Tou Taupau Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Faitoʼo
“ ʼE tonu ke ke ʼofa kiā Sehova tou ʼAtua ʼaki . . . tau manatu kātoa pea mo tou mālohi kātoa.”—MKO. 12:30.
1. ʼI te kamata, neʼe koteā ia te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua maʼa te mālamanei?
ʼI TE kamata, neʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼAtua ke mahaki pea mo mate te tagata. Neʼe ina tuku ia Atama mo Eva ki te ʼōloto ʼo Eteni, peʼe ko te palatiso ʼo te fakafiafia, ‘ke nā gāueʼi pea mo nā taupau’ ki te heʼegata, kae mole ko taʼu pē e 70 peʼe 80. (Sen. 2:8, 15; Pes. 90:10) Kanapau lā neʼe nofo agatonu ia te ʼuluaki taumātuʼa ʼaia kiā Sehova pea mo nā ʼoʼofa kiā te ia, ʼo nā fakalogo ki tana pule faʼitaliha, ʼe mole nā ʼiloʼi anai ia te mahaki, te vaivai, pea mo te mate.
2, 3. (a) ʼE fakamatalatala feafeaʼi ʼi te tohi ʼo Tagata Tānaki ia te temi matuʼa? (b) Ko ai ʼaē ʼe tupu ai tatatou maʼu ia te mate mai iā Atama, pea ʼe pulihi feafeaʼi anai tona ʼu fua kovi?
2 ʼI te kāpite 12 ʼo te tohi ʼo Tagata Tānaki, ʼe fakamatalatala ai ia “te ʼu ʼaho faigataʼa” ʼaē ʼe hoko mokā liliu te hahaʼi agahala ʼo mātutuʼa. (Lau ia Tagata Tānaki 12:1-7.) ʼE fakatatau ia te ʼulu hina ki te mātala ʼo “te fuʼu alimoni.” Pea ko te ʼu vaʼe ki “te ʼu tagata mālolohi” ʼaē kua tetetete leva ʼi te temi nei. Ko te ʼu fafine ʼaē ʼe ʼolo ki te matapā fakamālama moʼo kumi te mālama kae kua fakapōʼuli, ʼe ko he fakatā lelei ʼaia ʼo te mole kei sio lelei ʼo te ʼu mata. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua tō ni ʼu nifo, “kua tuku ai te gāue ʼa te ʼu fafine momosi pulapula he kua natou tokosiʼi.”
3 Ko te ʼu vaʼe ʼe tetetete, te mole kei sio lelei, pea mo te kua tō ʼo te ʼu nifo, ʼe mahino ia neʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa te ʼAtua ʼi te kamataʼaga maʼa te mālamanei. Tahi ʼaē meʼa, ko te mate ʼaē neʼe tou maʼu mai iā Atama, ʼe ko he tahi ʼaia gāue ʼi “te ʼu gāue ʼa te Tēvolo,” ʼaē kā pulihi anai e te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼaki ia tona Puleʼaga Fakamēsia. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe hā te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu ʼaenī, ke ina maumauʼi te ʼu gāue ʼa te Tēvolo.”—1 Soa. 3:8.
ʼE Mole Kovi Ia Te Tuʼania
4. He koʼē ʼe mole kovi ia te tuʼania ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova mokā natou māhahaki, kae koteā ʼaē ʼe tonu ke mahino kiā nātou?
4 ʼI te temi ʼaenī, ko ʼihi kaugana ʼa Sehova ʼe natou tau mo ni ʼu mahaki pea mo te ʼu vaivaiʼia ʼo te temi matuʼa, ʼaē ʼe hoko ki te hahaʼi agahala fuli. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe mole kovi ia tatatou tuʼania ʼo ʼuhiga mo tātou pea ʼe ʼi ai pē mo tona ʼu lelei. ʼE mole tou fia tauhi koa lā kiā Sehova ‘ ʼaki totatou mālohi kātoa’? (Mko. 12:30) Koia ʼi tatatou faiga ʼaē ke ʼaua naʼa tou māhahaki, ʼe tonu ke mahino kiā tātou ʼe mole feala hatatou tāʼofi te ʼu vaivaiʼia ʼo te temi matuʼa pea mo tekeʼi ia te ʼu mahaki fuli pē.
