Ke Kotou Maʼu Te ʼu Tapuakina ʼAki Te Hau ʼAē ʼe Takitaki e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua!
“ ʼE nofo anai te laumālie ʼo Sehova iā te ia.”—ISA. 11:2.
1. Koteā ʼaē ʼe tuʼaniaʼi e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼo te mālama?
“ ʼI HE mālama ʼe maveuveu ʼi te faʼahi fakapolitike mo fakasōsiale pea mo he kele kua maumau, ʼe lava feafeaʼi ke toe hoko atu e te tagata ia tona maʼuli ʼi ni ʼu taʼu e 100?” Neʼe ko te fehuʼi ʼaia neʼe fai ʼi te taʼu 2006 e Stephen Hawking, te tagata ʼe ina ako te agaaga ʼo te ʼu naunau ʼo te lagi. Neʼe ʼui fēnei ʼi te ʼalatike ʼo te sulunale New Statesman: “Neʼe mole tou pulihi te masiva peʼe fakatuʼu he mālama ʼe tokalelei. Kae ʼe hagē ia kua toe lēsili age te masiva mo te ʼu tokakovi, logolā te ʼu gāue ʼaē neʼe fai ke molehi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. Neʼe tou ʼahiʼahi te ʼu faʼahiga puleʼaga kehekehe ʼaki ni ʼu faʼahi fakaekonomika kehekehe; pea moʼo fakagata te tau neʼe tou ʼahiʼahi te fakatuʼu ʼo te Sōsiete ʼo te ʼu Puleʼaga pea ki muli age neʼe tou fai te ʼu puleʼaki moʼo fakagata te tau ʼaki te ʼu foʼi pulu nukeleʼea. Neʼe lahi fau te ʼu tau ʼaē neʼe tou fai moʼo fakagata te tau, ʼo tou manatu ai ʼe tou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi tona fakagata.”
2. ʼE feafeaʼi anai te kua vave fakahā e Sehova ʼo te tuha ʼaē mo te kele ia tana pule faʼitaliha?
2 ʼE mole punamaʼuli te ʼu kaugana ʼa Sehova ki te ʼu taʼi palalau ʼaia. ʼE ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu ko te tagata neʼe mole fakatupu ke ina takitaki ia ia totonu. (Sel. 10:23) Ko Sehova tokotahi pē ʼaē ʼe tonu ke Pule kiā tātou. ʼI tona ʼuhiga Pule, ʼe matatonu ke ina fakatuʼu he ʼu lēkula maʼa tātou, ke ina fakahā mai pe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo totatou maʼuli, pea ke ina takitaki ia tātou ki te fakatuʼutuʼu ʼaia. Tahi ʼaē, kua vave pē anai tana fakaʼaogaʼi ia tona pule moʼo fakagata te ʼu faiga ʼaenī ʼe ʼalu noa ʼa te tagata ʼaē moʼo puleʼi pē ʼo ia totonu. Pea ʼe ina toe fakaʼauha anai mo nātou fuli ʼaē ʼe natou haga fakapōpulaʼi te hahaʼi ki te agahala, ki te maʼuli heʼe haohaoa, pea mo “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” ia Satana te Tēvolo, ʼuhi ko tanatou mole tali ʼaē ʼo tana pule faʼitaliha.—2 Ko. 4:4.
