Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Tagata Misionea Lahi Tokotahi
“Ke kotou faʼifaʼitaki kiā te au, ohagē pē ko taku faʼifaʼitakiʼi ʼaē ia Kilisito.”—1 KO. 11:1.
1. He koʼē ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu Kilisito?
NEʼE faʼifaʼitaki e te ʼapositolo ko Paulo ia te Tagata Misionea lahi tokotahi ko Sesu Kilisito. Neʼe toe fakalotomālohiʼi e Paulo tona ʼu tehina, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke kotou faʼifaʼitaki kiā te au, ohagē pē ko taku faʼifaʼitakiʼi ʼaē ia Kilisito.” (1 Ko. 11:1) ʼI te ʼosi tuku e Sesu ia te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te agavaivai ke muliʼi e tana kau ʼapositolo ʼaki tana fufulu ʼaē ia tonatou ʼu vaʼe, neʼe ina ʼui fēnei age kiā nātou: “Neʼe au tuku atu kiā koutou te faʼifaʼitaki, ke kotou toe fai fēia mo koutou ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe au fai kiā koutou.” (Soa. 13:12-15) ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano iā ʼaho nei, ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu Kilisito ʼi tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu gāue, pea mo te ʼu kalitātē ʼaē ʼe tou fakahā ʼi totatou maʼuli.—1 Pet. 2:21.
2. Tatau aipē pe neʼe mole heʼeki fakanofo koutou e te Kolesi Pule ke kotou liliu ko he kau misionea, kae koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai?
2 ʼI te ʼuluaki ʼalatike, neʼe tou ako ai ko te kupu misionea ʼe fakaʼaogaʼi ki he tahi neʼe fekauʼi ke liliu ko he tagata fakamafola evaselio—ko he tahi ʼe ina ʼave te logo lelei ki te hahaʼi. Pea ʼe fai e Paulo ia te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Lau ia Loma 10:11-15.) Kotou fakatokagaʼi te fehuʼi ʼaē neʼe fai e te ʼapositolo: “ ʼE natou logo feafeaʼi anai, mo kapau ʼe mole he tahi ʼe fai fakamafola?” Pea neʼe ina fakaʼaogaʼi ia te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai ʼi te lea fakapolofetā ʼa Isaia: “E matalelei te ʼu vaʼe ʼo nātou ʼaē ʼe natou tala te ʼu logo lelei ʼo te ʼu meʼa lelei!” (Isa. 52:7) Tatau aipē pe neʼe mole heʼeki fakanofo koutou pea mo fekauʼi koutou ke kotou liliu ko he kau misionea ki he fenua matāpule, kae ʼe feala ke hikihiki takotou fia tala ia te evaselio, ʼo kotou faʼifaʼitaki kiā Sesu, ʼo fakamafola ia te logo lelei ʼaki he faʼafai. ʼI te taʼu kua ʼosi, neʼe ko te toko 6 957 852 kau fakamafola ʼo te Puleʼaga neʼe natou ‘fakamafola ia te evaselio’ ʼi te ʼu fenua e 236.—2 Tim. 4:5.
“Kua Matou Tuku Ia Meʼa Fuli Pea Kua Matou Mulimuli Iā Te Koe”
3, 4. Koteā ʼaē neʼe situʼa kiai Sesu ʼi selō, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou liliu ko hana ʼu tisipulo?
3 Moʼo fakahoko ia te gāue ʼaē neʼe tonu ke ina fai ʼi te kele, “neʼe . . . meʼa noaʼi [e Sesu] ia ia totonu, pea mo liliu ai ko he kaugana,” ʼo situʼa ki tona maʼuli ʼi selō pea mo te kolōlia ʼaē neʼe ina maʼu ai. (Filp. 2:7) Ko meʼa fuli ʼe tou fai moʼo faʼifaʼitaki kiā Kilisito, ʼe mole feala hona fakatatau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe haʼu ai ki te kele. Kae ʼe feala hatatou lotomālohi ia tātou ʼaē ko tana ʼu tisipulo, ʼo mole tou fakahemala ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua tou situʼa kiai ʼi te mālama ʼa Satana.—1 Soa. 5:19.
