Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 16 p. 89-99
  • Ko Tagata Heka Hōsi e Fā ʼe Lele ʼi Te Mālohi Kātoa!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Tagata Heka Hōsi e Fā ʼe Lele ʼi Te Mālohi Kātoa!
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Hōsi Hina Pea Mo Tona Tagata ʼIloa ʼAē ʼe Heka ʼi Ai
  • ʼE Hū Fakatoʼa Ia Ki Tuʼa
  • Kotou Siosio Ki Te Hōsi Kula Ohagē He Afi!
  • ʼE Lele Te Hōsi ʼUli
  • Te Hōsi Lau Tetea Pea Mo Te Tagata ʼAē ʼe Heka ʼi Ai
  • Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa: Ko Ai Ia Natou?
    Te Tule Leʼo (Tufa)—2017
  • Te Tupuʼaga Moʼoni ʼo Te Tau Pea Mo Te Mamahi
    Te Tule Leʼo—2014
  • Fakanounou ʼo Fakaha
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
  • Te ʼu Tagata Heka Hosi ʼe Toko Fa Pea Mo Tona Fakaʼuhiga Kia Koe
    Te Tule Leʼo (Tufa)—2017
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 16 p. 89-99

Kāpite 16

Ko Tagata Heka Hōsi e Fā ʼe Lele ʼi Te Mālohi Kātoa!

Te meʼa ʼaē neʼe hā 3​—Fakahā 6:1-17

Te manatu tāfito: Te lele ʼa te ʼu tagata heka hōsi e fā, mo te kau fakamoʼoni ʼaē neʼe mamate maletile, ʼaē ʼe ʼi te lalo ʼaletale, pea mo te ʼaho lahi ʼo te hauhau

Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī

1. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova kiā Soane te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te takaiga tohi fakalilo ʼaē neʼe ʼavahi e Sesu?

ʼI TE temi faigataʼa ʼaenī, ʼe mole koa lā tou holi mālohi ke tou ʼiloʼi “te ʼu meʼa ʼaē kā ʼamanaki hoko”? ʼE mahino papau ia ʼe tou loto kiai, koteʼuhi ʼe ʼi ai totatou pikipikiga ʼi ai! Koia, tou vakaʼi muʼa te temi ʼaē neʼe ʼavahi ai e Sesu te takaiga tohi fakalilo ʼaia kiā Soane. Tou fakatokagaʼi, neʼe mole ʼaoga ke lau e Soane te takaiga tohi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe fakahā age kiā ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi loto ʼaki “he ʼu fakaʼiloga,” ʼe fefakahoahoaʼaki ai te ʼu meʼa fakaofoofo.—Fakahā 1:1, 10.

2. (a) Koteā ʼaē neʼe sio pea mo logo kiai ia Soane, pea koteā ʼaē neʼe mahino ai kiai ʼi tana sio ki te fofoga ʼo te kelupimi ʼaē neʼe palalau? (b) Ko ai ʼaē neʼe fai ki ai te fakatotonu ʼa te ʼuluaki kelupimi, pea he koʼē ʼe kotou tali fēia?

2 Tou fakalogo ia Soane ʼi te ʼavahi ʼaē e Sesu te ʼuluaki meʼa fakamaʼu ʼo te takaiga tohi: “Pea neʼe au sio ai ʼi te temi ʼaē neʼe ʼavahi ai e te ʼAkeno te tahi meʼa fakamaʼu ʼi te ʼu meʼa fakamaʼu ʼaē e fitu, pea neʼe au logo ki te tokotahi ʼo te ʼu fakatupu maʼuli ʼaē e fā ʼe ina ʼui fēnei ʼaki te leʼo ʼe hagē ko te mana: ‘Haʼu!’ ” (Fakahā 6:1) Ko te leʼo ʼaia ʼo te ʼuluaki kelupimi. ʼAki tona fofoga ʼaē neʼe hagē ko he laione, neʼe lagi mahino ai Soane ʼe gāue anai te kautahi ʼa Sehova ʼaki he lototoʼa, moʼo fakahoko Tana ʼu fakamāu faitotonu. Pea ko ai ʼaē neʼe fai ki ai te fakatotonu ʼaia? Neʼe mole feala ke fai kiā Soane, heʼe kua ʼosi fakaafe ia ia ke mamata ki te ʼu meʼa faka polofetā ʼaia. (Fakahā 4:1) Neʼe pāui “te leʼo [ʼaia ʼaē] ʼe hagē ko te mana” ki ʼihi atu ʼe natou kau ki te ʼuluaki ʼo te ʼu meʼa fakaofoofo kā hoko e fā.

Te Hōsi Hina Pea Mo Tona Tagata ʼIloa ʼAē ʼe Heka ʼi Ai

3. (a) ʼI te moʼi lakaga leva ʼaenī, koteā ʼaē ʼe fakamatalatala e Soane? (b) ʼO ʼalutahi mo te ʼu fai fakatātā ʼa te Tohi-Tapu, koteā ʼaē ʼe fakatātā e te hōsi hina?

3 Ko Soane pea mo te kalasi ʼo Soane pea mo ʼona kaugā fagona faʼafai ʼo te temi nei, ʼe natou maʼu te pilivilēsio ʼaē ke natou sisio ki te ʼu meʼa fakamataku ʼe hoko fakavilivili! ʼE ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio, pea koʼenī! te hōsi hina; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe ʼi ai tana nahau; pea neʼe foaki age kiā te ia te kolona, pea neʼe hū fakatoʼa ia ki tuʼa pea mo fakaʼosi tana mālo.” (Fakahā 6:2) ʼEī, moʼo tali ki te pāui mālohi ʼaē ke “Haʼu!”, koʼenī te hōsi hina ʼe ʼoho lele mai. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tautau fakatātā ia te hōsi ki te tau. (Pesalemo 20:7; Tāʼaga Lea 21:31; Isaia 31:1) Ko te hōsi ʼaia, ʼe hagē ko he hōsi tagata matamatalelei, ʼe hihina mamaʼa, ʼe hā ʼaki mai ai ia te māʼoniʼoni haohaoa. (Vakaʼi ia Fakahā 1:14; 4:4; 7:9; 20:11.) Ko he fakatā lelei, koteʼuhi ʼe ina fakahā te maʼa pea mo te faitotonu ʼo te tau ki te ʼu mata māʼoniʼoni ʼo Sehova!—Vakaʼi mo Fakahā 19:11, 14.

4. Ko ai te Tagata heka hōsi ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi hina? Kotou fakamahino.

4 Ko ai te Tagata heka hōsi ʼaē ʼe heka ʼi te hōsi ʼaia? ʼE ʼi ai tana nahau, ʼe ko he mahafu tau moʼo ʼohofi, kae neʼe toe foaki age foki ki ai mo te kolona. Ko te hahaʼi faitotonu ʼaē neʼe sio ʼe ʼi ai tonatou ʼu kolona lolotoga te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe ko Sesu pē pea mo te kalasi ʼaē ʼe fakatātā e te toko 24 tagata ʼāfea. (Taniela 7:13, 14, 27; Luka 1:31-33; Fakahā 4:4, 10; 14:14)a ʼE mole feala ia ke faka ʼuhiga ki he tahi ʼi te toko 24 tagata ʼāfea, ʼaē ʼe foaki age ki ai he kolona ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. Koia, ko te tagata heka hōsi makehe pē ʼaia ʼe tahi, ʼe ko Sesu Kilisito. ʼE sio ia Soane kiā ia ʼi selō ʼi te temi maʼuhiga ʼi te taʼu 1914, ʼi te temi ʼaē ʼe ʼui ai e Sehova, “Ko au, ʼio, kua au fakanofo taku hau,” pea mo ina ʼui age ki ai ʼe “au foaki atu kiā te koe te ʼu puleʼaga, ko hou tofiʼa.” (Pesalemo 2:6-8)b Koia, ʼi tana ʼavahi ʼaē te ʼuluaki meʼa fakamaʼu, ʼe fakahā e Sesu, ʼi tona ʼuhiga Hau ʼaē neʼe hoki fakanofo, ʼe ʼalu ia ʼo tau ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua.

5. ʼE feafeaʼi te fakamatala e te tagata fai pesalemo ia te Tagata heka hōsi, ʼaē ʼe tatau mo Fakahā 6:2?

