Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • pe kap. 9 p. 81-89
  • Eiai mooni koa he “ifeli”?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Eiai mooni koa he “ifeli”?
  • E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • SCHÉOL MOTE HADÈS
  • E FEALA TE MAVAE MAI TE IFELI
  • KOTE GÉHENNE PEA MOTE ANO OTE AFI
  • TE TAGATA MAU KOLOA PEA MO LASALO
  • KOTE U AKONAKI FAKA TEVOLO
  • E Feafeaʼi Te ʼIfeli?
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ko Te ʼIfeli—Ko He Tautea Heʼegata Peʼe Ko He Faitoka?
    Te Tule Leʼo—1993
  • Koteā ʼAē Kua Hoko Ki Te ʼIfeli?
    Te Tule Leʼo—2002
  • Lua Talatuku: ʼE Fakamamahiʼi Te Kau Agakovi ʼi Te ʼIfeli
    Te Tule Leʼo—2009
E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
pe kap. 9 p. 81-89

Kapite 9

Eiai mooni koa he “ifeli”?

1. Kotea ae nee akoi ete u lotu o uhiga mote ifeli?

KOTE u Ekelesia e natou fakaha kite toko miliona hahai eiai mooni te nofoaga mamahi heegata e higoa ko “ifeli”, e olo kiai te hahai aga kovi. E tohi ite Encyclopédie britannique, “kote Ekelesia katolika loma ena akoi kote ifeli (. . .) e tuu o heegata; ko ona u mamahi mole hona gata aga”. Pea ite encyclopédie aia e toe tuu ai kote “tokolahi te hahai polotesita kei natou taofi te tui aia”. Kite potu ote kau inituisi, te hahai putisi pea mote hahai mahometa, e toe feiape, kote ifeli e kote nofoaga mamahi. Mole he punamauli kia natou ae nee fai age kiai te akonaki aia i tanatou faka fisi kite palalau kihe nofoaga feia!

2. Kotea te manatu ia ate Atua kite tutu ote tamaliki ite afi?

2 Koeni leva te fehui e fai: Kote Atua Mafi-mafi nee ina faka tupu koa he nofoaga mamahi feia? Kotea te manatu ia ate Atua ote kau Iselaele ae, i tanatou faifaitaki kite hahai nee tuakoi mo natou, o natou tutu anatou fanau ite afi? Ko Tana Folafola ena fakaha mai fenei: “Nee natou laga te u potu maoluga o Tofeti ae ite loto malae ote foha o Hinome, ke tutu onatou u foha mo onatou u ofafine ite afi, kohe mea ia nee mole heeki au faka totonu pea nee mole heeki hake ia i toku loto.”​—Selemia 7:31.

3. He koe e mole tonu pea e faka feagai kite Tohi-Tapu te manatu ae kote Atua eina faka mamahii te hahai?

3 Tou faka siosio atu mua, kapau kote faka kaukau ae ke tutu te hahai ite afi nee mole heeki hake ite loto ote Atua, e kohe manatu faka potopoto koa te lau nee na faka tupu te ifeli vela moo natou e mole tauhi kia teia? E ui fenei ete Tohi-Tapu: “Kote Atua e ofa.” (I Soane 4:8). Kohe Atua ote ofa e feala koa keina tautea aki ni mamahi heegata ia te hahai? E kotou fai anai koa he mea feia? Tou vakai mua ki tana Folafola ke tou iloi pee kote “ifeli” e kohe nofoaga mamahi mooni.

SCHÉOL MOTE HADÈS

4. a) E fakaha feafeai mai ete Tohi-Tapu kote Schéol mote Hadès e tatau? b) Kotea ae e fakaha mai ai ite alu a Sesu kite Hadès?

4 Moo hinoi te potu ae olo kiai te u mate, e faka aoga ete Tohi-Tapu te u kupu aeni kote “Schéol” ite u Tohi faka hepeleo pea mote “Hadès” ite u Tohi faka keleka. Kote u kupu aia ko tona faka uhiga pe e tahi; ke tou tui kiai, tou lau te Pesalemo 16:10 mote Tohi Gaue 2:31. Kote tohi Gaue (2:31) e talanoa kite Pesalemo (16:10), ae e tuu ai te kupu Schéol, ae faka liliu aki te Hadès ite tohi Gaue. Eiai ihi e natou lau kote Hadès kohe potu ia e faka mamahii ai kita o heegata. Kae, ko Sesu nee alu kite Hadès. E faka uhiga ai koa nee haga te Atua o faka mamahii Kilisito ihe loto “ifeli” kakaha? Kailoa! I tona mate, nee hifo Sesu kite faitoka.

