Ko Ai Koa “Te Atua Mooni Pea Mo Te Mauli Heegata”?
KO TE ʼAtua moʼoni ʼe ko Sehova, te Tāmai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito. Ko ia te Tupuʼaga, ʼaē ʼe ina foaki te maʼuli heʼegata kia nātou ʼe ʼoʼofa kia te ia. Ko te tali ʼaia ʼaē ka fai atu anai e te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe nātou lau pea mo faka tui ki te Tohi-Tapu. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ʼui tonu e Sesu: “Ko te mauli heegata aeni, ke natou iloi koe, te Atua e tahi mo mooni pea mo ia ae nee ke fekaui mai, ia Sesu Kilisito.”—Soane 17:3.
Kae tokolahi te hahaʼi lotu ʼe nātou mahino kehekehe ki te ʼu kupu ʼaia. Ko te ʼu kupu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kupu tāfito ʼe toʼo mai ia 1 Soane 5:20, ʼaē ʼe ʼui ai ʼi te tahi koga: “E tou mauli i te Mooni i tona Alo ko Sesu Kilisito. Iaʼia e ko te Atua Mooni pea mo te mauli heegata.”
Ko nātou ʼaē ʼe tui ki te akonaki ʼo te Tahitolu ʼe nātou lau ko te kupuʼi palalau ʼaia (houʹtos), ʼe faka ʼuhiga kia ia ʼaē ʼe tuʼu ʼi muʼa, ʼaē ko Sesu Kilisito. ʼE nātou ʼui ai ko Sesu ʼe “ko te Atua Mooni pea mo te mauli heegata.” Kae ko te fakamahino ʼaia ʼe mole ʼalutahi mo te manatu ʼa te Tohi-Tapu. Pea ʼe tokolahi te kau popoto ʼe mole nātou tali te manatu ʼaia ʼaē ʼe lagolago ki te akonaki ʼo te Tahitolu. Neʼe tohi fēnei e B. F. Westcott, te tagata poto mai te Univelesitē ʼo Cambridge: “Ko ia ʼaē neʼe faka ʼuhiga ki ai te ʼu palalau ʼaia, ʼe ko ia ʼaē neʼe manatu tāfito ki ai ia te ʼapositolo.” Koia, neʼe manatu te ʼapositolo ko Soane ki te Tāmai ʼa Sesu. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai teolosia Siamani ko Erich Haupt: “ ʼE tonu ke ʼiloʼi peʼe faka ʼuhiga kia ai ia te kupu [houʹtos], peʼe faka ʼuhiga kia ia ʼaē ʼe pipiki mai kiai . . . peʼe faka ʼuhiga kia ia ʼaē ʼe tuʼu mamaʼo, ʼaē ko te ʼAtua. . . . ʼE fakahā lelei ko te palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te ʼAtua moʼoni e tahi, heʼe ʼalutahi age mo te fakatokaga fakaʼosi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu tamapua, kae mole ko he fakamoʼoni ki te ʼuhiga ʼatua ʼa Kilisito.”
Māʼia mo te tohi ʼe ina sivi te lea faka Keleka, ia te A Grammatical Analysis of the Greek New Testament ʼaē neʼe tā e te Institut biblique pontifical ʼi Loma, ʼe tohi fēnei ai: “ ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu vaega 18 ki te 20, ʼe mahino ia neʼe fakaʼaogaʼi te kupu “[Houʹtos] moʼo faka ʼuhiga ki te ʼAtua moʼoni, moʼo fakakeheʼi mo te lotu pagani (vaega 21).”
ʼI te agamāhani, ko te kupu houʹtos ʼe mole faka ʼuhiga ki te kupuʼi palalau ʼaē ʼe pipiki mai kiai. ʼE fakamoʼoni te puani ʼaia e te tahi ʼu vaega faka Tohi-Tapu. Ia 2 Soane ʼi te vaega 7, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo pe ʼaia neʼe ina tohi te ʼuluaki tohi ʼo Soane: “Kua tokolahi te hahai fakahala kua mafola i te malama-nei: e mole natou fakamooni kia Sesu Kilisito nee haele mai ki te kakano. E ko te fakahala aia pea mo te Kilisito-Fehagai.” ʼI henī ko te kupu [houʹtosʹ] ʼe mole faka ʼuhiga ia kia Sesu. Kae ʼe mahino mai, ko te kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga kia nātou ʼaē neʼe nātou fakafisi kia Sesu. Ko nātou ʼaia ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu “te fakahala aia pea mo te Kilisito-Fehagai,” peʼe ko ‘te tagata fai fakahala pea mo fakafeagai kia Kilisito.’
ʼI tana Evaselio, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Nee ko Atelea te tehina o Simone Petelo, ko he tahi o te tokolua nee logo kia Soane pea nee ’na muliʼi Sesu. O fua alu ia [houʹtos] ki tona tehina ko Simone.” (Soane 1:40, 41) ʼE mahino mai ia ko te [houʹtos] neʼe mole faka ʼuhiga ki te higoa ʼaē tuʼu fakamuli, kae neʼe faka ʼuhiga ki Atelea. Ia 1 Soane 2:22, ʼe toe fakaʼaogaʼi feiā pe la e te ʼapositolo ko Soane ia te kupuʼi palalau ʼaia.
ʼE toe fakaʼaogaʼi feiā e Luka ia te kupuʼi palalau ʼaia, ohage ko tana tuʼu ia Gaue 4:10, 11: “I te Huafa o Sesu Kilisito Nasaleti, iaʼia nee koutou [“tutuki ki te pou,” MN ], kua fakatuuake e te Atua mai te mate, i te Huafa aia e kua tuu malolo ai te tagata aeni i outou mua. E ko ia aeni [houʹtosʹ] te maka nee liaki e koutou ko te kau tufuga, e kua liliu ko te maka agele.” ʼE ʼasi lelei mai, ko te kupuʼi palalau “ko ia aeni” ʼe mole faka ʼuhiga ki te tagata ʼaē kua mālōlō, kae ʼe faka ʼuhiga kia ia ʼaē ʼe palalau ki ai ʼi muʼa ʼo te houʹtos. Koia ʼe mahino ai ko te palalau “ko ia aeni” ʼi te vaega 11 ʼe faka ʼuhiga kia Sesu Kilisito te Nasalea, ʼaē ko te “maka agele” ʼaē neʼe fakatuʼu kiai te kokelekasio faka Kilisitiano.—Efeso 2:20; 1 Petelo 2:4-8.
ʼE toe ʼiloga te puani ʼaia ia Gaue 7:18, 19: “[Neʼe] fakahau . . . he tahi kehe i Esipito, nee mole ina iloi Sosefo. Nee [houʹtos] ina fakamamahi totatou lanu.” Ko ia ʼaē neʼe ina fakamamahiʼi te kau Sutea neʼe mole ko Sosefo, kae neʼe ko Falaone, te hau ʼo Esipito.
ʼE fakamoʼoni e te ʼu vaega ʼaia ia te manatu ʼa te tagata poto Keleka ko Daniel Wallace, ʼaē ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kupuʼi palalau ʼaia ʼi te Faka Keleka, “ko te kupu ʼaē ʼe tuʼu ʼi muʼa ʼe lagi mole ko ia ʼaia ʼaē ʼe manatu ki ai te tagata faitohi.”
“Te Mooni”
Ohage ko tona tohi e te ʼapositolo ko Soane, ko “te Mooni” ʼe ko Sehova, te Tāmai ʼa Sesu Kilisito. ʼE ko ia te ʼAtua moʼoni e tahi, ia te Tupuʼaga. Neʼe fakamoʼoni fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kia tatou, ko te Atua e Tahi, te Tamai, iaʼia e haù mai ai te meafuape.” (1 Kolonito 8:6; Isaia 42:8) Ko te tahi tupuʼaga ʼo te ʼui ʼaē ko Sehova ia “te Mooni” ʼaē ʼe palalau kiai ia 1 Soane 5:20, heʼe ko ia te Matapuna ʼo te moʼoni. Neʼe fakahigoaʼi e te tagata fai pesalemo ia Sehova ko “te ʼAtua ʼo te moʼoni,” koteʼuhi ʼe agatonu ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina fai pea ʼe mole loi. (Pesalemo 31:5; Ekesote 34:6; Tito 1:2) Neʼe ʼui fēnei e te ʼAlo ʼo ʼuhiga mo tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo: “Ko te Mooni tau folafola.” Pea ʼo ʼuhiga mo tana faiakonaki, neʼe tala fēnei e Sesu: “Ko taku akonaki e mole a aku kae a ia ae nee ina fekaui mai au.”—Soane 7:16; 17:17.
Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko Sehova “te mauli heegata.” Ko ia te Matapuna ʼo te maʼuli, ʼe ina foaki te meʼa ʼofa makehe ʼaia ʼaki ia Kilisito. (Pesalemo 36:9; Loma 6:23) Koia ʼaē ʼe ʼui ai e te ʼapositolo ko Paulo ko te ʼAtua ʼe “[ko ia] e ina fakapale natou e natou kumi iaʼia.” (Hepeleo 11:6) Ko te ʼAtua neʼe ina fakapale tona ʼAlo ʼo ina fakatuʼuake mai te kau mate, pea ko te Tāmai ʼe ina foaki anai te fakapale ʼo te maʼuli heʼegata kia nātou ʼaē ʼe nātou tauhi kia te Ia ʼaki tonatou loto katoa.—Gaue 26:23; 2 Kolonito 1:9.
Koteā ʼaē kua tou mahino kiai? ʼE ko Sehova tokotahi pe, ʼe “ko te Atua Mooni pea mo te mauli heegata.” Ko ia tokotahi ʼaē ʼe tāu mo feʼauga ke ʼatolasio ʼāteaina ki ai te hahaʼi ʼaē neʼe ina fakatupu.—Apokalipesi 4:11.