5. Koteā ia te ako ʼe tou lava tāʼofi mai te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tau mo te ʼu mahaki?
5 Neʼe tokolahi te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova neʼe natou tau mo te ʼu mahaki. Neʼe kau ai ia Epafolotito. (Filp. 2:25-27) Ko Timoteo, ʼaē neʼe kaugā gāue agatonu mo te ʼapositolo ko Paulo, neʼe tautau mamahi tona kete, koia lā ʼaē neʼe tokoniʼi ai e Paulo ke ina ʼinu hana “kiʼi moʼi vino.” (1 Tim. 5:23) Ko Paulo neʼe ʼi ai tona “tala [ʼi te] kakano,” lagi neʼe kovi tana sio peʼe ko he tahi mahaki neʼe mole ʼi ai hona faitoʼo ʼi te temi ʼaia. (2 Ko. 12:7; Kal. 4:15; 6:11) Neʼe kolekole e Paulo kiā Sehova ke ina toʼo ia tona ‘tala ʼaia ʼi te kakano.’ (Lau ia 2 Kolonito 12:8-10.) Neʼe mole fai e te ʼAtua he milakulo moʼo pulihi ia te ‘tala ʼaia ʼi te kakano’ ʼo Paulo. Kae neʼe foaki age e te ʼAtua kiā te ia ia te mālohi moʼo kātakiʼi tona faigataʼaʼia ʼaia. Koia neʼe hā ʼi te vaivaiʼaga ʼo Paulo ia te mālohi ʼo Sehova. Koteā te ako ʼe tou lava tāʼofi mai ai?
ʼAua Naʼa Tou Tuʼania Fau Mokā Tou Māhahaki
6, 7. He koʼē ʼe mole tonu ke tou tuʼania fau ʼo ʼuhiga mo hotatou mahaki?
6 ʼE kua kotou ʼiloʼi ʼe tali e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu faʼahiga faitoʼo kehekehe. ʼE maʼu ʼi ʼihi temi ʼi tatatou nusipepa ia te Réveillez-vous ! he ʼu ʼalatike ʼo ʼuhiga mo te ʼu mahaki. Pea logolā tatatou mole fakamālohiʼi ia he faʼahiga faitoʼo, kae ʼe tou loto fakafetaʼi ki te tokoni pea mo te gāue tahi ʼa te hahaʼi ʼo te lōpitali. ʼE mahino ia ʼi te temi nei, ʼe mole heʼeki tou māʼuʼuli haohaoa. Koia ʼe tou ʼiloʼi ai, ʼe ko he agapoto hatatou mole hoha fau ʼo ʼuhiga mo te mahaki, peʼe tou tuʼania tuʼumaʼu kiai. ʼAua naʼa tou hagē ko nātou ʼaē ʼe “mole ʼi ai [hanatou] ʼamanaki,” ʼaē ʼe natou manatu ʼe mole he tahi age maʼuli pea mo natou fakaʼaogaʼi anai ia te ʼu faitoʼo fuli moʼo maʼu ia honatou maʼuli mālōlō. (Efe. 2:2, 12) ʼE mole tou loto anai ke puli iā tātou ia te ʼofa ʼaē ʼo Sehova, ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou haofaki totatou maʼuli ʼi te temi nei, heʼe tou tui papau kapau ʼe tou nonofo agatonu ki te ʼAtua, ʼe tou “puke maʼu [anai] ia te maʼuli moʼoni,” te maʼuli heʼegata ʼi te tuʼu foʼou ʼaē ʼe ina fakapapau mai.—1 Tim. 6:12, 19; 2 Pet. 3:13.
7 ʼE ʼi ai te tahi tupuʼaga ʼo tatatou mole tuʼaniaʼi fau hotatou mahaki. Kapau ʼe tou tuʼania fau pea ʼe feala pē ke tou manatu kiā kita totonu. Neʼe fakatokaga e Paulo ʼo ʼuhiga mo te tuʼutāmaki ʼaia, ʼi tana uga ia te kau Filipe “ke mole [natou] tōkakaga pē ki te ʼu meʼa ʼa [nātou] totonu, kae ke [natou] toe tōkakaga pē foki ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.” (Filp. 2:4) ʼE lelei hatatou faitoʼo lelei mokā tou mahaki, kae kapau ʼe tou tōkakaga lahi ki totatou ʼu tehina pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe tou fakahā kiā nātou ia “te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga,” pea ʼe mole feala ai anai ke tou tōkakaga pē ki tatatou lelei ʼo tātou totonu pē.—Mat. 24:14.
8. Kapau ʼe tou tuʼania fau ʼo ʼuhiga mo hotatou mahaki, koteā ʼaē ʼe feala anai ke tou fai?
8 ʼE feala ke tō he Kilisitiano ki te tuʼutāmaki ʼaē ko te fakamuʼamuʼa ʼo tana tuʼania ki tona mahaki, ʼo mole kei tokaga ia ki te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga. Ko te hoha fau ki te mahaki ʼe feala ke ina taki tātou ke tou fakakinauʼi ʼihi ke natou tali tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahiga meʼa kai, mo he faitoʼo, peʼe ko he tahi age faʼahiga meʼa kai ʼe tonu ke hilifaki ki tatatou kai māhani. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tou tokagaʼi ia te pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Ke kotou ʼiloʼi papau te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ke kotou maʼa pea ke ʼaua naʼa kotou fakatūkia he tahi ʼo kaku ki te ʼaho ʼo Kilisito.”—Filp. 1:10.
Koteā ʼAē ʼe Maʼuhiga Age?
9. Ko te ʼu meʼa fea ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼe tonu ke tou tōkakaga kiai, pea koteā tona tupuʼaga?
9 Kapau ʼe tou ʼiloʼi lelei ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga age, pea ʼe tou kau mālohi anai ki te gāue ʼaē ʼe ina fakamālōlō te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE fakahoko ʼaki te fakamafola pea mo te akoʼi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE fua lelei ia te gāue fakafiafia ʼaia kiā tātou pea mo nātou ʼaē ʼe tou akoʼi. (Taag. 17:22; 1 Tim. 4:15, 16) ʼI ʼihi temi, ʼe tou maʼu ʼi Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! he ʼu ʼalatike ʼo ʼuhiga mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie neʼe ʼi ai tonatou mahaki kovi. ʼI ʼihi temi, ʼi te ʼu fakamatala ʼaia, ʼe fakamahino ai pe neʼe feafeaʼi tanatou tauʼi ia tonatou ʼu fihifihia peʼe mole natou tuʼaniaʼi fau tonatou mahaki kae natou tōkakaga tāfito ʼo tokoni ki ʼihi ke natou ʼiloʼi ia Sehova pea mo tana ʼu fakapapau taulekaleka.a
10. He koʼē ʼe maʼuhiga te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe tou fili ke tou fakaʼaogaʼi?
10 Ko he Kilisitiano kua fotufotuʼa, kā mahaki, pea ʼe tonu ke ina “ ʼamo . . . tana ʼāmoga” ʼo ʼuhiga mo te fili ʼo he faitoʼo ke ina fakaʼaogaʼi. (Kal. 6:5) Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼe maʼuhiga kiā Sehova te faitoʼo ʼaē ʼe tou fili ke tou fakaʼaogaʼi. Ohagē pē ko tatatou fakaʼapaʼapa ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina uga tātou ke tou “fakamamaʼo . . . mai te toto,” ʼe toe fēia aipē, ko tatatou fakaʼapaʼapa ʼaē ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke ina fakalotomālohiʼi tātou ke tou tekeʼi ia te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe feala ke fua kovi kiā tātou ʼi te faʼahi fakalaumālie peʼe ki tatatou ʼu felōgoi ʼaē mo Sehova. (Gāue 15:20) Ko ʼihi sivi moʼo ʼiloʼi hotatou mahaki pea mo ʼihi faitoʼo, ʼe teitei pē ke fakaʼaogaʼi ai te ʼu meʼa fakatemonio. Neʼe fehiʼa Sehova ki te kau Iselaele ʼapositā, ʼaē neʼe natou fakaʼaogaʼi “te ʼu meʼa fakamanamana,” peʼe ko te gaohi meʼa fakatemonio. Neʼe ina tala fēnei: “Tuku takotou ʼaumai he ʼu mōlaga fulumeto ʼaē ʼe mole hona ʼaoga. Ko te ʼisēsō—ʼe ko he meʼa fakalialia kiā au. Māhina foʼou pea mo sāpato, te pāui ki te fakatahi—ʼe mole kei au lava kātakiʼi ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa fakamanamana e te fakatahi lahi.” (Isa. 1:13) ʼE mahino papau ia, kā tou māhahaki, ʼe mole tou fai anai he meʼa ʼe feala ke tāʼofi ai tatatou ʼu faikole peʼe fua kovi ki tatatou ʼu felōgoi ʼaē mo te ʼAtua.—Tagi. 3:44.
ʼE Maʼuhiga Ia Te “Fakapotopoto”
11, 12. Koteā te ʼaoga ʼo te “fakapotopoto” mokā tou fili he faitoʼo ke tou fakaʼaogaʼi?
11 Kā tou māhahaki, ʼe mole tou ʼamanaki ke fakamālōlō fakamilakulo tātou e Sehova, kae ʼe feala ke tou faikole ke ina foaki mai ia te poto ʼaē ke tou maʼu moʼo fili ia te faitoʼo ʼaē ke tou fakaʼaogaʼi. ʼE tonu ke tou kumi ke takitaki tātou e te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu pea mo te fakapotopoto mokā tou fili he faitoʼo ke tou fakaʼaogaʼi. Kā kovi totatou mahaki, pea ʼe lagi lelei ke tou vakaʼi he ʼu tōketā kehekehe mokā ʼe tou fealagia kiai, ʼo mulimuli ki te manatu ʼaē ʼe fakahā iā Tāʼaga Lea 15:22, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “ ʼE mole lava he ʼu felōgoi ʼāteaina, kae ʼe hoko he meʼa mo kapau ʼe kaugamālie he ʼu hahaʼi fai tokoni.” Neʼe uga e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu tehina ke natou “maʼuli fakapotopoto pea mo agatonu, pea mo . . . pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Tito 2:12.
12 Tokolahi ʼe tatau tonatou ʼaluʼaga mo te fafine neʼe mahaki ʼi te temi ʼo Sesu. Iā Maleko 5:25, 26, ʼe tou lau fēnei: “Neʼe ʼi ai te fafine neʼe ʼalu te toto iā te ia talu mai iā taʼu e hogofulu-mā-lua, pea neʼe mamahi ʼaupitō, ʼuhi ko te ʼu tōketā tokolahi pea neʼe ina pulihi fuli ai tona ʼu koloa kae neʼe mole ʼi ai hona fua; neʼe toe ʼāsili age te kovi ʼo tona mahaki.” Neʼe fakamālōlō e Sesu ia te fafine ʼaia pea neʼe manavaʼofa kiā ia. (Mko. 5:27-34) ʼI tanatou tuʼaniaʼi ʼaupitō ʼaē ia tonatou ʼu mahaki, neʼe faigaʼi e ʼihi Kilisitiano ke natou fai he ʼu sivi moʼo ʼiloʼi ia tonatou mahaki peʼe ko he ʼu faʼahiga faitoʼo, ʼe fakafeagai ki te ʼu pelesepeto ʼo te tauhi maʼa.
13, 14. (a) ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Satana ia tatatou fili ʼaē he ʼu faitoʼo ke tou fakaʼaogaʼi moʼo maumauʼi ia tatatou nofo agatonu? (b) He koʼē ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai he aga ʼe feala ke ʼi ai hona pikipikiga mo te gaohi meʼa fakatemonio?
13 ʼE fakaʼaogaʼi anai e Satana ia te ʼu ʼaluʼaga fuli pē ke tou hehē ai mai te tauhi moʼoni. Ohagē pē ko tana fakaʼaogaʼi ia te aga heʼeʼaoga pea mo te fia maʼu koloa moʼo fakatō ʼihi mai te tauhi maʼa, ʼe faiga ia ke ina maumauʼi ia te nofo agatonu ʼa ʼihi ʼaki he ʼu faʼahiga faitoʼo ʼe fai ai he ʼu meʼa fakamanamana pea mo fakatemonio. ʼE tou faikole kiā Sehova ke ina haofaki tātou mai “te agakovi” pea mo “te ʼu agaaga kehekehe fuli ʼo te meʼa noaʼi ʼo te lao.” Koia ʼe mole tonu ke puleʼi tātou e Satana ʼaki hatatou kau ki he ʼu aga ʼe ʼi ai honatou pikipikiga mo te gaohi meʼa fakatemonio.—Mat. 6:13; Tito 2:14.
14 Neʼe tapuʼi e Sehova ki te kau Iselaele ia tanatou fai fakakikite pea mo te gaohi meʼa fakamanamana. (Teu. 18:10-12) ʼE tohi e Paulo ko “te ʼu gaohi meʼa fakatemonio” ʼe kau ki “te ʼu gāue ʼo te kakano.” (Kal. 5:19, 20) Tahi ʼaē meʼa, ko “nātou ʼaē ʼe gaohi meʼa fakatemonio” ʼe mole natou māʼuʼuli anai ʼi te tuʼu foʼou ʼa Sehova. (Fakh. 21:8) Koia ʼe hā lelei mai, ko he meʼa pē ʼe ʼi ai hona pikipikiga mo te gaohi meʼa fakatemonio, ʼe fakalialia kiai ia Sehova.
“Ke ʼIloa Tokotou ʼUhiga Fakapotopoto”
15, 16. He koʼē ʼe ʼaoga kiā tātou ia te poto moʼo fili he faitoʼo ke tou fakaʼaogaʼi, pea koteā te tokoni fakapotopoto neʼe foaki e te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō?
15 ʼAki te ʼu meʼa ʼaenī kua tou vakaʼi, kapau ʼe tou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo he sivi moʼo ʼiloʼi ʼo hotatou mahaki peʼe ko he faʼahiga faitoʼo, ʼe ko he agapoto anai mo kapau ʼe tou fakafisi kiai. Kae kapau ʼe mole feala hatatou fakamahino ia he faitoʼo ʼe fai mai kiā kita totonu, ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe pipiki kiai he gaohi meʼa fakatemonio. Ke tou maʼu te manatu Fakatohi-tapu ʼo ʼuhiga mo he faitoʼo, ʼe fakamaʼua ke tou maʼu ia te poto fakaʼatua pea mo he fakasiosio tonu. Iā Tāʼaga Lea kāpite 3, ʼe tou maʼu ai te tokoni ʼaenī: “Falala kiā Sehova ʼaki tou loto kātoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu. ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala foufou. . . . Taupau te poto ʼaoga pea mo te fealagia fakakaukau, pea ʼe nā liliu anai ko he maʼuli ki tou nefesi.”—Taag. 3:5, 6, 21, 22.
16 Koia logolā tatatou faiga ʼaē ke ʼaua naʼa tou mahaki, kae ʼe tonu ke tou tōkakaga ke ʼaua naʼa puli ia te ʼofa ʼo te ʼAtua kiā tātou ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou maʼu he fīmālie ki totatou mahaki peʼe ki tatatou liliu ʼo matuʼa. ʼO ʼuhiga mo he faitoʼo ke tou fīmālie ai, ʼo fēia pē mo he tahi age ʼu faʼahi, ʼe tonu ‘ke ʼiloʼi ai tatatou aga fakapotopoto e te hahaʼi fuli pē’ ʼaki tatatou mulimuli ʼaē ki te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu. (Filp. 4:5) ʼI te tohi maʼuhiga ʼaupitō neʼe ina fai, ko te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe ina fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke natou fakamamaʼo mai te tauhi tamapua, te toto pea mo te fai folonikāsio. Neʼe toe tuʼu ʼi te tohi ʼaia ia te ʼu palalau fakafīmālie ʼaenī: “Kapau ʼe kotou tōkakaga kiā koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe kotou fīmālie anai.” (Gāue 15:28, 29) ʼO feafeaʼi?
Tou Fakapotopoto ʼo ʼUhiga Mo Totatou ʼAluʼaga Fakasino ʼAki Te ʼAmanaki ʼAē Ki He Maʼuli Haohaoa
17. Neʼe fua lelei feafeaʼi kiā tātou ʼi te faʼahi fakasino ia tatatou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu?
17 ʼE lelei ke tou fai kiā tātou takitokotahi ia te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au loto fakafetaʼi koa ki te ʼu lelei kua au maʼu ʼuhi ko taku mulimuli fakalelei ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te toto pea mo te fai folonikāsio?’ Tou toe fakakaukauʼi ia te ʼu lelei neʼe tou maʼu ʼuhi ko tatatou faiga ʼaē ke “tou fakamaʼa ia tātou mai te meʼa ʼuli fuli pē ʼo te kakano pea mo te laumālie.” (2 Ko. 7:1) ʼI tatatou mulimuli ki te ʼu lēkula ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te agamaʼa, ʼe mole tou maʼu ai anai ia he ʼu tuʼuga mahaki. ʼE tou māʼuʼuli lelei heʼe tou liʼaki ia te fakaʼaogaʼi ʼo te pata pea mo te ʼu toloke ʼaē ʼe ʼulihi ai totatou sino pea mo tou ʼuli ai ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kotou toe tokagaʼi mo te logo lelei ʼaē ʼo totatou sino ʼuhi ko tatatou fakapotopoto ʼi te kai pea mo te ʼinu. (Lau ia Tāʼaga Lea 23:20; Tito 2:2, 3.) Logolā ko te ʼai ʼo he kiʼi mālōlō pea mo te fai gaoʼi ʼe feala ke tokoni ke fīmālie ai totatou sino, kae ʼe lelei tāfito anai totatou maʼuli ʼi te faʼahi fakasino pea mo fakalaumālie heʼe tou tali ia te takitaki ʼa te Tohi-Tapu.
18. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tōkakaga tāfito kiai, pea ko te fakahoko ʼo te lea fakapolofetā fea ʼo ʼuhiga mo te maʼuli lelei ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai?
18 Ko te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tonu ke tou tōkakaga tāfito kiai, ko totatou ʼaluʼaga fakalaumālie pea ke mālohi tatatou ʼu felōgoi maʼuhiga ʼaē mo totatou Tamai, te Matapuna ʼo totatou “maʼuli ʼaenī pea mo te maʼuli ʼaē kā haʼu” ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe ina fakapapau mai. (1 Tim. 4:8; Pes. 36:9) ʼI te mālama foʼou ʼo te ʼAtua, ʼe maʼu ai anai ia he mālōlō fakalaumālie pea mo fakasino heʼe kua fakamolemole ai leva ia te ʼu agahala ʼaki te sākilifisio faitotogi ʼo Sesu. Ko te ʼAkeno ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, ʼe ina takitaki anai tātou ki “he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli,” pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua te ʼu loʼimata fuli pē ʼi totatou ʼu mata. (Fakh. 7:14-17; 22:1, 2) ʼE tou toe sisio anai ki te fakahoko ʼo te lea fakapolofetā fakafiafia ʼaenī: “ ʼE mole he tahi ʼe ina ʼui anai: ‘ ʼE au mahaki.’ ”—Isa. 33:24.
19. Logolā tatatou tōkakaga fakapotopoto ki totatou ʼaluʼaga fakasino, kae koteā ʼaē ʼe tou tui papau kiai?
19 ʼE tou tui papau kua ovi mai totatou fakaʼāteaina, pea ʼe tou fakatalitali ki te ʼaho ʼaē kā toe foaki ai anai e Sehova ki te tagata ia te maʼuli haohaoa pea mo heʼegata. Kae ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tou tui papau ko tatatou Tamai ʼofa ʼe tokoni mai anai ke tou kātakiʼi ia te ʼu mamahi ʼo totatou ʼu mahaki heʼe ‘tokaga ia kiā tātou.’ (1 Pet. 5:7) Koia, tou tōkakaga ki totatou ʼaluʼaga fakasino ʼo tou mulimuli tuʼumaʼu pē ki te ʼu lēkula ʼaē ʼe tuʼu lelei ʼi te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua!
[Nota]
a ʼE maʼu te lisi ʼo he ʼu ʼalatike ʼi te ʼu ʼalatike ʼaia, ʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pāsina 17 ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 2003.
Moʼo Fakamanatu
• Ko ai ʼaē ʼe tupu ai tatatou māhahaki, pea ko ai ʼaē kā ina pulihi anai ia te ʼu fua kovi ʼo te agahala?
• Logolā ʼe mole kovi hatatou tuʼania ʼo ʼuhiga mo hotatou mahaki, kae koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tekeʼi?
• He koʼē ʼe maʼuhiga kiā Sehova mokā tou fili he faitoʼo ke tou fakaʼaogaʼi?
• ʼO ʼuhiga mo totatou maʼuli, ʼe fua lelei feafeaʼi kiā tātou ia tatatou mulimuli ʼaē ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu?
[Paki ʼo te pasina 22]
Neʼe mole fakatupu ia te hahaʼi ke natou liliu ʼo māhahaki pea mo mātutuʼa
[Paki ʼo te pasina 23]
Logolā te ʼu mahaki, kae ʼe maʼu e te hahaʼi ʼa Sehova ia te fiafia ʼi te minisitelio