5, 6. E faka mooni feafeai mai ete u faka matala o uhiga mo Sakopo mo tona foha ko Sosefo, feia mo Sopo, e kote Schéol mole kohe nofoaga mamahi?

5 Ite Senesi 37:35, e tou lau ai nee tagi laulau Sakopo ki tona foha ofaaga ko Sosefo, he nee ina ui ia kua mate. E ui fenei o uhiga mo Sakopo: “Nee mole ina tali ke faka fimaliei iaia pea nee ina ui feia: ‘Hee au hifo loto mamahipe anai kite Schéol ki toku foha!’ ” Kote Schéol e kohe nofoaga mamahi koa? Nee manatu koa Sakopo ko Sosefo e nofo ihe potu feia o heegata, pea ko tona loto ke alu kiai mo ia ke na nonofo ai? Pe nee tui peia kua mate tona foha ofaaga pea kua ite faitoka, pea kua loto ia ke toe mate mo ia?

6 Io, kote hahai aga lelei e olo kite Schéol. Tou faka siosio lelei kite faahi o Sopo, ae nee iloa i tana nofo agatonu kite Atua. I tona mamahi faka mataku, nee na kole kite Atua ke tokoni ifo kia ia pea faikole ai o fenei: “Oi! kapaula eke fufu au ite Schéol, (. . .) kapaula eke faka totonu mai hoku aho pea hoki ke manatui ai au!” (Sopo 14:13). Tou faka kaukau mua: kapau kote Schéol kohe nofoaga kakaha pea mo mamahi, e feala koa ke kole e Sopo ke alu o nofo ai ihe moi temi, o kaku kihe lakaga e hoki manatui ai ete Atua iaia? Ko tona uhiga totonu, ko Sopo nee fia mate mo hifo kite faitoka moo faka gata tona u mamahi.

7. a) Kotea te aluaga o natou e ite Schéol? b) Kotea ia te Schéol mote Hadès?

7 Kote kupu Schéol ka ha mai ite Tohi-Tapu, e mole faka aoga ia kite mauli, pee kite u gaue, pee kite u mamahi. Kae faka aoga ia kite mate pea mote tokanoa. O hagela ko tona tohi aeni: “Kote mea fuli e mau e tou nima keina fai, fai-koe aki tou malohi, hee mole he gaue, he fai puleaki, he malama, he poto ite Schéol, te potu ae eke alu ki ai.” (Tagata tanaki 9:10). Koia, kote Schéol mote Hadès, e mole na hinoi mai he nofoaga mamahi, kae kote faitoka fakatahi ote tagata fulipe (Pesalemo 139:8). Kote hahai agalelei pea mote hahai agakovi e olo fulipe kite Schéol pee kote Hadès.

E FEALA TE MAVAE MAI TE IFELI

8, 9. I tana nofo ite loto fatu ote ika, he koe nee ui ia e Sonasi e nofo ia ite loto ifeli?

8 E feala koa he mavae mai te Schéol (Hadès)? Tou vakai mua ia Sonasi. Nee finegalo te Atua ke foloi ete toe ika lahi ke hao mo malemo. Ite loto fatu ote ika aia, nee faikole Sonasi kite Atua o fenei: “I taku tuutamaki nee au paui kia Sehova, pea nee ina tali mai. Ite loto fatu ote Schéol nee au paui ke ofa mai he tahi. Pea nee ke logoi toku leo.”​—Sonasi 2:2.

9 He koe nee ui e Sonasi “ite loto fatu ote Schéol”? Kote fatu ote ika nee mole kohe nofoaga mamahi ia, kae nee feala pe ke liliu kohe faitoka o Sonasi. Nee ui e Sesu: “O hagepe kote nofo aho e tolu pea mo po e tolu a Sonasi ite loto fatu ote ika, e toe feiape mote Foha ote tagata e nofo aho tolu anai pea mo po e tolu ite lalo kele.”​—Mateo 12:40.