4 ʼI te tahi ʼaluʼaga, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo kiā Sesu: “Koʼenī! Kua matou tuku ia meʼa fuli pea kua matou mulimuli iā te koe.” (Mat. 19:27) Neʼe foimo liʼaki atu aipē e Petelo, mo Atelea, mo Sake pea mo Soane ia tanatou ʼu kupega ʼi te temi ʼaē neʼe fakaafe ai nātou e Sesu ke natou muli age iā te ia. Neʼe natou tuku tanatou gāue tautai kae natou fakaliliu ia te minisitelio ko honatou vōkāsio. ʼI te fakamatala ʼa te Evaselio ʼa Luka, neʼe ʼui fēnei e Petelo: “Koʼenī! Kua matou tuku te ʼu meʼa ʼaē neʼe matou maʼu, pea kua matou mulimuli iā te koe.” (Luka 18:28) Tokolahi iā tātou neʼe mole natou tuku tanatou ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ‘natou maʼu’ moʼo mulimuli iā Sesu. Kae ʼe tonu ke tou ‘fakafisi kiā tātou totonu,’ ʼo tou liliu ko ni ʼu tisipulo ʼa Kilisito pea mo he ʼu kaugana, ʼo tou gāue ʼaki he loto kātoa kiā Sehova. (Mat. 16:24) Ko te maʼuli ʼaia ʼe kita maʼu ai he ʼu tapuakina lahi. (Lau ia Mateo 19:29.) Ko tatatou fia tala ia te evaselio ohagē ko tona fai e Kilisito, ʼe tou maʼu ai ia te fiafia ʼi totatou loto, tāfito lā mo kapau ʼe feala ke tou tokoni veliveli pē ki he tahi ke fakaovi ki te ʼAtua pea mo tona ʼAlo ʼofaina.
5. Kotou fakamatala te ʼaluʼaga neʼe hoko, pea ʼe fakahā ai te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e he tahi ʼe haʼu mai he tahi fenua ʼi tana ako ʼaē ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu.
5 Ko Valmir, te tagata Pelesile neʼe nofo ʼi Suliname, neʼe kumi ʼaulo ʼi te ʼu lameni. Neʼe ko he tagata neʼe ʼinu kava, ʼo tupu ai tana fai ʼo he ʼu aga heʼeʼaoga. ʼI tana ʼalu ʼaē ʼi te tahi ʼaho ki te kolo, neʼe kamata ai tana ako Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ako ʼi te ʼaho fuli, ʼo ina fai te ʼu tuʼuga fetogi, pea mole tuai kiai pea neʼe papitema. ʼI tana fakatokagaʼi ʼaē ia te faigataʼa ʼaē ʼo tana mulimuli ki te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu ʼuhi ko tana gāue, neʼe ina fakatau tana matani gāue kae toe liliu ki Pelesile moʼo tokoni ki tona fāmili ke natou maʼu ia te ʼu lelei fakalaumālie. ʼI tanatou ako te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, tokolahi te hahaʼi neʼe ʼomai mai te tahi ʼu fenua, neʼe natou liʼaki atu aipē tanatou ʼu gāue ʼi te ʼu fenua koloaʼia kae natou toe liliu ki ʼonatou fenua, ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke natou tokoni ʼi te faʼahi fakalaumālie ki tonatou ʼu kāiga pea mo ʼihi age. Ko te kau fai fakamafola ʼaia ʼe natou loto moʼoni ke natou ʼave ia te evaselio.
6. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau ʼe mole feala hatatou ʼolo ki te ʼu kolo ʼaē ʼe ʼaoga lahi kiai he kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga?
6 Tokolahi ia te kau Fakamoʼoni neʼe natou ʼolo ki te ʼu kolo ʼe ʼaoga lahi kiai ia he kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga. Ko ʼihi neʼe natou ʼolo ki te tahi age ʼu fenua. ʼE lagi mole feala kiā tātou fuli ke tou ʼolo ki he tahi age fenua, kae ʼe feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼaki hatatou faiga mālohi ʼi te minisitelio.
ʼE Foaki e Sehova Ia Te Ako ʼAē ʼe ʼAoga
7. Ko te ʼu faleako fea ʼaē neʼe fakatuʼu moʼo akoʼi ia nātou ʼaē ʼe natou fia hikihiki tonatou ʼu fealagia ʼi tonatou ʼuhiga kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga?
