Kāpite 40
ʼE Moloki Te ʼUlu ʼo Te Gata
Te meʼa ʼaē neʼe hā 14—Fakahā 20:1-10
Te manatu tāfito: ʼE lī ia Satana ki te vanu, te ʼAfio Iā Taʼu e Afe, te ʼahiʼahi fakaʼosi ʼo te mālamanei, pea mo te fakaʼauha ʼo Satana
Te temi ʼaē ʼe hoko ai: ʼE kamata ʼi te fakaʼosi ʼo te mamahi lahi ʼo aʼu ki te fakaʼauha ʼo Satana
1. Neʼe hoko feafeaʼi te ʼuluaki lea faka polofetā ʼa te Tohi-Tapu?
ʼE KEI kotou manatuʼi koa lā peʼe koteā ia te ʼuluaki lea faka polofetā ʼa te Tohi-Tapu? Neʼe fai e Sehova ʼAtua te ʼuluaki lea faka polofetā ʼaia ʼi tana ʼui ʼaē ki te Gata: “ ʼE au tuku anai he fehiʼa lahi iā koe mo te fafine, ʼi tou hako pea mo tona hako. Pea ʼe ina maumauʼi anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke maumauʼi anai ia ia ʼi tona muli vaʼe.” (Senesi 3:15) ʼI te temi nei, kua hoko mai te fakahoko fakaʼosi ʼo te lea faka polofetā ʼaia! Neʼe tou talanoa ki te laga tau ʼa te gata ki te fafine ʼaē ʼe ina fakatātā te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼi te lagi. (Fakahā 12:1, 9) Ko te hōloga fakakelekele ʼo te Gata, mo tana ʼu lotu, mo tana fai politike pea mo tana fai koloa, neʼe natou fakatagaʼi mālohi ia te hōloga ʼo te fafine, ia Sesu Kilisito pea mo tana toko 144 000 kau tisipulo fakanofo, ʼi henī ʼi te kele. (Soane 8:37, 44; Kalate 3:16, 29) Neʼe fakapōgi e Satana ia Sesu ʼaki he mate fakamataku. Kae neʼe hagē pē ia ko he lavea ʼi te muli vaʼe, he neʼe fakatuʼuake e te ʼAtua tona ʼAlo agatonu ʼi te tolu ʼaho.—Gāue 10:38-40.
2. ʼE maumauʼi feafeaʼi anai te Gata, pea koteā ʼaē kā hoko ki te hōloga fakakelekele ʼo te Gata?
2 Kae koteā ʼaē kā hoko ki te Gata pea mo tona hōloga? ʼI te taʼu 56 ʼo totatou temi, neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo tana tohi loaloaga ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼi Loma. ʼI tana ʼu palalau fakaʼosi, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼO ʼuhiga mo te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki ia te tokalelei, ʼe kua vave pē tana moloki anai ia Satana ʼi ʼokotou ʼu lalo vaʼe.” (Loma 16:20) ʼE mole ko he kiʼi lavea pē ia, heʼe moloki anai ia Satana! Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kupu faka Keleka, suntribô, ko tona faka ʼuhiga ke fakalailai, ke laliki, ke molomoloki ʼo aʼu ki tona pulinoa. Kae ki te hōloga fakatagata ʼo te Gata, ʼe hoko moʼoni anai kiā nātou ia te tautea ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼaē kā fakaʼosi anai ʼi te mamahi lahi, ʼaki te fakaʼauha kātoa ʼo Papiloni Lahi, mo te ʼu tuʼu faka politike ʼo te mālamanei, mo tona hahaʼi fai koloa pea mo tona hahaʼi sōlia. (Fakahā, kāpite 18 mo te kāpite 19) Koia, ʼe fakaiku anai e Sehova te fefehiʼaʼaki ʼo te ʼu hōloga ʼaia e lua. ʼE mālo anai te Hōloga ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua ʼi te hōloga fakakelekele ʼo te Gata, ʼaē kā pulihi anai ʼo talu ai!
ʼE Lī Ia Satana Ki Te Vanu
3. Ohagē ko tona ʼui e Soane, koteā ʼaē kā hoko anai kiā Satana?
3 Koteā ʼaē kā hoko anai kiā Satana pea mo tana kau temonio? Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio ki te ʼāselo ʼe hifo mai te lagi mo te kalavī ʼo te vanu, pea mo te seini lahi ʼi tona nima. Pea neʼe ina puke te talakone, te gata olisinale, ʼaē ko te Tēvolo pea mo Satana, pea neʼe ina haʼi ia ia kiā taʼu e afe. Pea neʼe ina lī ia ia ki te vanu ʼo ina pupunu pea mo fakamaʼu ai ia ia, ke ʼaua naʼa ina toe fakahēʼi te ʼu puleʼaga, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe. Pea ʼi te hili ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe tonu anai ke vevete ia ia ki he kiʼi temi siʼi pē.”—Fakahā 20:1-3.
4. Ko ai te ʼāselo ʼaē ʼe nofo mo te kalavī ʼo te vanu, pea ʼe feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ia te potu ʼaia?
4 Ko ai ia te ʼāselo ʼaia? ʼE mahino ia, ʼe mālohi ʼaupitō heʼe ina fakamaʼu ia te fili tāfito ʼo Sehova. ʼE nofo ia mo “te kalavī ʼo te vanu, pea mo te seini lahi.” ʼE kei kotou manatuʼi koa lā ia te meʼa ʼaē neʼe hā ki muʼa atu? ʼEī, ko te hau ʼo te ʼu heʼe ʼe fakahigoaʼi ko “te ʼāselo ʼo te vanu”! (Fakahā 9:11) Koia, ʼi henī ʼe tou toe sio ki te gāue ʼo te tagata ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova ke ina fakahoko tana lagavaka: ia Sesu ʼi tona kolōlia. ʼE mahino ia, ko te ʼalekaselo ʼaia ʼaē neʼe ina kapu ifo ia Satana mai te lagi, mo ina fakamāuʼi ia Papiloni Lahi pea mo ina fakaʼauha “te ʼu hau ʼo te kele pea mo tanatou ʼu kautau” ʼi Halamaketone, ʼe mole ina tuku anai ke haʼu he tahi ʼāselo ʼe mālalo age ʼo fakahoko te gāue maʼuhiga ʼaia, ʼaē ko te lī ʼo Satana ki te vanu!—Fakahā 12:7-9; 18:1, 2; 19:11-21.
5. Koteā ʼaē ʼe fai e te ʼāselo ʼo te vanu kiā Satana te Tēvolo, pea koteā tona tupuʼaga?
5 ʼI te temi ʼaē neʼe lī ifo ai mai te lagi ia te talakone lahi ʼaē ʼe lanuʼi afi, neʼe ʼui ʼe ko “te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tēvolo mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi ia te kele kātoa.” (Fakahā 12:3, 9) ʼI te temi nei, ʼi te ʼamanaki ʼaē ke puke ia ia ʼo lī ki te vanu, ʼe toe fakahigoaʼi ia ia ʼaki te ʼu higoa fuli ʼaenī, “te talakone, te gata olisinale, ʼaē ko te Tēvolo pea mo Satana.” Ko te ʼāselo agakovi ʼaia, mo aga fakakākā, ʼaē ʼe laukovi ki te ʼAtua, pea mo fakafeagai, ʼe haʼi ʼo lī “ki te vanu,” pea ʼe pupunu ai ʼo fakamaʼu lelei, “ke ʼaua naʼa ina toe fakahēʼi te ʼu puleʼaga.” ʼE fakamaʼu ia Satana ʼi te vanu iā taʼu e afe, pea lolotoga te temi ʼaia ʼe mole feala anai ke ina fakahalaʼi he tahi. ʼE tapuʼi ʼosi e te ʼāselo ʼo te vanu ke fai e Satana hana gāue ki te Puleʼaga ʼo te faitotonu. ʼI meʼa fakaloto fīmālie foki ki te mālamanei.
6. (a) Koteā te fakamoʼoni ʼaē ʼe tou maʼu ʼe ʼolo anai mo te kau temonio ki te vanu? (b) Koteā ʼaē kā feala anai ke kamata, pea koteā tona tupuʼaga?
6 Koteā ʼaē ʼe hoko ki te kau temonio? ʼE toe fēia mo nātou ʼe natou “talitali ki te fakamāu.” (2 Petelo 2:4) ʼE fakahigoaʼi ia Satana ko “Pelesepu te pule ʼo te kau temonio.” (Luka 11:15, 18; Mateo 10:25) ʼE tatau anai te fakamāu ʼaē kā fai kiā nātou, heʼe kua fualoa tanatou gāue fakatahi mo Satana. Talu mai fualoa, ʼe mātataku te kau temonio ki te vanu; ʼi te tahi lakaga neʼe natou fetalanoaʼaki ai mo Sesu, “neʼe natou kole mamahi age kiā te ia ke ʼaua naʼa ina fakatotonu age kiā nātou ke natou ʼolo ki te vanu.” (Luka 8:31) Kae ʼi te temi ʼaē kā lī ai ia Satana ki te vanu, ʼe mahino papau ia ʼe toe lī fakatahi anai mo tana kau ʼāselo kiai. (Vakaʼi ia Isaia 24:21, 22.) Kā ʼosi pupunu anai ia Satana pea mo tana kau temonio ʼi te vanu, ʼe hoki feala anai ke kamata te ʼAfio ʼa Sesu Kilisito Iā Taʼu e Afe.
7. (a) Koteā anai te ʼaluʼaga ʼo Satana pea mo tana kau temonio ʼi tanatou nonofo ʼi te vanu, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? (b) ʼE tatau koa te Hatesi pea mo te vanu? (Vakaʼi te nota ʼaē ʼi te lalo pāsina.)
7 ʼE fai anai koa e Satana pea mo tana kau temonio hanatou gāue ʼi te vanu? Tou manatuʼi te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho ʼaē neʼe ʼi ai tona ʼu ʼulu e fitu, “neʼe ʼi ai, kae mole ʼi ai nei, pea ʼe ʼamanaki nei ke hake ake mai te vanu.” (Fakahā 17:8) Lolotoga te temi ʼaē neʼe nofo ai ʼi te vanu, neʼe ‘mole ʼi ai.’ Neʼe mole kei ina fai hana gāue, neʼe mole gaugaue, neʼe mate kātoa ia. ʼO toe fēia aipē, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo Sesu: “ ‘Ko ai ʼaē kā hifo anai ki te vanu?’ Ko tona faka ʼuhiga: moʼo fakahake ake ia Kilisito mai te kau mate.” (Loma 10:7) ʼI tana nofo ʼi te vanu, neʼe kua mate ia Sesu.a ʼO mahino mai kiā tātou, ʼi tanatou nonofo ʼi te vanu, ko Satana pea mo tana kau temonio ʼe mole natou fai anai hanatou gāue, ohagē pē anai kua natou mamate lolotoga tanatou pilisoni ʼi te vanu iā taʼu e afe. ʼI logo lelei foki ki te hahaʼi ʼaē ʼe natou fakaʼamu ki te faitotonu!
Te ʼu Tuʼi Fakamāu Lolotoga Te ʼu Taʼu e Afe
8, 9. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe heheka ʼi te ʼu hekaʼaga fakahau, pea ko ai ia nātou ʼaia?
8 ʼI te hili ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe toe tuku age ia Satana ki he kiʼi temi nounou. Koteā tona tupuʼaga? ʼI muʼa ʼo tatatou tali ki te fehuʼi ʼaia, neʼe toe hoko atu e Soane ʼo ina fakamatala ia te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu e afe. ʼE tou lau fēnei: “Pea neʼe au sio ki te ʼu hekaʼaga fakahau, pea mo nātou ʼaē neʼe heheka ai, pea neʼe foaki age kiā nātou te fealagia ʼaē ke natou fai fakamāu.” (Fakahā 20:4a) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe heheka ʼi te ʼu hekaʼaga fakahau ʼo pule fakatahi ʼi te lagi mo Sesu ʼi tona kolōlia?