10. a) Kotea te faka mooni e tou mau e feala te mavae mai te ifeli? b) Kotea te tahi faka mooni e tou mau kote “ifeli” eina hinoi te “faitoka”?

10 I tona mate, nee nofo Sesu ite faitoka lolotoga aho e tolu. Kae kote Tohi-Tapu ena tala mai: “Nee mole siakina iaia ite Hadès (. . .). Kote Sesu aia, nee toe faka tuu ake ete Atua.” (Gaue 2:31, 32). O hagepe kote mea aia, nee toe faka tuu ake ete Atua ia Sonasi mai te Schéol, pee kote mea ae nee feala pe ke liliu ko hona faitoka. Nee finegalo ke alu te ika o puaki te polofeta kite mamaha. Io, e feala te mavae mai te Schéol! Pea kote tohi Fakaha (20:13) e tuu ai te faka papau faka fiafia aeni: ‘Kote mate pea mote Hadès e na liufaki anai te u mate ae e ia naua.’ I kehekehe leva ote u akonaki ate Tohi-Tapu kite aluaga ote hahai mate pea mo ae ate u Ekelesia! (lotu)

KOTE GÉHENNE PEA MOTE ANO OTE AFI

11. Kote kupu keleka fea, ae ha tua 12 ite Tohi-Tapu, e faka liliu aki te kupu “ifeli” ite Tohi-Tapu a Saci?

11 “Kae, ui anai e ihi, kote Tohi-Tapu e talanoa kite afi o ifeli pea mote ano ote afi. Mole koala kohe faka mooni aia eiai mooni te nofoaga mamahi?” Io, ite tahi age u faka liliu ote Tohi-Tapu, o hagela kote tohi a Saci, e talanoa kite “afi o ifeli” pea mote ui ae “e li kite loto ifeli, kite afi aia e kakaha o heegata”. (Mateo 5:22; Maleko 9:45.) O liuga hogofulu malua ite u Tohi faka keleka, kote Tohi-Tapu a Saci ena faka liliu kote “ifeli” ia te kupu faka keleka ae kote: Géhenne. Kote Géhenne e kohe nofoaga mamahi mooni koa ia, pea kote Hadès eina hinoi pe koa ia te faitoka?

12. Kotea te Géhenne, pea kotea nee fai ai?

12 I tona mahino lelei, kote u kupu “Schéol”, ite faka hepeleo, pea “Hadès”, ite faka keleka, ena hinoi te faitoka. Kae, kotea koa te Géhenne? Ite u Tohi faka hepeleo, kote Géhenne e kote “koga mea o Hinome”. Manatui e koutou, ko Hinome kote higoa ote koga mea ae e tuu ite u tua kaupa o Selusalemi ae nee momoli ai te u sakilifisio ate hahai Iselaele o fai aki anatou u fanau ite afi. Pea ki muli mai, kote hau agalelei ko Sosiasi nee ina faka gata ai leva te fai ai ote u aga fakalialia aia (II Hau 23:10). Pea nee faka liliu ai leva kote huaaga otaota.

13. a) Ite temi o Sesu, nee faka aoga kite a te Géhenne? b) Kotea ae nee heeki laku kite Géhenne?

13 Ite temi o Sesu, kote Géhenne nee kote huaaga otaota o Selusalemi. Nee tutu te u otaota o ai kiai te sufe ke kakaha tuumau. Ihe tohi faka mahino ote u kupui palalau e faka matala fenei ai: “Kote feituu aia nee liliu kote huaaga otaota ote kolo pea laku kiai te u sino ote hahai fai fakapo pea mote u manu moka mamate pea mote u faahiga otaota kehekehe.” (Smith’s Dictionary of the Bible, tome I). Tou tokagai te potu aeni: Nee mole laku kiai he mea mauli.

14. Kotea te faka mooni e tou mau kote Géhenne e kote faka tata ote mate heegata?

14 Kote hahai ae nee nonofo i Selusalemi nee natou malama lelei kite u palalau aeni a Sesu nee na fai kite kau pule takitaki lotu kovi: “Faga gata, uhii gata kafo kona, e feafeai anai he feala ke kotou hao ite faka mau ate Géhenne?” (Mateo 23:33). Nee mole ui e Sesu e faka mamahii anai natou. Ite haga ate kau Iselaele o tutu mauli anatou fanau ite loto malae aia, nee ui maa te Atua kohe mea fakalialia feia nee heeki hake i tona loto. Koia e mahino lelei mai ko Sesu nee na faka aoga te Géhenne kohe faka tata ote auha katoa pea mo heegata. Eina fia fakaha foki kote kau pule takitaki lotu aia e mole tonu ke natou toe tuu ake mai te mate. Ko natou nee logo kite palalau a Sesu nee feala tanatou mahino ko natou ae ka olo kite Géhenne, o hagepe kote u otaota, e pulihi anai o heegata.

15. Kotea ia te “luo kakaha ote afi”, pea kotea te faka mooni e tou mau kiai?

15 Kotea koa te “ano ote afi” ae tuu ite tohi ote Fakaha? Ko tona faka uhiga e tatau pe mote Géhenne. E mole na hinoi mai kohe u mamahi, kae kote mate pee kote auha heegata. Taofi te tala ate tohi Fakaha 20:14: “Pea kote mate pea mote Hadès kua li naua kite ano ote afi. Ko tona faka uhiga aeni kote lua mate: ia te ano ote afi.” Kote ano ote afi ko tona faka uhiga “kote lua mate”, kote mate aia ae e mole kita toe tuu ake ai. E mahino lelei, kote “ano” aia e kote faka tata, koteuhi kote mate pea mote ifeli (Hadès) kua li naua kiai. Kote mate pea mote ifeli e mole feala ke tutu mooni naua ite faka hagatonu. Kae, e feala ke pulihi naua pea e pulihi anai naua.

16. Kotea te faka uhiga ote lau ae kote Tevolo e faka mamahii anai o heegata ite “luo kakaha ote afi”?

16 “Kae, e ui anai, e tuu ite Tohi-Tapu, kote Tevolo e mole maua koala ke faka mamahii o heegata ite ano ote afi?” (Fakaha 20:10). Kotea te uhiga ote palalau aia? Ite temi o Sesu kote hahai leo ote u fale pilisoni nee tautau higoa natou kote “kau faka mamahi hahai”, o hage kote koga ote lea faka tata aeni a Sesu: “Pea ko tona pule, nee ita, pea na ave iaia kite kau leo fale pilisoni [kau faka mamahi hahai, ite tohi a Segond, 1962 (nota ite lalo pasina)] o au ai ki tana hoki hui fuli age tona maua.” (Mateo 18:34). Kapau ko natou ae li kite loto “ano ote afi” e natou olo kite “lua mate” ae mole kita toe liliu mai ai, e feala ia ke lau kua taofi natou ete mate pee kua tuku age natou ia o heegata kite leoleohi ate hahai leo pilisoni. Kote hahai aga kovi e mole faka mamahii natou, he koia ae kua mate kua puli noa ia. Mole kei na iloi he mea.

TE TAGATA MAU KOLOA PEA MO LASALO

17. E tou iloi feafeai kote u palalau a Sesu kite tagata mau koloa pea mo Lasalo e kote lea faka tata?

17 Kotea te faka uhiga totonu ote lea faka tata aeni a Sesu: “Kote tagata masiva nee mate pea nee ave ia ete kau aselo kia tafa o Apalahamo, kite nofoaga ofaina. Pea toe mate foki mote tagata mau koloa pea tanu ia. Pea ite loto Hadès nee sio ake ki oluga, he nee nofo ia ite mamahi, pea nee sio atu i mamao kia Apalahamo pea mo Lasalo i ona tafa, ite nofoaga ofaina.” (Luka 16:19-31). Kapau kote Hadès ena hinoi te faitoka ote tagata fulipe ka mole kohe nofoaga mamahi, e mahino lelei ia ko Sesu nee palalau faka tata. Koeni tona tahi faka mooni: O uhiga mo selo, kote ifeli e au koa kiai he leo, ke feala ai he fai palalau mooni? Pea kapau kote tagata mau koloa e nofo ite loto afi kakaha, e feala koa ke palapalai age e Apalahamo tona alelo o momoli ifo kiai ia Lasalo mohe mosii vai i tona muamuai kauituhi? Kotea ae nee fia fakaha e Sesu i tana palalau faka tata aia?

18. Ite lea faka tata a Sesu, kotea te faka uhiga ote a) tagata mau koloa? b) o Lasalo? c) tona mamate takitahi? d) te u mamahi ote tagata mau koloa?

18 Kote tagata mau koloa ote lea faka tata e na faka tata te u pule takitaki lotu ae nee natou litua mo matehi Sesu. Ko Lasalo ena faka tata te hahai faka logo ae nee natou tali te Alo ote Atua. Kote mate o naua tokolua ena faka uhiga te fetogi o tona u aluaga. Nee hoko te potu aia ite temi ae nee fafaga ai e Sesu te pakupaku faka laumalie ote faahiga o Lasalo, ke tupu ai tana mau te ofa o Sehova, ia te Apalahamo Lahi. Ite temi pe aia, kote u pule ote lotu loi ‘nee mamate’ mai tona uhiga ae nee litua te Atua kia natou. Nee faka mamahii natou ite temi ae nee haga ai te u tisipulo a Kilisito o fakaha tanatou u gaue kovi (Gaue 7:51-57). Koia, kote lea faka tata aia e mole ina ako mai ko ihi mate e faka mamahii ihe ifeli kakaha.

KOTE U AKONAKI FAKA TEVOLO

19. a) Kote loi fea ae nee faka mafola ete Tevolo? b) He koe e tou iloi papau kote tui ae eiai te pulekatolio e hala ia?

19 Kote Tevolo ae nee ina ui age kia Eva: “Mooni mole kolua mamate anai.” (Senesi 3:4; Fakaha 12:9). Kae, nee mate pe; nee mole he mea iaia nee mauli. Kote tui ae kote mauli ote nefesi ite hili ote mate e kote loi faka tevolo, o hage pe kote akonaki ae kite u mamahi ae hili kite u nefesi ote u hahai agakovi pee i ifeli pee i pulekatolio. Kote Tohi-Tapu ena faka mooni mai kote u hahai mate mole kei natou iloi he mea; kote u tui aia e mole iai hona faka tafito aga. Koia, kote kupu “pulekatolio” pee kohe manatu kihe “pulekatolio” e mole tuu ia ite Tohi-Tapu.

20. a) Kotea ae kua tou iloi ite kapite aeni? b) Kotea tona faka uhiga kia tatou te iloi ote u mooni aia?

20 Tou toe vakai mua: Kote Schéol pee kote Hadès kote malolo aga ia ote u mate. Kote hahai aga lelei o hage pe kote hahai agakovi e olo kiai o talitali ai kite toe tuuake mai te mate. Kote Géhenne e mole kohe nofoaga mamahi; e faka aoga ete Tohi-Tapu kohe faka tata ia ote mate heegata. E toe feiape, “kote ano ote afi” mole kohe nofoaga kakaha; ena hinoi “te lua mate” ae e mole toe iai he toe tuuake. E mole feala ia kohe nofoaga mamahi, he nee mole heeki iai he manatu feia nee hake ite loto ote Atua. Tahi, kote faka mamahii ohe tahi o heegata uhi ko hana fai he mea e kovi lolotoga he u kii tau e faka feagai ia kite faitotonu. Mea faka loto malohi leva te iloi ote mooni o uhiga mote u mate! E na vevete mai tatou mai te tuania pea mote mataku temonio.​—Soane 8:32.

[Talanoa ʼo te pasina 83]

Kote u kupu “Schéol” ite faka hepeleo pea mo “Hadès” ite faka keleka ko tona faka uhigape e tahi

Pesalemo 16:10

10 Koteuhi e mole ke liakina anai toku nefesi ite Schéol. Pea e mole ke tuku anai ke sio tau tagata agatonu kite luo.

Gaue 2:31

31 pea nee sio ia faka tomua kite toe tuuake a Kilisito pea nee palalau ia kiai, o ui fenei nee mole liakina iaia ite Hadès pea ko tona kakano nee mole sio ia kite pala.

[Paki ʼo te pasina 84, 85]

I tona osi folo ete ika, he koe nee ui e Sonasi: ‘Ite loto fatu ote Schéol nee au paui.’

[Paki ʼo te pasina 86]

Kote Géhenne nee kote koga mea nee tuu ite u tua kaupa o Selusalemi. Nee liliu ia kote faka tata ote mate heegata

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae