ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te ʼu ʼUluaki Hau
“KA TUPUTUPU te kau faitotonu ʼo kaugamālie, pea ʼe fiafia te hahaʼi; kae ka pule he tahi ʼe agakovi, pea ʼe meo te hahaʼi.” (Tāʼaga Lea 29:2) ʼE hā lelei ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu ʼUluaki Hau ia te moʼoni ʼo te tāʼaga lea. ʼE fakamatala ai te maʼuli ʼo Salomone, pea lolotoga tona temi hau neʼe maʼu koloā pea mo maʼuli fīmālie ʼaupito ia te puleʼaga ʼo te Iselaele ʼāfea. ʼE toe fakamatala foki ʼi te tohi ʼo te ʼu ʼUluaki Hau ia te vaelua ʼo te puleʼaga ʼi te ʼosi mate ʼo Salomone, pea mo talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau e 14 ʼaē neʼe hoa kiā Salomone, ko ʼihi neʼe pule ʼi Iselaele pea ko ʼihi neʼe pule ʼi Suta. Ko hau pe e toko lua ʼi te ʼu hau ʼaia neʼe nā agatonu tuʼumaʼu kiā Sehova. Tahi ʼaē meʼa, ʼe toe fakamatala ʼi te tohi ʼaia ia te ʼu gāue ʼa te ʼu polofeta e toko ono, ʼo kau ai ia Elia.
Neʼe fai te tohi ʼo te ʼu ʼUluaki Hau e te polofeta ko Selemia, ʼi Selusalemi pea mo Suta, pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakamatala neʼe hoko lolotoga te ʼu taʼu e 129—mai te taʼu 1040 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu i te taʼu 911 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI tana tānaki te ʼu fakamatala moʼo fai ʼaki tana tohi, ʼe mahino ia neʼe kumi e Selemia ki te ʼu fakamatala ʼāfea ohage ko “te tohi ʼo te ʼu gāue ʼo Salomone.” Kae ko te ʼu tohi ʼaia ʼe mole kei maʼu ia ʼaho nei.—1 Hau 11:41; 14:19; 15:7.
ʼE FAKATUʼU E TE HAU POTO IA TE TOKALELEI MO TE FĪMĀLIE
ʼE kamata te tohi ʼo te ʼu ʼUluaki Hau ʼaki te fakamatala fakaofoofo ʼo te faigaʼi e Atonisa, foha ʼo te Hau ko Tavite, ke ina faʼao te tuʼulaga hau ʼo tana tāmai. Neʼe foimo fai puleʼaki ia te polofeta ko Natane ke ina fetogi te fakatuʼutuʼu, pea neʼe fakanofo hau ia Salomone, tahi ʼaia foha ʼo Tavite. Neʼe leleiʼia e Sehova ia te kole ʼo te hau foʼou ʼaia, ʼo ina foaki age ia “he loto ʼe poto pea mo ʼatamai,” mo “te ʼu koloā pea mo te kolōlia.” (1 Hau 3:12, 13) Neʼe mole he fakatatau ʼo te poto pea mo te ʼu koloā ʼo te hau. Neʼe maʼuli ia Iselaele ʼi te ʼu temi ʼo te tokalelei pea mo tuputupu tonatou maʼuli faka ekonomika.
