Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 1/10 p. 24-28
  • Ko He Ako Neʼe ʼAoga Ki Toku Maʼuli Katoa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He Ako Neʼe ʼAoga Ki Toku Maʼuli Katoa
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • Te Fua Lelei ʼo Te ʼu Fakakaugā Lelei
  • Ko He Fakaloto Mālohi Mai Te ʼu ʼAhiʼahi
  • Neʼe ʼAu Manatu Ki Toku ʼu Tuʼakoi
  • Mai Ositalalia Ki Sri Lanka
  • Ko Te Fai Faka Mafola Pea Mo Te Faiako ʼi Sri Lanka
  • Te ʼu Fetogi Pea Mo Te ʼu Fakakaukau
Te Tule Leʼo—2004
w04 1/10 p. 24-28

Tonatou Maʼuli

Ko He Ako Neʼe ʼAoga Ki Toku Maʼuli Katoa

NEʼE FAKAMATALA E HAROLD GLUYAS

ʼE ʼi ai te meʼa ʼe kei ʼau manatuʼi neʼe hoko ʼi taku kei veliveli, kua hili nei kiai taʼu e 70 tupu. Neʼe ʼau heka ʼi te fale kuka ʼa Mama, mo sioʼi te kiʼi pepa ʼo te lau tī ʼe tohi ai “Te lau tī mai Ceylan.” Neʼe ʼi ai mo te paki ʼo te ʼu fafine ʼe nātou toli te ʼu lau tī ʼi te ʼu ʼōloto taulekaleka ʼo Ceylan (ʼi te temi nei ko Sri Lanka). Neʼe tupu taku fia ʼiloʼi te fenua ʼaia, ʼi taku sioʼi te paki ʼo te koga meʼa ʼaia, ʼaē ʼe vaha mamaʼo mo tomatou nofoʼaga kele kakā ʼo te Potu Saute ʼo Ositalalia. ʼE lagi ko he fenua matalelei ko Ceylan! ʼI te temi ʼaia neʼe mole ʼau ʼiloʼi ʼe ʼau ʼalu anai ʼo gāue misionea ʼi te fenua matalelei ʼaia lolotoga taʼu e 45.

ʼI TE temi ʼaē neʼe ʼau tupu ai ʼi ʼApelili ʼo te taʼu 1922, neʼe mole tatau te mālama ʼo te temi ʼaia pea mo te mālama ʼo te temi ʼaenī. Neʼe gāue toku famili ʼi te fale gāue fulumeto ʼe ōvi ki te kolo ko Kimba, ʼaē neʼe tuʼu ʼi te lotomalie ʼo te fenua lahi ko Ositalalia pea ʼi te potu saute ʼo te toafa lahi ʼo Ositalalia. Neʼe ko he maʼuli kinakina: te hoge, mo te gāue kovi ʼa te ʼu kiʼi manu, pea mo te vevela kovi. Neʼe gāue kinakina ia Mama moʼo taupau ia Papa pea mo mātou te toko ono fānau ʼi te kihiʼi ʼapi neʼe tuʼu ʼi te tuvao.

Kae maʼaku, ko te loto fenua ʼo Ositalalia neʼe ko he koga meʼa neʼe kita faʼitaliha ai pea mo maʼuli fiafia ai. ʼE kei ʼau manatuʼi taku punamaʼuli ʼi taku sio ki te ʼu faga pipi ʼe nātou kai te vao matuʼa peʼe ko te ʼaofi ʼo te fenua katoa e te ʼu matagi efu. Koia neʼe kua ʼau kamata mālama ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli, ʼi muʼa ʼo taku hū ako ʼi te kiʼi faleako e kilometa 5 te ʼalu lalo kiai.

