ʼE Fakaʼapaʼapa Te Kau Kilisitiano Moʼoni Ki Te Folafola ʼa Te ʼAtua
“Ko tau folafola ko te mooni ia.”—SOA. 17:17.
KOTOU FAKAMAHINO TE ʼU PUANI ʼAENĪ:
․․․․․
Neʼe kehekehe feafeaʼi te fono ʼaē neʼe fai ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 49 ʼo totatou temi, pea mo te ʼu fono fakalotu ʼaē neʼe fai ki muli age?
․․․․․
Ko ai ʼihi hahaʼi neʼe natou lagolago ʼaki he lototoʼa ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo?
․․․․․
ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1800, neʼe ako feafeaʼi te Tohi-Tapu e te kau Kilisitiano agatonu, pea he koʼē neʼe fua lelei te faʼahiga fai ʼaia?
1. Koteā te faʼahi maʼuhiga neʼe kotou tokagaʼi ʼe kehekehe ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te tahi ʼu lotu?
KOTOU fakakaukauʼi muʼa te temi ʼaē neʼe kotou ʼuluaki fai palalau ai mo he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Koteā ʼaē ʼe kotou manatuʼi? Tokolahi ʼe natou tali fēnei anai: “Neʼe au punamaʼuli ʼi te fakaʼaogaʼi e te Fakamoʼoni ia te Tohi-Tapu moʼo tali ki taku ʼu fehuʼi fuli.” Neʼe tou fiafia lahi ʼi tatatou ʼiloʼi te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kele, te faʼahi ʼaē ʼe hoko mokā tou mamate, pea mo te ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo nātou neʼe tou ʼoʼofa ai kae kua mamate!
2. He koʼē ʼe kotou loto fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu?
2 Kae ʼi te hoko atu ʼo tatatou ako, neʼe tou mahino ai ʼe mole tali pē te Tohi-Tapu ki tatatou ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli, mo te mate pea mo te kā haʼu. Neʼe tou loto fakafetaʼi ʼi tatatou tokagaʼi ʼaē ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi pē ʼaia e tahi ʼi te mālamanei ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu tokoni ʼaoga. ʼE kei ʼaoga tana ʼu tokoni ʼi totatou temi, pea ko nātou ʼaē ʼe mulimuli fakalelei kiai, ʼe natou maʼuli fiafia. (Lau ia Pesalemo 1:1-3.) ʼE tui te kau Kilisitiano moʼoni ko te Tohi-Tapu ʼe “mole hage ko te folafola a ni tagata, kae o hage ko te folafola totonu a te Atua.” (1 Tes. 2:13) ʼI tatatou toe vakaʼi fakanounou te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia, ʼe hā lelei mai anai te kehekehe ʼo nātou ʼaē ʼe fakaʼapaʼapa moʼoni ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo nātou ʼaē ʼe mole fakaʼapaʼapa kiai.
ʼE FAKATOKATOKA TE FIHIFIHIA LAHI
3. Koteā te fihifihia ʼaē neʼe feala ke tokakovi ai te kōkelekāsio Fakakilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, pea he koʼē neʼe faigataʼa tona fakatokatoka?
3 Hili taʼu e 13 ki te ʼuluaki fakanofo ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ia te tagata Senitile ʼaē neʼe mole silikosisio ko Kolonelio, neʼe hoko te fihifihia neʼe feala ke tokakovi ai te kōkelekāsio Fakakilisitiano. Neʼe kaugamālie te kau Senitile ʼaē neʼe liliu ʼo tui. Neʼe lagaʼi ai te fehuʼi ʼaenī: ʼE tonu koa ki te hahaʼi tagata ke natou silikosisio ʼo mulimuli ki te talatisio Fakasutea ʼi muʼa ʼo hanatou papitema? Neʼe mole faigafua ki he Sutea hana tali ki te fehuʼi ʼaia. Ko te kau Sutea ʼaē neʼe mulimuli ki te Lao neʼe mole natou hū ki te loto fale ʼo he Senitile, pea neʼe mole natou fakakaumeʼa mo ia. Neʼe kovi te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano Sutea he neʼe kua natou liʼaki tanatou lotu ʼāfea. Kapau leva neʼe natou tali leleiʼi te kau Senitile ʼaē neʼe mole silikosisioʼi ohagē ko honatou ʼu tehina, ʼe toe lahi age te fehiʼa ʼa te kau Sutea ki te kau Kilisitiano pea laukoviʼi ai nātou.—Kal. 2:11-14.