ʼI te ʼu laga fale ʼaē neʼe fai e Salomone, neʼe ʼi ai ia te fale lotu ʼo Sehova pea mo te ʼu tuʼuga fale faka puleʼaga. Neʼe fakamoʼoni fēnei e Sehova kiā Salomone: “ ʼIo, ʼe au fakatuʼu anai te hekaʼaga hau ʼo tou puleʼaga ke ina puleʼi ia Iselaele ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” Neʼe feala ia te faʼahi ʼaia, mo kapau neʼe agatonu tuʼumaʼu te hau. (1 Hau 9:4, 5) Neʼe toe fakatokaga age e te ʼAtua moʼoni te ʼu fua anai ʼo tana talagataʼa. Kae ki muli age, neʼe ʼohoana ia Salomone mo te ʼu fafine matāpule ʼe kaugamālie. Neʼe fakaoloolo ia ia e te ʼu fafine matāpule, pea neʼe maliu ki te tauhi hala ʼi tona temi matuʼa. Neʼe fakakikite e Sehova ʼe vaelua anai tona puleʼaga. ʼI te taʼu 997 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe mate ia Salomone, ʼo gata ai tona temi hau ʼaē neʼe hoko lolotoga taʼu e 40. Neʼe toʼo leva te tuʼulaga hau e tona foha ko Lopoame.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:5—He koʼe neʼe faigaʼi e Atonisa ke ina toʼo te tuʼulaga hau ʼi te kei maʼuli ʼo Tavite? ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu tona tupuʼaga. Kae mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe kua mate tona ʼu tēhina lalahi, ia Amenone pea mo Apisalome, ʼo feiā mo Kileape, koia ʼaē neʼe matatonu kiā Atonisa hana maʼu te tuʼulaga hau, koteʼuhi neʼe ko ia te foha lahi ʼo Tavite ʼaē neʼe kei maʼuli. (2 Samuele 3:2-4; 13:28, 29; 18:14-17) Neʼe lagi falala ia Atonisa ʼe lava anai tana faiga, he neʼe lagolago kiā ia te pule solia mālohi ko Soape pea mo te pelepitelo lahi maʼuhiga ko Apiata. ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu peʼe neʼe ina ʼiloʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Tavite ke maʼu e Salomone ia te tuʼulaga hau. Kae neʼe mole fakaafe e Atonisa ia Salomone pea mo te tahi ʼu hahaʼi ʼe fakalogo lelei kiā Tavite ke nātou kau ki “te sākilifisio.” (1 Hau 1:9, 10) ʼE ʼiloga mai neʼe sio ia Atonisa kiā Salomone ohage ko hona fili.
1:49-53; 2:13-25—He koʼe neʼe matehi e Salomone ia Atonisa kae neʼe kua ina fakamolemole age ki ai? Neʼe mole ʼiloʼi e Pati-Sepa te fakatuʼutuʼu ʼa Atonisa, kae neʼe mahino ki te hau ko Salomone ia te fakatuʼutuʼu moʼoni ʼa Atonisa ʼi tana kole age ke ina ʼohoanaʼi ia Apisake. Logope neʼe mole fai he felāveʼi fakasino ʼa Tavite mo Apisake, kae neʼe lau ko te finemui ʼaia neʼe ko tana feʼauʼaki. ʼI te agaʼi fenua ʼo te temi ʼaia, neʼe ko he fafine ʼāteaina pe ia ʼa Tavite. Neʼe lagi manatu ia Atonisa kapau ʼe ina ʼohoanaʼi ia Apisake, ʼe lagi feala anai hana hoko atu tana faiga ki te tuʼulaga hau. Maʼa Salomone ko te kole ʼa Atonisa ke ina ʼohoanaʼi ia Apisake, neʼe ko hana faiga ke ina maʼu te tuʼulaga hau, koia ʼaē neʼe lītuʼa ai Salomone ki tana fakamolemole kae ina matehi ia Atonisa.
6:37–8:2—Ko te temi fea ʼaē neʼe fakatapu ai te fale lotu? Neʼe ʼosi te laga ʼo te fale lotu ʼi te valu māhina ʼo te taʼu 1027 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te 11 taʼu ʼo te nofo hau ʼo Salomone. ʼE ʼiloga ia neʼe māhina 11 ia te teuteuʼi ʼo te fakatapu. Neʼe lagi hoko te fakatapu ʼi te fitu māhina ʼo te taʼu 1026 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE fakamatala te tahi ʼu laga fale ʼi te hili ʼo te laga ʼo te fale lotu pea ʼi muʼa ʼo te fakatapu ʼo te fale lotu, ʼo mahino mai neʼe lagi hilifaki te ʼu fakamatala ʼaia moʼo fakahā te ʼu laga fale fuli ʼaē neʼe fai.—2 Fakamatala 5:1-3.