9 Neʼe ʼui e Taniela, ʼe ko “te kau māʼoniʼoni” ʼaē ʼe natou hau fakatahi ʼi te Puleʼaga mo ia ʼaē “ ʼe hagē ko he foha ʼo he tagata.” (Taniela 7:13, 14, 18) ʼE ko nātou ia te toko 24 kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe heheka ʼi te ʼu hekaʼaga fakahau ʼi te lagi ʼi te ʼafioʼaga ʼo Sehova. (Fakahā 4:4) ʼE kau ki ai te toko 12 kau ʼapositolo, ʼaē neʼe fai age ki ai e Sesu ia te fakapapau ʼaenī: “ ʼI te toe fakatupu, mokā heka anai te Foha ʼo te tagata ki tona hekaʼaga fakahau faka kolōlia, ko koutou ʼaē neʼe mulimuli iā te au, ʼe kotou toe heheka anai mo koutou ki ni ʼu hekaʼaga fakahau e hogofulu-mā-lua, ʼo fakamāuʼi te ʼu telepī e hogofulu-mā-lua ʼo Iselaele.” (Mateo 19:28) ʼE kau ia Paulo iā nātou ʼaia, pea mo te kau Kilisitiano ʼo Kolonito ʼaē neʼe nonofo agatonu. (1 Kolonito 4:8; 6:2, 3) ʼE toe kau ki ai mo nātou ʼo te kōkelekāsio ʼo Laotisē ʼaē neʼe mālo.—Fakahā 3:21.
10. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau ʼaē e toko 144 000? (b) Ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe kua ʼosi fakahā mai e Soane, ko ai ʼaē ʼe kau ʼi te ʼu hau e toko 144 000?
10 ʼE teuteuʼi te ʼu hekaʼaga fakahau e 144 000 maʼa te kau fakanofo ʼaia neʼe mālo, ʼaē “neʼe totogi mai te hahaʼi ko te ʼu polopolo maʼa te ʼAtua pea mo te ʼAkeno.” (Fakahā 14:1, 4) Neʼe toe hoko atu fēnei e Soane: “ ʼIo neʼe au sio ki te ʼu nefesi ʼo nātou ʼaē neʼe matehi ʼaki te toki ʼuhi ko te fakamoʼoni ʼaē neʼe natou fai ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo tanatou palalau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, pea mo [te ʼu nefesi ʼo] nātou ʼaē neʼe mole ʼatolasio ki te manu fekai pea mo tona pāki pea neʼe mole fai age ia te fakaʼiloga ʼi tonatou laʼe pea mo tonatou nima.” (Fakahā 20:4b) Koia, ʼi te ʼu hau ʼaia, ʼe ʼi ai te kau Kilisitiano fakanofo maletile, ʼaē ki muʼa atu, ʼi te ʼavahi ʼo te nima meʼa fakamaʼu, neʼe natou kole age kiā Sehova peʼe talitali anai ʼo aʼu ki ʼāfea moʼo fakahoko ia tana lagavaka ʼo ʼuhiga mo tonatou toto. ʼI te temi ʼaia, neʼe foaki age kiā nātou te ʼu kofu hina loloa pea neʼe ʼui age ke natou talitali ʼi he kiʼi temi siʼi pē. Kae ʼi te temi nei kua hoko tonatou lagavaka, heʼe kua fakaʼauha ia Papiloni Lahi pea mo te ʼu puleʼaga e te Hau ʼo te ʼu hau pea mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki, pea kua haʼihaʼi ia Satana ʼo lī ki te vanu.—Fakahā 6:9-11; 17:16; 19:15, 16.
11. (a) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te kupusiga palalau ʼaenī ‘neʼe matehi ia nātou ʼaki te toki’? (b) He koʼē ʼe feala ke ʼui ko te toko 144 000 fuli neʼe natou mamate ʼi te mate faka sākilifisio?
11 Ko te ʼu hau pea mo tuʼi fakamāu ʼaia e toko 144 000, neʼe ‘matehi fuli koa ia nātou ʼaki te toki’? Tokosiʼi ia nātou neʼe matehi fēia. Kae ʼe mahino ia, ko te kupusiga palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano fakanofo fuli ʼaē neʼe mamate faka maletile ʼi he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe.b (Mateo 10:22, 28) ʼE mahino ia, neʼe lagi ʼamusia age e Satana ke ina matehi ia nātou fuli ʼaki te toki, kae ʼi tona fakahagatonu, ʼe mole mamate faka maletile fuli te ʼu tehina fakanofo ʼo Sesu. Tokolahi iā nātou ʼe mamate ʼuhi ko te mahaki peʼe kua natou mātutuʼa. Kae ko nātou ʼaia, ʼe natou toe kau pē foki ki te kūtuga ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane. ʼE feala pē ke tou ʼui, ko nātou fuli ʼe natou mamate ʼi te mate faka sākilifisio. (Loma 6:3-5) Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole he tahi iā nātou neʼe lagolago ki te mālama. Koia, neʼe fehiʼaʼinaʼi ai ia nātou fuli pea neʼe faka ʼuhiga kua natou mamate iā mata ʼo te mālamanei. (Soane 15:19; 1 Kolonito 4:13) Neʼe mole he tahi iā nātou neʼe ʼatolasio ki te manu fekai peʼe ko tona pāki, pea ʼi tanatou mamate, neʼe mole he tahi neʼe fakaʼiloga ʼaki te fakaʼiloga ʼo te manu fekai. Neʼe natou mamate mālo fuli.—1 Soane 5:4; Fakahā 2:7; 3:12; 12:11.
12. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu hau ʼaē e toko 144 000, pea ko te temi fea ʼaē ʼe hoko ai tanatou toe māʼuʼuli ake?
12 ʼI te temi nei, ʼe toe māʼuʼuli ake ia nātou ʼaē neʼe mālo! Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe natou toe māʼuʼuli ake pea neʼe natou kaugā hau mo Kilisito lolotoga taʼu e afe.” (Fakahā 20:4c) Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe hoki fakatuʼuake pē te kau tuʼi fakamāu ʼaia ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te ʼu puleʼaga pea mo te ʼosi lī ʼo Satana mo tana kau temonio ki te vanu? Kailoa. Ko te tokolahi iā nātou ʼaia kua natou māʼuʼuli, he neʼe natou ʼolo fakatahi mo Sesu ʼi tanatou ʼu hōsi moʼo tauʼi ia te ʼu puleʼaga ʼi Halamaketone. (Fakahā 2:26, 27; 19:14) ʼI tona fakahagatonu, neʼe fakahā e Paulo ʼe kamata tonatou fakatuʼuake ʼi te ʼosi kamata pē ʼo te ʼi henī ʼa Sesu ʼi te taʼu 1914, pea ko ʼihi ʼe ʼuluaki fakatuʼuake. (1 Kolonito 15:51-54; 1 Tesalonika 4:15-17) Koia, ko tanatou toe māʼuʼuli ake, ʼe hoko lolotoga he temi, ʼi te foaki ʼaē kiā nātou takitokotahi ia te maʼuli tuputupua ʼaē ʼi te lagi.—2 Tesalonika 1:7; 2 Petelo 3:11-14.
13. (a) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu taʼu e afe ʼaē ʼe lolotoga pule ai te toko 144 000, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Neʼe mahino feafeaʼi kiā Papias ʼo Hiérapolis ia te ʼu taʼu ʼaē e afe? (Vakaʼi te nota ʼaē ʼi te lalo pāsina.)
13 ʼE natou hau anai pea mo fai fakamāu lolotoga taʼu e afe. ʼE ko he ʼu taʼu moʼoni koa e afe, peʼe tonu koa ke tou mahino ʼe ko he ʼu taʼu fakatātā, ʼo he temi loaloaga ʼe mole ʼiloʼi tona gataʼaga? Ko he ʼu “lauʼi afe” ʼe feala ko he nūmelo lahi kae mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ohagē ko tona ʼui iā 1 Samuele 21:11. Kae ʼi henī, ko te kupu “afe” ʼe ko he ʼu taʼu e afe ʼi tona ʼuhiga moʼoni, heʼe hā tuʼa tolu te kupu ʼaia iā Fakahā 20:5-7 ʼi te ʼui ʼaē ko “te ʼu taʼu e afe.” Neʼe fakahigoaʼi e Paulo te temi ʼaia ʼo te fakamāu ʼe ko “he ʼaho” ʼi tana ʼui ʼaē: “[Ko te ʼAtua] neʼe ina fakakatofa he ʼaho ʼe tonu ai ke ina fakamāuʼi te kele kātoa ʼaki te faitotonu.” (Gāue 17:31) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ʼui e Petelo ko te ʼaho e tahi kiā Sehova ʼe hagē pē ko taʼu e afe, pea ʼe tonu te ʼui ʼaē ko te ʼAho ʼo Te Fakamāu ʼe ko taʼu e afe moʼoni.c—2 Petelo 3:8.
Te Toe ʼo Te Kau Mate
14. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo “te toe ʼo te kau mate”? (b) ʼAki te ʼu kupusiga palalau ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe tou mahino feafeaʼi ki te kupu “toe māʼuʼuli ake”?
14 Ko ai anai ʼaē kā fakamāuʼi e te ʼu hau ʼaia, mo kapau neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Soane, “(neʼe mole toe māʼuʼuli ake ia te toe ʼo te kau mate ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe)”? (Fakahā 20:5a) ʼI henī, ʼe tonu ke tou toe mahino ki te kupu “toe māʼuʼuli ake” ʼo mulimuli ki te ʼu vaega ʼaē ʼe ʼalutahi mo tona fakaʼaogaʼi. ʼE feala ke kehekehe te mahino ki te kupu ʼaia ʼo mulimuli pē ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai. Ohagē lā, neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo tona ʼu tehina Kilisitiano fakanofo: “ ʼE ko koutou ʼaē neʼe toe fakamaʼuli ake e te ʼAtua, kae neʼe kua kotou mamate ʼi takotou ʼu hala pea mo takotou ʼu agahala.” (Efesi 2:1) ʼEī, māʼia ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe “toe māʼuʼuli ake” te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia, ʼi te tala ʼaē ko nātou ko te kau faitotonu ʼuhi ko tanatou tui ki te sākilifisio ʼa Sesu.—Loma 3:23, 24.
15. (a) Neʼe feafeaʼi kiā mata ʼo te ʼAtua ia te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano? (b) ʼE feafeaʼi te “toe māʼuʼuli ake” ʼa te tahi ʼu ovi, pea ko te temi fea ʼaē kā natou maʼu ai ia te kele?
15 ʼO toe fēia aipē, ko te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, neʼe lau ko nātou ko te kau faitotonu, he neʼe natou kaumeʼa mo te ʼAtua; pea neʼe ʼui ko Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo, ʼe natou “māʼuʼuli” logolā neʼe kua natou mamate. (Mateo 22:31, 32; Sake 2:21, 23) Kae ʼe tonu anai ke natou maʼu ia te maʼuli haohaoa ʼo fēia pea mo nātou ʼaē kā fakatuʼuake, pea mo te toe hahaʼi tokolahi agatonu ʼo te tahi ʼu ovi ʼaē kā hao ʼi Halamaketone, pea mo tanatou ʼu fānau ʼaē kā tutupu ʼi te mālama foʼou. ʼE fakahoko anai te faʼahi ʼaia e Kilisito pea mo tona ʼu kaugā hau pea mo kaugā pelepitelō ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe ʼo te ʼAho ʼo Te Fakamāu, ʼaki te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼAho ʼaia, ʼe “toe māʼuʼuli ake” anai “te toe ʼo te kau mate,” ko tona faka ʼuhiga kua natou liliu ko ni ʼu hahaʼi haohaoa. Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi, ʼe tonu ke hoko kiā nātou te ʼahiʼahi fakaʼosi, kae ʼe hoko anai kiā nātou ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi haohaoa. Kā natou mālo anai ʼi te ʼahiʼahi ʼaia, ʼe ʼui anai e te ʼAtua ko nātou ko te kau faitotonu, ʼe tāu mo feʼauga ke natou maʼu ia te maʼuli heʼegata. ʼE natou sisio anai ki te hoko kātoa ʼo te fakapapau ʼaenī: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe natou nonofo ai anai ʼo talu ai.” (Pesalemo 37:29) ʼI kā haʼu taulekaleka leva ʼaē kā maʼu e te hahaʼi fakalogo.
Te ʼUluaki Fakatuʼuake
16. Neʼe fakamatalatala feafeaʼi e Soane ia te fakatuʼuake ʼo nātou ʼaē ʼe kaugā hau anai mo Kilisito, pea koteā tona tupuʼaga?
16 ʼI tana toe talanoa ʼaē ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ‘neʼe toe māʼuʼuli ake pea mo kaugā hau mo Kilisito,’ neʼe tohi fēnei e Soane: “Koʼenī ia te ʼuluaki fakatuʼuake.” (Fakahā 20:5b) He koʼē ʼe ko te ʼuluaki? ʼE ko “te ʼuluaki fakatuʼuake,” heʼe ko te kau ʼuluaki fakatuʼuake ʼe ko “te ʼu polopolo maʼa te ʼAtua pea mo te ʼAkeno.” (Fakahā 14:4) ʼE toe ʼui foki ko te ʼuluaki, heʼe makehe mai tona ʼuhiga ʼaē ko te kau fakatuʼuake ʼaia ʼe natou kaugā hau anai mo Sesu ʼi tona Puleʼaga ʼi selō pea mo fakamāuʼi te hahaʼi ʼo te mālamanei. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui ko te ʼuluaki fakatuʼuake koteʼuhi ʼe lelei age. ʼO kehe pē ia Sesu Kilisito, ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko te kau fakatuʼuake ʼaia ʼe ko nātou ʼāteaina pē ʼaē ʼe foaki age kiā nātou ia te maʼuli tuputupua.—1 Kolonito 15:53; 1 Timoteo 6:16.
17. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki taulekaleka maʼa te kau Kilisitiano fakanofo? (b) Koteā ia “te lua mate,” pea he koʼē “ ʼe mole [hona] mālohi” ki te toko 144 000 ʼaē neʼe mālo?
17 ʼI ʼamanaki taulekaleka leva maʼa te kau fakanofo ʼaia! Ohagē ko tona ʼui e Soane: “Fiafia pea mo māʼoniʼoni ia nātou ʼaē ʼe natou kau ki te ʼuluaki fakatuʼuake; ʼe mole he mālohi ʼo te lua mate kiā nātou ʼaia.” (Fakahā 20:6a) Ohagē ko te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Simenia, kiā nātou ʼaē neʼe mālo, ʼaē ʼe natou kau ki “te ʼuluaki fakatuʼuake,” ʼe mole fai anai ia he meʼa kovi e “te lua mate” kiā nātou, ʼaē ʼe ina fakatātā te molehi pea mo te fakaʼauha ʼaē ʼe mole ʼi ai he ʼamanaki ki he toe fakatuʼuake. (Fakahā 2:11; 20:14) “ ʼE mole he mālohi” ʼo te lua mate kiā nātou ʼaia neʼe mālo, heʼe kua natou maʼu ia te heʼe popo pea mo te maʼuli tuputupua.—1 Kolonito 15:53.
18. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu pule foʼou ʼo te kele, pea koteā te ʼu gāue ʼaē kā natou fai anai?
18 ʼE kehekehe ʼaupitō mo te ʼu hau ʼo te kele ʼi te temi ʼaē neʼe pule ai ia Satana! Neʼe natou pule iā taʼu e 50 peʼe 60, pea ko te tokolahi iā nātou ʼaia neʼe natou pule ʼi he ʼu kiʼi taʼu nounou pē. Tokolahi iā nātou neʼe natou gaohi koviʼi te hahaʼi. Tatau aipē peʼe koteā tona ʼaluʼaga, kae neʼe mole feala ki te hahaʼi ke natou maʼu he ʼu lelei ʼe tologa, he neʼe fetofetogi tuʼumaʼu te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu faka politike. Kae neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki foʼou ʼo te kele: “Kae ʼe natou liliu anai ko he ʼu pelepitelō ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe natou kaugā hau anai mo ia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe.” (Fakahā 20:6b) ʼAki ia Sesu, ʼe natou faʼufaʼu anai te puleʼaga ʼaia e tahi pea mo makehe ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe. Ko tanatou gāue faka pelepitelō, ʼaē ko te fakaʼaogaʼi ki te hahaʼi ia te ʼu lelei ʼo te sākilifisio haohaoa ʼa Sesu, ʼe ina fakaliliu anai ia nātou ko ni ʼu hahaʼi ʼe māʼuʼuli haohaoa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼi te faʼahi ʼo te fakakaukau, pea mo te faʼahi fakasino. ʼAki tanatou gāue fakahau, ʼe liliu anai ia te mālamanei kātoa ko he ʼu hahaʼi faitotonu pea mo māʼoniʼoni ʼa Sehova. ʼI tonatou ʼuhiga kau tuʼi fakamāu kiā taʼu e afe, ʼo fakatahi mo Sesu pea ʼaki te ʼofa, ʼe natou fakakaku anai ia te hahaʼi ki te fakatuʼutuʼu ʼaē ko te maʼuli heʼegata.—Soane 3:16.
Te ʼAhiʼahi Fakaʼosi
19. ʼI te hili ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe, koteā anai ia te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi pea mo te kele, pea koteā ʼaē kā fai anai e Sesu?
19 ʼI te ʼosi ʼo tanatou ʼAfio Iā Taʼu e Afe, ʼe liliu anai te kele ohagē ko te Eteni ʼo te kamata. ʼE ko he palatiso moʼoni anai ia. ʼE mole toe ʼaoga anai ki he pelepitelō lahi moʼo fakahoko palalau maʼa tātou iā muʼa ʼo te ʼAtua, heʼe pulihi kātoa anai ia te agahala ʼaē neʼe tou maʼu mai ia Atama ʼo toe fēia mo te fili fakaʼosi ʼaē ko te mate. ʼE fakahoko anai e te Puleʼaga ʼa Kilisito ia te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼaē ko te fakatupu ʼo he mālamanei ʼe logo tahi ʼe takitaki e te puleʼaga pē e tahi. ʼOsi ʼaia, pea ‘ ʼe toe fakatoʼo anai e Sesu ia te puleʼaga ki tona ʼAtua pea mo Tamai.’—1 Kolonito 15:22-26; Loma 15:12.
20. Ohagē ko tona fakamatala e Soane, koteā ʼaē kā hoko anai ʼi te ʼahiʼahi fakaʼosi?
20 Kua tonu leva ke hoko ia te ʼahiʼahi fakaʼosi. ʼO mole hagē ko te ʼuluaki taumātuʼa ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi Eteni, ko te hahaʼi haohaoa ʼaia, ʼe natou taupau anai koa tanatou agatonu? Neʼe fakamatala fēnei e Soane ia te meʼa ʼaē kā hoko: “ ʼI te hili ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe veteki age anai ia Satana mai tona fale pilisoni, pea ʼe hū mai anai ki tuʼa moʼo fakahēʼi ia te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu e fā ʼo te kele, ia Koke mo Makoke, moʼo fakatahiʼi ia nātou ki te tau. Ko tonatou kaugamālie ʼe hagē ko te ʼone ʼo te tai. Pea neʼe natou haʼeleʼi te laulahi ʼo te kele pea neʼe natou ʼā takatakai ia te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni pea mo te kolo ʼofaina.”—Fakahā 20:7-9a.
21. Koteā ʼaē kā fai anai e Satana ʼi tana faiga fakaʼosi, pea he koʼē ʼe mole tonu anai ke tou punamaʼuli mo kapau ko ʼihi ʼe natou mulimuli anai iā Satana ʼi te hili ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe?
21 Koteā anai ia te faiga fakaʼosi ʼa Satana? ʼE ina kākāʼi anai ia “te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu e fā ʼo te kele, ia Koke mo Makoke” pea mo ina taki anai ia nātou ki “te tau.” Ko ai ʼapē ʼaē ʼe feala anai ke lagolago kiā Satana ʼi te hili ʼo te ʼu taʼu e afe ʼaē neʼe maʼu ai te fiafia pea mo fakaloto fīmālie ʼi te takitaki ʼa te puleʼaga faka teokalatike? ʼAua naʼa galo kiā tātou, neʼe lavaʼi e Satana ia te fakahēʼi ʼo Atama mo Eva ʼaē neʼe nā māʼuʼuli haohaoa ʼi te Palatiso ʼo Eteni. Pea neʼe ina fakahiga mo te ʼu ʼāselo, ʼaē neʼe natou sisio ki te ʼu fua kovi ʼo te ʼuluaki fakafeagai. (2 Petelo 2:4; Suta 6) Koia, ʼaua naʼa tou punamaʼuli mo kapau ʼe higa anai ni hahaʼi haohaoa ʼo mulimuli iā Satana, tatau aipē pe neʼe natou māʼuʼuli fiafia iā taʼu e afe ʼi te takitaki ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.
22. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupusiga palalau ʼaē ko “te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu e fā ʼo te kele”? (b) He koʼē ʼe fakahigoaʼi te kau fakafeagai ko “Koke mo Makoke”?
22 ʼE fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te kau fakafeagai ʼaia, ko “te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu e fā ʼo te kele.” ʼE mole faka ʼuhiga leva, ʼe toe vaheʼi anai ia te mālamanei ke liliu ko he ʼu puleʼaga ʼe māʼuʼuli faʼifaʼitaliha. Kailoa, ʼe ina fia fakahā mai ʼi te vaega ʼaia ko te kau fakafeagai, ʼe natou mavae kehe anai ʼi te hahaʼi faitotonu pea mo agatonu ʼa Sehova pea ʼe natou fakahā anai te taʼi manatu kovi ʼaē ʼe fakahā e te ʼu puleʼaga ʼi te temi ʼaenī. ʼE natou “metitāsioʼi [anai] he fakatuʼutuʼu kovi,” ohagē ko tona fai e Koke ʼo Makoke ʼi te lea faka polofetā ʼa Esekiele, ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke natou fakaʼauha ia te puleʼaga faka teokalatike ʼi te kele. (Esekiele 38:3, 10-12) Koia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ai ia nātou ko “Koke mo Makoke.”
23. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te kaugamālie ʼo te kau fakafeagai “ ʼe hagē ko te ʼone ʼo te tai”?
23 Ko te kaugamālie ʼaē kā lagolago anai kiā Satana ʼi tana fakafeagai, ʼe hagē anai “ko te ʼone ʼo te tai.” Ko te tokofia ʼaia? Neʼe mole heʼeki fakahā mai peʼe natou tokofia anai. (Vakaʼi ia Sosue 11:4; Kau Tuʼi Fakamāu 7:12.) ʼE ʼiloʼi anai te kaugamālie ʼo te kau agatuʼu ʼo mulimuli pē ki tanatou faʼahiga tali takitokotahi ki te ʼu kākā ʼa Satana. Kae ʼe natou tokolahi anai, heʼe natou lotomālohi anai moʼo “ ʼā takatakai ia te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni pea mo te kolo ʼofaina.”
24. (a) Koteā ia “te kolo ʼofaina,” pea ʼe lava feafeaʼi tona ʼā takatakai? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e “te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni”?
24 ʼE mahino ia ko “te kolo ʼofaina” ʼe ko te kolo ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi tona kolōlia ki tana ʼu tisipulo iā Fakahā 3:12, pea ʼe ina fakahigoaʼi ko “te kolo ʼo toku ʼAtua, te Selusalemi foʼou ʼaē ʼe hifo mai selō mai toku ʼAtua.” Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko he kautahi ʼi te lagi, ʼe lava feafeaʼi anai ki te ʼu mālohi fakafeagai ʼaia ʼo te kele hanatou “ ʼā takatakai” ia te kolo ʼaia? Ko tona faka ʼuhiga, ʼe natou ʼā takatakai ia “te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni.” Ko he nofoʼaga ʼe tuʼu ia ʼi he tuʼa kolo; koia, ʼe mahino mai ko “te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni” ʼe ina fakatātā ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele, kae ʼe mole natou nonofo ʼi te loto Selusalemi foʼou ʼaē ʼi te lagi, pea ʼe natou lagolago agatonu ki te puleʼaga ʼo Sehova. Kā tauʼi anai te kau agatonu ʼaia e te kau fakafeagai ʼaē ʼe takitaki e Satana, ʼe hagē anai ki te ʼAliki ko Sesu ko he laga tau ʼe fai age kiā te ia. (Mateo 25:40, 45) ʼE faiga anai ia “te ʼu puleʼaga,” ke natou molehi ia te ʼu gāue fuli ʼaē kua ʼosi fai e te Selusalemi Foʼou ʼaē ʼi te lagi, moʼo fakaliliu ia te kele ko he palatiso. Koia, ʼi tanatou laga tau ki “te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni,” ʼe natou toe laga tau pē foki ki “te kolo ʼofaina.”
Te ʼAno ʼo Te Afi Pea Mo Te Sulifa
25. Neʼe fakamatala feafeaʼi e Soane te ikuʼaga ʼo te laga tau ʼa te kau fakafeagai ki “te nofoʼaga ʼo te kau māʼoniʼoni,” pea koteā ʼaē kā hoko anai kiā Satana?
25 ʼE mālo anai koa ia Satana ʼi tana laga tau fakaʼosi ʼaia? Kailoa, ohagē pē ko Koke ʼo Makoke ʼe mole mālo anai ʼi tana laga tau ki te Iselaele fakalaumālie ʼi totatou temi! (Esekiele 38:18-23) Neʼe fakamatala lelei e Soane tona ikuʼaga, ʼo ina ʼui fēnei: “Kae neʼe tō ifo te afi mai te lagi ʼo ina fakaʼauha ia nātou. Pea ko te Tēvolo ʼaē neʼe ina fakahēʼi ia nātou, neʼe lī ia ki te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa, ʼaē neʼe kua nofo ai ia te manu fekai pea mo te polofetā loi.” (Fakahā 20:9b-10a) ʼE mole gata ʼaki pē anai tona lī ki te vanu, kae ʼe ʼui ʼi te vaega ko Satana, te gata olisinale, ʼe matehi anai pea mo fakaʼauha, ohagē ko hona molehi kātoa ʼi te afi.
26. He koʼē ʼe mole feala ke tou ʼui ko “te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa” ʼe ko he ʼu potu moʼoni ʼe fakamamahiʼi ai te hahaʼi?
26 Neʼe kua tou vakaʼi ko “te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa,” ʼe mole ko he ʼu potu moʼoni ʼe fakamamahiʼi ai te hahaʼi. (Fakahā 19:20) Kapau lā ʼe tonu ke fakamamahiʼi ai ia Satana ʼi tona maʼuli kātoa, pea ʼe maʼua anai kiā Sehova ke mole ina fakaʼauha ia ia. Kae ko te maʼuli ʼe ko he meʼa ʼofa, ʼe mole ko he fakatūʼā. Ko te mate ʼe ko te fakatūʼā ʼaia ʼo te agahala, pea ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole logoʼi e te kau mate ia he mamahi. (Loma 6:23; Tagata Tānaki 9:5, 10) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou lau ki muli age, ʼe lī te mate pea mo te Hatesi ki te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa. ʼE mahino ia, ʼe mole logoʼi e te mate pea mo te Hatesi ia he mamahi.—Fakahā 20:14.
27. ʼAki te tautea ʼaē neʼe hoko ki Sotoma pea mo Komola, koteā ʼaē ʼe tou mahino kiai ʼo ʼuhiga mo te kupusiga palalau te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa?
27 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe natou fakamoʼoni mai, ko te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa ʼe ko he ʼu meʼa fakatātā. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te afi pea mo te sulifa, ʼe tou manatuʼi ia te fakaʼosi ʼo Sotoma pea mo Komola, ʼaē neʼe fakaʼauha e te ʼAtua ʼuhi ko te lahi ʼaupitō ʼo tanatou agakovi. ʼI tona temi totonu, “neʼe fakaʼua ifo e Sehova mai te lagi ki Sotoma pea mo Komola te sulifa pea mo te afi.” (Senesi 19:24) Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu kolo ʼaia e lua, ʼe fakahigoaʼi ko “te tautea ʼaki te afi heʼegata.” (Suta 7) Kae ko te ʼu kolo ʼaia e lua, neʼe mole fakamamahiʼi ʼo heʼegata. Kae neʼe molehi ia nāua, mo fakaʼauha ʼo talu ai, ʼo kau ai mo tonā ʼu hahaʼi aga fakahehema. Kua puli noa te ʼu kolo ʼaia iā ʼaho nei, pea ʼe mahino ia ʼe mole feala ki he tahi ke ina ʼui peʼe kofea tonā tuʼulaga.
28. Koteā te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa, pea koteā tona kehekehe mo te mate, mo te Hatesi, pea mo te vanu?
28 ʼO mulimuli ki te faʼahi ʼaia, ʼe fakamahino totonu mai ʼi te Tohi-Tapu te faka ʼuhiga ʼo te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa: “Koʼenā te fakatātā ʼo te lua mate, te ʼano ʼo te afi.” (Fakahā 20:14) ʼE mahino ia, ʼe tatau ia mo te Seʼeni ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu, te potu ʼaē ʼe fakaʼauha ai ia te kau agakovi ʼo talu ai, kae ʼe mole fakamamahiʼi ai ʼo heʼegata. (Mateo 10:28) ʼE ko te fakaʼauha kātoa ʼaē ʼe mole toe ʼi ai he ʼamanaki ki te fakatuʼuake. Koia, ʼe ʼi ai te ʼu kalavī ʼo te mate, te Hatesi pea mo te vanu, kae ʼi henī ʼe mole talanoa ia ki he kalavī moʼo ʼavahi ʼaki te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa. (Fakahā 1:18; 20:1) ʼE mole toe tuku age anai ia nātou ʼaē ʼe pilisoni ai.—Vakaʼi ia Maleko 9:43-47.
ʼE Fakamamahiʼi Ia Nātou ʼi Te ʼAho Mo Te Pō, ʼo Talu Ai
29, 30. Koteā ʼaē ʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te Tēvolo, mo te manu fekai pea mo te polofetā loi, pea ʼe tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te faʼahi ʼaia?
29 ʼO ʼuhiga mo te Tēvolo, mo te manu fekai pea mo te polofetā loi, neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea ʼe fakamamahiʼi anai ia nātou ʼi te ʼaho mo te pō, ʼo talu ai.” (Fakahā 20:10b) Koteā tona faka ʼuhiga? Ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼui, ʼe mole tonu te ʼui ʼaē ʼe mamahi moʼoni ia te ʼu meʼa fakatātā ʼaē ko te manu fekai, mo te polofetā loi, mo te mate pea mo te Hatesi. Koia, ʼe mole tonu ke tou tui ʼe fakamamahiʼi anai ia Satana ʼo talu ai, kae ʼe fakaʼauha anai.
30 Ko te kupu faka Keleka basanizô, ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakamamahiʼi,” ʼuluaki ʼe faka ʼuhiga ki te “ ʼahiʼahiʼi (ʼo te ʼu ukamea) ʼaki te maka tāfito.” Ko tona lua faka ʼuhiga ko te “fakafehufehuʼi ʼe fai ʼaki he ʼu fakamamahi.” (The New Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament) ʼI te ʼu vaega ʼaē ʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia, ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu faka Keleka ʼaia, ʼe ina fakahā ko te meʼa ʼaē kā hoko kiā Satana, ʼe liliu anai ʼo talu ai ko he ʼaluʼaga maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te totonu pea mo te faitotonu ʼo te pule ʼa Sehova. ʼE fakatokatoka anai ʼo talu ai te fihi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua. ʼE mole toe tuku fualoa anai he fakafifihi hala ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa Sehova.—Vakaʼi ia Pesalemo 92:1, 15.
31. ʼE tokoni feafeaʼi kiā tātou te ʼu kupu faka Keleka e lua ʼaē ko tona faka ʼuhiga ko te “fakamamahi,” ke tou mahino ai ki te fakatūʼā ʼaē kā fai anai kiā Satana te Tēvolo?
31 Tahi ʼaē meʼa, ko te kupu ʼe teitei tatau ʼe ko te kupu basanistês, “ko te tagata fai fakamamahi,” pea ʼe fakaliliu ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko te “tagata leʼo pilisoni.” (Mateo 18:34, Kingdom Interlinear) ʼO mahino mai, ʼe pilisoniʼi anai ia Satana ʼi te ʼano ʼo te afi ʼo talu ai. Moʼo fakaʼosi, ʼi te Septante faka Keleka ʼaē neʼe ʼiloʼi lelei e Soane, ʼe fakaʼaogaʼi te kupu basanos moʼo faka ʼuhiga ʼo he fakamālaloʼi ʼe iku ki te mate. (Esekiele 32:24, 30) ʼE tokoni ai kiā tātou ke tou mahino ai ko te fakatūʼā ʼaē kā fai kiā Satana, ʼe ko hona fakamālaloʼi, heʼe ko te mate ʼo heʼegata ʼi te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa, pea ʼe pulihi ia ia mo tana ʼu gāue.—1 Soane 3:8.
32. Koteā te fakatūʼā ʼaē kā fakahoko anai ki te kau temonio, pea he koʼē ʼe tou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia?
32 ʼI te vaega ʼaenī ʼe mole talanoa ia ʼo ʼuhiga mo te kau temonio. ʼE toe tuku ake anai koa ia nātou pea mo Satana ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe, ke hoko kiā nātou ia te fakatūʼā ʼo te mate heʼegata, ohagē ko ia? ʼEī, heʼe ʼi te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ovi pea mo te ʼu tao, neʼe ʼui e Sesu ko te ʼu tao ʼe natou ʼolo anai “ki te afi heʼegata ʼaē neʼe teuteuʼi ki te Tēvolo pea mo ʼana ʼāselo.” (Mateo 25:41) ʼE mahino ia, ko te kupusiga palalau “te afi heʼegata” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa ʼaē kā lī kiai ia Satana. Ko te Tēvolo mo tana kau temonio neʼe kapu fakatahi ifo ia nātou mai te lagi. Neʼe lī fakatahi ia nātou ki te vanu ʼi te kamata ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe. Koia, ʼe mahino ia ʼe fakaʼauha fakatahi anai ia nātou ʼi te ʼano ʼo te afi pea mo te sulifa.—Mateo 8:29.
33. Ko te koga fea ʼaē kā hoko ʼo Senesi 3:15, pea koteā ʼaē neʼe fakatokagaʼi age kiā Soane e te laumālie ʼo Sehova?
33 ʼE hoko fēia te koga fakaʼosi ʼo te lea faka polofetā ʼaē ʼe talanoa kiai ia Senesi 3:15. Kā lī anai ia Satana ki te ʼano ʼo te afi, ʼe mate anai ohagē ko he gata neʼe moloki tona ʼulu ʼaki he muli vaʼe ukamea. ʼE pulihi anai ia ia pea mo tana kau temonio ʼo talu ai. ʼE mole toe fai anai he talanoa kiā nātou ʼi te tohi ʼo te Fakahā. ʼI tatatou ʼosi vakaʼi te lea faka polofetā ʼo tonatou fakaʼauha, ʼe fakatokagaʼi mai e te laumālie ʼo Sehova te meʼa ʼe maʼuhiga kiā natou ʼaē ko tonatou ʼamanaki ko te maʼuli ʼi te kele: Koteā anai te ʼu lelei ʼaē kā maʼu e te mālamanei ʼi te pule ʼaē ʼi te lagi ʼa te “Hau ʼo te ʼu hau” pea mo “nātou ʼaē ʼe fakatahi mo ia ʼaē neʼe pāui, mo fili pea mo agatonu”? (Fakahā 17:14) Moʼo tali kiai, neʼe toe fakaliliu ia tātou e Soane ki te kamataʼaga ʼo te ʼAfio Iā Taʼu e Afe.
[Kiʼi nota]
a ʼI te tahi ʼu vaega ʼe ʼui ai ko Sesu ʼi tana mate, neʼe nofo ʼi te Hatesi. (Gāue 2:31) Kae ʼe mole tonu leva ke tou ʼui ʼe tatau tuʼumaʼu te Hatesi pea mo te vanu. Ko Satana pea mo te manu fekai ʼe nā ʼolo ki te vanu, kae ko te hahaʼi ʼi tanatou mamate, ʼe natou ʼolo ki te Hatesi, ʼaē ʼe natou momoe ai ʼo aʼu ki tonatou fakatuʼuake.—Sopo 14:13; Fakahā 20:13.
b ʼE hagē neʼe fakaʼaogaʼi te toki (ʼi te Faka Keleka, pélékus) ʼi Loma ko he meʼa moʼo matehi ʼaki ʼo te hahaʼi, logolā neʼe ko te heletā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi tāfito ʼi te temi ʼo Soane. (Gāue 12:2) Koia, ko te kupu Faka Keleka pépélékisménôn (“matehi ʼaki te toki”) ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī, ko tona faka ʼuhiga fakanounou ko te “matehi.”
c ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ʼo te fā sēkulō ko Eusèbe, ko Papias ʼo Hiérapolis, ʼaē ʼe ʼui neʼe mālama ki te Tohi-Tapu he neʼe ako mo te ʼu tisipulo ʼa Soane, ʼaē neʼe ina tohi ia te Fakahā, neʼe tui ki te moʼoni ʼo te ʼAfio ʼa Kilisito Iā Taʼu e Afe (logolā neʼe mole nā manatu tahi mo Eusèbe).—The History of the Church, Eusèbe, III, 39.
[Paki ʼo te pasina 293]
Te Tai Mate. Neʼe lagi ko te potu ʼaia ʼaē neʼe tuʼu ai ia Sotoma mo Komola
[Paki ʼo te pasina 294]
“ ʼE au tuku anai he fehiʼa lahi iā koe mo te fafine, ʼi tou hako pea mo tona hako. Pea ʼe ina maumauʼi anai koe ʼi tou ʼulu pea ʼe ke maumauʼi anai ia ia ʼi tona muli vaʼe”