4. Ko ai ʼaē neʼe filifili ke natou fakatokatoka te fihifihia, pea ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē neʼe feala ke fai e nātou ʼaē neʼe mamata ki te fono ʼaia?
4 ʼI te taʼu 49 ʼo totatou temi, ko te kau ʼapositolo pea mo te ʼu tagata matuʼatuʼa ʼo Selusalemi, ʼaē neʼe ko te kau Sutea neʼe kua silikosisioʼi, “nee [natou] fakatahi . . . o sioi te mea aena.” (Gaue 15:6) Neʼe mole natou palalau lotu ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi neʼe mole maʼuhiga, kae neʼe natou palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki Fakatohi-tapu. Ko nātou fuli ʼaē neʼe kau ai neʼe natou fakahā lelei tanatou ʼu manatu. Neʼe natou fakamuʼamuʼa koa te ʼu faʼahi ʼaē neʼe natou leleiʼia peʼe ko tanatou ʼu manatu fakapalatahi? Neʼe talitali koa te kau matuʼatuʼa ke gona te fehiʼa fakalotu ʼi Iselaele, pea hoki natou fai leva he tonu? Pe neʼe natou tali koa ni loi, ʼo natou kole ki te ʼu faʼahi lua ʼaē neʼe fefihiʼaki ke natou fetogi tanatou manatu ke feala hanatou manatu tahi kiai?
5. Koteā te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaē neʼe kehekehe ai te fono ʼaē neʼe fai ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 49 ʼo totatou temi, pea mo te ʼu fono fakalotu ʼaē neʼe fai ʼi ni sēkulō ki muli age?
5 Iā ʼaho nei, ʼi te ʼu fono fakalotu, ʼe ko he agamāhani te tali ʼo ni loi pea mo te fakakinauʼi ʼo ʼihi ke natou lagolago ki he faʼahi. Kae ki te fono ʼaē ʼi Selusalemi, neʼe mole natou tali ni loi pea mo fakakinauʼi ʼihi ke natou vote. Kae neʼe natou ʼio fuli ki te tonu ʼaē neʼe fai. Neʼe lava hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Logolā tanatou tahi maʼu tana manatu, kae ko nātou fuli ʼaia neʼe natou fakaʼapaʼapa ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea neʼe maʼu ai te puleʼaki ki te fihifihia ʼaia ʼi te Tohi-Tapu.—Lau ia Pesalemo 119:97-101.
6, 7. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi ia te Tohi-Tapu moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼo ʼuhiga mo te silikosisio?
6 Ko te vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe tokoni ki te fakatokatoka ʼo te fihifihia, neʼe ko Amosi 9:11, 12. Ohagē ko tona tuʼu iā Gaue 15:16, 17, ʼe tohi fēnei ai: “E au toe liliu mai anai, pea e au toe lagai anai te falela o Tavite nee holo, e au toe fakafoou anai te u mea nee maumau, pea e au toe fakatuu anai ia, o tupu ke kumi te Aliki e te toega o te u tagata, pea mo te u puleaga fuli e puaki ai toku huafa. E ui e te Eteleno.”
7 ʼE lagi ʼui fēnei anai e he tahi: “Kae ʼe mole tuʼu ʼi te vaega ʼaia ʼe mole ʼaoga ki te kau Kilisitiano Senitile ke natou silikosisio.” ʼE moʼoni, kae neʼe mahino te kau Kilisitiano Sutea ki te manatu ʼo te vaega. Kiā nātou, ko te kau Senitile ʼaē neʼe kua silikosisioʼi neʼe ko ʼonatou tehina, kae neʼe mole ko te hahaʼi ʼo “te u puleaga fuli” ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te vaega. (Eke. 12:48, 49) Ohagē lā, ʼo mulimuli ki te Tohi-Tapu La Septante, ʼaē neʼe fakaliliu e Bagster, ʼe tou lau fēnei iā Esitele 8:17: “Neʼe kaugamālie te kau Senitile neʼe silikosisio, pea neʼe natou liliu ko te kau Sutea.” Koia, neʼe mahino lelei te kau Kilisitiano Sutea ki te ʼui ʼaē ʼi te Tohi-Tapu, ko nātou ʼaē neʼe toe ʼi te ʼapi ʼo Iselaele (te kau Sutea pea mo te kau poloselite Sutea ʼaē neʼe silikosisio) ʼo fakatahi mo “te u puleaga fuli,” (te kau Senitile ʼaē neʼe mole silikosisio) ʼe natou liliu anai ko he hahaʼi e tahi maʼa te huafa ʼo te ʼAtua. Ko te kau Senitile ʼaē neʼe fia liliu ko he kau Kilisitiano, neʼe mole fakamaʼua ke natou silikosisio.