Ko taku ʼu mātuʼa neʼe ko te ʼu hahaʼi lotu, logola neʼe mole heʼeki nā ʼolo ki he ʼēkelesia​—tāfito pe he neʼe tuʼu mamaʼo ʼi tomatou nofoʼaga. Kae ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe kamata fakalogo e Mama ia te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼa te Tuʼi Fakamāu ko Rutherford, ʼaē neʼe fai ʼi te lātio ʼi te vāhaʼa fuli mai te fale lātio ʼo Adélaïde. ʼI taku manatu, ko te Tuʼi Fakamāu ko Rutherford neʼe hage ko te kau fai faka mafola ʼi Adélaïde, pea neʼe mole ʼau faʼa tokaga kiai. Kae ʼi te vāhaʼa fuli neʼe fakatalitali ia Mama ke ina fakalogo ki te ʼu akonaki ʼa Rutherford, kae neʼe mole mātou logoʼi lelei tona leʼo ʼuhi ko tamatou lātio kua ʼāfea.

ʼI te tahi hili hoʼatā vevela pea mo efuʼia, neʼe tuʼu te mutuʼi kamioneti ʼi tomatou muʼa ʼapi, pea neʼe hifo mai ai te ʼu tagata e toko lua neʼe teuteu maʼa. Neʼe ko te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe fakalogo e Mama ki tanā logo pea mo fakatoʼo age te meʼa ʼofa ki te ʼu tuʼuga tohi, pea neʼe ina foimo lau atu aipe. Neʼe malave ʼaupito te ʼu tohi ʼaia ki tona loto, pea neʼe ina kole ai kia Papa ke ina ʼave ia ia ke ʼalu ʼo palalau ki te ʼu hahaʼi ʼo te vāhaʼa fale ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako.

Te Fua Lelei ʼo Te ʼu Fakakaugā Lelei

Hili ʼaia mole faʼa fualoa ki te ʼaʼahi ʼaia, pea neʼe mātou mavae mai te koga meʼa faigataʼa ʼaia ʼo ʼolo ki te kolo ko Adélaïde, ʼe mamaʼo ia kilometa e 500. Neʼe kamata fakatahi toku famili mo te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Adélaïde, pea mo tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe mātou mavae mai te kolo ʼaē neʼe mātou nonofo ai, pea neʼe ʼau tuku ai taku ako ʼi te kolesi, ʼi toku taʼu 13. Neʼe ʼau fakaʼaoʼaoganoa, pea neʼe feala pe ke mole ʼau fai haku ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie mo kanapaula neʼe mole tokaga mai te ʼu tēhina agalelei e tokolahi, neʼe ko te kau pionie.

ʼAki te temi, neʼe fetogi e te ʼu tēhina faʼafai ʼaia toku maʼuli fakalaumālie. Neʼe ʼau leleiʼia te fakatahi mo nātou pea mo tanatou gāue kinakina. Koia ʼi te fakatahi lahi ʼaē neʼe hoko ʼi Adélaïde ʼi te taʼu 1940, ʼi te temi ʼaē neʼe tala ifo te logo ʼe ina fakaloto mālohiʼi te toʼo ʼo te gāue pionie, neʼe ʼau ʼalu ʼo tohi toku higoa. Neʼe mole heʼeki ʼau papitema pea neʼe mole heʼeki ʼau faʼa māhani ʼi te gāue fai faka mafola. Kae hili te ʼu ʼaho kiai, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ki te kiʼi kūtuga ʼo te kau pionie ʼi Warrnambool, ko te kiʼi kolo e kilometa 500 tupu tona mamaʼo mai Adélaïde, ʼi te tahi faʼahi ʼo Victoria.

Logope neʼe mole faigafua te kamataʼaga ʼaia, kae ʼaki te temi neʼe toe mālohi age taku leleiʼia ia te gāue fai faka mafola. ʼI tona fakahagatonu, neʼe hoko he fetogi maʼuhiga kia ʼau, pea neʼe ʼau kamata tuputupu moʼoni ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe ʼau mahino ai ki te maʼuhiga ʼo te fakaōvi kia nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe ʼau tokagaʼi ai ko te fakakaugā mo nātou, ʼe lava tokoni mai ke tou gāue lelei ʼaupito pea ko te faʼifaʼitaki ʼo nātou ʼaia ʼe lava tokoni mai ʼi totatou maʼuli katoa.