7 Ohagē pē ko te ako ʼaē neʼe maʼu e Sesu mai tana Tamai, ʼe toe ʼaoga kiā tātou ia te ako ʼaē ʼe foaki mai e Sehova ʼi te temi nei. Neʼe ʼui fēnei e Sesu totonu: “ ʼE tohi ʼi te ʼu Polofetā: ‘Pea ʼe akoʼi anai ia nātou fuli e Sehova.’ ” (Soa. 6:45; Isa. 54:13) Iā ʼaho nei, neʼe fakatuʼu ia te ʼu ako moʼo akoako tātou, ia te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga. ʼE mahino ia, ʼe tou maʼu fuli ʼi tatatou ʼu kōkelekāsio ia te ʼu lelei ʼo te Ako Fakateokalatike. ʼE maʼu e te kau pioniē ia te pilivilēsio ʼaē ke natou kau ki te Ako ʼo Te Kau Pioniē. Tokolahi te kau pioniē faiva neʼe natou toe kau tuʼa lua ki te ako ʼaia. Neʼe kau ia te kau tagata ʼāfea pea mo te ʼu tagata faifekau fakaminisitelio ki te Ako ʼo Te Minisitelio moʼo hikihiki tonatou ʼu fealagia faiako pea mo tokoni kiā nātou ʼi tanatou gāue ʼaē ki tonatou ʼu tehina ʼi te tui. Tokolahi te ʼu tagata ʼāfea selipatea pea mo te ʼu tagata faifekau fakaminisitelio selipatea neʼe natou kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio, ʼaē ʼe akoʼi ai nātou ke natou tokoni ki niʼihi ʼi te fai fakamafola. Pea tokolahi te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē neʼe hinoʼi ki he gāue fakamisionea neʼe akoʼi nātou ʼi te faleako fakatohi-tapu ʼo Kileate.
8. Koteā te ʼu sākilifisio neʼe fai e ʼihi tehina ʼi tanatou fakamaʼuhigaʼi ia te ako ʼaē ʼe foaki age e Sehova?
8 Tokolahi ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe natou fai te ʼu fetogi ke natou kau ki te ʼu ako ʼaia. Ke feala hana kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio ʼi Kanata, ko Yugu neʼe mavae ʼi tana gāue fakamālama he neʼe mole tali e tona pātolō ia te ʼu ʼaho mālōlō ʼaē neʼe ina fakaʼui age. Neʼe ʼui fēnei e Yugu: “ ʼE mole au fakahemala. Heʼe kanapau lā neʼe tali taku kole kae neʼe mole ko he faʼahi neʼe tonu ke fai, pea ʼe lagi natou ʼamanaki anai ke au gāue ʼo talu ai ʼi te sōsiete moʼo takuʼaki te ʼu ʼaho ʼaē neʼe natou foaki mai. Kae ʼi te temi nei kua au ʼāteaina moʼo fai he gāue pē ʼe hinoʼi mai e Sehova ke au fai.” Ke fua lelei ia te ako ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua, tokolahi neʼe natou situʼa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga kiā nātou.—Luka 5:28.
9. Tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai ia te fua lelei ʼo te fai ʼo he ako fakatohi-Tapu pea mo he faiga mālohi.
9 Ko te ako fakatohi-tapu ʼo fakatahiʼi mo he faiga mālohi ʼe feala ke tokoni ki te hahaʼi ke natou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (2 Tim. 3:16, 17) Tou vakaʼi age muʼa ia te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Saulo ʼi Kuatemala. Neʼe tupu ake ia mo te mahaki ʼi tona ʼulu pea ko tana fafine faiako neʼe ina ʼui age ki tana faʼē ʼe mole tonu ke ina fakakinauʼi tana tama ki te lautohi, heʼe feala ai anai ke ʼita. Neʼe mavae Saulo ʼi te faleako kae mole heʼeki poto ʼi te lautohi. Kae neʼe fakaako lautohi ia Saulo e te Fakamoʼoni, ʼo ina fakaʼaogaʼi ia te kaupepa lahi Appliquez-vous à la lecture et à l’écriture. Ki muli age, neʼe tuputupu ia Saulo ʼo feala ai leva kiā ia ke ina fai tana kiʼi akonaki ʼi te Ako Fakateokalatike. Ki muli age, neʼe felāveʼi te faʼē ʼa Saulo ʼi tana fai fakamafola mo te fafine faiako ʼo tana tama. ʼI tana logo ʼaē kua poto lautohi ia Saulo, neʼe ina kole age ki te faʼē ʼa Saulo ke haʼu muʼa mo tana tama ʼi te vāhaʼa ki muli age. ʼI te vāhaʼa ʼaia, neʼe haʼu Saulo, pea neʼe fehuʼi fēnei age e tana fafine faiako: “Koteā ʼaē kā ke akoʼi mai kiā au?” Neʼe kamata lau age e Saulo ia te palakalafe ʼi te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? Neʼe ʼui fēnei e te fafine faiako: “ ʼE faikehe ʼosi kiā au ia tau haʼu ʼaenī ʼo akoʼi mai au.” Neʼe tagi te fafine faiako ʼi te kua lahi fau ʼo tona fiafia, pea neʼe ina fāʼufua ia Saulo.
Te Faiakonaki ʼAē ʼe Ina Fakalotomālohiʼi Ia Te Loto
10. Ko te meʼa gāue lelei fea ʼe tou maʼu moʼo akoʼi ki te hahaʼi ia te ʼu moʼoni fakatohi-tapu?
10 Neʼe fakatafito e Sesu tana faiakonaki ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi age e Sehova pea mo te ako ʼaē ʼe fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua. (Luka 4:16-21; Soa. 8:28) ʼE tou faʼifaʼitakiʼi Sesu ʼaki tatatou maʼuliʼi ia tana ʼu tokoni pea mo mulimuli ki te ʼu pelesepeto fakatohi-tapu. Koia ʼe tou palalau pea mo manatu tahi, pea ko he faʼahi ʼe lagolago ki tatatou logotahi. (1 Ko. 1:10) ʼE tou loto fakafetaʼi ʼi te foaki mai e “te tagata kaugana agatonu mo poto” te ʼu tohi fakatohi-tapu, ke tokoni mai kiā tātou ke tou logotahi ʼi tatatou faiako pea mo tou fakaʼosi ia te fakamafola ʼo te evaselio! (Mat. 24:45; 28:19, 20) ʼI te ʼu tohi fakatohi-tapu ʼaia, ʼe tou maʼu ia te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu iā lea e 179.
11. Neʼe tekeʼi feafeaʼi e te tuagaʼane ʼi Etiopea ia te fakafeagai ʼaki tana fakaʼaogaʼi ia te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu?
11 Ko te ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼo fakaʼaogaʼi te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu, ʼe feala ke ina fetogi te ʼu loto ʼo te hahaʼi fakafeagai. ʼI te tahi ʼaluʼaga, ko te tuagaʼane pioniē ʼi Etiopea ko Lula, neʼe ina lolotoga fai te ako Tohi-Tapu pea neʼe hū fakafokifā age ia te fafine ʼe kāiga mo ia ʼaē ʼe ina fai tana ako, ʼo ina ʼui age ʼe mole he ʼaoga ʼo te fai ʼo te ako Tohi-Tapu. Neʼe palalau fakalelei age ia Lula ki te fafine, ʼo ina fakaʼaogaʼi te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo he paʼaga loi ʼi te kāpite 15 ʼo te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu. Neʼe malu ifo ai te loto ʼo te fafine pea neʼe ina tuku ke hoko atu tanā ako. Pea neʼe kau ia ki te ako ʼaē neʼe toe fai ʼi te tahi vāhaʼa pea mo ina kole age ke fai hana ako Tohi-Tapu, ʼo ina ʼui age ʼe feala pē hana totogi! Mole tuai pea fai tuʼa tolu ia tana ako ʼi te vāhaʼa pea neʼe tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie.
12. Tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai pe neʼe fua lelei feafeaʼi ki te tūpulaga ia tana akoʼi ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu.
12 ʼE feala ki te kau tūpulaga ke natou tokoni ki niʼihi ʼaki hanatou fakaʼaogaʼi te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu. Ko Keanu, te kiʼi tama ʼe taʼu 11 ʼi Hawaï, neʼe ina lau te tohi ʼaia ʼi te faleako, pea ko tona tahi kaugā ako neʼe ina fehuʼi fēnei age: “He koʼē ʼe mole ke kau ki te ʼu ʼaho tupu?” Neʼe lau age e Keanu te tali ʼi Te Tahi ʼu Fakamahino ʼi te kupu tāfito: “ ʼE Tonu Koa Ke Tou Taupau Te ʼu ʼAho Lalahi?” ʼOsi ʼaia pea neʼe ina fakahā age te ʼu kupu tāfito ʼi te kamataʼaga ʼo te tohi, pea neʼe ina fehuʼi age ki te kiʼi tama, pe ko te kupu tāfito fea ʼaē ʼe fia palalau kiai. Neʼe kamata ai te ako Tohi-Tapu. ʼI te taʼu kua hili, neʼe fai e te Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu ako Tohi-Tapu e 6 561 426, pea ko te tokolahi ʼi te ʼu ako ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi ai te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu. ʼE kotou fakaʼaogaʼi koa te tohi fakatohi-tapu ʼaia?