8. ʼAki te tonu ʼaē neʼe fai, he koʼē neʼe ʼaoga ke maʼu e te kau Kilisitiano Sutea te lototoʼa?
8 Neʼe mulimuli te kau Kilisitiano moʼoni ʼaia ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tona laumālie, ʼo natou “fakatahi fuli mo he loto e tahi.” (Gaue 15:25) Logolā, ʼaki te tonu ʼaia, neʼe toe ʼāʼāsili age te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano Sutea, kae ko te kau agatonu neʼe natou lagolago kātoa ki te tonu ʼaia ʼaē neʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu.—Gaue 16:4, 5.
ʼE ʼILOGA LELEI TONA KEHEKEHE
9. Koteā ʼaē neʼe ina ʼulihi tāfito ia te tauhi moʼoni, pea ko te akonaki maʼuhiga fea ʼaē neʼe ʼulihi?
9 Neʼe fakakikite e te ʼapositolo ko Paulo, ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, ʼe ʼulihi anai te tauhi moʼoni ʼaki te ʼu akonaki hala. (Lau ia 2 Tesalonika 2:3, 7.) ʼE fakafisi anai ʼihi takitaki lotu ki “te akonaki mooni.” (2 Tim. 4:3) Neʼe fai e Paulo te fakatokaga ʼaenī ki te ʼu tagata ʼāfea ʼo tona temi: “E malaga ake anai i te lotolotoga o koutou he u tagata e natou akonaki anai ni mea fakatupu tuutamaki, ke toho ai te u tisipulo i onatou muli.” (Gaue 20:30) ʼI te tohi (The New Encyclopædia Britannica), ʼe fakamahino ai te faʼahi tāfito ʼaē neʼe ʼulihi ai te moʼoni ʼaki te ʼu akonaki hala. ʼE ʼui fēnei ai: “Ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe natou ako ia te filosofia Fakakeleka, neʼe natou fia fakaʼalutahi te faʼahi ʼaia mo tanatou tui, ʼuhi he neʼe natou fia fakahāhā tanatou poto pea mo natou fia fakatafoki mai te hahaʼi pagani ʼaē neʼe popoto.” Ko te akonaki maʼuhiga ʼaē neʼe ʼulihi ʼaki te manatu fakapagani, ʼe ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko ia ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua; kae neʼe ʼui e te hahaʼi ʼaē neʼe natou tali te filosofia Fakakeleka, ʼe ko ia te ʼAtua.
10. Neʼe lava fakatokatoka feafeaʼi te akonaki ʼo ʼuhiga mo Kilisito?
10 Neʼe vakaʼi te akonaki ʼaia ʼi te ʼu fono ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Katolika. Neʼe feala pē ke fakatokatoka fakavilivili te faʼahi ʼaia mo kapau neʼe fakamaʼuhigaʼi e te kau takitaki lotu ia te Tohi-Tapu. Kae neʼe mole natou fai te faʼahi ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, tokolahi iā nātou neʼe kua natou fai tanatou ʼu tonu ʼi muʼa ʼo tanatou kau ki te fono, pea neʼe mole natou fia fetogi tanatou ʼu manatu. Ko te ʼu tonu fakalotu ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu fono ʼaia neʼe mole fakatafito ia ki te Tohi-Tapu.
11. Neʼe koteā te manatu ʼa te kau takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼu folafola ʼo nātou ʼaē ʼe higoa ko te ʼu Tamai ʼo te ’Ēkelesia, pea koteā tona tupuʼaga?
11 He koʼē koa neʼe mole kei fakaʼaogaʼi ia te Tohi-Tapu? ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Charles Freeman, ko nātou ʼaē neʼe tui ko Sesu ʼe ʼAtua “neʼe faigataʼa kiā nātou hanatou fakamahino ia te ʼu folafola neʼe fai e Sesu ʼaē neʼe ina fakahā ai neʼe fakalogo ia ki te ʼAtua te Tamai.” Koia ʼaē neʼe mole kei fakaʼaogaʼi ai te ʼu Evaselio kae fetogi ʼaki te ʼu talatisio fakalotu pea mo te ʼu manatu ʼa te kau takitaki lotu ki muli age. ʼO aʼu mai ki te temi nei, ʼe fakamaʼuhigaʼi e te kau takitaki lotu te ʼu folafola ʼo nātou ʼaē ʼe higoa ko te ʼu Tamai ʼo te ’Ēkelesia, ʼo lahi age ia ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua! ʼE kotou tokagaʼi anai te faʼahi ʼaia mokā kotou fai palalau ʼo ʼuhiga mo te Tahitolu Tapu mo he tahi neʼe kau ki te seminālio.
12. Koteā te pule ʼaē neʼe maʼu e te hau?
12 Ko te faʼahi maʼuhiga ʼo te ʼu fono ʼaia ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Katolika, neʼe ko te kau kiai ʼa te ʼu hau ʼo Loma. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tohi fēnei e te tagata faiako ko Richard E. Rubenstein ʼo ʼuhiga mo te Fono ʼo Nise: “Ko Constantin neʼe ina gaohi fakalelei pea mo foaki he paʼaga [ki te kau ʼēpikopō] ʼo fakalaka age ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou fakaʼamu kiai. Mole pē lā hili kiai he taʼu kātoa, ko te hau foʼou ʼaia neʼe ina toe liufaki tanatou tahi ʼu koloa pea mo ina toe laga tanatou ʼu ʼēkelesia fuli, mo foaki tanatou ʼu gāue pea mo tonatou ʼu tuʼulaga. . . . Neʼe ina tuku age ki te kau takitaki lotu te ʼu pilivilēsio ʼaē neʼe maʼu ki muʼa atu e te kau pātele pagani.” Koia “neʼe feala ai kiā Constantin ke ina fakahā tana manatu, pea mo ina lava fetogi te ʼu tonu ʼaē neʼe fai ʼi Nise.” Neʼe fakamoʼoni fēnei e Charles Freeman: “Neʼe fai leva te fakatotonu ʼaē ʼe feala ke kau te hau ki te takitaki ʼo te ’Ēkelesia pea mo fetogi te ʼu akonaki.”—Lau ia Sakopo 4:4.
13. ʼI takotou manatu, he koʼē neʼe fakafisi te kau takitaki lotu ʼo te ʼu sēkulō ki muʼa atu ki te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu?
13 Logolā neʼe faigataʼa ki te kau takitaki lotu hanatou ʼiloʼi pe ko ai moʼoni ia Sesu Kilisito, kae neʼe mole faigataʼa ia ki te hahaʼi tokolahi ʼo te fenua. Neʼe mole natou kumi ke foaki age e te hau hanatou paʼaga peʼe ko honatou ʼu tuʼulaga ʼi te lotu. Neʼe mahino lelei pē te hahaʼi ʼo te fenua ki te ʼu akonaki he neʼe natou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu. ʼE fakahā ʼi te ʼu fakamatala fuli neʼe natou fai te faʼahi ʼaia. Ko te tagata teolosia ko Gregory ʼo Nysse, ʼaē neʼe ko he takitaki lotu ʼi te temi ʼaia, neʼe ina valokiʼi te hahaʼi ʼo te fenua, ohagē ko te hahaʼi fai fakatau mutuʼi meʼa, te kau fetogi paʼaga, te hahaʼi fakatau koloa pea mo te ʼu kaugana ʼaē neʼe natou palalau ʼo ʼuhiga mo te lotu. Neʼe mole leleiʼia e Gregory te fakamahino ʼa te hahaʼi ko te ʼAlo ʼe mole tatau ia mo te Tamai, ko te Tamai ʼe lahi age ia ʼi te ʼAlo, pea ko te ʼAlo neʼe fakatupu.” ʼEī, neʼe kaugamālie te hahaʼi ʼo te fenua ʼaē neʼe natou lava fakamahino tanatou ʼu manatu ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe lagi lelei mo kanapaulā neʼe fai e Gregory pea mo te kau takitaki lotu te faʼahi ʼaia.
KO “TE FULUMETO” PEA MO “TE SISANIA” ʼE HOHOMO FAKATAHI
14. Ko te vaega fea ʼaē ʼe feala ke tou mahino ai ʼi te kamata ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe ʼi ai anai ʼi te temi fuli pē ʼi te kele, he kau Kilisitiano moʼoni neʼe fakanofo?
14 ʼI te lea fakatātā, neʼe fakahā e Sesu ʼi te kamata ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe ʼi ai tuʼumaʼu pē anai ʼi te kele he kau Kilisitiano moʼoni neʼe fakanofo. Neʼe ina fakatātā nātou ki “te fulumeto” ʼaē neʼe homo fakatahi mo “te sisania.” (Mat. 13:30) ʼE moʼoni, ʼe mole feala hatatou ʼiloʼi te hahaʼi peʼe ko te ʼu kūtuga ʼaē ʼe kau ki te kalasi ʼo te kau fakanofo, kae ʼe tou ʼiloʼi papau, ʼi te temi fuli pē, neʼe ʼi ai ʼihi hahaʼi neʼe natou lagolago ʼaki he lototoʼa ki te Folafola ʼa te ʼAtua, pea neʼe natou fakahā ʼe mole fakatafito te ʼu akonaki ʼa te ʼēkelesia ki te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki.
15, 16. Ko ai ʼihi tagata neʼe natou lagolago ʼaki he lototoʼa ki te Folafola ʼa te ʼAtua?
15 Ko te ʼēpikopō ko Agobard ʼo Lyon, ʼi Falani (779-840 ʼo totatou temi), neʼe mole ina tali te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fakatātā, te fakatapu ʼo te ʼēkelesia ki te kau sagato, pea mo te ʼu lao mo te ʼu aga neʼe fai e te lotu ʼaē neʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu. Neʼe ʼi ai te tagata neʼe maʼuli ʼi tona temi, ko te ’Ēpikopō ko Claude, neʼe ina toe liʼaki mo ia te talatisio ʼo te lotu mo fakafeagai ki te ʼu faikole ki te kau sagato pea mo te tauhi ki te ʼu fakatātā. ʼI te 11 sēkulō, ko te tagata takitaki lotu ko Bérenger ʼo Tours, ʼi Falani, neʼe fakamavae ia ia ʼi te lotu he neʼe fakafisi ki te akonaki o te Katolika ʼaē ʼe fetogi fakamilakulo te pane pea mo te vino ʼo liliu ko te sino pea mo te taʼataʼa ʼo Kilisito. Tahi ʼaē, neʼe ina ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe maʼuhiga age ia ʼi te talatisio fakalotu.
16 ʼI te 12 sēkulō, neʼe toe ʼi ai mo te ʼu tagata e lua neʼe manako ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ko Pierre ʼo Bruys pea mo Henri ʼo Lausanne. Neʼe mavae Pierre mai tona tuʼulaga pātele he neʼe mole ina maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu akonaki Katolika ʼo ʼuhiga mo te papitemaʼi ʼo te ʼu tamaliki, mo te fetogi fakamilakulo ʼo te pane pea mo te vino ʼo liliu ko te sino pea mo taʼataʼa ʼo Kilisito, mo te hūfakiʼi ʼo te kau mate, pea mo te tauhi ki te koluse. ʼI te taʼu 1140, neʼe matehi ia Pierre ʼuhi ko te ʼu faʼahi ʼaē neʼe tui kiai. Ko Henri, ʼaē neʼe ko te monike, neʼe mole ina tali te ʼu aga kākā ʼaē neʼe fai ʼi te lotu pea mo te ʼu akonaki ʼaē neʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu. Neʼe puke ia ia ʼi te taʼu 1148 pea neʼe pilisoniʼi ʼo aʼu ki tona mate.