Ko He Fakaloto Mālohi Mai Te ʼu ʼAhiʼahi

Mole faʼa fualoa ʼi taku kau ki te gāue pionie pea neʼe tapuʼi te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Ositalalia. ʼI taku mole ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ʼau fai, neʼe ʼau kumi tokoni ki te ʼu tēhina, ʼaē neʼe nātou fakahā mai ʼe mole ʼi ai he tapu ki te palalau ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi. Neʼe ʼau kamata ʼalu ai mo te tahi kau pionie ʼo fisifisi ia te ʼu matapā mo he logo faka Tohi-Tapu ʼe faigafua te mahino kiai ʼa te hahaʼi. ʼAki te gāue ʼaia neʼe ʼau maʼu ai te lotomālohi ki te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ka ʼamanaki hoko.

Hili te ʼu māhina e fā ʼi te ʼosi katoa ʼo toku taʼu 18, pea neʼe pāui ʼau ki te hū solia. Neʼe maʼu ai toku faigamālie ke ʼau fakahā taku tui ia muʼa ʼo te kau pule solia pea mo te tuʼi fakamāu. ʼI te temi ʼaia, ko te toko 20 tēhina neʼe pilisoniʼi ʼi te fale pilisoni ʼo Adélaïde ʼuhi ko tanatou fakafisi ki te solia. Neʼe ʼave mātou moʼo fai te ʼu gāue fakakinau ʼi te ʼu moʼuga ʼaē ʼe keli mai ai te maka pea mo te gaohi ʼo te ʼu ala. Ko te ʼu gāue ʼaia neʼe tokoni mai ke ʼau fakatuputupu te ʼu kalitate ohage ko te faʼa kātaki pea mo te lotomālohi. Neʼe fakaʼapaʼapa mai te tokolahi ʼo te kau tagata leʼo ʼo te fale pilisoni ʼuhi ko te lelei ʼo tamatou aga.

Hili kiai ni ʼu māhina, ʼi taku ʼosi mavae mai te fale pilisoni, neʼe ʼau kai lelei muʼa pea neʼe ʼau toe toʼo te selevisi pionie. Neʼe tahitahiga te maʼu ʼo he ʼu kaugā pionie, kae neʼe kole mai peʼe feala la haku gāue pionie ʼi te koga meʼa ʼe tuʼu mamaʼo ʼi te Potu Saute ʼo Ositalalia. Neʼe ʼau tali te gāue ʼaia, pea neʼe ʼau folau vaka ki te Yorke Peninsula, ʼo ʼau ʼalu pe mo taku lelue pea mo te ʼu meʼa gāue ʼaē ʼe ʼaoga ki te fai faka mafola. ʼI taku tau atu kiai, neʼe tali lelei ʼau e te famili neʼe nātou leleiʼia te moʼoni, pea neʼe nātou ʼave ʼau ki te kiʼi ʼapi tali fagona neʼe taupau ai ia ʼau e te fafine ohage ko hana tama. Lolotoga te ʼaho, neʼe ʼalu lelue ʼi te ʼu ala efuʼia, ʼo fai faka mafola haʼele ʼi te ʼu kolo liliki ʼo te koga meʼa. ʼI taku fai faka mafola ʼi te ʼu koga meʼa mamaʼo ʼaia, neʼe ʼau tau moe ʼi he ʼu otele veliveli peʼe ko he ʼu fale tali fagona. ʼI taku fai ʼaia, neʼe ʼau ʼalu lelue ʼi te ʼu lauʼi kilometa, pea neʼe lahi te ʼu meʼa fakaofoofo neʼe hoko kia ʼau. Neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ʼau tuʼania ai ʼi taku gāue tokotahi ʼi te selevisi, pea ʼi taku logoʼi te tokaga mai ʼa Sehova kia ʼau, neʼe ʼau toe ʼāsili fakaōvi ai kia te ia.

Neʼe ʼAu Manatu Ki Toku ʼu Tuʼakoi

ʼI te taʼu 1946, neʼe kole mai ke ʼau fakahoko te gāue ʼo te taupau faka silikosikilipisio. Ko tona fakaliliu, neʼe tonu ke ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼi te silikosikilipisio. Neʼe faigataʼa ʼaupito te ʼu maʼua ʼo te gāue ʼaia kia ʼau. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau logo ki te tēhina neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole faiva ia Harold ʼi te faiakonaki, kae ko te tagata gāue fai faka mafola lelei.” Ko te palalau ʼaia neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia ʼau. Neʼe ʼau mahino lelei ki taku mole faʼa lelei ʼi te palalau pea mo toku ʼu tuʼakoi ʼi te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu, kae neʼe ʼau tui papau ko te gāue fai faka mafola neʼe ko te gāue tāfito ʼaia ʼa te kau Kilisitiano.