5 ʼE ʼalutahi te meʼa ʼaia mo te ʼu palalau iā Pesalemo 45:4-7, ʼaē neʼe fai ki te Hau ʼaē kua fakanofo e Sehova: “Pea ʼi tou kolōlia haʼele ki te mālo; heka hōsi ʼi te tau ʼo te lagolago ki te moʼoni, pea mo te agavaivai, pea mo te faitotonu, pea ʼe akoʼi anai koe e tou toʼomataʼu ʼi he ʼu meʼa fakamanavahe. ʼE māsila tau ʼu kauʼi nahau—ʼe tō ki lalo te ʼu hahaʼi ia te koe—ʼi te loto ʼo te ʼu fili ʼo te hau. Ko te ʼAtua ʼe ko tou hekaʼaga fakahau ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga, ʼio ʼo talu ai; ko te tokotoko fakahau ʼo tou ʼuhiga hau, ʼe ko he tokotoko fakahau ia ʼo te faitotonu. Neʼe ke manako ki te faitotonu, pea ʼe ke fehiʼa ki te agakovi. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te haga ʼa te ʼAtua, tou ʼAtua, ʼo fakanofo koe ʼaki te lolo ʼo te fakafiafia lahi ʼaupitō, ʼo laka age ʼi ʼou kaumeʼa.” ʼI tana ʼiloʼi lelei ʼaē te fakamatalatala faka polofetā ʼaia, e lagi mahino ai ia Soane, ʼe faka ʼuhiga ki te gāue ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga Hau.—Vakaʼi ia Hepeleo 1:1, 2, 8, 9.

ʼE Hū Fakatoʼa Ia Ki Tuʼa

6. (a) He koʼē ʼe tonu ki te Tagata heka hōsi ke hū ki tuʼa ke mālo? (b) Ko te ʼu taʼu fea ʼaē neʼe hoko atu ai tana lele hōsi ki te mālo?

6 Kae, he koʼē koa ʼe tonu ki te Hau ʼaē neʼe hoki fakanofo ke hū ki tuʼa ke ʼalu ʼo tau? Koteʼuhi he fakatuʼu tana pule kae fakafeagai lahi te fili tāfito ʼaē ʼo Sehova, ia Satana te Tēvolo, pea mo nātou ʼaē ʼe natou fakahoko ʼi te kele te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Satana—peʼe natou mahino lelei kiai peʼe kailoa. ʼAki te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga, neʼe tonu ke hoko he tau maʼuhiga ʼi selō. ʼI tana tau ʼaē ʼaki te higoa ko Mikaele (ko tona faka ʼuhiga “Ko Ai ʼAē ʼe Hagē Ko Te ʼAtua?”), neʼe mālo ia Sesu iā Satana pea mo ʼana ʼu temonio, pea neʼe ina lī ifo nātou ki te kele. (Fakahā 12:7-12) ʼE toe hoko atu pē te lele hōsi fakatoʼa ʼa Sesu ki te mālo, ʼi te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaē ʼe lauʼi hogofulu ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, kae lolotoga tānaki te hahaʼi ʼaē ʼe natou hagē ko ni ʼu ovi. Logopē lā ko te mālamanei kātoa ʼe kei takoto “ ʼi te mālohi ʼo te agakovi,” kae ʼaki te ʼofa, ʼe tokaga tuʼumaʼu aipē ia Sesu ʼo fafaga tona ʼu tehina fakanofo pea mo tonatou ʼu kau fagona, ʼo tokoni kiā nātou takitokotahi ke natou maʼu te mālo ʼaki tanatou tui.—1 Soane 5:19.

7. Koteā te ʼu mālo ʼaē neʼe maʼu e Sesu ʼi te kele ʼi te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaē ʼe lauʼi hogofulu ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakatotonu ke tou fai?

7 Koteā te tahi ʼu tau neʼe mālo ai ia Sesu, ʼi te ʼu taʼu ʼaē e 90 ki muli mai ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki? ʼI te mālamanei kātoa, neʼe hoko ki te hahaʼi ʼa Sehova, kiā nātou takitokotahi peʼe ki te kōkelekāsio, te ʼu faigataʼaʼia lahi, te ʼu fakaneke pea mo te ʼu fakataga, ʼe tatau mo te ʼu faʼahi ʼaē neʼe talanoa kiai ia te ʼapositolo ko Paulo, moʼo fakamoʼoni ki tona ʼuhiga minisi ʼo Kilisito. (2 Kolonito 11:23-28) Neʼe ʼaoga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova “te mālohi ʼaē ʼe fakalaka ʼi te mālohi māhani,” ke feala hanatou kātakiʼi, tāfito ʼi te ʼu potu ʼaē neʼe lahi ai te ʼu tau pea mo te aga fakamālohi. (2 Kolonito 4:7) Kae māʼia pē lā te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupitō, neʼe feala ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova agatonu ke natou ʼui fēnei ohagē ko Paulo: “Neʼe tuʼu ovi iā te au te ʼAliki, ʼo ina fakafonu au ʼaki te mālohi, ke feala ʼaki iā au, ke kātoa te fakahoko ʼo te gāue faka mafola.” (2 Timoteo 4:17) ʼIo, neʼe mālo ia Sesu maʼa nātou. Pea ʼe toe hoko atu pē anai tana hū fakatoʼa ʼaē ki tuʼa maʼa tātou, mo kapau ʼe tou haga fakatotonu ke tou fakaʼosi tatatou mālo ʼaki te tui.—1 Soane 5:4.

8, 9. (a) Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe mālo ai te kōkelekāsio faka mālamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? (b) Ko te ʼu fenua fea ʼaē neʼe lahi moʼoni ai te tuputupu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?

8 Neʼe lahi te ʼu faʼahi neʼe mālo ai te kōkelekāsio faka mālamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaki te takitaki ʼo tonatou Hau ʼaē neʼe mālo. Neʼe fakaofoofo tana haofaki te kau Ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu ke mole molehi nātou ʼi te taʼu 1918, ʼi te temi ʼaē neʼe “mālo” faka temi ai te kautahi faka politike ʼa Satana. Kae, ʼi te taʼu 1919, neʼe ina maumauʼi te ʼu seini ʼo te pilisoni moʼo haofaki ʼo nātou, pea neʼe ina fakamālohiʼi ia nātou ke natou kalagaʼi te logo lelei “ ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.”—Fakahā 13:7; Gāue 1:8.

9 ʼI muʼa atu pea lolotoga te Lua Tau Faka Mālamanei, neʼe faigaʼi e te ʼu puleʼaga ʼo te Axe ke natou molehi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼatu fenua ʼaē neʼe lagolago fakahāhā peʼe fakafūfū ai ia te kau takitaki lotu ki te ʼu pule agakovi pea mo aga fakamālohi ʼaia, tāfito te kau takitaki lotu ʼo te ʼēkelesia Katolika Loma. Kae ko te toko 71 509 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe natou fai faka mafola ʼi te taʼu 1939, ʼaē neʼe kamata ai te tau, neʼe natou liliu ko te toko 141 606 ʼi te fakaʼosi ʼo te tau ʼi te taʼu 1945, logopē lā neʼe ko te toko 10 000 tupu neʼe nonofo fualoa ʼi te ʼu fale pilisoni pea mo te ʼu lotoʼā fakamamahi, pea mo te toko 2 000 tupu neʼe matehi. ʼI te temi nei, kua tuputupu te kau Fakamoʼoni ʼaē ʼe gāue mālohi ʼi te kele kātoa, ʼo nātou toko ono miliona tupu. Neʼe lahi moʼoni ia te tuputupu ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe Katolika pea mo te ʼu fenua ʼaē neʼe kovi ʼaupitō ai te ʼu fakataga—ohagē ko Siamani, mo Italia, pea mo Saponia, ʼaē kua fakalaka ʼi te toko 600 000 tupu ʼi te ʼu fenua ʼaia te kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼaē ʼe natou gāue mālohi ʼi te minisitelio.—Isaia 54:17; Selemia 1:17-19.

10. ʼAki te tapuakina ʼa te Hau, ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe mālo ai tana hahaʼi “ ʼi te puipui ʼo te logo lelei pea mo fakamoʼoni kiai te lao”?

10 Neʼe toe tapuakina foki e totatou Hau ʼaē neʼe mālo, tana kau kaugana faʼafai, ʼo ina faka fealagia kiā nātou ke lahi tonatou ʼu mālo “ ʼi te puipui ʼo te logo lelei pea mo fakamoʼoni kiai te lao” iā muʼa ʼo te ʼu telepinale pea mo te ʼu pule. (Filipe 1:7; Mateo 10:18; 24:9) Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te mālamanei kātoa—ʼi Ositalalia, Alasatine, Kanata, Heleni, Initia, Suasilani, Suisi, Tulukia, pea mo ʼihi ʼatu ʼu fenua. ʼI te ʼu fakamāu e 50 ʼaē neʼe mālo ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Telepinale Lahi ʼo Amelika, neʼe ʼi ai te fakagafua ʼaē ke natou faka mafola te logo lelei “ ʼi muʼa ʼo te kaugamālie peʼe ʼi te ʼu ʼapi” pea mo fakagafua ke mole natou kau ki te ʼu toʼotoʼoga ʼo te tauhi ki te puleʼaga. (Gāue 5:42; 20:20; 1 Kolonito 10:14) Koia, neʼe feala ai ke fai he faka mafola ʼi te mālamanei kātoa ʼo toe ʼāsili ake tona tokagaʼi.

11. (a) ʼE feafeaʼi anai te haga ʼa te Tagata heka hōsi ʼo “fakaʼosi tana mālo”? (b) ʼE tonu anai ke malave feafeaʼi kiā tātou te ʼavahi ʼo te lua, mo te tolu, pea mo te fā meʼa fakamaʼu?

11 ʼE feafeaʼi anai te haga ʼa Sesu ʼo “fakaʼosi tana mālo”?c Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi anai, ʼe ina molehi ia te ʼu lotu hala pea mo ina laku anai te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe toe ʼo te kautahi fakahāhā ʼa Satana ki te “ano ʼo te afi” fakatātā, ʼaē ko te fakaʼauha, moʼo faka lakatonuʼi ia te pule faʼitaliha ʼa Sehova. ʼAki he loto falala, ʼe tou ʼatalitali ʼi te temi nei ki te ʼaho ʼo Halamaketone, ʼaē kā mālo fakaʼosi ai totatou “Hau ʼo te ʼu hau” ʼi te kautahi faka politike agamālohi ʼaē ʼa Satana! (Fakahā 16:16; 17:14; 19:2, 14-21; Esekiele 25:17) ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe hoko atu pē te lele ʼa te Tagata tau mālohi ʼi tana hōsi hina, kae haga hilifaki e Sehova te kau agatonu ki Tana hahaʼi faitotonu ʼaē ʼi te kele. (Isaia 26:2; 60:22) ʼE kotou kau fakatahi koa mo te kalasi fakanofo ʼo Soane ki te tuputupu fakafiafia ʼaia ʼo te Puleʼaga? Kapau koia, pea ʼe mahino papau ia, ko te meʼa ʼaē kā sio kiai ia Soane ʼi te temi ʼaē kā ʼavahi ai anai te ʼu meʼa fakamaʼu e tolu ʼaē kā hoa mai, ʼe natou uga anai koutou ke ʼāsili age takotou kau ki te gāue ʼa Sehova ʼi te temi nei.

Kotou Siosio Ki Te Hōsi Kula Ohagē He Afi!

12. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kua ʼi henī fakapulipuli ʼi tona ʼuhiga Hau?

12 ʼI te fakaʼosi ʼo te minisitelio ʼaē ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe fai ʼāteaina age e ʼana tisipulo kiā ia te fehuʼi ʼaenī: “Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, neʼe ina fakakikite te ʼu malaʼia ʼaē ʼe liliu anai ko “te kamataʼaga ʼo te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania.” Neʼe ʼui fēnei maʼa Sesu: “ ʼE tuʼu anai he fenua ki he tahi fenua pea mo he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe ʼi ai anai mo te ʼu mafuike lalahi, mo te ʼu mahaki pea mo te ʼu hoge ʼi he potu ki he tahi potu; pea ʼe hā mai anai te ʼu meʼa fakamataku pea mo te ʼu fakaʼiloga lalahi mai te lagi.” (Mateo 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai ia Soane, ʼi te ʼavahi ʼo te ʼu meʼa fakamaʼu ʼaē ʼe kei toe ʼo te takaiga tohi, ʼe tatau mo te ʼu meʼa ʼo te lea faka polofetā ʼaia. ʼI te moʼi lakaga leva ʼaenī, tou sioʼi te ʼavahi ʼaē e Sesu ʼi tona kolōlia te lua meʼa fakamaʼu!

13. Ko te tahi faʼahi fea ʼaē kā fakahā leva kiā Soane?

13 “Pea ʼi tana ʼavahi ʼaē te lua meʼa fakamaʼu, neʼe au logo ki te lua fakatupu maʼuli ʼe ina ʼui fēnei: ‘Haʼu!’ ” (Fakahā 6:3) ʼE ko te lua kelupimi ʼaē ʼe hagē he vītulo, ʼaē ʼe ina fai te fakatotonu ʼaia. ʼI henī, ʼe ina fakatātā te mālohi, kae ko te mālohi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼaki te faitotonu. Kae ʼi te tahi age faʼahi, ʼe sio leva Soane ki te fakahā ʼo te mālohi fakamataku pea mo fakatupu mate.

14. Ko te hōsi feafeaʼi pea mo te tahi tagata feafeaʼi ʼaē ʼe sio ki ai ia Soane, pea koteā ʼaē ʼe fakatātā e te meʼa ʼaia neʼe hā?

14 Kae koteā koa te meʼa ʼe hoko ʼi te ʼosi fai ʼo te lua pāui ʼaē ke “Haʼu!”? Koʼenī te meʼa kā hoko: “Pea neʼe haʼu te tahi ki tuʼa ko te hōsi ʼe kula ohagē he afi; pea kiā ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe tuku age ki ai ke ina toʼo te tokalelei ʼi te kele, ke natou fetāmateʼiʼaki ai; pea neʼe foaki age kiā te ia te heletā lahi.” (Fakahā 6:4) ʼE moʼoni, ʼe fakamataku te meʼa ʼaenī neʼe hā! Pea ʼe mahino papau ia, ʼe ina fakatātā: te tau! Kae ʼe mole ko te tau faitotonu ʼaē ʼe mālo ai te Hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova, kae ko te tau fakalialia ʼa te tagata ʼi te mālamanei, ʼaē ʼe tupu ai te mamate noa ʼa te hahaʼi tokolahi pea mo tonatou ʼu mamahi. ʼE feʼauga lelei te fakatātā ʼaia, te heka ʼaē ʼa te tagata tau ʼaia ʼi he hōsi kula ohagē he afi!

15. He koʼē ʼe mole tonu ke tou fia kau ki te lele hōsi ʼa te lua tagata heka hōsi?

15 ʼE mahino papau ia, ʼe mole fia kau ia Soane ki te lele ʼo te tagata heka hōsi ʼaia, koteʼuhi neʼe fakakikite fēnei ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua: “ ʼE mole natou toe ako anai te tau.” (Isaia 2:4) Logopē lā ʼe kei nātou “ ʼi te mālamanei,” ko Soane, ʼo kau kiai mo te kalasi ʼo Soane pea mo te hahaʼi tokolahi ʼo te temi ʼaenī, ʼe mole natou “kau” ki te tuʼu ʼaenī ʼaē neʼe liligi ʼaupitō ai te toto. Ko tatatou ʼu mahafu tau ʼe ko te ʼu mahafu tau fakalaumālie pea ʼe natou “mālolohi ʼuhi ko te ʼAtua” moʼo kalagaʼi fakamālohi ʼo te moʼoni, kae ke mole fai ʼaki he tau fakamālama.—Soane 17:11, 14; 2 Kolonito 10:3, 4.

16. Ko te temi fea pea neʼe feafeaʼi te fakatoʼo age “te heletā lahi” ki te tagata heka hōsi kula?

16 Neʼe lahi te ʼu tau neʼe kua hoko ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, te taʼu ʼaē neʼe fakanofo hau ai te Tagata heka hōsi hina. Kae ʼi te moʼi lakaga leva ʼaenī, ʼe fakatoʼo age ki te tagataheka hōsi kula “te heletā lahi.” Koteā tona faka ʼuhiga? ʼO kamata mai te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, kua liliu te ʼu tau fakatagata ʼo ʼāsili age tona ligi toto, pea mo toe kovi ʼosi age tona ʼu maumau. Lolotoga te taʼu 1914 ki te taʼu 1918 ʼaē neʼe lahi ai te ligi toto, neʼe hoki fakaʼaogaʼi ai, ʼo mole ʼi ai hona fakatatau, ia te ʼu tanike, te ʼu kasa ʼe kona, te ʼu vakalele, te ʼu vaka uku, te ʼu fana fenua lalahi pea mo te ʼu mitalaosi. Iā puleʼaga e 28, neʼe ko te hahaʼi fuli, ʼo mole gata pē ki te kau sōlia, ʼaē neʼe natou kau ki te tau. Neʼe fakamataku ʼaupitō te lahi ʼo te kau mamate. Neʼe ko sōlia ʼe toko hiva miliona tupu neʼe mamate, pea mo lahi ʼaupitō age te hahaʼi sivile ʼaē neʼe mamate. Māʼiapē lā ʼi te kua ʼosi ʼo te tau ʼaia, neʼe mole toe maʼu e te kele ia he tokalelei moʼoni. ʼI te ʼosi ʼo taʼu e 50 tupu ki te tau ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼo te puleʼaga Siamani ko Konrad Adenauer: “Talu mai te taʼu 1914, neʼe mole kei ʼiloʼi e te tagata te fīmālie pea mo te tokalelei.” ʼE moʼoni ia, ʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe fakatotonu ke fai e te tagata heka hōsi kula ʼaē ʼe hagē ko he afi, ke ina toʼo te tokalelei ʼi te kele!

17. Neʼe feafeaʼi te toe hoko atu ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo “te heletā lahi” hili te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei?

17 Pea ʼaki tana holi ʼaupitō ki te toto, neʼe toe fakahoko e te tagata heka hōsi kula te Lua Tau Faka Mālamanei. Neʼe toe ʼāsili kovi age te ʼu mahafu tau ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi, ʼo laka age ʼo tuʼa fā te lahi ʼo te kau mate ʼi te ʼu mate ʼaē ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei. ʼI te taʼu 1945, neʼe pā te ʼu foʼi pulu atomike e lua ʼi Saponia, ʼo nā matehi takitokotahi ai—ʼi te kiʼi moʼi temi nounou pē—te ʼu lauʼi hogofulu afe hahaʼi. ʼI te lua tau faka mālamanei, ʼaki te lele ʼa te tagata heka hōsi kula, neʼe mamate ai te toko 55 miliona hahaʼi, pea māʼiapē lā ʼi te faʼahi ʼaia, neʼe mole heʼeki ina feʼaugaʼia. Ko te ʼu sivi neʼe fai fakalelei neʼe lau ai ko te toko 20 miliona hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te “heletā lahi” talu mai te Lua Tau Faka Mālamanei.

18, 19. (a) Logolā neʼe ko he mālo ʼo te poto faka sōlia, kae koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai e te ʼu mātea ʼaē neʼe hoko talu mai te Lua Tau Faka Mālamanei? (b) Koteā te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ki te mālamanei, kae koteā kā fai anai e te Tagata heka hōsi hina moʼo fakagata ia te faʼahi ʼaia?

18 ʼE feala koa hatatou ʼui ʼi te hoko ʼo te ʼu mātea ʼaia, ʼe ko he mālo ʼo te poto faka sōlia? Kailoa ia, kae ʼe ko he fakamoʼoni ia, ʼe hoko atu pē te lele ʼa te hōsi kula ʼaē ʼe heʼe ʼofa. Kae ko ʼafea koa ʼaē kā fakaʼosi ai anai te lele ʼaia? ʼE talanoa te kau popoto lalahi ʼo ʼuhiga mo he lava hoko fakafokifā ʼa he tau faka nukeleʼea—kae mole ko he toe vela faka nukeleʼea kua ʼosi fakatuʼutuʼu! Kae meʼa lelei foki, heʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼa te Tagata heka hōsi hina ʼo ʼuhiga mo te kele.

19 Kapau ʼe kumi tuʼumaʼu pē e te sōsiete te fiatuʼu faka puleʼaga pea mo te fehiʼa, pea ʼe nofo tuʼumaʼu aipē anai te mālamanei ʼi te manavasiʼi ki he tuʼutāmaki faka nukeleʼea. Tatau aipē peʼe fai e te ʼatu puleʼaga te puleʼaki ʼaē ke maumauʼi te ʼu mahafu faka nukeleʼea fuli, ʼe mole puli iā nātou te poto ʼaē ʼo te faʼu ʼo te ʼu mahafu ʼaia. ʼE feala pē hanatou foimo faʼu tanatou ʼu mahafu faka nukeleʼea ʼaē ʼe fakatupu mate; koia, ʼe feala ki he tau ʼe fai ʼaki pē he ʼu mahafu tau māhani, ke liliu fakavilivili ko he toe tau faka nukeleʼea. Ko te fiatuʼu pea mo te fehiʼa ʼaē ʼe maʼu e te ʼu puleʼaga ʼo te temi ʼaenī, ʼe ina taki anai te mālamanei ki he fakamate, kae, ʼe tāʼofi anai te faʼahi ʼaia, mo kapau ʼe fakagata e te Tagata heka hōsi hina te lele ʼa te hōsi kula ohagē ko te afi. Tou falala ko te Hau ko Kilisito ʼe ina hoko atu anai tana lele hōsi, moʼo fakaʼosi tana mālo ʼi te mālamanei ʼaē ʼe puleʼi e Satana pea mo fakatuʼu he sōsiete fakatagata foʼou ʼi te kele ʼaē kā fakatafito ki te ʼofa—te ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo te ʼofa ʼaē ki te kāiga—ʼaē ʼe ko he mālohi ki he tokalelei loaloaga, ʼo mālohi age ʼi te ʼu mahafu nukeleʼea ʼo totatou temi agakovi ʼaenī.—Pesalemo 37:9-11; Maleko 12:29-31; Fakahā 21:1-5.

ʼE Lele Te Hōsi ʼUli

20. Koteā te falala ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ʼe fakagata anai e te Tagata heka hōsi hina te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa fuli?

20 ʼE ʼavahi leva e Sesu te tolu meʼa fakamaʼu! Koteā ʼaē ʼe ke sio ki ai Soane? “Pea ʼi tana ʼavahi ʼaē te tolu meʼa fakamaʼu, neʼe au logo ki te tolu fakatupu maʼuli ʼe ina ʼui fēnei: ‘Haʼu!’ ” (Fakahā 6:5a) Meʼa lelei foki, heʼe ko te tolu kelupimi ʼaia “ ʼe hagē tona fofoga ko ʼaē ʼo he tagata,” ʼaē ʼe ina fakatātā te kalitātē ʼaē ko te ʼofa. Ko te ʼofa ʼaia ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto, ʼe mafola anai ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, ohagē pē ko te maʼu ʼo te kalitātē ʼaia ʼi te kautahi kātoa ʼaē ʼa Sehova ʼi te temi ʼaenī. (Fakahā 4:7; 1 Soane 4:16) ʼE feala hatatou falala ko te Tagata heka hōsi hina, ʼaē “ ʼe tonu ke hau ʼo aʼu ki te temi ʼaē kā tuku ai e te ʼAtua tona ʼu fili fuli ki ʼona lalo vaʼe,” ʼi tona ʼofa, ʼe ina fakagata anai te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē kā ʼamanaki sio kiai ia Soane.—1 Kolonito 15:25.

21. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te hōsi ʼuli mo te tagata ʼaē ʼe heka ʼi ai? (b) Koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni ai ʼe kei mālohi pē tana lele?

21 Koteā koa ʼaē ʼe sio kiai ia Soane ʼi te ʼosi fai ʼo te tolu pāui ʼaē ke “Haʼu!” “Pea neʼe au sio, pea koʼenī! te hōsi ʼuli; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe ina puke te meʼa fua meʼa ʼi tona nima.” (Fakahā 6:5b) Ko te hoge kovi ʼaupitō! Koʼenā te logo fakamataku ʼaē ʼe fakakikite ʼaki te meʼa ʼaia neʼe hā. ʼE faka ʼuhiga ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te kamata mai ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ke vaevae fakafeauga ai te meʼa kai ʼaki he ʼu meʼa fua. Talu mai te taʼu 1914, neʼe liliu tuʼumaʼu pē te hoge ko he faigataʼaʼia ʼi te mālamanei. ʼAki te ʼu tau ʼaē ʼe hoko ʼi totatou temi ʼe tupu ai te hoge, koteʼuhi ko te falā ʼaē neʼe tonu ke fakaʼaogaʼi moʼo foaki ʼo te meʼa kai ki te hahaʼi ʼaē ʼe pakupaku, ʼe tautau fakaʼaogaʼi ia moʼo totogi ʼo he ʼu mahafu tau. ʼE fakaʼaogaʼi te kau gāue kele ki te tau, ʼe maumauʼi pea mo tutu kātoa te ʼu gāueʼaga, ʼo mole kei lahi ai te meʼa kai. Neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te lolotoga ʼo te ʼuluaki tau faka mālamanei, ʼaē neʼe ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi neʼe pakupapaku pea mo mamate ai! Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole fakaʼalu māmālie e te tagata heka hōsi ʼuli tana lele hōsi ʼi te fakaʼosi ʼo te tau. Lolotoga te ʼu taʼu 1930, neʼe mamate te toko nima miliona hahaʼi ʼi te hoge ʼaē neʼe tō ʼi Ukelenia. Neʼe lahi age te pakupaku pea mo te ʼu hoge ʼi te hoko ʼo te lua tau faka mālamanei. Ko te Kautahi Faka Mālamanei Ki Te Maʼuli Haohaoa, ʼe ina fakafuafua ʼe mamate ʼi te taʼu fuli ia te toko nima miliona tamaliki ʼuhi pē ko te pakupaku.

22. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui e te leʼo, pea koteā te meʼa neʼe ʼaoga ke fai? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te totogi ʼo te lite fulumeto e tahi pea mo lite olose e tolu?

22 ʼE ʼi ai te tahi meʼa ʼe ʼui mai e Soane: “Pea neʼe au logo ki te meʼa ʼe hagē ko he leʼo ʼi te lotomālie ʼo te ʼu fakatupu maʼuli ʼaē e fā ʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko te lite fulumeto e tahi ki te tenalio e tahi, pea ko te ʼu lite olose e tolu ki te tenalio e tahi; pea ʼaua naʼa ke fai he meʼa ʼe kovi ki te lolo oliva pea mo te vino.’ ” (Fakahā 6:6) ʼE fakatahiʼi e te ʼu kelupimi ʼaē e toko fā tonatou ʼu leʼo moʼo fakahā te ʼaoga ʼaē ke fakaʼutaʼuta fakalelei te tufa ʼo te meʼa kai—ohagē pē ko te maʼua ʼaē ki te kau Iselaele ke natou “kai fakaʼutaʼuta te pane pea mo natou kai ʼi te tuʼania” ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Esekiele 4:16) ʼI te temi ʼo Soane, ko te lite fulumeto e tahi neʼe ko te fakafuafua ʼaia ʼo te meʼa kai ʼi te ʼaho fuli ʼa he tagata sōlia. Neʼe totogi fia te fakafuafua meʼa kai ʼaia? Neʼe ko te foʼi tenalio e tahi—ko te totogi ʼaia ʼo te ʼaho gāue e tahi! (Mateo 20:2)d Kae neʼe feafeaʼi ki te tagata ʼaē neʼe ʼi ai tona fāmili? Neʼe feala ke ina totogi he lite olose e tolu moʼo fetogi ʼaki. Kae neʼe feʼauga pē anai te vahe ʼaia moʼo fafaga he kiʼi fāmili tokosiʼi. Pea ko te olose, neʼe mole kano lelei age ia ʼi te fulumeto.

23. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē: “ ʼAua naʼa ke fai he meʼa ʼe kovi ki te lolo oliva pea mo te vino”?

23 Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē: “ ʼAua naʼa ke fai he meʼa ʼe kovi ki te lolo oliva pea mo te vino”? Neʼe manatu ʼihi ko tona faka ʼuhiga, ko te tokolahi ʼe mole feʼauga anai tanatou meʼa kai peʼe mamate anai ʼi te pakupaku, kae ʼe maʼu tuʼumaʼu pē anai e te hahaʼi maʼu koloa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe totogi kovi. Kae ʼi te ʼu fenua Alape ʼi Te Potu ʼEsitē, ko te lolo mo te vino, ʼe mole ko he ʼu meʼa ia ʼe totogi kovi. ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ko te ʼu meʼa kai ʼo te ʼaho fuli, neʼe ko te pane, te lolo, pea mo te vino. (Vakaʼi ia Senesi 14:18; Pesalemo 104:14, 15.) ʼI te mole faʼa lelei tuʼumaʼu ʼaē ʼo te vai, neʼe fakaʼaogaʼi māhani ia te vino moʼo ʼinu pea ʼi ʼihi lakaga neʼe fakaʼaogaʼi moʼo faitoʼo. (1 Timoteo 5:23) ʼO ʼuhiga mo te lolo, iā ʼaho ʼo Elia, ko te fafine vītua ʼo Salefate, logopē lā tana masiva, kae neʼe kei toe pē tana kiʼi moʼi lolo moʼo fakamoho ʼo tana moʼi toega falena. (1 Hau 17:12) Koia, ko te fakatotonu ʼaē ke “ ʼaua naʼa . . . fai he meʼa ʼe kovi ki te lolo oliva pea mo te vino,” ʼe ʼiloga mai ia ʼe ko te tokoni ʼe fai ke mole fakaʼaogaʼi vave fau te ʼu meʼa kai tāfito ʼaia, kae ke fakaʼaogaʼi fakapotopoto. ‘ ʼE fai anai he meʼa ʼe kovi’ ki te ʼu meʼa ʼaia, ko tona faka ʼuhiga ʼe ʼosi vave anai te ʼu meʼa ʼaia kae heʼeki ʼosi te hoge.

24. He koʼē ʼe mole hoko atu anai te lele ʼa te hōsi ʼuli?

24 ʼI meʼa fakatupu fiafia leva, ʼi te ʼiloʼi ʼaē ko te Tagata heka hōsi hina, kua vave pē tana fakagata te lele ʼa te hōsi ʼuli ʼaia! Koteʼuhi neʼe tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo Tana fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaē kā ina fai anai ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou: “ ʼI tona ʼu ʼaho ʼe kamata tupu ai anai te tagata agatonu, pea ko te lahi ʼo te tokalelei ʼe aʼu anai ki te puli ʼo te māhina. . . . ʼE mahu anai te pulapula ʼi te kele; ʼe tapuke anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga.”—Pesalemo 72:7, 16; vakaʼi mo Isaia 25:6-8.

Te Hōsi Lau Tetea Pea Mo Te Tagata ʼAē ʼe Heka ʼi Ai

25. ʼI te ʼavahi ʼaē e Sesu te fā meʼa fakamaʼu, ko te leʼo ʼo ai ʼaē ʼe logo ki ai ia Soane, pea koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai?

25 Heʼeki ʼosi lelei te fakamatala. ʼE ʼavahi e Sesu te fā meʼa fakamaʼu, pea ʼe fakamatala fēnei mai e Soane te meʼa ʼaē ʼe hoko: “Pea ʼi tana ʼavahi ʼaē te fā meʼa fakamaʼu, neʼe au logo ki te leʼo ʼo te fā fakatupu maʼuli ʼe ina ʼui fēnei: ‘Haʼu!’ ” (Fakahā 6:7) Ko te leʼo ʼaia ʼo te kelupimi ʼaē ʼe fofoga ohagē ko te ʼakūila ʼaē ʼe lele. ʼE hā mai ʼi henī tana poto pea mo tana sio mamaʼo. Koia ʼe ʼaoga moʼoni kiā Soane, mo te kalasi ʼo Soane, pea mo te tahi ʼu kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te kele, ke natou fakasiosio lelei pea mo natou aga fakapotopoto. Kapau ʼe tou fai fēia, pea ʼe feala ke tou hao mai te ʼu tautea ʼaē ʼe hoko ki te taʼiake fiatuʼu pea mo heʼe maʼa ʼo te temi ʼaenī, ʼaē ʼe falala ki te poto ʼo te mālamanei.—1 Kolonito 1:20, 21.

26. (a) Ko ai te fā tagata heka hōsi, pea he koʼē ʼe tāu mo feʼauga te lanu ʼo tana hōsi? (b) Ko ai ʼaē ʼe ina muliʼi te fā tagata heka hōsi, pea koteā ʼaē ʼe hoko ki tana ʼu mate?

26 Koteā te tahi ʼu meʼa fakalialia ʼe hoko ʼi te tali ʼa te fā tagata heka hōsi ki tona pāuiʼi? ʼE ʼui mai fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio, pea koʼenī! te hōsi lau tetea; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe higoa ko te Mate. Pea neʼe mulimuli ʼo ovi iā te ia te Hatesi.” (Fakahā 6:8a) ʼE higoa te tagata heka hōsi fakamuli: ko te Mate. Ko ia tokotahi ʼi te ʼu tagata heka hōsi ʼaia e fā ʼo te Apokalipesi, ʼe ina fakahā fakahagatonu mai tona higoa. Pea ʼe tāu mo feʼauga ke heka te Mate ʼi te hōsi lau tetea, koteʼuhi ko te kupu lau tetea (ʼi te faka Keleka, khlôros) ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu tohi faka Keleka moʼo talanoa ki he fofoga e lau tetea, ohagē lā mokā mahaki he tahi. Pea ʼe toe tāu mo feʼauga ke muliʼi te Mate e te Hatesi (te faitoka), koteʼuhi heʼe tuku ki te Hatesi totonu, te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe mamate ʼuhi ko te fā tagata heka hōsi. Kae meʼa lelei foki, heʼe toe fakatuʼuake anai ia nātou ʼaia, ʼi te temi ʼaē ‘kā liufaki ai e te mate mo te Hatesi te ʼu mate ʼaē iā nāua.’ (Fakahā 20:13) Kae ʼe feafeaʼi koa te kumi e te Mate te ʼu mate ʼaia?

27. (a) ʼE feafeaʼi te tānaki e te tagata heka hōsi ʼaē ko te Mate tana ʼu mate? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo “te vahe e tahi ʼi te ʼu vahe ʼaē e fā ʼo te kele” ʼaē ʼe pule kiai te Mate?

27 ʼE fakamatala mai e te meʼa ʼaē ʼe hā, tona tahi ʼu faʼahiga fai: “Pea neʼe tuku age kiā nāua ke nā pule ki te vahe e tahi ʼi te ʼu vahe ʼaē e fā ʼo te kele, ke nā tāmateʼi ʼaki te heletā loa, ʼaki te hoge, ʼaki te tautea ʼaē ʼe fakatupu mate pea ʼaki te ʼu manu fekai ʼo te kele.” (Fakahā 6:8b) ʼE mole faka ʼuhiga moʼoni ki he vahe e tahi ʼi te ʼu vahe ʼaē e fā ʼo te hahaʼi ʼo te kele ʼaē kā lave kiai te lele ʼa te hōsi, kae ʼe ko he potu lahi ia ʼo te kele, ʼaē ʼe hahaʼi peʼe tokosiʼi tona nofoʼi. ʼE tānaki e te tagata heka hōsi ʼaia, te ʼu mate ʼo te heletā lahi ʼa te lua tagata heka hōsi, pea mo te ʼu mate ʼo te ʼu hoge pea mo te ʼu pakupaku ʼaē ʼa te tolu tagata heka hōsi. ʼE ina toe tānaki foki mo tana ʼu mate ʼa ʼona mai te tautea ʼaē ʼe fakatupu mate pea mo te ʼu mate ʼo te ʼu mafuike ʼaē neʼe talanoa kiai iā Luka 21:10, 11.

28. (a) Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofetā ʼaē ʼo ʼuhiga mo “te tautea ʼaē ʼe fakatupu mate”? (b) Neʼe puipui feafeaʼi te hahaʼi ʼa Sehova mai te ʼu tuʼuga mahaki iā ʼaho nei?

28 Iā ʼaho nei, ʼe maʼuhiga ʼaupitō “te tautea ʼaē ʼe fakatupu mate.” ʼO hoa ki te ʼu maumau ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, ko te mahaki ʼaē ko te ihupeʼe faka Sepania, neʼe mamate ai te hahaʼi e toko 20 miliona tupu, ʼi te ʼu kiʼi māhina pē ʼaē ʼo te taʼu 1918 ki te taʼu 1919. Ko te telituale pē e tahi ʼaē neʼe hao ʼi te tuʼutāmaki ʼaia, neʼe ko te kiʼi motu ko Sainte Hélène. ʼI te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe lahi ai te mamate ʼo te hahaʼi, neʼe tānaki ai te ʼu tuʼuga fafie moʼo tutu ʼo te ʼu sino ʼaē kua tapuke ʼo te kau mate. Pea iā ʼaho nei, ʼe kei fakamataku te hahaʼi ʼaē ʼe mamate ʼi te ʼu mahaki mafu pea mo te kōsea, tupu tāfito ko te suluka. ʼI te ʼu taʼu 1980, ʼaē neʼe fakahigoa ko “te ʼu hogofulu taʼu malaʼia,” ʼuhi ko te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga ʼo te hahaʼi, ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu lao ʼo te Tohi-Tapu, neʼe toe hilifaki ai te kau mate ʼi te SITA ki “te tautea ʼaē ʼe fakatupu mate.” ʼI te taʼu 2000, neʼe ʼui neʼe faka higoaʼi e te tōketā Amelika te mahaki ʼaē ko te SITA, “ko te lagi mahaki fakamataku tokotahi ʼaia ʼaē neʼe mafola ʼi te mālamanei.” Neʼe ina ʼui ko te hahaʼi e toko 52 miliona ʼi te mālamanei kua natou maʼu te virus ʼo te SITA pea ko te toko 20 miliona iā nātou ʼaia kua mamate. ʼE fakafetaʼi te hahaʼi ʼa Sehova, ʼuhi ko te tokoni fakapotopoto ʼaē ʼo tana Folafola, ke natou fakamamaʼo mai te folonikāsio mo te ʼu fakaʼaogaʼi kovi ʼo te toto, ʼaē ʼe hoko ʼaki ai te mafola ʼo te ʼu tuʼuga mahaki iā ʼaho nei!—Gāue 15:28, 29; vakaʼi ia 1 Kolonito 6:9-11.

29, 30. (a) Iā ʼaho nei, koteā te meʼa ʼaē ʼe fakatātā e te “ ʼu gāue . . . fakamataku ʼaē e fā” ʼaē iā Esekiele 14:21? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou mahino kiai ʼaki “te ʼu manu fekai” ʼo te Fakahā 6:8? (c) Koteā te manatu tāfito ʼaē ʼe hā mai ʼi te meʼa fakakikite ʼaē neʼe hā?

29 ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, ʼe ʼui ai ko te fā tupuʼaga ʼo te mate tautonu, ko te ʼu manu fekai. ʼI tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te ʼu malaʼia e fā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼavahi ʼo te fā meʼa fakamaʼu—ʼaē ko te tau, te hoge, te mahaki, pea mo te ʼu manu fekai—ʼi te temi ʼāfea, neʼe ʼui ko te ʼu tupuʼaga tāfito ʼaia ʼo te mate tautonu. Kapau koia ʼaia, pea ʼe natou fakatātā te ʼu tupuʼaga fuli ʼaē ʼo te mate tautonu ʼi te temi ʼaenī. Ko tona tupuʼaga lā ʼaē ʼo te fakatokaga fēnei e Sehova ki Iselaele: “ ʼE toe fēia pē anai mokā hoko anai taku ʼu gāue fakamāu fakamataku ʼaē e fā—ʼaē ko te heletā, mo te hoge, mo te manu fekai kovi, pea mo te mahaki—ʼaē kā au fakahoko moʼoni anai ki Selusalemi, ke fakaʼauha ai te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele pea mo te manu lalata.”—Esekiele 14:21.

30 ʼI te ʼu temi ʼaenī, ko te hahaʼi ʼaē ʼe mamate ʼuhi ko te ʼu manu fekai, ʼe tahitahiga tona talanoaʼi ʼi te ʼu sulunale, logolā, kua fakahaʼuhaʼu ʼo hahaʼi iā nātou ʼi te ʼu fenua vevela ʼaē ʼe mamate ʼuhi ko te ʼu manu fekai. ʼI te temi kā haʼu, ʼe lagi feala pē anai ke toe lahi ake te ʼu mate, mo kapau foki ʼe maumauʼi e te tau te tahi ʼu potu fenua peʼe feala ke vaivai fau te hahaʼi ʼuhi ko te hoge, ʼo mole kei feala hanatou tauʼi te ʼu manu ʼaē ʼe fia kakai. Tahi ʼaē meʼa, iā ʼaho nei, ʼe lahi te hahaʼi ʼe natou hagē ko te ʼu manu ʼaē ʼe mole honatou ʼatamai, ʼo natou fai he ʼu aga fakamanu ʼe mole ʼalutahi mo nātou ʼaē neʼe talanoa kiai iā Isaia 11:6-9. Kua tupu ʼaki ai te mafola ʼi te mālamanei ʼo te ʼu fakapō neʼe fai tupu ko te manako fakavalevale, te ʼu fai fakaʼaliki ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, te ʼu fai fakapō fakamataku, pea mo te ʼu fakapō ʼe fai ʼaki te fakapā ʼo te ʼu foʼi pulu. (Vakaʼi ia Esekiele 21:31; Loma 1:28-31; 2 Petelo 2:12.) ʼE toe tae foki e te fā tagata heka hōsi, tanatou ʼu mate. Koia, ko te manatu tāfito ʼo te meʼa fakakikite ʼaē neʼe hā, ʼe ko te tagata heka hōsi lau tetea, ʼe ina tānaki te kau mate tautonu fuli ʼo te mālamanei ʼaē neʼe mamate ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe.

31. Logolā te ʼu malaʼia ʼaē neʼe fakatupu e te ʼu tagata heka hōsi ʼaē ʼe heheka ʼi te hōsi kula, mo te hōsi ʼuli pea mo te hōsi lau tetea, he koʼē ʼe feala hatatou lotomālohi?

31 Ko te meʼa ʼaē neʼe fakahā mai kiā tātou ʼi te ʼavahi ʼo te ʼu ʼuluaki meʼa fakamaʼu e fā, ʼe ina fakaloto mālohiʼi tātou, koteʼuhi ʼe ina akoʼi mai ke ʼaua naʼa tou lotovaivai ʼuhi ko te ʼu tau, te ʼu hoge, te ʼu mahaki pea mo ʼihi ʼatu ʼu tupuʼaga ʼo te mate tautonu ʼaē kua mafola iā ʼaho nei. Pea ʼe mole tonu ke tou lotovaivai ʼuhi ko te mole lava fakatokatoka e te kau takitaki ʼo te ʼu puleʼaga ia te ʼu faigataʼaʼia ʼo te temi nei. Kapau ʼe fakamoʼoni e te ʼu ʼaluʼaga ʼo te mālamanei kua kamata te lele hōsi ʼa te ʼu tagata ʼaē ʼe heheka ʼi te hōsi kula, ʼi te hōsi ʼuli pea mo te hōsi lau tetea, ʼaua naʼa galo kiā tātou, neʼe ʼuluaki kamata te lele hōsi ʼa te Tagata heka hōsi hina. Kua fakanofo Hau ia Sesu, pea neʼe kua kamata mālo ʼi tana kapu ifo ia Satana mai te lagi. ʼE kau ki tana tahi ʼu mālo te tānaki ʼo te toe ʼo te ʼu foha ʼo te Iselaele fakalaumālie pea mo te hahaʼi tokolahi ʼi te mālamanei, ʼaē kua lauʼi miliona, ke natou fakalaka maʼuli ʼi te mamahi lahi. (Fakahā 7:4, 9, 14) ʼE tonu ke haga hoko atu tana lele hōsi ke kātoa tana mālo.

32. Koteā ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼavahi takitahi ʼo te ʼu ʼuluaki meʼa fakamaʼu ʼaē e fā?

32 ʼI te ʼavahi takitahi ʼo te ʼu ʼuluaki meʼa fakamaʼu ʼaē e fā, neʼe hoko tuʼumaʼu aipē kiai te pāui ʼaenī: “Haʼu!” Pea ʼi te ʼosi ʼo te ʼu pāui takitahi ʼaia, neʼe ʼoho lele ai te hōsi mo tona tagata ʼe heka ʼi ai. ʼI te kamata ʼavahi ʼo te nima meʼa fakamaʼu, ʼe mole tou toe logo ki te ʼu pāui ʼaia. Kae ʼe kei lele pē te ʼu tagata heka hōsi ʼaia, pea ʼe hoko atu pē anai tanatou lele hōsi ʼi te mālohi kātoa ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. (Vakaʼi ia Mateo 28:20.) Koteā te tahi ʼu meʼa maʼuhiga ʼe fakahā mai e Sesu ʼi tana ʼavahi ʼaē te ʼu meʼa fakamaʼu e tolu ʼaē ʼe kei toe? Ko ʼihi ʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼe fakapulipuli kiā mata ʼo te tagata. Kae ko ʼihi leva ʼe feala anai hatatou sio kiai, kae ʼi te temi kā haʼu. Kae ʼe hoko moʼoni anai te ʼu faʼahi ʼaia. Tou vakaʼi peʼe koteā.

[Kiʼi nota]

a Kotou fakatokagaʼi ko te “fafine” ʼaē iā Fakahā 12:1, e ʼi ai tona pale fakatātā, ko “te kolona e fetuʼu hogofulu-mā-lua.”

b Kapau ʼe kotou fia maʼu he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te fakanofo hau ʼo Sesu ʼi tona Puleʼaga ʼi te taʼu 1914, kotou vakaʼi te pāsina 215 ki te 218 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

c Logopē lā ʼe lahi te ʼu fakaliliu faka Tohi-Tapu ʼe natou fakaliliu te kupuʼi palalau ʼaia ʼo ʼui fēnei “ke mālo” (Segond, Votre Bible, TOB) peʼe “ke toe mālo” (Français courant, Jérusalem), ʼi henī, ko te faʼufaʼu ʼo te palalau ʼaia ʼi te faka Keleka ʼuluaki, ʼe faka ʼuhiga ia ki he meʼa kua hoko peʼe ki he meʼa kua ʼosi. Koia, ʼe fakamahino fēnei mai e Robertson ʼi tana tohi (Word Pictures in the New Testament): “ ʼE fakahā mai ʼi henī ʼi te ʼaluʼaga ʼo te faʼufaʼu ʼo te palalau ʼaia, ʼe ko he mālo kātoa kua ina maʼu.”

d Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.

[Talanoa ʼo te pasina 92]

Te Mālo ʼa Te Hau ʼAē ʼe Heka Hōsi

ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu 1930 mo te ʼu taʼu 1940, neʼe faigaʼi e te kau fili agakovi ke natou fakahā ko te minisitelio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼe fakafeagai ki te lao, mo fai fakapō pea mo fakatupu maveuveu. (Pesalemo 94:20) ʼI te taʼu 1936, ʼi Amelika, neʼe puke te hahaʼi e toko 1 149. Neʼe lahi te ʼu faʼahi neʼe tauʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Telepinale Lahi ʼo Amelika, pea koʼenī ʼihi ʼo te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaē neʼe natou mālo ai.

ʼI te ʼaho 3 ʼo Maio 1943, ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai ʼa Murdock ki Pennsylvanie, neʼe fai te tonu e te Telepinale Lahi, neʼe mole fakamaʼua ki te kau Fakamoʼoni ke ʼi ai honatou ʼu pepa fakagafua moʼo tufa tanatou ʼu tohi ʼaē ʼe totogi. ʼI te ʼaho pē ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai ʼa Martin ki te kolo ʼo Struthers, neʼe fai te tonu e te Telepinale Lahi, ʼe mole fakafeagai ki te lao ia te lomi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tatagi ʼi te ʼu matapā, mokā tou tufa ʼi te ʼu ʼapi te ʼu kiʼi pepa lotu pea mo te tahi ʼatu ʼu tohi.

ʼI te ʼaho 14 ʼo Sūnio 1943, neʼe fai te tonu e te Telepinale Lahi ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai ʼa Taylor ki te kolo ʼo Mississippi, ko te kau Fakamoʼoni ʼe mole natou fakaneke ʼi tanatou fai faka mafola ke agatuʼu te hahaʼi ki te puleʼaga. ʼI te ʼaho pē ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai ʼa te Académie de Virginie occidentale kiā Barnette, neʼe fakatotonu e te Telepinale, ʼe mole fakagafua ki te ʼu pule ʼo te ʼu faleako ke natou kapu te ʼu fānau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼuhi ko tanatou fakafisi ke hiki ʼonatou nima ki te fuka. ʼI te ʼaho ake, neʼe molehi e te Telepinale Lahi ʼo Ositalalia te tapuʼi ʼaē ʼo te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼo ina tala ko te tapu ʼaia, “neʼe ko he aga fefeka, neʼe hoko fai pē ia pea neʼe ko he agakovi.”

[Talanoa ʼo te pasina 94]

“Neʼe Tuku Age Ki Ai Ke Ina Toʼo Te Tokalelei ʼi Te Kele”

Koteā te fua ʼo te poto faka tekenolosia? ʼI te sulunale The Globe and Mail, ʼo te ʼaho 22 ʼo Sānualio 1987, ʼi Toronto, ʼi Kanata, neʼe tohi ai te palalau ʼa te pelesitā ʼo te Centre de recherches pour le développement international, ko Ivan L. Head, neʼe ina ʼui fēnei:

“ ʼE kua ʼiloʼi papau ia ko te vahe e tahi ʼi te fā ʼo te kau tagata popoto ʼi te mālamanei ʼaē neʼe vaheʼi ki te kumikumi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa fakapoto lahi kehekehe, ʼe gāue ki te faʼu ʼo he ʼu mahafu tau. . . . ʼI te taʼu 1986, neʼe ko tola e 1,5 miliona tupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te minuta fuli. . . . ʼE tuputupu koa totatou maʼuli fīmālie ʼi te taʼi poto faka tekenolosia ʼaia? Ko te mālohi ʼo te ʼu mahafu faka nukeleʼea ʼaē ʼe maʼu e te ʼu puleʼaga mālohi, ʼe tatau mo te ʼu mahafu tau fuli ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu kautau fuli lolotoga ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei—ʼo tuʼa 6 000 tona mālohi age. Ko tona fakatatau ko te Lua Tau Faka Mālamanei ʼe hoko tuʼa ono afe. Talu mai te taʼu 1945, neʼe lagi ko vāhaʼa pē e ono ʼaē neʼe mole fetauʼaki ai he kau sōlia ʼi te mālamanei. Neʼe ko tau e 150 tupu, neʼe fetauʼaki ai he ʼu puleʼaga peʼe ko he fetauʼaki ʼa te hahaʼi ʼo te fenua, ʼaē neʼe fakafuafua neʼe mamate ai te toko 19,3 miliona hahaʼi, pea tokolahi iā nātou ʼaia, neʼe mamate ʼuhi pē ko te lelei pea mo te mālohi ʼo te ʼu tekenolosia foʼou ʼaia, ʼaē neʼe hā ʼi te temi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi.”

ʼI te taʼu 2005, neʼe ko hahaʼi e toko 20 miliona tupu ʼaē neʼe mamate ʼi te fetauʼaki ʼa te kau sōlia.

[Talanoa ʼo te pasina 98, 99]

Te Fakaʼaluʼalu ʼo Te Tohi ʼo Te Fakahā

ʼI te faʼahi ʼaenī kua tou aʼu mai kiai ʼi tatatou vakaʼi ia te tohi ʼo Fakahā, kua tou kamakamata mālama leva ki te fakaʼaluʼalu ʼo te tohi ʼaenī. Hili te ʼu ʼuluaki palalau fakaofoofo ʼo te kamata (Fakahā 1:1-9), ʼe feala ke vaevae te Fakahā ko ni ʼu meʼa neʼe hā e 16 ʼo fēnei:

TE 1 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (1:10–3:22): ʼAki te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe sio ia Soane kiā Sesu ʼi tona kolōlia, neʼe ina tala ni ʼu logo fakaloto māfana, moʼo tokoniʼi te ʼu kōkelekāsio ʼaē e fitu.

TE 2 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (4:1–5:14): Ko he fakamatala matamatalelei ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova ʼAtua ʼi selō. ʼE foaki e Sehova te takaiga tohi ki te ʼAkeno.

TE 3 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (6:1-17): ʼI tana ʼavahi ʼaē te ʼu ʼuluaki meʼa fakamaʼu e ono ʼo te takaiga tohi ʼaia, ʼe fakahā māmālie e te ʼAkeno te ʼu meʼa kehekehe ʼaē ʼe tonu ke hoko ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki. ʼE lele mālohi te ʼu tagata heka ʼosi e fā ʼo te Apokalipesi, ʼe maʼu e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe mamate faka maletile tonatou ʼu kofu hina, pea ʼe fakamatala te ʼaho lahi ʼo te hauhau.

TE 4 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (7:1-17): ʼE tāʼofi e te ʼu ʼāselo te ʼu matagi ʼo te fakaʼauha ʼo aʼu ki te fakaʼiloga ʼo te toko 144 000 ʼo te Iselaele fakalaumālie. Ko te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe ʼomai mai te ʼu puleʼaga kehekehe ʼe natou tala neʼe haofaki nātou e te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe fakatahiʼi ia nātou ke natou fakalaka maʼuli ʼi te mamahi lahi.

TE 5 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (8:1–9:21): ʼI te ʼavahi ʼaē ʼo te fitu meʼa fakamaʼu, neʼe fakatatagi te ʼu puhi fakatagi e fitu, kae ʼe talanoa ʼi te nima meʼa ʼaē neʼe hā ki te ʼu ʼuluaki fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi e ono. ʼI te tagi ʼo te ʼu pupuhi fakatagi ʼaia e ono, ʼe kalagaʼi ai te fakamāu ʼa te ʼAtua ki te mālamanei. ʼAki te ono pea mo te fitu puhi fakatagi, ʼe kamata ai te ʼuluaki pea mo te lua malaʼia.

TE 6 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (10:1–11:19): ʼE foaki e te ʼāselo mālohi te kiʼi takaiga tohi kiā Soane, ʼe fua te fale lotu, pea ʼe tou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu tagata fakamoʼoni e lua. ʼE fakaʼosi ʼaki te fakatatagi ʼo te fitu puhi fakatagi, ʼaē ʼe ina fakaʼiloʼilo te tolu malaʼia ki te ʼu fili ʼa te ʼAtua—ia te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova pea mo tana Kilisito.

TE 7 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (12:1-17): ʼE fakamatala ai te tupu ʼo te Puleʼaga, ʼaē neʼe haga ai Mikaele ʼo lī ifo ia te gata ko Satana ki te kele.

TE 8 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (13:1-18): ʼE haʼu mai te tai te manu fekai mālohi, pea ko te manu ʼaē ʼe ʼi ai ʼona tala e lua ohagē ko he ʼakeno, ʼe ina fakaneke te mālamanei ke ʼatolasio kiai.

TE 9 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (14:1-20): Ko te hā fakatomuʼa pea mo matamatalelei ʼo te toko 144 000 ʼi te Moʼuga ʼo Sione. ʼE logoʼi ʼi te kele kātoa te logo ʼa te kau ʼāselo, ʼe tānaki te vite ʼo te kele, pea kua molomoloki te tatauʼaga vite ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua.

TE 10 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (15:1–16:21): Ko te tahi sio ʼaē ki te malaʼe ʼaē ʼi selō, ʼo hoa kiai te huaʼi ki te kele ʼo te ʼu ʼipu e fitu ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua. ʼE toe fakaʼosi te koga ʼaia ʼaki te fakamatalatala ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼa Satana.

TE 11 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (17:1-18): ʼE heka te fafine paomutu lahi, ia Papiloni Lahi, ʼi te manu fekai e lanu kula ʼahoʼaho, ʼaē ʼe lī faka temi ki te luo, kae ʼe toe hake ake mai ai pea ʼe ina fakaʼauha te fafine paomutu ʼaia.

TE 12 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (18:1–19:10): ʼE tala te tō pea mo te fakaʼauha fakaʼosi ʼo Papiloni Lahi. ʼI te hili ʼo tona fakaʼauha, ko ʼihi ʼe putu, kae ko ʼihi ʼe natou vikiviki kiā Sehova; ʼe tala te ʼohoana ʼo te ʼAkeno.

TE 13 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (19:11-21): ʼE taki e Sesu te ʼatu kautau ʼo selō ke natou fakahoko te fakamāu ʼitaʼita ʼa te ʼAtua ki te tuʼu ʼa Satana, ki te ʼu kautau, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe lagolago kiai; ʼe kai tonatou ʼu sino e te ʼu manulele.

TE 14 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (20:1-10): ʼE lī ia Satana te Tēvolo ki te vanu, ʼe ʼAfio Kilisito pea mo ʼona kaugā hau ia Taʼu e Afe, mo ʼahiʼahiʼi fakamuli te mālamanei, pea ʼe fakaʼauha leva ia Satana pea mo tana kau temonio.

TE 15 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (20:11–21:8): ʼE ko te fakatuʼuake ʼo te hahaʼi, pea mo te ʼAho lahi ʼo te Fakamāu; ʼe hā mai te lagi foʼou pea mo te kele foʼou, mo te foaki ʼo te ʼu tapuakina heʼegata ki te hahaʼi faitotonu.

TE 16 MEʼA ʼAĒ NEʼE HĀ (21:9–22:5): ʼE fakaʼosi te Fakahā ʼaki te hā faka kolōlia ʼo te Selusalemi Foʼou, te ʼohoana ʼo te ʼAkeno. ʼE haʼu mai te kolo ʼaia, te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki te mālōlō pea mo te maʼuli ʼo te hahaʼi.

ʼE fakaʼosi ia te Fakahā ʼaki te ʼu palalau pea mo te ʼu tokoni māfana ʼe haʼu mai ia Sehova, mo Sesu, mo te ʼāselo, pea mo Soane totonu. ʼE fai kiā tātou takitahi te fakaafe ʼaenī: “Haʼu!”—Fakahā 22:6-21.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae