Ko Te Maʼuli ʼe Maʼuhiga Koa Peʼe Kailoa?
“Kapau neʼe fakatupu ia te tagata ki te pāki ʼo te ʼAtua, pea ko te toʼo ʼo te maʼuli ʼo he tagata ʼe ko te fakaʼauha ʼo te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga pea mo taputapu ʼaupito ʼi te malamanei.”—The Plain Man’s Guide to Ethics, neʼe tohi e William Barclay.
‘ ʼE KO he meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te malamanei.’ ʼE koutou manatu feiā koa ʼo ʼuhiga mo te maʼuli? ʼI te sivisivi ʼo te agaaga ʼo te hahaʼi, ʼe tokolahi ia te hahaʼi ʼe mole nātou manatu tahi mo te tagata faitohi ʼaenī. Neʼe fakapogi ia te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi e te ʼu hahaʼi agamālohi ʼuhi pe ko tanatou ʼu fakatuʼutuʼu kae nātou meʼa noaʼi ia te maʼuli fīmālie ʼo tonatou ʼu tatau.—Tagata Tānaki 8:9.
ʼE Mole Faka Maʼuhigaʼi ʼIhi Pea Ko ʼIhi ʼe Tonu Ke Matehi
Ko te faʼahi ʼaia neʼe hā lelei ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. ʼI te tau lahi ʼaia, ʼi te temi fuli pe ʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko A. J. P. Taylor: “Neʼe sākilifisioʼi noa ia te ʼu tagata kae neʼe mole ʼi ai hona ʼuhiga.” Ko te kau takitaki solia ʼi tanatou faiga ki te pule pea mo te kolōlia, neʼe nātou fakaʼaogaʼi ia te kau solia ohage ko ni ʼu meʼa ʼe mole maʼuhiga. ʼI te tau ʼaē neʼe hoko ʼi Verdun ʼi Falani, neʼe mamate ai te toko 500 000 tupu hahaʼi ʼi te tau ʼaia. Neʼe tohi fēnei e Taylor: “Neʼe mole ʼi ai he fakapale kiā nātou ʼaē neʼe mālo peʼe kiā nātou neʼe lavā. Neʼe ko te ʼu tagata pe neʼe tonu ke matehi pea mo te kolōlia ke maʼu mo kapau neʼe nātou mālo.”—The First World War.
ʼE kei lahi ia te meʼa noaʼi ʼo te maʼuli. Ko te tagata sivi ko Kevin ʼe ina ʼui, ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī, “kaugamālie ʼaupito ʼo te hahaʼi ko te toko lauʼi miliona hahaʼi māsisiva pea mo fakaʼofaʼofa, ʼe nātou kumi gāue.” Ko te hahaʼi ʼaia ʼe nātou faiga ke nātou lava māʼuʼuli ʼi he tuʼu fakatau koloā agamālohi “ ʼe mole maʼuhiga ai ia te maʼuli.” ʼE ʼui e Bayles, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakagāueʼi ia nātou ʼaia, ʼe nātou gaohi ia nātou ohage ko he kau sinifu—“ko he ʼu hahaʼi ʼe fakagāueʼi lahi ke maʼu ʼaki he paʼaga pea ʼe līaki nātou mokā mole kei ʼi ai honatou ʼaoga.”—Disposable People.
ʼE Nātou “Tuli Te Matagi”
ʼE lahi ia te tahi ʼu ʼaluʼaga ʼe logoʼi ai e te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga pea ʼe mole kei ʼi ai hanatou ʼamanaki—ʼe mole he tahi ʼe tokaga age kiā nātou, peʼe nātou māʼuʼuli peʼe nātou mamate. ʼO mole gata pe ʼi te ʼu tau pea mo te heʼe faitotonu, kae ʼe ʼi ai mo te ʼu malaʼia ʼuhi ko te kele kakā, mo te hoge, mo te mahaki, mo te putu, pea mo te ʼu malaʼia kehekehe ʼaē ʼe hoko ia ʼaho nei ki te hahaʼi fuli, ʼo tupu ai te feʼekeʼaki e te hahaʼi peʼe maʼuhiga koa te maʼuli.—Tagata Tānaki 1:8, 14.
ʼIo, ʼe mole ko te hahaʼi fuli leva ʼaē ʼe māʼuʼuli fakaʼofaʼofa. Kae māʼiape la mo nātou ʼaē neʼe mole hoko ki ai he ʼu meʼa feiā, ʼi te agamāhani ʼe nātou maʼu te manatu ʼa Salomone, ia te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼaē neʼe ina fehuʼi fēnei: “Koteā te meʼa ʼaē ʼe maʼu e te tagata ʼi tana gāue kinakina pea mo te holi ʼo tona loto ʼaē ʼe tupu ai tana gāue ʼi te lalo laʼā?” ʼI tanatou ʼosi fakakaukauʼi ia te faʼahi ʼaia, tokolahi neʼe nātou fakamoʼoni ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe nātou fai, neʼe liliu ʼo “vaʼiganoa pea mo tuli te matagi.”—Tagata Tānaki 2:22, 26.
Ka fakakaukauʼi e te tokolahi ia tonatou maʼuli kātoa, ʼe nātou ʼui fēnei: “Ko te gataʼaga pe koa ʼaia ʼo te maʼuli?” ʼIo, ko te tokofia ʼe nātou aʼu ki te fakaʼosi ʼo tonatou temi maʼuli, ʼaki he ‘fiafia ʼi te fualoa ʼo tonatou ʼu taʼu maʼuli’ ohage ko te pateliaka ko Apalahamo? (Senesi 25:8) Maʼa te tokolahi, ʼe vaʼiganoa ia te maʼuli. Kae ko te maʼuli ʼe maʼuhiga. Maʼa te ʼAtua ko te maʼuli ʼo te tagata fuli pe ʼe maʼuhiga, pea ʼe ina loto ke tou maʼu fuli ia he maʼuli fīmālie moʼoni. ʼE hoko feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia? Tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai ia te tali ki te fehuʼi ʼaia.