ʼI te taʼu 1947 neʼe ko he meʼa fakafiafia ʼaupito ia te ʼaʼahi ʼa te ʼu Tēhina ko Nathan Knorr mo Milton Henschel mai te ʼu pilō lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Brooklyn. Ko te hoki hoko ʼaē ʼo te ʼaʼahi talu te haʼu ʼa te Tēhina ko Rutherford ʼi te taʼu 1938. Neʼe fai te fakatahi lahi ʼi Sydney, ʼo fai fakatahi mo te ʼaʼahi ʼaia. Neʼe ʼau manatu tahi mo te kau pionie tūpulaga tokolahi, neʼe ʼau fia kau ki te ako ʼa te kau misionea ʼaē neʼe hoki avahi pe, ia te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te Watchtower ʼi South Lansing, ʼi New York, ʼi Amelika. Tokolahi ia mātou neʼe mātou feʼekeʼaki peʼe fakamaʼua koa he faʼahiga ʼatamai ke feala hakita kau ki te ako ʼaia. Kae neʼe fakamahino e te Tēhina ko Knorr kapau ʼe mātou lava lau he alatike ʼi Te Tule Leʼo pea mo fakamanatu tona ʼu puani tāfito, ʼe feala anai hamatou ʼolo ki Kalaate.

ʼI taku manatu, ʼi te mole lelei ʼo taku ako ʼe lagi mole ʼau maʼu te ʼu fealagia feʼauga ki te ako ʼaia. Hili te ʼu māhina kiai, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau fai haku kole ke feala haku kau ki te ako ʼi Kalaate. Neʼe tali taku kole ʼaia, pea neʼe ʼau kau ki te 16 kalasi ʼi te taʼu 1950. Neʼe ko he lakaga fakaofoofo ʼaia he neʼe tokoni lahi mai ki te fakatuputupu ʼo taku falala kia ʼau totonu. Neʼe ʼau mahino ai ko te maʼu pepa ʼe mole ko te ʼuluaki fakamaʼua ʼaia ki te lelei ʼo te selevisi. Kae ko te ʼu fakamaʼua tāfito neʼe ko te nofo tokaga pea mo te fakalogo. Neʼe fakaloto mālohiʼi mātou e tamatou kau faiako ke mātou fai te meʼa ʼaē ʼe mātou lavaʼi. ʼI taku muliʼi te tokoni ʼaia, neʼe ʼau tuputupu ai pea neʼe ʼau lava muliʼi lelei te ako ʼaē neʼe fai.

Mai Ositalalia Ki Sri Lanka

ʼI te ʼosi maʼu ʼo te ʼu pepa, ko te tahi ʼu tēhina e toko lua mai Ositalalia mo ʼau neʼe hinoʼi mātou ke mātou ʼolo ki Ceylan (ʼi te temi nei ko Sri Lanka). Neʼe mātou tau ki te taulaga, ko Colombo, ʼi Sepetepeli ʼo te taʼu 1951. Neʼe vevela pea mo māhūhū, pea neʼe mātou logoʼi mo te ʼu logoaʼa foʼou pea mo mamanu ki te ʼu meʼa foʼou. ʼI tamatou hifo ʼi te vaka, neʼe fakatalitali mātou e te tēhina misionea neʼe kua gāue ʼi te fenua, pea neʼe ina fakatoʼo mai te kiʼi pepa ʼe logologo ai te akonaki maʼa te kaugamālie ʼe tonu ke fai ʼi te taulaga ʼo te kolo, ʼi te ʼAhotapu ʼaē ka haʼu. Ko te meʼa ʼaē neʼe ʼau punamaʼuli ai ʼi te pepa ʼaē neʼe fakatoʼo mai he neʼe tuʼu ai toku higoa pea ko ʼau ʼaē ka ʼau faiakonaki! Koutou fakakaukauʼi age muʼa taku mataku. Kae neʼe akoʼi mai e toku ʼu taʼu ʼaē neʼe ʼau pionie ai ʼi Ositalalia ke ʼau tali he faʼahiga gāue ʼe tuku mai ke ʼau fai. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe maui mālie taku faiakonaki ʼaia. ʼAki te tokoni ʼa te ʼu tēhina selipatea e toko fā neʼe kua nātou nonofo ʼi ai ʼi te fale ʼa te kau misionea ʼi Colombo, ko mātou toko tolu neʼe mātou kamata ako te lea faigataʼa ʼaē ko te Cinghalais pea mo fakaʼaogaʼi ʼi te gāue fai faka mafola. Neʼe lahi te ʼu temi neʼe ko mātou pe ʼaē neʼe gāue, pea neʼe mātou fiafia ʼi tamatou maʼu te ʼu hahaʼi ʼe nātou aga fakaʼapaʼapa pea mo tali kāiga. Mole tuai pea neʼe kamata tuputupu te hahaʼi ʼaē neʼe kau ki te ʼu fono.