9:10-13—Ko te meʼa ʼofa ʼa Salomone ki te Hau ʼo Tile ko Ilame, ʼaē ko te ʼu kolo e 20 ʼo te fenua ʼo Kalilea, neʼe ʼalutahi koa mo te Lao ʼa Moisese? Ko te Lao ʼaē ʼe tuʼu iā Levitike 25:23, 24 neʼe lagi fakaʼaogaʼi pe ki he koga meʼa neʼe nofoʼi e te kau Iselaele. ʼE mahalo pe ko te ʼu kolo ʼaē neʼe foaki e Salomone kiā Ilame neʼe nofoʼi e te hahaʼi ʼe mole Iselaele, logola neʼe ko he ʼu kolo neʼe tuʼu ʼi loto ʼo te Kele ʼo te Fakapapau. (Ekesote 23:31) Neʼe lagi toe ʼasi ʼi te gāue ʼaia ʼa Salomone tana mole mulimuli kātoa ki te Lao, ohage pe ko te temi ʼaē neʼe ina ‘fakalahi ai tana ʼu tuʼuga hōsi’ pea mo tona ʼu ʼohoana. (Teutalonome 17:16, 17) Logola he faʼahiga ʼaluʼaga, kae neʼe mole leleiʼia e Ilame te meʼa ʼofa ʼaia. Lagi neʼe mole taupau fakalelei te ʼu kolo ʼaia e te hahaʼi pagani ʼaē neʼe nonofo ai, peʼe neʼe lagi kovi te tuʼulaga ʼo te ʼu kolo ʼaia.
11:4—Neʼe heʼe agatonu koa ia Salomone ʼi tona temi matuʼa ʼuhi ko tana kua lei matuʼa? ʼE ʼiloga mai ia ʼe mole ko tona tupuʼaga ʼaia. Neʼe kei tamasiʼi ia Salomone ʼi te temi ʼaē neʼe kamata hau ai, pea logola neʼe nofo hau ia taʼu e 40, kae neʼe mole heʼeki faʼa matuʼa ʼosi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole lītuʼa kātoa kiā Sehova, kae neʼe lagi ina faigaʼi ke ina fefioʼaki te ʼu lotu.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
2:26, 27, 35. Ko te ʼu fai fakakikite ʼa Sehova ʼe hoko tuʼumaʼu ia. Neʼe hoko “te folafola ʼa Sehova, ʼaē neʼe ina fai ki te ʼapi ʼo Elia,” ʼi te temi ʼaē neʼe fakahifo ai ia Apiatale, ʼaē ʼe haʼu mai te hōloga ʼo Elia. Ko te fetogi ʼo Apiatale e Satoke, mai te hōloga ʼo Fineasi, neʼe ko he fakahoko ʼaia ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā Faka au 25:10-13.—Ekesote 6:25; 1 Samuele 2:31; 3:12; 1 Fakamatala 24:3.
2:37, 41-46. ʼE feala hakita tuʼutāmaki mo kapau ʼe kita manatu ʼe kita hāo anai mo kapau ʼe kita talagataʼa. Ko nātou ʼaē ʼe nātou filifili ʼaki tonatou loto faʼitaliha ke nātou maliu kehe mai ‘te ala lauveliveli ʼaē ʼe fakatau ki te maʼuli,’ ʼe nātou ʼutu anai te ʼu fua kovi ʼo te tonu heʼe fakapotopoto ʼaia.—Mateo 7:14.
3:9, 12-14. ʼE tali e Sehova ki te ʼu faikole fakamalotoloto ʼo tana ʼu kaugana, ke nātou maʼu te poto, mo te mahino pea mo te takitaki moʼo fakahoko ʼo tana tauhi.—Sakopo 1:5.
8:22-53. Neʼe fakahā e Salomone he fakafetaʼi lahi kiā Sehova—te ʼAtua loto manavaʼofa, ʼaē ʼe ina fakahoko te ʼu fakapapau, pea ʼe fagono ki te ʼu faikole! Kapau ʼe tou metitāsioʼi te faikole ʼaē neʼe fai e Salomone ʼi te fakatapuʼi ʼo te fale lotu, ʼe ina fakatuputupu anai totatou loto fakafetaʼi ki te ʼu agaaga ʼaia ʼo te ʼAtua pea mo te tahi ʼu agaaga ʼo tona ulugaaga.
11:9-14, 23, 26. ʼI te talagataʼa ʼa Salomone ʼi tona ʼu taʼu fakaʼosi, neʼe lagaʼi ake e Sehova te ʼu hahaʼi ke nātou fakafeagai kiā ia. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “E fakafehagai te Atua kia natou [e’] fialahi, kae e ina foaki tona kalasia kia natou [ʼaē ʼe] agavaivai.”—1 Petelo 5:5.
