Kapite 2
Te fili ote mauli heegata
1. Kapau e mau tahitahiga te fimalie mote tokalelei, kote u fehui feafeai e fai?
TE FIMALIE, ite kele? E teitei kote hahai fulipe e tau holi kiai. Kae kotea ae e mauli kinakina ai te tokolahi? Kotea koa ae e mole lelei? Kapau kote tokolahi e loto kite tokalelei, kotea te tupuaga ote fetau aki ate u fenua mote fe fehihia aki ate hahai? Eiai koa he malohi faka pulipuli eina pulei te u fenua mo ina taki natou kite kovi?
2. O uhiga mote u fakapo feafeai ae e eke ai ete tokolahi pee mole pulei te hahai ehe malohi agakovi mo faka pulipuli?
2 Kote fekai ate hahai e feala ai ke tou fai ai te u faahiga fehui aia. Manatui te u kasa e faka aoga ite u tau ae eina tutu mo motuhi te manava, kite u pulu tu-fenua mo tutu vao matua, kite u fana ulo, kite u lotoa faka mamahi, kite matehi ote u miliona hahai, o hage ko tona fai i Cambodge ite u tau aeni kua hili. Kote u mea faka lialia fuli aia e feala koa ke hoko noa? Io, kote tagata e feala keina fai ni mea faka lialia, kae ite fekai o tana u fakapo e feala ke tou eke ai pee mole uga ia ehe malohi aga kovi faka pulipuli.
3. Kotea te ui ia ate Tohi-Tapu o uhiga mote pulei ote malamanei?
3 Mole he aoga ke tou eke. Kote Tohi-Tapu eina faka ha lelei mai eiai te laumalie poto, malohi mo faka pulipuli eina taki te hahai mote u puleaga. E talanoa kiai Sesu o ina ui kote “pule ote malama aeni.” (Soane 12:31; 14:30; 16:11.) Koai ia?
4. Kotea ae nee fakaha age ete Tevolo kia Sesu, pea kotea ae nee ina ui age kiai?
4 Ke feala tona iloi, tou vakai mua kite kamata aga ote gaue a Sesu ite kele nei. Ite hili o tona papitema, nee alu leva Sesu kite toafa o faka halai ai ete laumalie faka pulipuli e higoa ko Satana te Tevolo. Koeni tona faka matala ete Tohi-Tapu te faka hala aia: “Nee toe taki Sesu ete Tevolo kihe mouga maoluga faka mataku pea, ina faka mamata age ai te atu puleaga katoa o malamanei mo onatou kololia, o ina ui fenei age: ‘Eau foaki atu anai te atu mea fuli aeni mo kapau eke punou mo atolasio kia teau.’ ”—Mateo 4:8, 9.
5. a) Kotea ae e ha mai ai kote u puleaga fuli ote malamanei e mau ete Tevolo? b) I tona talamai ete Tohi-Tapu, koai “te atua ote malama aeni?”
5 Koutou fuafua la kiai? Kote Tevolo eina momoli age kia Sesu “te atu puleaga katoa o malamanei.” Kae aia mooni koa? Mooni foki, kana mole koia la, eina momoli feafeai age? Koia foki, nee mole kinau ai Sesu kite pule a Satana, he kana aua la nee ina fihii mo kapau mole koia. Koia ko Satana kote pule faka pulipuli mooni ote atu puleaga. E ui lelei mai ete Tohi-Tapu: “Kote malamanei katoa e takoto ia ite pule ate agakovi.” (I Soane 5:19). Koia, eina higoa ai Satana “kote atua ote malama aeni.”—II Kolonito 4:4.
6. a) Aki te u mau aia kite pule a Satana, kotea ae kua mahino kia tatou? b) Kotea ae e loto Satana ke tou fai, pea e kotea ia e tonu ke tou fai?
6 Koia e mahino mai leva kia tatou te uhiga ote palalau a Sesu: “Ko toku puleaga e mole tuu ia ite malama aeni” (Soane 18:36), pea mote tupuaga ote fe fehihia aki ate atu puleaga mo tanatou fia fetau aki, kae kote tagata fulipe e atamai e tau holi kite tokalelei. Io, “ko Satana (. . .) eina fakahei te potu fulipe e nofoi ote kele.” (Fakaha 12:9.) Eina toe fia faka hei foki mo tatou ke aua naa tou mau mai te Atua te mauli heegata. E tonu foki ke tou tau moo tekei tona malohi kovi (Efese 6:12). E tonu ke tou iloi Satana mo ana u puleaki moo tatou haofaki maia ia.