3. Koteā ʼaē neʼe fakakikite e Isaia ʼo ʼuhiga mo te Mēsia?
3 ʼI te Palatiso ʼaē ʼi te mālama foʼou, ko te pule ʼofa faʼitaliha ʼa Sehova ʼe fakahoko anai ʼi te mālamanei ʼaki ia te Puleʼaga Fakamēsia. ʼO ʼuhiga mo te Hau ʼo te Puleʼaga ʼaia, neʼe fakakikite fēnei e Isaia: “ ʼE haʼu moʼoni anai he huli mai te tafito ʼa Sese, pea ko he muko ʼe haʼu mai tona ʼu aka ʼe fua anai. ʼE nofo anai te laumālie ʼo Sehova iā te ia, te laumālie ʼo te poto pea mo te ʼatamai, te laumālie ʼo te tokoni pea mo te mālohi, te laumālie ʼo te mālama pea mo te manavasiʼi kiā Sehova.” (Isa. 11:1, 2) Ko te ʼu faʼahi tāfito fea ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e te ʼAtua ia tona laumālie māʼoniʼoni, moʼo foaki te poto pea mo te ʼu kalitātē ʼaē ʼe ʼaoga kiā Sesu Kilisito, te ‘huli ʼaē ʼe haʼu mai te tafito ʼo Sese,’ ke pule ki te mālamanei? Koteā te ʼu tapuakina ʼaē kā maʼu anai mai tana pule? Pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia?
ʼE Foaki e Te ʼAtua Te Poto Pea Mo Te ʼu Kalitātē Kiā Sesu Moʼo Pule Ki Te Mālamanei
4-6. Koteā te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaē ʼe ʼiloʼi lelei e Sesu, ʼe feala ai ia tana fakahoko ia tana ʼu gāue ʼaē ko he Hau, mo he Pelepitelō Lahi pea mo he Tuʼi Fakamāu ʼe poto pea mo loto manavaʼofa?
4 ʼE loto e Sehova ke aʼu ki te maʼuli haohaoa ia tana hahaʼi fakalogo ʼi te takitaki ʼa he Hau, mo he Pelepitelō Lahi pea mo he Tuʼi Fakamāu ʼe poto moʼoni pea mo loto manavaʼofa. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo te fili e te ʼAtua ia Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina foaki ki ai ia tona laumālie māʼoniʼoni, ke ina maʼu te poto pea mo te ʼu kalitātē moʼo fakahoko te ʼu maʼua ʼaia ʼaē ʼe maʼuhiga age. Tou vakaʼi age muʼa pe koʼē ʼe fakahoko lelei anai e Sesu ia tana ʼu gāue ʼaē neʼe hinoʼi age ki ai e te ʼAtua.
5 ʼE ko Sesu pē ʼaē ʼe ina ʼiloʼi lelei age ia te ʼAtua. ʼE gata pē ki te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼe kua ina ʼiloʼi te Tamai talu mai fualoa, lagi talu mai ni ʼu taʼu e lauʼi miliale. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe mahino lelei ʼaupitō ia Sesu kiā Sehova, ʼo feala ai ke ʼui ʼo ʼuhiga mo ia ko “te pāki ʼo te ʼAtua fakapulipuli.” (Kol. 1:15) Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo ia totonu: “Ko ʼaē kua sio kiā te au, kua toe sio foki [mo ia] ki te Tamai.”—Soa. 14:9.
6 ʼI tuʼa atu ʼo Sehova, ʼe ko Sesu ʼaē ʼe ina maʼu te mahino ʼe loloto age ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu, ʼo kau ai mo te tagata. ʼE tou lau fēnei iā Kolose 1:16, 17: “ ʼAki ia ia neʼe fakatupu ia meʼa fuapē ʼi te lagi pea mo te kele, te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakapulipuli. . . . Pea ʼe muʼa ia iā meʼa fuli pē, pea ʼaki ia ia ko te tahi age ʼu meʼa fuli neʼe fakatupu.” Kotou fakakaukauʼi age muʼa! Ko Sesu ʼi tona ʼuhiga “tufuga faiva” ʼa te ʼAtua, neʼe kau ki te fakatupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼi te kele mo te ʼatulaulau. Koia lā ʼaē ʼe ina ʼiloʼi lelei ai te ʼu naunau kehekehe ʼo te ʼatulaulau kātoa, ʼo fēia mo te ʼuto fakaofoofo ʼa te tagata. ʼE mahino ia, ʼe ko Kilisito totonu ʼaē ʼe ina fakatātā te poto!—Taag. 8:12, 22, 30, 31.
7, 8. Neʼe feafeaʼi te tokoni ʼa te laumālie ʼo te ʼAtua kiā Sesu ʼi tana minisitelio?
7 Ko Sesu neʼe fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te laumālie ʼo Sehova ʼe iā te au, koteʼuhi kua ina fakanofo au ke au fakahā te logo lelei ki te kau māsisiva, neʼe ina fekauʼi au ke au fakamafola te ʼāteaina kiā nātou ʼe maʼuli pōpula pea ki te kau kivi ke natou toe sisio, pea mo fakaliliu ʼi te ʼosi ʼo tonatou fakaʼāteaina, ia nātou ʼe taʼomia, ke fakamafola te taʼu fakaʼofa ʼo Sehova.” (Luka 4:18, 19) ʼI te temi ʼaē neʼe papitema ai Sesu, ʼe mahino ia neʼe fakamanatuʼi age e te laumālie māʼoniʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako lolotoga tona maʼuli ʼi selō, ʼo kau ai mo te ʼu gāue ʼaē neʼe loto e te ʼAtua ke ina fakahoko lolotoga ʼo tana minisitelio ʼaē ʼi te kele ʼi tona ʼuhiga Mēsia.—Lau ia Isaia 42:1; Luka 3:21, 22; Soane 12:50.
8 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe maʼu e Sesu te mālohi ʼaki te laumālie māʼoniʼoni pea mo maʼu he sino pea mo he ʼatamai ʼe haohaoa, koia neʼe mole gata pē ʼi te ʼui ʼaē ko Sesu neʼe ko te tagata ʼaē neʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli, kae neʼe ko te tagata Faiako lahi tokotahi pē ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ko te hahaʼi ʼaē neʼe fakalogo kiā te ia neʼe natou “ōfo . . . ʼi tana faʼahiga faiakonaki.” (Mat. 7:28) Neʼe makehe ia Sesu, he neʼe ina fakatokatoka te ʼu tupuʼaga tāfito ʼaē neʼe tupu ai te kovi ʼo te mālamanei: te agahala, mo te maʼuli heʼe haohaoa pea mo te mole mahino ʼa te hahaʼi ki te ʼAtua. Pea neʼe feala tana mahino ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te loto ʼo te hahaʼi pea mo mulimuli kiai tana aga ʼaē kiā nātou.—Mat. 9:4; Soa. 1:47.
9. ʼI takotou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Sesu ʼi te kele, ʼe hikihiki feafeaʼi ai ia takotou falala ʼaē kiā Sesu ʼi tona ʼuhiga Pule?
9 Ko Sesu neʼe maʼuli ʼi te kele ohagē pē ko he tagata fakakelekele. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Sesu ʼi tona ʼuhiga tagata pea mo tana fakatahi ʼaē mo te hahaʼi heʼe haohaoa, ko he ʼu faʼahi neʼe tokoni ʼaupitō kiā Sesu ke liliu ko he Hau. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe tonu ke liliu [ia Sesu] ʼo tatau mo tona ʼu ‘tehina’ ʼi te ʼu faʼahi fuli pē, ke feala ai hana liliu ko he pelepitelō lahi ʼe agaʼofa pea mo agatonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua, ke ina foaki he sākilifisio fai fakalelei ki te ʼu agahala ʼo te hahaʼi. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mamahi ʼi te temi ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai ia ia ʼe feala hana tokoni kiā nātou ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi.” (Hep. 2:17, 18) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe “ ʼahiʼahiʼi” ia Sesu, koia ʼe feala ai ke lotomahino kiā nātou ʼaē ʼe tau mo ni ʼu fihifihia. Neʼe hā lelei te manavaʼofa ʼaē ʼa Sesu ʼi tana minisitelio ʼaē ʼi te kele. Ko te hahaʼi mahaki, mo te hahaʼi māʼimoa pea mo nātou ʼaē neʼe taʼomia e te ʼu faigataʼaʼia, ʼo fēia ki te tamaliki, neʼe faigafua ia tanatou fakaovi ʼaē kiā te ia. (Mko. 5:22-24, 38-42; 10:14-16) Ko te kau agamalū pea mo nātou ʼaē neʼe hālofia ʼi te faʼahi fakalaumālie neʼe natou toe fakaovi mo nātou kiā te ia. Kae ko te hahaʼi fialalahi mo fiatuʼu, pea mo nātou ʼaē ‘neʼe mole iā nātou te ʼofa ʼo te ʼAtua,’ neʼe natou sītuʼa kiā te ia, mo fehiʼa pea mo fakafeagai kiā te ia.—Soa. 5:40-42; 11:47-53.
10. Koteā te fakamoʼoni lahi ʼaē neʼe foaki e Sesu moʼo fakahā ʼaki mai ia tona ʼofa kiā tātou?
10 Ko Sesu neʼe ina foaki ia tona maʼuli maʼa tātou. ʼE mahino ia, ʼe lagi ko te fakamoʼoni e tahi ʼo te tuha ʼaē mo Sesu ke Pule, neʼe ko tana lotolelei ʼaē ke mate maʼa tātou. (Lau ia Pesalemo 40:6-10.) Neʼe ʼui fēnei e Kilisito: “ ʼE mole he tahi ʼe ina maʼu he ʼofa ʼe lahi age ʼi te meʼa ʼaenī: ke foaki e he tahi tona nefesi maʼa tona ʼu kaumeʼa.” (Soa. 15:13) Ko Sesu ia neʼe ina foaki tona maʼuli maʼa te mālamanei, ʼo mole hagē ia ko te ʼu pule fakatagata heʼe haohaoa, ʼaē ʼi te agamāhani ʼe natou maʼuli fīmālie pea mo koloaʼia ʼaki te paʼaga ʼo tanatou hahaʼi fakalogo.—Mat. 20:28.
ʼE Maʼu e Sesu Te Mālohi Moʼo Foaki Ki Te Mālamanei Te ʼu Tapuakina ʼo Te Totogi
11. He koʼē ʼe feala ke tou falala kātoa kiā Sesu, ʼi tona ʼuhiga Tagata Faitotogi?
11 ʼE tuha mo Sesu ʼi tona ʼuhiga Pelepitelō Lahi ke tokaga ʼo foaki mai kiā tātou te ʼu lelei ʼo tona sākilifisio faitotogi. ʼI tona fakahagatonu, lolotoga tana minisitelio ʼaē ʼi te kele, neʼe fakahā fakatomuʼa mai e Sesu kiā tātou, te ʼu gāue ʼaē kā ina fai anai ʼi tona ʼuhiga Tagata Faitotogi lolotoga tana ʼAfio ʼAē Iā Taʼu e Afe, pea ʼe feala anai ke tou maʼu tona ʼu lelei ʼaia mo kapau ʼe tou nonofo agatonu. Neʼe ina fakamālōlō te hahaʼi mahaki pea mo māʼimoa, mo fakatuʼuake te kau mate, mo fafaga te hahaʼi tokolahi, pea neʼe ina toe puleʼi pē foki mo te ʼu mālohi fakanātulā. (Mat. 8:26; 14:14-21; Luka 7:14, 15) Tahi ʼaē, neʼe mole ina fai te ʼu meʼa ʼaia moʼo fia fakahāhā iā muʼa ʼo te hahaʼi ia tana pule pea mo tona mālohi, kae neʼe ina fai te ʼu meʼa ʼaia moʼo fakahā ia tona manavaʼofa pea mo tona ʼofa. Neʼe ina ʼui fēnei ki te tagata kilia neʼe ina kole age ke ina fakamālōlō ia ia: “ ʼE au loto kiai.” (Mko. 1:40, 41) ʼE toe fakahā pē anai e Sesu te manavaʼofa ʼaia lolotoga tana ʼAfio Iā Taʼu e Afe, kae ʼi te mālamanei kātoa.
12. ʼE fakahoko feafeaʼi anai ia Isaia 11:9?
12 Ko Kilisito mo tona ʼu kaugā pule, ʼe natou toe hoko atu anai te polokalama faiako fakalaumālie ʼaē neʼe kamata e Sesu kua hili nei kiai ni ʼu taʼu e 2 000 tupu. Koia ʼe fakahoko anai te ʼu palalau ʼaenī iā Isaia 11:9: “[ʼE] fonu moʼoni anai te kele ʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova ohagē ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai.” ʼE mahino ia, ʼi te ako ʼaia ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ʼe kau ai anai te ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga taupau ʼaē ʼo te kele pea mo te ʼatu ʼu manu kehekehe, ohagē ko tona fakatotonu age ʼi te kamataʼaga kiā Atama. ʼI te ʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe fakahoko anai te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe loto kiai e te ʼAtua ʼi te kamata ohagē ko tona ʼui iā Senesi 1:28, pea ko te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu ʼe ina foaki anai te ʼu lelei fuli pē ki te mālamanei.
ʼE Maʼu e Sesu Te Mālohi Moʼo Fakamāu
13. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ia tana manako ʼaē ki te faitotonu?
13 Ko Kilisito ʼe “ko Ia ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua ke tuʼi fakamāu ki te hahaʼi māʼuʼuli pea mo te kau mate.” (Gāue 10:42) ʼI meʼa fakalotofīmālie te ʼiloʼi ʼaē ʼe mole feala ke fakahalaʼi ia Sesu, pea ʼe hagē te faitotonu pea mo te agatonu ko he kiliʼi pipi ʼe haʼi mālohi ʼi tona ʼu ifiifi! (Isa. 11:5) Neʼe ina fakahā ia tana fehiʼa ʼaē ki te mānumānu fakavale, ki te aga mālualoi, pea mo ʼihi atu aga ʼe kovi, pea neʼe ina fakatonutonuʼi ia nātou ʼaē neʼe mole fakaʼofaʼofa ki te ʼu mamahi ʼo te hahaʼi. (Mat. 23:1-8, 25-28; Mko. 3:5) Tahi ʼaē, neʼe fakahā e Sesu ʼe mole he tahi ʼe ina lava kākāʼi ia ia ʼaki tanatou ʼu aga, ‘koteʼuhi neʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼi te loto tagata.’—Soa. 2:25.
14. ʼE fakahā feafeaʼi e Sesu ia tana manako ʼaē ki te faitotonu ʼi te temi nei, pea koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou fai kiā tātou totonu pē?
14 ʼE haga fakahā aipē e Sesu ia tana manako ʼaē ki te faitotonu, ʼi tana tokaga ʼaē ki te toe gāue fai fakamafola pea mo faiako lahi tokotahi ʼaē ʼe fai ʼi te mālamanei. ʼE mole he tagata, mo he puleʼaga fakatagata, pea mo he laumālie agakovi ʼe feala ke natou fakagata te fai ʼo te gāue ʼaia kae mole heʼeki fakahoko kātoa te meʼa ʼaē ʼe loto kiai e te ʼAtua. Koia, ʼe feala ke tou falala kātoa ʼi te hili ʼo Halamaketone, ko te faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe fakahoko anai. (Lau ia Isaia 11:4; Mateo 16:27.) Kotou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī kiā koutou totonu pē: ‘ ʼE au faʼifaʼitakiʼi koa te aga ʼa Sesu ki te hahaʼi ʼi taku minisitelio? ʼE au foaki koa kiā Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupitō, māʼia peʼe fakatuʼakoi te meʼa ʼaē ʼe feala ke au fai, ʼuhi ko taku mahamahaki peʼe ko toku ʼu ʼaluʼaga?’
15. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi tuʼumaʼu ke feala ai hatatou foaki ki te ʼAtua te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupitō?
15 Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu ko te fai fakamafola ʼe ko te gāue ʼa te ʼAtua, pea ʼe ko he faʼahi ʼe tokoni mai anai kiā tātou ke tou tauhi kiā te ia ʼaki totatou nefesi kātoa. Neʼe ina fakatotonu ke fai te gāue ʼaia; pea ʼaki tona ʼAlo ʼe ina takitaki te gāue ʼaia; ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼe ina foaki te mālohi kiā nātou ʼaē ʼe kau ki te fai ʼo te gāue ʼaia. ʼE maʼuhiga koa kiā koutou te pilivilēsio ʼaē ʼe kotou maʼu ke kotou kaugā gāue mo te ʼAtua pea mo tona ʼAlo ʼaē ʼe takitaki e te laumālie? ʼI tuʼa atu ʼo Sehova, ʼe ʼi ai koa he tahi age ʼe feala ke ina uga te hahaʼi e toko fitu miliona tupu, ʼaē ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te tokolahi iā nātou “neʼe mole ako pea ʼe ko te ʼu tagata ʼe hagē ko te tagata fuapē,” ke natou vaevae mo te hahaʼi te logo ʼo te Puleʼaga iā fenua e 236?—Gāue 4:13.
Ke Tapuakina Ia Koutou Totonu ʼAki Ia Kilisito
16. Koteā te fakaʼuhiga ʼo te manatu ʼaē iā Senesi 22:18 ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼa te ʼAtua?
16 Neʼe ʼui fēnei e Sehova kiā Apalahamo: “ ʼAki tou hako ʼe tapuakina moʼoni ai anai te ʼatu puleʼaga fuli pē ʼo te kele, he neʼe ke fakalogo ki toku leʼo.” (Sen. 22:18) Ko tona fakaʼuhiga ko nātou ʼaē ʼe maʼuhiga kiā nātou ia tanatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua pea mo tona ʼAlo, ʼe feala ke natou fakaʼamu ʼaki he loto falala ki te ʼu tapuakina ʼaē kā foaki mai e te Hako Te Mēsia. Pea iā ʼaho nei ʼi tanatou manatuʼi ʼaē te ʼu tapuakina ʼaia, koia ʼe natou maʼumaʼua ai ʼi tanatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua.
17, 18. Koteā te fakapapau ʼaē ʼa Sehova ʼe tou lau iā Teutalonome 28:2, pea koteā tona fakaʼuhiga kiā tātou?
17 ʼI te tahi lakaga neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua ki te puleʼaga ʼo Iselaele, te hako ʼo Apalahamo ʼi te kakano: “Ko te ʼu tapuakina fuli ʼaenī [ʼaē ʼe tuʼu ʼi te fuakava ʼo te Lao] ʼe tonu anai ke hoko kiā koe pea mo aʼu atu kiā koe, koteʼuhi ʼe ke haga fakalogo ki te leʼo ʼo Sehova, tou ʼAtua.” (Teu. 28:2) ʼE feala ke toe fai te ʼu palalau ʼaia ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei. Kapau ʼe kotou fia maʼu te ʼu tapuakina ʼa Sehova, kotou “haga fakalogo” ki tona leʼo. Pea ko tana ʼu tapuakina “ ʼe tonu anai ke hoko kiā [koutou] pea mo aʼu atu kiā [koutou].” Kae koteā ʼaē ʼe fakaʼuhiga kiai te “fakalogo”?
18 ʼE mahino papau ia, ko te fakalogo ʼe kau kiai tatatou fakamaʼuhigaʼi te ʼu manatu ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e Sehova. (Mat. 24:45) ʼE toe fakaʼuhiga foki ke tou fakalogo ki te ʼAtua pea mo tona ʼAlo. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole ko nātou ʼaē ʼe natou ʼui mai kiā te au: ‘ ʼAliki, ʼAliki,’ kā natou hū anai ki te puleʼaga ʼo selō, kae ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo taku Tamai ʼaē ʼe ʼi selō.” (Mat. 7:21) Pea ko te fakalogo ki te ʼAtua ko tona fakaʼuhiga ke tou fakalogo ʼaki he lotolelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai, te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼaki te ʼu tagata ʼāfea, peʼe ko “he ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata” ʼaē neʼe ina hinoʼi.—Efe. 4:8.
19. ʼE lava feafeaʼi hatatou maʼu he tapuakina?
19 ʼE kau ʼi te “ ʼu meʼa ʼofa [ʼaia] ko he ʼu tagata,” te ʼu tehina ʼo te Kolesi Pule, ʼaē ʼe natou gāue ohagē ko he kau fakafofoga ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano kātoa. (Gāue 15:2, 6) ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakalogo tāfito anai ia totatou fakamāu ʼaē ʼi te mamahi lahi ʼaē kā hoko mai ki tatatou aga ʼaē neʼe tou fai ki te ʼu tehina fakalaumālie ʼo Kilisito. (Mat. 25:34-40) Koia, ko te faʼahi ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou maʼu ai he tapuakina, ʼe ko hatatou lagolago agatonu ki te kau fakanofo ʼa te ʼAtua.
20. (a) Koteā te maʼua tāfito ʼo te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata”? (b) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe maʼuhiga kiā tātou te ʼu tehina ʼaia?
20 ʼE toe kau ʼi te “ ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata,” te ʼu tehina ʼo te ʼu Komitē ʼo te ʼu Filiale, mo te ʼu tehina taupau feʼoloʼaki, pea mo te kau tagata ʼāfea ʼo te ʼu kōkelekāsio, ʼaē neʼe hinoʼi nātou fuli ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. (Gāue 20:28) Ko te maʼua tāfito ʼo te ʼu tehina ʼaia, ʼe ko te lagalaga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou “aʼu ki te logotahi ʼi te tui pea mo te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ki te kātoa ʼo te ʼuhigaʼi tagata, ki te fakafuafua ʼo te ʼaluʼaga ʼo te kātoa ʼa Kilisito.” (Efe. 4:13) ʼE moʼoni, ohagē pē ko tātou, ʼe natou heʼe haohaoa. Kae ʼe tapuakina anai tātou mokā tou tali ʼaki he loto fakafetaʼi ia tanatou ʼu gāue fakatauhi ovi ʼofa.—Hep. 13:7, 17.
21. He koʼē ʼe tonu ke tou faiga mālohi ʼi te temi nei ke tou fakalogo ki te ʼAlo ʼo te ʼAtua?
21 Kua vave pē anai te fakaʼauha ʼo te tuʼu agakovi ʼa Satana e Kilisito. Kā hoko mai anai te fakaʼauha ʼaia, pea ʼe fakalogo anai ia totatou maʼuli ki te fakamāu ʼa Sesu, he neʼe fakagafua e te ʼAtua ke ina takitaki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē neʼe fakakikite, ki te “ ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli.” (Fakh. 7:9, 16, 17) Koia, tou faiga mālohi ʼi te temi nei ke tou fakalogo ʼaki he lotolelei pea mo he loto fakafetaʼi ki te Hau ʼaē ʼe takitaki e te laumālie ʼo Sehova.
Koteā ʼAē Neʼe Kotou Ako Mai Te Vaega ʼo . . .
• Isaia 11:1-5?
• Gāue 10:42?
• Senesi 22:18?
[Paki ʼo te pasina 23]
Neʼe hā lelei te manavaʼofa ʼo Sesu ʼi tana fakatuʼuake te ʼofafine ʼo Sailusi
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko Sesu Kilisito ʼe tokaga ki te toe gāue fai fakamafola lahi tokotahi ʼaē ʼe fai ʼi te mālamanei