13. ʼE feafeaʼi ia te gāue mālohi ʼo te ako ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi?
13 Ko te ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaki te fakaʼaogaʼi ʼo te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu, ʼe feala ke gāue mālohi kiā nātou ʼaē ʼe natou fia fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua. Ko te taumātuʼa ʼe nā pioniē makehe ʼi Nolovesia neʼe nā fai ia te ako Tohi-Tapu mo te fāmili mai Samipea. Ko te taumātuʼa Samipea ʼaia neʼe ko tanā ʼu taʼahine e toko tolu pea neʼe mole kei nā fia fai ki hanā tahi age fānau. Koia ʼi te temi ʼaē neʼe toe faitama ai te fafine, neʼe nā fakatuʼutuʼu ke fakatō ia te tamasiʼi ʼaia. Kae ʼi muʼa ʼo tanā ʼolo ʼaē ki te tōketā, neʼe nā ako ia te kāpite ʼaē ko tona kupu tāfito “Te Manatu ʼa Te ʼAtua ʼo ʼUhiga Mo Te Maʼuli.” Pea ʼi te kāpite ʼaia, ko te pāki ʼo te tamasiʼi ʼe kei fuafatuʼi, neʼe malave ʼaupitō ki te taumātuʼa, ʼo nā fakatotonu ai ke mole nā fakatō tanā kiʼi tamasiʼi. Neʼe hoko atu tanā tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie pea neʼe nā fakahigoaʼi tana kiʼi tamasiʼi ki te higoa ʼo ia ʼaē neʼe ina fai tanā ako.
14. Tuku mai he fakatā ʼe fakahā ai te fua lelei ʼe tou maʼu ʼi tatatou maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē e tou akoʼi ki te hahaʼi.
14 Ko te faʼahi maʼuhiga ʼo te faʼahiga faiako ʼa Sesu, he neʼe ina maʼuliʼi ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina akoʼi ki te hahaʼi. ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe natou leleiʼia te agalelei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē ʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼi te faʼahi ʼaia. Neʼe hue ia te motokā ʼa te tagata fai matani gāue ʼi Niusila, ʼo kaihaʼa ai tana kato neʼe tuku ʼi loto. Pea neʼe ʼalu ia te tagata ʼo fakahā ia te kaihaʼa ʼaia ki te kau polisi, pea neʼe natou ʼui fēnei age: “ ʼE feala pē anai hau toe maʼu tau kato mo kapau ʼe maʼu e he Fakamoʼoni ʼa Sehova.” Pea neʼe maʼu te kato e te tuagaʼane neʼe tufa ia te ʼu sulunale. ʼI te fakahā ʼaē ki te tagata kua maʼu tana kato, neʼe ʼalu ki te ʼapi ʼo te tuagaʼane. Neʼe fiafia ʼi tana sio ʼaē neʼe kei tuku pē ʼi tana kato ia te pepa neʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā te ia. Neʼe ʼui fēnei age e te tuagaʼane kiā te ia: “Neʼe tonu ke au liufaki te meʼa ʼaē neʼe au maʼu, tāfito lā heʼe ko au ʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova.” Neʼe ʼofolele ia te tagata fai matani gāue, ʼo ina manatuʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai age e te kau polisi kiā ia ʼi te ʼuhu. ʼIo, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe natou maʼuliʼi ia te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu pea mo natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu.—Hep. 13:18.
Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Sesu ʼi Tatatou Aga ʼAē Ki Te Hahaʼi
15, 16. Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke tupu ai te fia logo ʼa te hahaʼi ki te logo lelei ʼaē ʼe tou fakamafola?
15 Neʼe ko te aga ʼaē ʼa Sesu ki te hahaʼi ʼaē neʼe tupu ai tanatou fia logo ki tana fai fakamafola. Ohagē lā, neʼe fia ʼomai ia te hahaʼi agavaivai kiā te ia ʼuhi ko tona ʼofa pea mo tana agavaivai. Neʼe manavaʼofa kiā nātou ʼaē neʼe ʼomai kiā te ia pea neʼe ina fakafīmālieʼi nātou ʼaki ni ʼu palalau agalelei, ʼo ina fakamālōlō ai ia te tokolahi ʼi te faʼahi fakasino. (Lau ia Maleko 2:1-5.) ʼE mole feala hatatou fai ni ʼu milakulo, kae ʼe tou lava fakahā ia totatou ʼofa, tatatou agavaivai, pea mo tatatou manavaʼofa, ʼaē ko he ʼu kalitātē ʼe fakatupu ai te fia logo ʼa te hahaʼi ki te moʼoni.
16 Ko te tuagaʼane pioniē makehe ko Tariua, neʼe fua lelei tana fakahā ia te manavaʼofa ʼi te temi ʼaē neʼe ʼalu ai ki te ʼapi ʼo te tagata kua matuʼa ʼe higoa ko Beere, neʼe nofo ʼi te motu mamaʼo ʼo te ʼu motu ʼo Kiribati ʼi te Potu Sautē ʼo te Pasifika. Logolā te mole fia logo ʼa te tagata, kae neʼe tokagaʼi e Tariua neʼe palalisia pea neʼe manavaʼofa ai ki ai. Neʼe fehuʼi fēnei age e te tuagaʼane ki te matuʼa: “Neʼe kua ke logo koa ki te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe māhahaki pea mo mātutuʼa?” Pea neʼe ina lau age ia te vaega ʼo te lea fakapolofetā ʼo Isaia. (Lau ia Isaia 35:5, 6.) ʼI te fia mahino ʼa te tagata ki te palalau ʼa te tuagaʼane, neʼe ina ʼui fēnei age: “Kua fualoa taku lau ia te Tohi-Tapu pea kua fualoa toku ʼaʼahi e te tagata misionea ʼo taku lotu, kae neʼe heʼeki au lau ia te ʼu palalau ʼaia ʼi te Tohi-Tapu.” Neʼe kamata ai leva ia te ako Tohi-Tapu ʼa Beere, pea neʼe tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼEī, neʼe kovi ʼaupitō ia tona palalisia, kae ʼi te temi nei kua papitema ia te matuʼa ʼaia, pea ʼe tokaga ki te kūtuga ʼe nonofo ʼi te potu mamaʼo ʼo te motu, pea ʼe lava haʼele ʼi te motu kātoa, ʼo fakamafola ia te logo lelei.
Tou Haga Faʼifaʼitakiʼi Ia Kilisito
17, 18. (a) ʼE feafeaʼi hakotou liliu ko he tahi ʼe fua lelei tana fakamafola ia te evaselio? (b) Koteā anai te ʼu fua kā maʼu e nātou ʼaē ʼe natou tōkakaga fakalelei ki tanatou minisitelio?
17 Ko te ʼu faʼifaʼitaki fakafiafia ʼaē ʼe hoko tuʼumaʼu ʼi te minisitelio, ʼe hā ʼaki mai ai ʼe feala ke fua lelei tatatou fakamafola ia te evaselio mo kapau ʼe tou maʼu pea mo maʼuliʼi te ʼu kalitātē ʼo Sesu. Koia ʼe tonu ai ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito ʼi totatou ʼuhiga kau fai fakamafola faʼafai ʼo te evaselio!
18 ʼI te ʼuluaki sēkulō, ʼi te temi ʼaē neʼe kua liliu ai ʼihi ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu, neʼe fehuʼi fēnei e Petelo: “Koteā anai te meʼa kā matou maʼu ai?” Pea neʼe tali fēnei age e Sesu: “Ko ʼaē kua ina tuku ʼona fale, peʼe ko ʼona tehina, peʼe ko ʼona tuagaʼane, peʼe ko tana tamai, peʼe ko tana faʼē, peʼe ko ʼana fānau, peʼe ko ʼona kele, ʼuhi ko toku huafa, ʼe ina maʼu anai ʼo tuʼa lahi age pea ʼe ina maʼu tōfiga anai te maʼuli heʼegata.” (Mat. 19:27-29) ʼE mahino ia ʼe hoko anai te ʼu palalau ʼaia kiā tātou mo kapau ʼe tou haga faʼifaʼitakiʼi te Tagata Misionea lahi tokotahi ko Sesu Kilisito.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE akoʼi feafeaʼi tātou e Sehova ke tou liliu ko he kau fai fakamafola ʼo te evaselio?
• He koʼē ʼe fua lelei te tohi Te Ako Mai Te Tohi-Tapu ʼi tatatou minisitelio?
• ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼi tatatou aga ʼaē ki te hahaʼi?
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼI te temi ʼaē neʼe fakaafe ai e Sesu ia Petelo, mo Atelea, mo Sake pea mo Soane ke natou muli age iā te ia, neʼe natou foimo tali atu aipē tana fakaafe
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te ʼu tohi fakatohi-tapu ohagē ko te tohi “Te Ako Mai Te Tohi-Tapu” ʼe tokoni mai ke tou logotahi ʼi tatatou faiako