ʼI te hoholo ʼo te temi, neʼe ʼau fia feʼiloʼileleiʼaki mo te tuagaʼane finemui, ko Sybil, neʼe ma felāveʼi ʼi te vaka ʼaē neʼe ʼau folau ai ki te Faleako ʼo Kalaate. Neʼe ʼalu ki te fakatahi faka malamanei neʼe fai ʼi New York. Ki muli age, neʼe kau ki te 21 kalasi ʼo Kalaate pea neʼe hinoʼi ke ʼalu ʼo gāue ʼi Hong Kong ʼi te taʼu 1953. Neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau faitohi ki ai, pea neʼe ma fefaitohiʼaki ʼo aʼu ki te taʼu 1955 ʼaē neʼe haʼu ai ia Sybil ki Ceylan, ʼo ma ʼohoana ai.

Ko te ʼuluaki telituale ʼaē neʼe ma gāue taumatuʼa ai neʼe ko Jaffna, ko te kolo ʼe tuʼu mamaʼo ʼi te potu noleto ʼo Sri Lanka. ʼI te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1950, neʼe kamata te ʼu tokakovi faka politike ʼo fefakafeagaiʼaki ia te kau Cinghalais mo te kau Tamouls, pea neʼe hoko ai te ʼu fetauʼaki ʼi te ʼu lauʼi hogofulu taʼu ki muli age. Neʼe ko he meʼa faka malave loto ia te fepuipuiʼaki ʼa te kau Fakamoʼoni Cinghalais pea mo Tamouls lolotoga te ʼu māhina ʼo te ʼu taʼu faigataʼa ʼaia! ʼAki te ʼu ʼahiʼahi ʼaia neʼe toe tuputupu ai pea mo toe mālohi ai te tui ʼa te ʼu tēhina.

Ko Te Fai Faka Mafola Pea Mo Te Faiako ʼi Sri Lanka

Neʼe tonu ke mātou faʼa kātaki ke feala hamatou fakamāmāhani mo te kau Inituisi pea mo te kau Maometa. Neʼe ma leleiʼia tonatou agaʼi fenua pea mo tonatou ʼu kalitate maʼuhiga. Neʼe punamaʼuli te hahaʼi ʼi tanatou sisio kia māua, koteʼuhi neʼe mole ko he meʼa māhani hanatou sio ki he kau matāpule ʼe nātou heheka ʼi te ʼu papikā. Pea neʼe malimali ia Sybil ki te hahaʼi, pea neʼe malimali mai mo te hahaʼi kia māua!

ʼI te tahi lakaga, neʼe fakatuʼu tamatou papikā ʼi te ʼu ʼaʼahi ʼe fai ʼi te ala. ʼI te ʼosi fehuʼi mai e te polisi peʼe ma ʼōmai maifea pea ʼe ma ʼolo kifea, neʼe ina fai tana ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo tomā maʼuli.

“Ko ai te fafine ʼaenā?”

Neʼe ʼau tali age: “Ko toku ʼohoana.”

“Kua fualoa hakolua ʼohoana?”

“Kua taʼu valu.”