11:30-40. Neʼe faigaʼi e te Hau ko Salomone ke ina matehi ia Selopoame, ʼuhi ko te fakakikite ʼa Aisa ʼo ʼuhiga mo Selopoame. Neʼe kehe ʼaupito te tali ʼaē neʼe fai e te hau ʼi te ʼu taʼu e 40 ki muʼa atu, ʼi tana mole fia lagavaka kiā Atonisa mo te tahi ʼu hahaʼi agatuʼu! (1 Hau 1:50-53) Ko te fetogi aga ʼaia neʼe ko te fua ʼo tana mavae mai iā Sehova.
KUA VAELUA TE PULEʼAGA NEʼE LOGO TAHI
Neʼe ʼolo ia Selopoame mo te hahaʼi ʼo kole ki te Hau ko Lopoame ke ina fakamaʼamaʼa te kavega ʼaē neʼe fakamaʼua age e tana tāmai ko Salomone. Neʼe mole ina tokagaʼi tanatou kole, kae neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina toe fakamamafa age ia te kavega. Neʼe fai te fakafeagai ʼa te ʼu telepi e hogofulu, pea neʼe nātou fakanofo hau ia Selopoame. Neʼe vaelua ai leva ia te puleʼaga. Ko Lopoame neʼe hau ki te puleʼaga ʼo te potu saute, ko te ʼu telepi ʼo Suta mo Pesamino, kae hau ia Selopoame ki te ʼu telepi e hogofulu ʼo te noleto, te puleʼaga ʼo Iselaele.
Moʼo fakaloto vaivaiʼi te hahaʼi ke mole nātou ʼolo ki Selusalemi ʼo fakahoko ai te tauhi, neʼe fakatuʼu e Selopoame ia te ʼu pipi aulo e lua—te tahi ʼi Tane pea ko te tahi leva ʼi Petele. ʼI te ʼu hau ʼaē neʼe hoa kiā Selopoame moʼo puleʼi ia Iselaele, neʼe ʼi ai ia Natape, mo Paasa, mo Ela, mo Simili, mo Tipeni, mo Omeli, mo Akape, pea mo Asalia. Ko nātou ʼaē neʼe hoa kiā Lopoame moʼo puleʼi ia Suta, neʼe ko Apisame, mo Asa, mo Sosafate, pea mo Solame. Ko te ʼu polofeta ʼaē neʼe gāue ʼi te temi ʼo te ʼu hau ʼaia, neʼe ʼi ai ia Aisa, mo Semaia, mo te tahi polofeta ʼe mole fakahā mai tona higoa, mo Seu, mo Elia pea mo Mikaia.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
18:21—He koʼe neʼe fakalogologo te hahaʼi ʼi te ʼui age e Elia ke nātou filifili peʼe ko ai ʼaē ka nātou muliʼi, peʼe Sehova peʼe ko Paale? Neʼe lagi nātou mahino ki tanatou mole mulimuli ki te fakamaʼua ʼa Sehova ke nātou pipiki ʼāteaina pe kiā te ia, pea kua nātou lotomamahi ʼi tanatou hala. Peʼe kua lagi fefeka tonatou ʼu leʼo ʼo loto ʼo mole kei nātou koviʼia tanatou atolasio kiā Paale pea mo atolasio kiā Sehova. Neʼe hoki hili pe te fakahā e Sehova tona mālohi pea nātou ʼui ai: “Ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni! Ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni!”—1 Hau 18:39.
20:34—ʼI te ʼosi faka fealagia age e Sehova ke mālo ia Akape ʼi te kau Silia, he koʼe neʼe hāofaki e Akape tanatou hau ko Pene-Hatate? Neʼe mole matehi e Akape ia Pene-Hatate, kae neʼe ina fai tana fuakava mo ia, ke foaki age e te hau ʼaia te ʼu ala ʼo te kolo taulaga ʼo Silia, ko Tamaso, ke fakatuʼu ai hona ʼu fakatauʼaga meʼa kai. ʼI muʼa atu, neʼe fai feiā e te tāmai ʼa Pene-Hatate, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke fakaʼaogaʼi te ʼu ala ʼo Samalia moʼo faifakatau koloā. Koia neʼe hāofaki ia Pene-Hatate ke feala kiā Akape ke fai koloā ʼi Tamaso.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
12:13, 14. Ka tou fai he ʼu tonu maʼuhiga ʼi totatou maʼuli, ʼe tonu ke tou kumi tokoni kiā nātou kua fakapotopoto mo matumatuʼa, ʼaē ʼe nātou mahino lelei ki te Tohi-Tapu pea mo nātou fakaʼapaʼapa lahi ki te ʼu pelesepeto fakaʼatua.
13:11-24. Ko he tokoni peʼe ko he manatu ʼe mole tou ʼiloʼi papau peʼe moʼoni, tatau aipe peʼe haʼu mai he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ʼe fakamalotoloto, ʼe tonu ke vakavakaʼi lelei ʼaki te takitaki maʼuhiga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.—1 Soane 4:1.
14:13. ʼE vakavakaʼi tatou e Sehova ke ina maʼu te meʼa ʼaē ʼe lelei iā tatou. Logola ʼe lagi veliveli ʼaupito te meʼa lelei ʼaia, kae ʼe ina lava fakatuputupu mo kapau ʼe tou faiga fakamalotoloto ke tou tauhi kiā te ia.
15:10-13. ʼE tonu ke tou līaki mālohi te ʼapositasia kae tou lagolago mālohi ki te tauhi moʼoni.
17:10-16. Neʼe ʼiloʼi e te fafine vītua ʼo Salefate ko Elia neʼe ko te polofeta pea neʼe ina tali ia ia ʼi tona ʼuhiga ʼaia, pea neʼe tapuakina e Sehova tana ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai ʼaki te tui. Ia ʼaho nei, ʼe toe tokagaʼi e Sehova tatatou ʼu gāue ʼaē ʼe tou fai ʼaki te tui, pea ʼe ina fakapale ia nātou ʼaē ʼe nātou lagolago ki te gāue ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe.—Mateo 6:33; 10:41, 42; Hepeleo 6:10.
19:1-8. Ka tou tau mo he fakafeagai mālohi, ʼe tou lava falala ki te lagolago mai ʼa Sehova.—2 Kolonito 4:7-9.
19:10, 14, 18. ʼE mole ʼi ai he temi ʼe tō tokotahi ai te kau atolasio moʼoni. ʼE nātou maʼu ia Sehova pea mo tonatou fale tautēhina ʼi te malamanei kātoa.
19:11-13. Ko Sehova ʼe mole ko he ʼatua ʼo te matagi peʼe ʼo te afi, pea ʼe mole ina fakatātā ia te ʼu meʼa ʼaia.
20:11. ʼI te laupisi ʼa Pene-Hatate ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Samalia, neʼe tali fēnei age e te hau ʼo Iselaele: “Ko ʼaē ʼe ina haʼi tana heletā ki tona koga loto [tona teu tau ke ʼalu ʼo tau], ke ʼaua naʼa laupisi ohage ko ʼaē ʼe ina veteki” tona teu tau ʼi tana liliu mālo mai te tau. Ka tuku mai he gāue foʼou, ke ʼaua naʼa tou falala fau ohage ko ia ʼaē ʼe laupisi.—Tāʼaga Lea 27:1; Sakopo 4:13-16.
Ko He Ako Maʼuhiga Kiā Tatou
ʼI te temi ʼaē neʼe toe fakamatala ai e Moisese ia te fakatoʼo age ʼo te Lao ʼi te Moʼuga ʼo Sinai, neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼu foha ʼo Iselaele: “Koutou sisio, ʼe au tuku atu ʼi ʼokotou muʼa te tapuakina pea mo te malaʼia: ʼe tapuakina anai koutou mo kapau ʼe koutou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova tokotou ʼAtua ʼaē ʼe au fakahā atu ʼi te ʼaho ʼaenī; pea ʼe koutou malaʼia anai, mo kapau ʼe mole koutou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova tokotou ʼAtua pea mo kapau ʼe koutou maliu kehe mai te ala ʼaē ʼe au fakatotonu atu ʼi te ʼaho ʼaenī.”—Teutalonome 11:26-28.
ʼE fakamahino lelei mai te moʼoni maʼuhiga ʼaenī ʼi te tohi ʼo te ʼu ʼUluaki Hau! Ohage ko te meʼa neʼe tou vakaʼi, ʼe toe akoʼi mai ʼi te tohi ʼaenī ia te tahi ʼu ako maʼuhiga. Ko te logo ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼaia ʼe maʼuli pea mo mālohi.—Hepeleo 4:12.
[Paki ʼo te pasina 29]
Te fale lotu pea mo te tahi ʼu fale neʼe laga e Salomone
[Paki ʼo te pasina 30, 31]
ʼI te ʼosi fakahā e Sehova tona mālohi, neʼe kalaga fēnei ia te hahaʼi: “Ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni!”