KOAI TE TEVOLO?
7. He koe e mole feala he sio kite Tevolo?
7 Ko Satana te Tevolo kote ipotasi mooni, e mole kote kovi ae e mau ite tagata fulipe, ae e ui e ihi. Kote hahai e mole feala ke natou sio kiai, o hage pe ko tanatou mole sio kite Atua. Ko naua kote u laumalie, kote u faahiga mauli maoluga aupito mo faka pulipuli.—Soane 4:24.
8. He koe e tui te tokolahi kote Atua ae nee ina faka tupu te Tevolo?
8 “E lau fenei anai e ihi, kapau kote Atua e ofa, kotea te tupuaga o tana faka tupu te Tevolo?” (I Soane 4:8). Nee mole faka tupu ete Atua. “Kae toe ui anai, kapau nee faka tupu ete Atua ia te mea fuli, pea nee ina faka tupu ai foki mote Tevolo. Kae koai ia ae nee ina faka tupu? E hau ia mai fea?”
9. a) Kote u faahiga ipotasi feafeai ia te kau aselo? b) Kotea te faka uhiga ote u kupu ae kote “tevolo” mo “satana”?
9 E faka mahino mai ete Tohi-Tapu kote Atua nee ina faka tupu te u laumalie toko lahi aupito o faka tatau kia ia. Eina faka higoa kote u “aselo” pee kote u “foha ote Atua.” (Sopo 38:7; Pesalemo 104:4; Hepeleo 1:7, 13, 14.) Nee faka tupu ete Atua e natou haohaoa fuli; nee mole he tahi nee tevolo (ko tona faka uhiga kohe “tahi e fasituu”) pe kohe satana (“he tahi e faka feagai”).
10. a) Koai ae nee ina faka tupu te Tevolo? b) E feafeai he tagata fai totonu hana faka liliu totonupe iaia kohe tagata kovi?
10 Nee iai leva te aho nee haga ai te toko tahi ite u foha faka laumalie aia ote Atua o faka liliu pe iaia kohe Tevolo o loi faka haha pee fasituu, pea toe liliu ai iaia kohe Satana i tana faka feagai kite Atua. Nee mole foki faka tupu ia e feia; nee hoki liliu ia o feia ki muli age. O hage kote faka tata aeni: Nee mole kita tupu kohe mea kaihaa. E feala ke kita hau mai he famili faka potopoto, ko ata matua, mo ota tehina mo ota tokolua e faka hagatonu, kae liliu leva kita kohe mea kaihaa, mo kapau e kita tuku ke kita manumanu paaga. Nee fefeai, koa, ia te foha faka laumalie aia ote Atua tana faka liliu tonu pe iaia ko Satana te Tevolo?
11. a) Kotea te faka tuutuu ate Atua ae nee iloi ete aselo agatuu? b) Nee manumanu kitea, pea kotea ia nee ina fai?
11 Kote aselo aia nee mamata ia kite faka tupu ete Atua ia te kele pea mo Atama mo Eva (Sopo 38:4, 7). Nee logo foki kite faka totonu ete Atua kia naua ke mau hana fanau (Senesi 1:27, 28). Eina iloi kote kele ite gaholo ate temi e liliu anai ia o fonu kote hahai agatonu ka atolasio anai kite Atua. Kote faka tuutuu ia aia ate Atua. Ka kote aselo aia, nee fia makehe i tona taulekaleka mo tona poto, nee ina fia mau ia te atolasio ae ka foaki kite Atua (Esekiele 28:13-15; Mateo 4:10). Mole ina tekei te holi kovi aia, kae ina taofi ai tana manatu, koia nee tupu ai leva tana gaue kovi ke fai age kia ia te faka apaapa mote mauhiga ae e manumanu kiai. Kotea ae nee ina fai?—Sake 1:14, 15.
12. a) Nee palalau feafeai te aselo aia kia Eva, pea kotea nee ina ui age? b) Nee liliu feafeai ia ko Satana te Tevolo? c) Kotea te u faka kaukau hala ia e tautau fai o uhiga mote Tevolo?
12 Kote aselo aga tuu aia nee ina faka aoga te gata moo palalau kia Eva, o hage kohe tagata e faiva ite gaohi ohe mea gaoi ke tou ui e palalau. Kae ki tona uhiga totonu, kote aselo aga kovi, “te gata olisinale” ae e ui ete Tohi-Tapu, ae nee palalau ia kia Eva (Fakaha 12:9). Nee ina ui ia kote Atua nee ina kakai mo ina taofi te malama ae e tonu ke foaki age kia ia (Senesi 3:1-5). Aki te fasituu aia, nee liliu ia o tevolo. Nee toe liliu foki kote faka feagai kite Atua, kote satana. E mole feala foki ke tou faka tata te Tevolo kihe mea eiai ni ona tala, e tuu mo hana lou, o leo he nofoaga faka mamahi ite lalo kele. He kote aselo ia e malohi aupito, kae aga kovi.
TE TUPUAGA OTE U MALAIA OTE MALAMANEI
13. a) Kotea te mea ia a Eva nee ina fai? b) Kotea te lau ia ate Tevolo?
13 Aki te loi aia, nee lava ai te mea ae nee loto kiai te Tevolo. Nee tui kiai ia Eva pea talagataa ai kite Atua, pea ina uga ai mo tona ohoana keina toe holoi ai mo ia te lao faka atua (Senesi 3:6). Koia, nee lau ia ete Tevolo kote hahai e fealape tanatou takitakipe ia natou ateaina mai te Atua. Nee ina toe lau foki e ina lavai te faka mavae mai te Atua te u hakoga ki mulimai o Atama mo Eva.
14. He koe nee mole matehi Satana ete Atua ite moi lakagape aia?
14 E mahino ia, nee feala ke maumaui ete Atua ia Satana ite moi lakaga pe aia. Kae mole foki mau ai he tonu o uhiga mote u fehui aeni kua ina lagai, ae nee feala ai ke loto mahalohalo ai te kau aselo ae nee mamata kite u mea aia. Nee tuku foki ete Atua kia ia he temi keina faka mooni ai tana u felau. Kotea tona u fua?
15, 16. a) Kotea ae kua ha aki mai te temi o uhiga mote u lau ate Tevolo? b) Kotea ae kua ovi mai nei?
15 Aki te temi kua ha mai ai mole lavai ete hahai te takitaki o natou o lava lelei ka mole he tokoni ate Atua. Ko anatou faiga kua noa katoa. Kote hahai nee natou mamahi aupito ite u pule ate atu puleaga, aia, e ui mai ete Tohi-Tapu, e faka aoga fuli e Satana. Kua toe iloi foki ko Satana mole ina lavai te faka mavae mai ote hahai fuli mai te tauhi kite Atua. Nee iai tuumau aipe te hahai agatonu kite pule faka atua. O hage, kote faiga noa a Satana kia Sopo ke tuku tana tauhi kite Atua.—Sopo 1:6-12.
16 Kote u felau a Satana kua ha mai ia e hala, kua tonupe ia ke matehi iaia i tana faka tupu he agatuu kite Atua. Kua leleipe la he kua tou au kite temi ae ka haga ai te Atua o faka gata tana pule. Ite faka matala ote uluaki koga ote maumau aia, e talanoa te Tohi-Tapu kite tau mauhiga e fai ite lagi, e ugia ia kite hahai. E tou lau:
17. a) E faka matala feafeai ete Tohi-Tapu te tau ite lagi? b) Kotea leva tona u kavega ite lagi pea mote kele?
17 “Kote tau kua hoko ite lagi: Ko Mikaele [Sesu ae nee toe faka tuu ake] mo tana kau aselo nee natou taui te talakone, pea nee tau te talakone mo tana kau aselo, ka nee mole malo ia, pea nee mole kei iai he nofoaga kia natou ite lagi. Nee li foki ki lalo ia te talakone lahi, te gata olisinale, iaia ae e ui ko Tevolo mo Satana, iaia ae eina kakai te malamanei katoa; nee li ia ki lalo kite kele, pea mo tana kau aselo nee li mo ia ki lalo. ‘Koia koutou fiafia, selo, pea mo koutou e nofo ai! Malaia kite kele pea mote tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ita lahi, he kua ina iloi kua nounou tona temi.’ ”—Fakaha 12:7-9, 12.
18. a) Nee hoko koa ite lakaga fea te tau aia ite lagi? b) Kotea te mea e hoko ite kele talu mai te “liaki” ifo kiai o Satana?
18 Kote lakaga fea ae nee hoko ai? E ha aki mai te mea fulipe nee hoko ia ite temi ote Uluaki Tau lahi o malamanei, ae nee kamata ite 1914. O hage ko tona ha mai ite tohi Fakaha, ko Satana nee kapu leva mai te lagi, ko tona faka uhiga e tou mauli nei talu mai ai ite “nounou o tona temi” ae kei toe kia ia, ite u “aho faka osi” ote malama faka satana. Te asili ote meanoai ote lao, te tuania, te u tau, te u hoge, te u mahaki, etc., e faka mooni aki.—Mateo 24:3-12; Luka 21:26; II Timoteo 3:1-5.
19. a) Kotea ia nei ae e faiga faka kinau kiai ia Satana? b) Kotea ia ae e faka potopoto ke tou fai?
19 I tana iloi kote “temi nounou” aia kua lave ki tona iku aga, kua faiga faka kinau ia Satana te faka mavae mai ote hahai mai te Atua. Ko tona loto keina taki te toko lahi kite maumau. Koia e tonu ai tona faka tata ete Tohi-Tapu kite laione gugulu eina kumi pe koai he tahi keina kai (I Petelo 5:8, 9). Ke tou hao mai ai, e tonu ke tou iloi pee ina ohofi mo fakahei feafeai te hahai.—II Kolonito 2:11.
FAAHIGA FAKAHE A SATANA KITE HAHAI
20. a) Nee lava koa te u faiga aia a Satana? b) Kotea ae e tonu ai ke tou amanaki ko ana puleaki e hage mole kovi, pee aoga ia?
20 Aua naa koutou ui e faigafua te iloi ote u puleaki ae e faka aoga e Satana ke muli ai te hahai ia ia. Kote aloa faiva kaka ia. Ite faiva aupito o tana u puleaki kote tokolahi ia aho nei molepe natou tui e mauli ia. Kia natou ia, kote kovi mote agakovi kote u mea mahani pe ia mole toe puli ia. E gaue Satana o hage kote kau kovi lalahi e uufi natou aki te u mea mote u aga faka matamata lelei. E ui ete Tohi-Tapu: “Ko Satana eina fetogi tonupe iaia tuumau kote aselo ote malama.” (II Kolonito 11:14). Koia, ko ana mea faka fufu e hage mai ia i ihi lakaga e mole kovi, pee feala ia ke aoga.
21. Kotea te mea ia ite u faahiga mea kehekehe ae e faka aoga e Satana?
21 Aua naa galo ia koutou ko Satana nee palalau kia Eva o hage hona kaumea. Aki tana kaka, nee ina taki ia ke ina fai te mea ae eina ui e lelei kia ia (Senesi 3:4-6). E toe feiape ia aho nei. O hagela, aki te tokoni o tana kau gaue tagata, e faka loto malohii faka fufu e Satana te hahai ke natou faka muamua te u mea e aoga kite u puleaga i tanatou tauhi kite Atua. O tupu ai te tahi laga o tona fenua, faka tupu aga ote u tau faka mataku. Kote u tau aeni kua hili, nee haga Satana o faka neke te hahai ke natou fai ni faka tuutuu mohe u lao o uhiga mote tokalelei pea mote haofaki, o hage kote Organisation des Nations unies (Kautahi ote atu Puleaga faka tahi). Kae kua iloi koa te tokalelei ete malamanei? Kailoa ia! Kote kautahi ia aia e ina haga ia o faka mavae te hahai mai te mea faka atua ote tokalelei: te Puleaga o Kilisito, te “Aliki ote tokalelei.”—Isaia 9:6; Mateo 6:9, 10.
22. Kote mau ote malama feafeai ae e faka feagai kiai ia Satana?
22 Kote mau ote mauli heegata, e tonu ke tou iloi te Atua, tona Alo-Hau pea mo tona Puleaga (Soane 17:3). Kae mahino papau ia te mea aeni: e mole loto e Satana ke koutou mau te malama aia pea eina faigai anai te mea fuli moo na pupunu. O feafeai? O ina faka tuu aki atu he faka feagai, o hage la, aki he manuki. E ui ete Tohi-Tapu: “Ko natou katoape e fia mauli aki te fia pipiki kite Atua ite faka tahi mo Kilisito Sesu e toe faka tagai anai mo natou.”—II Timoteo 3:12.
23. a) E feala feafeai ke toe faka aoga ni ota kaiga pea mo hota u kaumea e Satana moo tatou faka loto vaivai? b) He koe mole tonu ke koutou vaivai kite faka feagai?
23 E feala ke mole lelei ia takotou ako te Tohi-Tapu e ihi i okotou kaiga pe kohe u kaumea. Nee tala fenei e Sesu Kilisito: “Io, kote u fili anai ote tagata ko natou totonupe ae o tona loto fale. Ko ae e lahi age tona ofa ki tana tamai pe ko tana fae ia teau e mole aoga ia ke kau mo au; pea ko ae e lahi age tona ofa ki tona foha pe ko tona ofafine ia teau e mole aoga ia ke kau mo au.” (Mateo 10:36, 37). E feala keiai he u kaiga e natou faigai anai faka malotoloto ho kotou faka loto vaivai, uhipe ko tanatou mole iloi te u mooni taulekaleka ote Tohi-Tapu. Kae kapau e koutou tuku takotou ako te Folafola ate Atua uhipe ko tanatou faka feagai, kotea te ui ia ate Atua kia koutou? Pea e feafeai anai haa kotou faahiga tokoni kite u kaiga pee kite u kaumea aia ke mahino kia natou kote mau ote malama totonu ote Tohi-Tapu e feala ke natou mauli ai? Kae kapau, e koutou nofo ite u mea ae e koutou ako, e fealape anai ke tupu ai hanatou fia ako te mooni.
24. a) Eina toe faigai feafeai te pupunu kite hahai ia te mau ote malama ae eina foaki te mauli? b) Kotea taakotou tonu, e mauhiga aupito koa te ako ote Folafola ate Atua?
24 E feala foki ke haga Satana o uga koutou kite fai ohe u gaue kovi e mole lelei ia ete Atua (I Kolonito 6:9-11), pee ina faiga ke koutou ui e koutou maumaua aupito mole feala te ako ote Tohi-Tapu. Kae, kapau e tou faka kaukau lelei, kotea ia ae e mauhiga age ite ako aia? Ke aua naa iai he mea eina taofi te mau ote malama aia e feala keina ave koutou kite mauli heegata ihe palatiso ite kele!
25. Kapau e tou haga feagai kite Tevolo, kotea ia ae e mole ina lavai ia keina fai?
25 I tona ui mai ete Tohi-Tapu, kapau ‘e koutou faka feagai kite Tevolo,’ “pea e hola mamao anai ia koutou.” (Sake 4:7.) Eina tuku anai ia mole ina toe fai anai ia ni mea kovi kia koutou? Kailoa, e faiga tuumaupe anai ia ke koutou fai tona finegalo, kae kapau e koutou faka feagai tuumaupe kia ia, pea e mole ina lavai anai ia hokotou faka maliu mai te Atua. Koutou faka vilivili kite mau ote malama mauhiga ote Tohi-Tapu pea koutou faka aoga. E mauhiga tafito ia ke aua naa kita to ai kite hele aeni ite u hele a Satana: ia te lotu hala.
[Paki ʼo te pasina 17]
Nee feala koa ke momoli e Satana kia Sesu te atu puleaga ote malamanei, mo kanapaula nee mole a ia?
[Paki ʼo te pasina 19]
Kote tagata kaihaa aeni nee mole tupu ia e feia; o feia aipe, kote Tevolo nee mole faka tupu ia e “tevolo”
[Paki ʼo te pasina 21]
Nee faka osi te tau ite lagi aki te laku ifo o Satana mo ana temonio kite kele. E tou tali nei ona u kavega
[Paki ʼo te pasina 24]
E fealape ke fai anai he faka feagai ki takotou haga ako te Tohi-Tapu