko te tokolahi, pea mo kaugamālie te ʼu taumatuʼa Katolika, neʼe mole nātou tokagaʼi tana manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaki moʼo fakasiʼisiʼi te fanaunau.
Ko te pulinoa ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼe ʼiloga tatau ʼi te hahaʼi lotu pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole ʼi ai hanatou lotu, ʼo aʼu ki te ʼu koga fuli ʼo te sosiete. Ko te ʼu aga ʼaē ʼe faka lākahalaʼi fakahagatonu e te Tohi-Tapu kua tali ia. ʼI te ʼu taʼu e ʼuafulu ki muʼa atu, ko te toko 45 ʼi te teau ʼo te kau Falani neʼe mole nātou tali ia te manako ʼa he tagata ki he tahi tagata mo te fafine ki he tahi fafine. ʼI te temi nei, ko te toko 80 ʼi te teau kua nātou tali te faʼahiga maʼuli ʼaia. Logola te kaugamālie ʼo nātou ʼaē ʼe nātou loto ki te nofo agatonu ʼi te maʼuli faka taumatuʼa, kae ko te toko 36 ʼi te teau ʼe mole nātou lagolago tuʼa tahi ki te hala ki tuʼa ʼo te maʼuli faka taumatuʼa.—Loma 1:26, 27; 1 Kolonito 6:9, 10; Hepeleo 13:4.
Ko He Maveuveu Faka Lotu
ʼI te sosiete ʼo te Potu Uesite, ko te tahi faʼu pe ʼo tana lotu ʼe ko he faʼahiga maʼuli ʼe tuputupu, e tahi filifili e te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia tui kiai. Ko ʼihi akonaki ʼe tali kae ko ʼihi ʼe līaki. Ko ʼihi ʼe nātou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, kae ʼe nātou tui ki te akonaki ʼaē ʼe ina ʼui ka mate he tahi pea ʼe ina hoko atu tona maʼuli ʼi he tahi ʼu sino, pea ko ʼihi ʼe lahi te ʼu lotu kehekehe ʼe nātou kau kiai. (Tagata Tānaki 9:5, 10; Esekiele 18:4, 20; Mateo 7:21; Efeso 4:5, 6) Neʼe fakahā e te tohi Les valeurs des Français, tokolahi te hahaʼi tui ʼi te temi nei kua nātou hēhē mai te ʼu ala ʼaē neʼe fakatuʼu e te lotu.
Kae logola te kua hahaʼi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou tahi filifili pe tana lotu, kae ʼe mole ʼui ai leva ʼe mole kovi. Maʼa Jean Delumeau, ko te tagata fakamatala hisitolia Falani pea ʼe kau ki te Institut de France, ʼe mole feala ia ki he tahi ke ina fakatuʼu hana lotu ʼe mole ʼi ai hona pikipikiga mo he faʼahiga tuʼu kua tukupau. “Ko te tui ʼe mole feala ia ke maʼuli mo kapau ʼe mole tauʼaka ʼi he faʼahiga lotu.” Ko te ʼu meʼa faka lotu ʼaē ʼe loloto pea mo te ʼu aga faka lotu, ʼe tonu ia ke ʼalutahi mo he ʼu aga faka lotu ʼa tatou takitokotahi. Kae ʼe lava maʼu koa ʼifea he faifaitahi feiā ʼi he sosiete ʼe fetogitogi?
ʼE fakamanatuʼi mai e te Tohi-Tapu katoa, ko te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, logola te faʼahi ʼaia kae ʼe ina faka fealagia ki te tagata ke ina filifili, peʼe ina muliʼi peʼe kailoa. ʼE fakamoʼoni e te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei katoa, ko te tohi ʼāfea pea mo maʼuhiga ʼaia, ʼe ʼaoga ʼi te temi nei pea ʼe ‘ko he mālama ki tonatou ʼu vaʼe, pea ʼe ko he mālama taki ki tonatou ala.’ (Pesalemo 119:105) Neʼe nātou aʼu feafeaʼi ki te faʼahi ʼaia? ʼE hoki fakamatalatala anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ʼe hoa mai.