17. Koteā te faʼahi maʼuhiga ʼaē neʼe fai ʼe te tagata ko Valdo pea mo tana ʼu tisipulo?
17 ʼI te temi ʼaē neʼe tutu maʼuli ai ia Pierre ʼo Bruys ʼuhi ko tana valokiʼi te lotu, neʼe ʼi ai te tahi tagata neʼe tupu ake, ʼaē ki muli age neʼe tokoni lahi ki te fakamafola ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Ko tona higoa fakafāmili neʼe ko Valdès, peʼe ko Valdo.a ʼO mole hagē ko Pierre ʼo Bruys pea mo Henri ʼo Lausanne, ko Valdès neʼe mole ko he takitaki lotu ia, kae neʼe maʼuhiga kiā ia te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe lītuʼa ia ki tona ʼu koloa fuli pea ina fakatuʼutuʼu ke ina fakaliliu ʼihi koga ʼo te Tohi-Tapu ki te lea ʼaē neʼe palalau kiai te hahaʼi ʼi te potu sautē mo ʼesitē ʼo Falani. Ko ʼihi hahaʼi neʼe natou fiafia lahi ʼi tanatou fagono ki te logo ʼo te Tohi-Tapu ʼi tanatou lea, pea neʼe natou toe tuku mo nātou tanatou ʼu koloa pea natou tala te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ki ʼihi atu. Neʼe mole leleiʼia e te kau takitaki lotu te faʼahi ʼaia. ʼI te taʼu 1184, ko te hahaʼi tagata mo fafine faʼafai ʼaia, ʼaē neʼe higoa ki muli age ko te kau Vaudois, neʼe fakamavae nātou e te tuʼi tapu pea mo kapu nātou mai tonatou ʼu ʼapi e te ʼēpikopō. Kae ʼi tona fakahagatonu, ʼaki tonatou kapu ʼaia neʼe feala ai ke fakamafola te logo ʼo te Tohi-Tapu ki te tahi age ʼu koga meʼa. Ki muli age, neʼe maʼu ʼi te atu potu ʼo Eulopa te ʼu hahaʼi neʼe natou tui ki te ʼu akonaki ʼa Valdo, mo Pierre ʼo Bruys, pea mo Henri ʼo Lausanne pea mo ʼihi atu hahaʼi neʼe mavae ʼi te lotu. Neʼe toe ʼi ai te tahi ʼu hahaʼi neʼe natou lagolago ʼaki he lototoʼa ki te moʼoni ʼo Tohi-Tapu ʼi te ʼu sēkulō ki muli age: ko John Wycliffe (lagi ʼi te 1330-1384), mo William Tyndale (lagi ʼi te 1494-1536), mo Henry Grew (1781-1862), pea mo George Storrs (1796-1879).
“E MOLE SEINII TE FOLAFOLA A TE ATUA”
18. Kotou fakamahino pe neʼe ako feafeaʼi te Tohi-Tapu e te kau ako fakamālotoloto ʼo te Tohi-Tapu ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1800, pea he koʼē neʼe fua lelei.
18 Logolā tanatou ʼu faiga, kae neʼe mole feala ki te ʼu fili ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ke natou tāʼofi tana mafola. ʼE ʼui fēnei iā 2 Timoteo 2:9: “E mole seinii te folafola a te Atua.” ʼI te taʼu 1870, ko te kiʼi kūtuga ʼo te kau ako fakamālotoloto ʼo te Tohi-Tapu, neʼe natou kamata kumi te moʼoni. Neʼe feafeaʼi tanatou ako? Neʼe lagaʼi e te tahi te fehuʼi. Neʼe natou fai palalau ki te fehuʼi ʼaia. Neʼe natou vakaʼi te ʼu vaega Tohi-Tapu fuli ʼaē neʼe pipiki ki te fehuʼi ʼaia, pea ʼi tanatou manatu tahi ki te felōgoi ʼo te ʼu vaega ʼaia, neʼe natou fakahā leva tanatou manatu pea mo tohi. ʼE tou lotomālohi ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko te ʼu tagata agatonu ʼaia, ʼaē ko tatatou “ ʼu kui fakalaumālie” ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1800, neʼe natou faiga lahi ke ʼalutahi tanatou ʼu akonaki mo te Folafola ʼa te ʼAtua, ohagē ko te kau ʼapositolo pea mo te ʼu tagata matuʼatuʼa ʼo te ʼuluaki sēkulō.
19. Koteā te vaega Fakatohi-tapu ʼo te taʼu 2012, pea he koʼē ʼe lelei te vaega ʼaia?
19 ʼE kei fakatafito pē tatatou ʼu akonaki ki te Tohi-Tapu. Koia neʼe filifili ai e te Kolesi Pule ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te vaega Fakatohi-tapu ʼo te taʼu 2012, ʼe ko te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e Sesu: “Ko tau Folafola ko te mooni ia.” (Soa. 17:17) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko ia ʼaē ʼe ina fia maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼe tonu ke haʼele ʼi te moʼoni, koia, ʼofa pē ke tou haga faiga fuli ke tou mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua.
[Nota]
a Ko Valdès ʼaē neʼe fakahigoa ʼi te tahi temi ko Pierre Valdès, peʼe ko Pierre Valdo, kae ʼe mole he fakamoʼoni ki tona higoa fakafāmili.
[Fakamatala ʼo te pāsina 12]
Tatatou vaega Fakatohi-tapu ʼo te taʼu 2012: “Ko tau folafola ko te mooni ia.”—Soa. 17:17
[Paki ʼo te pāsina 11]
Waldo
[Paki ʼo te pāsina 11]
Wycliffe
[Paki ʼo te pāsina 11]
Tyndale
[Paki ʼo te pāsina 11]
Grew
[Paki ʼo te pāsina 11]
Storrs