“ ʼE ʼi ai hakolua fānau?”

“Kailoa.”

“Oie! Kua koulua ʼolo ki he tōketā?”

ʼI te kamata, neʼe ma punamaʼuli ʼi te taʼi fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼaia, kae ʼaki te temi neʼe ma mahino ai ki te tokaga fakamalotoloto ʼa te hahaʼi ʼo te fenua ki te tahi ʼu hahaʼi. Pea neʼe kau ki te ʼu kalitate maʼuhiga ʼa te hahaʼi. Ka tuʼu he tahi ʼi he taulaga, pea mole fualoa pea fakafokifā pe kua fakaōvi age he tahi ʼo fehuʼi age peʼe ina loto la ke tokoni age he tahi ki ai.

Te ʼu Fetogi Pea Mo Te ʼu Fakakaukau

ʼI te hoholo ʼo te ʼu taʼu, neʼe ma gāue misionea ʼi te ʼu koga meʼa kehekehe ʼi Sri Lanka. Neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau fai te gāue faka silikosikilipisio pea mo faka tisitilike, pea neʼe ʼau kau ki te Komite ʼo Te Filiale. ʼI te taʼu 1996, neʼe ko toku taʼu 70 tupu. Neʼe ʼau fiafia ʼi taku gāue misionea ia taʼu e 45 tupu ʼi Sri Lanka. ʼI te ʼuluaki fono ʼaē neʼe ʼau kau ai ʼi Colombo, neʼe ko te toko 20 hahaʼi neʼe kau ki te fono. ʼI te temi nei kua kaku te kaugamālie ki te toko 3 500 tupu! Tokolahi ia nātou ʼaia neʼe ma faka ʼuhiga e Sybil mo ʼau ko tamā fānau pea mo tomā ʼu mokopuna fakalaumālie. Kae neʼe kei lahi te gāue neʼe tonu ke fai ʼi te fenua​—ko te gāue ʼaia ʼe ʼaoga kiai he mālohi pea mo he ʼu faiva ʼo nātou ʼaē ʼe kei mālolohi age ia māua. Koia neʼe ma tali ai te fakaafe ʼo māua e te Kolesi Pule ke ma toe liliu ki Ositalalia. Neʼe faka fealagia ai ki ʼihi taumatuʼa kei mālolohi, ke nātou hū misionea ki Sri Lanka moʼo fetogi ʼo māua.

ʼI te temi nei ko toku taʼu 83, pea ko Sybil mo ʼau ʼe kei ma mālolohi feʼauga moʼo hoko atu ʼo tamā gāue pionie makehe ʼi Adélaïde. Ko tamā minisitelio ʼe tokoni mai ke ma nonofo ʼalaʼala pea mo tali lelei te ʼu fetogi fuli pe, pea neʼe toe tokoni mai ke ma faka ʼalutahi tomā maʼuli mo te faʼahiga maʼuli ʼo Ositalalia.

ʼE haga tokaga aipe ia Sehova ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ki tomā maʼuli fakasino, pea ʼe ʼofa mamahi pea mo lagolago mai te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane ʼo te kokelekasio. Mole heʼeki faʼa fualoa neʼe hinoʼi ʼau ki te pilivilesio foʼou, ke ʼau sikalaipe ʼi tomatou kokelekasio. Koia neʼe ʼau tokagaʼi ai ʼe kei hoko atu toku akoʼi, ʼi taku faiga ʼaē ke ʼau gāue agatonu kia Sehova. Ka ʼau sioʼi te ʼu taʼu kua hili, ʼe ʼau punamaʼuli tuʼumaʼu ʼi te toe ako neʼe lava maʼu e he tamasiʼi tagata mai te vao​—ko he ako neʼe ʼaoga ki toku maʼuli katoa.

[Paki ʼo te pasina 26]

Tomā ʼaho ʼohoana ʼi te taʼu 1955

[Paki ʼo te pasina 27]

ʼI te taʼu 1957, ʼi te gāue fai faka mafola mo Rajan Kadirgamar, ko te tēhina ʼo te fenua

[Paki ʼo te pasina 28]

Ko ʼau mo Sybil ʼi te temi nei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae