KAPITE HOGOFULU
Ka Mahaki He Tahi ʼi Te Famili
1, 2. Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Satana te malaʼia pea mo te mahaki, moʼo maumauʼi te nofo agatonu ʼa Sopo?
ʼE MAHINO ia ʼe feala ke tou ʼui neʼe kau te tagata ko Sopo ia nātou ʼaē neʼe nātou maʼu he maʼuli faka famili fiafia. ʼE fakahigoaʼi ia ia e te Tohi-Tapu “ko te tagata maʼu koloā ia nātou fuli ʼo te Potu Hahake.” Neʼe ko ʼana ʼu tamaliki e toko hogofulu, toko fitu tagata pea toko tolu fafine. Neʼe ina toe maʼu foki mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo taupau ʼo tona famili. Ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe ina takitaki te ʼu gāue fakalaumālie ʼo tona loto fale pea neʼe tuʼania ki te ʼaluʼaga ʼo tana ʼu tamaliki ia muʼa ʼo Sehova. Neʼe iku te ʼu meʼa fuli ʼaia ki he ʼu noʼo faka famili mālohi pea mo fakafiafia.—Sopo 1:1-5.
2 Neʼe fakatokagaʼi e Satana, te fili lahi ʼo Sehova ʼAtua, te maʼuli ʼo Sopo. Ko Satana, ʼaē ʼe ina kumi tuʼumaʼu ke ina maumauʼi te nofo agatonu ʼa te kau kaugana ʼa te ʼAtua, neʼe ina tauʼi ia Sopo ʼo ina fakaʼauha tana fānau ʼaē neʼe maʼuʼuli fakafiafia. Pea neʼe ina “fakatupu te ʼu foʼi polo kua kovi kia Sopo mai tona ʼalofi vaʼe ʼo aʼu ki te tumutumu ʼo tona ʼulu.” Neʼe ʼamanaki ai e Satana ke ina fakaʼaogaʼi te ʼu mamahi pea mo te mahaki moʼo maumauʼi te nofo agatonu ʼa Sopo.—Sopo 2:6, 7.
3. Neʼe feafeaʼi te agaaga ʼo te mahaki ʼo Sopo?
3 ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu te higoa ʼo te mahaki ʼo Sopo. Kae ʼe ina fakahā mai te ʼu agaaga ʼo tona mahaki. Neʼe ʼugagaia tona kakano, pea ko tona kili neʼe petepete pea mo papala. Neʼe kua kovi te mamanu ʼo tona gutu pea mo te mamanu ʼo tona sino. Neʼe mamahi ʼaupito ai ia Sopo. (Sopo 7:5; 19:17; 30:17, 30) ʼI tona mamahi ʼaupito ʼaia, neʼe nofo ia Sopo ʼi te lefulefu pea neʼe ina vaku ia ia ʼaki he ʼu kogaʼi ipu maka. (Sopo 2:8) Ei, neʼe fakaʼofaʼofa te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tau mo ia!
4. Koteā ʼi ʼihi temi te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼu famili fuli?
4 Koteā anai te meʼa ka koutou fai mo kanapaula neʼe hoko kia koutou te mahaki kovi ʼaia? Ia ʼaho nei, ʼe mole tauʼi e Satana te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼaki te mahaki, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai kia Sopo. Kae ʼi te ʼuhiga agahala ʼo te tagata, mo te fakatupu lotohoha ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli, pea mo te mole lelei ʼo te ʼu potu ʼaē ʼe tou nonofo ai, ʼe tupu ʼaki ai ʼi ʼihi temi te mahaki ʼo he tahi ʼo totatou famili. Logope la te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ke ʼaua naʼa tou mahaki, ko tatou fuli ʼe feala ke tou mahahaki, kae ko te tokosiʼi ʼo tatou ʼe nātou mahaki anai ohage ko te mahaki ʼo Sopo. Ka mahaki he tahi ʼi totatou loto fale, ʼe feala ke liliu moʼoni ko he meʼa faigataʼa. Koia, tou vakaʼi peʼe tokoni feafeaʼi mai te Tohi-Tapu kia tatou ke tou tauʼi te fili ʼāfea ʼaia ʼo te malamanei.—Tagata Tānaki 9:11; 2 Timoteo 3:16.
KOTEĀ TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE KOUTOU LOGOʼI?
5. ʼI te agamāhani, e feafeaʼi te famili mokā mahaki faka temi he tahi?
5 Ko he fetogi ʼe hoko ki totatou maʼuli, tatau aipe pe koteā tona tupuʼaga, ʼe ko he meʼa ʼe faigataʼa tuʼumaʼu hatatou tali, tāfito la mo kapau ko he mahaki loaloaga. Māʼia mo te mahaki ʼaē ʼe mole fualoa, ʼe maʼua ke fai he ʼu fetogi, mo kita fakafisi ki he ʼu meʼa ʼe kita leleiʼia, pea mo fai he ʼu sakilifisio. ʼI he famili, ko nātou ʼaē ʼe mole mahaki ʼe lagi tonu anai ke mole nātou logoaʼa, ke feala ke mālōlō ia ia ʼaē ʼe mahaki. ʼE lagi tonu anai ke mole nātou fai he ʼu meʼa neʼe nātou fai māhani. Kae ʼi te ʼu famili e tokolahi, ʼe ʼofa te ʼu fānau liliki ki tonatou tokolua, pe ko tonatou tēhina, pe ko he tahi ʼi tanatou ʼu mātuʼa ʼe mahaki, logope la ʼi ʼihi temi ʼe lagi tonu ke fakamanatuʼi age ke nātou tokoni kia ia ʼaē ʼe mahaki. (Kolose 3:12) ʼI te agamāhani, kapau ʼe ko he mahaki faka temi, pea ʼe fai e te famili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke fai ʼo ʼuhiga mo te mahaki ʼaia, koteʼuhi ʼe loto anai e te famili ke fai kia nātou he tokaga feiā mokā nātou mahahaki.—Mateo 7:12.
6. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tau hoko mokā mahaki kovi he tahi, pea mo fualoa tona mahaki?
6 Kae ʼe feafeaʼi anai mo kapau ʼe kovi ʼaupito te mahaki pea mo fakamaʼua kiai ke fai he ʼu fetogi maʼuhiga pea mo fualoa? Ohage la, ʼe feafeaʼi anai mo kapau ʼe palalisia he tahi ʼi te famili, mo ina maʼu te mahaki ʼo Alzheimer, peʼe ko he tahi ʼu mahaki? Peʼe feafeaʼi anai mo kapau ʼe kau he tahi ʼi te famili ki te mahaki ʼaē ko te ʼuluvale? Ka mahaki he tahi ʼe tou ʼofa mamahi ai, pea ʼe tou mamahi fuli pea mo tou fakaʼofaʼofa ki ai. Kae ʼe feala ke mole gata ʼaki pe tatatou ʼofa mamahi ki ai. ʼI te kua mamahi ʼaupito ʼo te famili pea mo te kua faka tuʼakoi ʼo tonatou ʼāteaina ʼuhi ko te mahaki ʼo he tahi, ʼe feala ke nātou liliu ʼo ʼiʼita. ʼE lagi nātou feʼekeʼaki: “He koʼe ʼe hoko te meʼa ʼaia kia ʼau?”
7. ʼI te mahaki ʼo Sopo, neʼe koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e tona ʼohoana, pea koteā ʼaē neʼe kua galo kia ia?
7 Neʼe lagi maʼu e te ʼohoana ʼo Sopo te manatu ʼaia. Koutou manatuʼi, neʼe kua mamate tanā fānau. ʼAki te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē neʼe hoko, ʼe mahino ia neʼe ʼāsili ai tona lotomamahi. Pea ʼi tana sio ki tona ʼohoana ʼaē neʼe faʼa gāue pea mo mālohi, kua tau mo te mahaki fakaloto mamahi pea mo fakalialia, neʼe galo ai kia ia te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼi te ʼu malaʼia fuli ʼaia—tanā ʼu felogoi pea mo te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Pea neʼe ʼui fēnei age e [te] ʼohoana [ʼo Sopo]: ‘ ʼE kei ke taupau maʼu pe koa koe tau agatonu? Laukovi ki te ʼAtua pea ke mate!’ ”—Sopo 2:9.
ʼE hā te ʼofa lahi ʼo te kau Kilisitiano mokā mahaki tonatou ʼohoana
8. Ka mahaki kovi he tahi ʼi te famili, koteā te vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ka tokoni anai ki te famili ke nātou taupau te manatu ʼaē ʼe lelei?
8 Ko te tokolahi ʼe nātou ʼiʼita mokā hoko he ʼu fetogi ki tonatou maʼuli ʼuhi ko te mahaki ʼo he tahi ʼo te famili. Kae ko te Kilisitiano ʼaē ʼe fakakaukau ki te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe mahino anai kia ia ko te faʼahi ʼaia, ʼe feala ai anai ke ina fakahā ai tona ʼofa moʼoni. Ko te ʼofa moʼoni “ ʼe kātaki fualoa pea mo agalelei . . . [pea] ʼe mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia te ia . . . ʼE ina ʼamo ia meʼa fuli, ʼe tui kia meʼa fuli, ʼe falala kia meʼa fuli, ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli.” (1 Kolonito 13:4-7) ʼE mole tonu ke tou tuku ke puleʼi tatou e he ʼu manatu ʼe mole lelei, kae ʼe maʼuhiga ke tou faiga mālohi ke tou lolomi te ʼu manatu ʼaia.—Tāʼaga Lea 3:21.
9. ʼI he famili, koteā te ʼu fakapapau ʼaē ʼe feala ke tokoni ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, mokā mahaki kovi he tahi?
9 Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai moʼo puipui te maʼuli fakalaumālie ʼo te famili, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, mokā mahaki kovi he tahi ʼi te famili? ʼE mahino ia, mokā mahaki he tahi pea ʼe tonu ke fai hona ʼu faitoʼo, pea ʼe mole ko he fakatuʼutuʼu ʼo te tohi ʼaenī ke ina fakahā atu te ʼu faʼahiga faitoʼo ʼaē ʼe tonu ke fakaʼaogaʼi mokā mahaki he tahi. Kae ʼi tona ʼaluʼaga fakalaumālie, ko Sehova “ ʼe ina fakatuʼu ake ia nātou ʼaē kua mapelu ki lalo.” (Pesalemo 145:14) Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Tavite: “Manuʼia ia ia ʼaē ʼe tokaga ki ʼaē ʼe veliveli! ʼI te ʼaho ʼo te malaʼia, ʼe fakahāo anai ia ia e Sehova. ʼE taupau anai ia ia e Sehova totonu, pea ʼe ina hāofaki anai ia ia. . . . Ko Sehova totonu ʼe tokoni anai kia ia ʼi tona mahaki.” (Pesalemo 41:1-3) ʼE hāofaki e Sehova tana kau kaugana ʼi te faʼahi fakalaumālie, māʼiape la mo te ʼu temi ʼaē ʼe ʼahiʼahiʼi ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto, ʼo laka age ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou kātakiʼi. (2 Kolonito 4:7) Ko te tokolahi ʼo te ʼu famili ʼaē ʼe mahaki kovi ai he tahi, neʼe nātou fai te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Kua ʼau lotomamahi ʼaupito. Ê Sehova, hāofaki ʼau ʼo mulimuli ki tau folafola.”—Pesalemo 119:107.
KOUTOU LOTOMĀLOHI
10, 11. (a) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ki he famili ke ina kātakiʼi te mahaki? (b) Neʼe kātakiʼi feafeaʼi e te fafine te mahaki ʼo tona ʼohoana?
10 ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼo te Tohi-Tapu: “Ko te laumālie ʼo te tagata ʼe feala ke ina kātakiʼi tona mahaki; kae ki te laumālie ʼaē ʼe kua lavea, ko ai ʼaē ʼe feala ke ina kātakiʼi?” (Tāʼaga Lea 18:14) Ko te mahaki ʼe feala ke lave ki te faʼahiga manatu ʼaē ʼe maʼu e te famili, ohage ko tona lave ʼaē ki “te laumālie ʼo te tagata.” Kae “ko he loto fakatokatoka, ʼe ko he maʼuli ia ʼo te kakano.” (Tāʼaga Lea 14:30) ʼE faigafua anai ki he famili ke ina tali he mahaki kovi, ʼuhi ko te faʼahiga manatu ʼaē ʼe nātou maʼu.—Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 17:22.
11 Ko te tuagaʼane neʼe tonu ke ina kātakiʼi te māʼimoa ʼo tona ʼohoana ʼuhi ko te mahaki neʼe hoko kia ia, kae neʼe hoki hili pe kiai taʼu e ono ʼo tanā ʼohoana. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mole kei feala ke palalau lelei toku ʼohoana, pea neʼe mole kei feala hakita palalau mo ia. Neʼe ko he meʼa fakakinakina taku faiga ʼaē ke ʼau mahino ki te ʼu palalau ʼaē neʼe faigataʼa kia ia tona puʼaki.” Koutou toe fakakaukauʼi foki mo te kinakina pea mo te lotomamahi ʼo tona ʼohoana. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e te taumatuʼa ʼaia? Logope la neʼe nā nonofo mamaʼo ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, kae neʼe faiga mālohi te tuagaʼane ke mālohi tuʼumaʼu ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo ina vakaʼi tuʼumaʼu te ʼu logo ʼo te kautahi, pea mo lau tuʼumaʼu te ʼu manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu nusipepa ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! Neʼe ina maʼu ai te mālohi fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga kia ia moʼo taupau tona ʼohoana ʼofaina ʼo aʼu ki tona mate, ʼaē neʼe hoko ʼosi kiai taʼu e fā.
12. Ohage ko te faʼifaʼitaki ʼo Sopo, koteā te meʼa ʼe feala ke fai e ia ʼaē ʼe mahaki?
12 ʼI te faʼahi ʼo Sopo, neʼe ko ia ʼaē neʼe mālohi logope la tona mahaki. Neʼe ina fehuʼi fēnei age ki tona ʼohoana: “ ʼE tou tali pe anai koa tatou mai te ʼAtua moʼoni te meʼa ʼaē ʼe lelei ka mole tou tali tatou te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Sopo 2:10) Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ʼi te ʼui e te tisipulo ko Sake ki muli age ʼo ʼuhiga mo Sopo, ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ʼo he tahi ʼe kātaki fualoa pea mo lotoʼutaki! ʼE tou lau fēnei ia Sake 5:11: “Neʼe koutou logo ki te faʼa kātaki ʼa Sopo pea mo te ikuʼaga ʼaē neʼe fakahoko e Sehova, [ʼo hā ai] ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.” ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki, mokā mālohi ia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe tokoni ai ki tona famili ke nātou lotomālohi.
13. Koteā te fakatatau ʼaē ʼe mole tonu ke fai e he famili ʼe hoko ki ai he mahaki kovi?
13 Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe hoko ki ai te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe nātou fakamoʼoni, ʼi te kamata ʼe mole ko he meʼa faigafua ki te famili hanatou tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. Pea ʼe nātou toe ʼui foki, ʼe maʼuhiga ʼaupito te faʼahiga tali e he tahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. ʼI te kamata, ʼe lagi faigataʼa te fetogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai māhani ʼi te loto fale. Kae kapau ʼe faiga moʼoni he tahi, pea ʼe feala ke ina tali te ʼaluʼaga foʼou ʼaia. ʼI tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe maʼuhiga ke mole tou fakatatau te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko kia tatou, pea mo te ʼaluʼaga ʼo nātou ʼaē ʼe mole hanatou mahaki ʼi tonatou famili, ʼo tou manatu ʼe faigafua age tonatou maʼuli pea ‘ ʼe mole tonu te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou!’ ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi moʼoni te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo ʼihi. ʼE maʼu e te ʼu Kilisitiano fuli te fakaloto fīmālie ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou.”—Mateo 11:28.
KOUTOU FAKAMUʼAMUʼA TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE MAʼUHIGA TĀFITO
14. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ka tokaga tāfito anai kiai he famili?
14 Kapau ʼe tau he tahi mo he mahaki kovi, pea ʼe lelei anai ki tona famili ke nātou manatuʼi te ʼu palalau ʼaenī mai te ʼAtua: “ ʼI te lahi ʼo te hahaʼi fai tokoni, ʼe hoko ai te fakatuʼutuʼu.” (Tāʼaga Lea 15:22) ʼE feala koa ke fakatahitahi te famili pea mo nātou palalau ki te ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ʼuhi ko te mahaki? ʼE mahino papau ia ʼe lelei anai ke nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi te faikole pea mo kumi te takitaki ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 25:4) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke talanoa kiai ʼi te fai palalau ʼaia? ʼE tonu anai ke nātou vakaʼi he ʼu puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faitoʼo ʼaē ka fai, mo te faʼahi ʼo te falā, pea mo te faʼahi ʼo te famili. Ko ai ʼaē ka tokaga tāfito anai kia ia ʼaē ʼe mahaki? ʼE lava tokoni feafeaʼi te famili moʼo lagolago kia ia ʼaē ʼe mahaki? ʼE lave feafeaʼi anai ki te famili te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia? ʼE maʼu feafeaʼi anai e ia ʼaē ka tokaga tāfito ki te mahaki, te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia ia ʼi te tahi ʼu faʼahi?
15. ʼE tokoni feafeaʼi ia Sehova ki te ʼu famili ʼaē ʼe mahaki kovi ai he tahi?
15 ʼI te agamāhani, kapau ʼe tou faikole fakamalotoloto ke takitaki tatou e Sehova, mo tou metitasio ki tana Folafola, pea mo muliʼi fakalelei te ala ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu, pea ʼe tou maʼu ai he ʼu tapuakina lahi. Kae ʼe ʼi ai te ʼu mahaki ʼe mole feala ke lelei. Koia ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli, kapau ʼe tou falala tuʼumaʼu kia Sehova, pea ʼe tou maʼu tuʼumaʼu tona ʼu fua lelei. (Pesalemo 55:22) Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko tou manavaʼofa, Ê Sehova, neʼe tokoni tuʼumaʼu kia te ʼau. ʼI te lahi ʼo toku ʼu tuʼania, ko tau ʼu fakaloto fīmālie neʼe nātou kamata fakapelepeleʼi toku nefesi.”—Pesalemo 94:18, 19; vakaʼi mo Pesalemo 63:6-8.
KOUTOU TOKONI KI TE FĀNAU
Ka gāue fakatahi te famili, pea ʼe feala ke nātou tauʼi te ʼu fihifihia
16, 17. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakamahino kia nātou liliki, mo kapau ʼe mahaki honatou tokolua pe ko honatou tēhina?
16 ʼI he famili, ko he mahaki kovi ʼe feala ke ina fakatupu he ʼu fihifihia ki te fānau. ʼE maʼuhiga ke tokoni te ʼu mātuʼa ki te fānau ke nātou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai pea koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou fai moʼo tokoni kia nātou. Kapau ʼe ko he tamasiʼi ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe tonu ke fakamahino e te ʼu mātuʼa ki tona ʼu tēhina pea mo tona ʼu tokolua, ko te tokaga lahi ʼaē ʼe fai kia ia ʼaē ʼe mahaki, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole kei nā ʼoʼofa kia nātou. ʼE mole tonu ke tuku e te ʼu mātuʼa ke tuputupu honatou loto ʼita peʼe ko honatou loto maheka, kae ʼe feala ke tokoni te ʼu mātuʼa ki tanatou ʼu fānau, ke nātou feʼofaʼofani pea mo felogoi lelei, pea mo nātou fetokoniʼaki moʼo kātakiʼi te ʼaluʼaga ʼaia.
17 ʼI te agamāhani, ʼe tali lelei anai e te ʼu tamaliki liliki mo kapau ʼe lave te ʼu palalau ʼa te ʼu mātuʼa ki tonatou ʼu loto, kae ʼe mole he ʼaoga ke fai e te ʼu mātuʼa he ʼu fakamahino faigataʼa pea mo loaloaga ʼo ʼuhiga mo te mahaki. Koia ʼe feala ke nātou fakamahino fakanounou age te ʼuhiga ʼo te mahaki. Kapau ʼe sio te fānau ʼaē ʼe mole mahahaki, ko ia ʼaē ʼe mahaki ʼe mole feala ke ina fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai māhani, pea ʼe mahino ia ʼe lahi anai te “ ʼofa fakatautehina” ʼaē ka nātou fakahā kia ia, pea mo tonatou “manavaʼofa.”—1 Petelo 3:8.
18. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu mātuʼa moʼo tokoni ki te ʼu fānau ʼaē kua lalahi, ke nātou mahino ki te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tupu ʼuhi ko te mahaki, pea koteā anai tona ʼaoga kia nātou?
18 ʼE tonu ke tokoni te ʼu mātuʼa ki te ʼu tamaliki lalahi, ke nātou mahino ki te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia, pea mo maʼua kia nātou ke nātou fai he ʼu sakilifisio. ʼAki te totogi ʼo te tōketā pea mo te ʼu meʼa faitoʼo, ʼe mole lagi feala anai ke foaki e te ʼu mātuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fia foaki ki tanatou fānau. ʼE tonu anai koa ke ʼiʼita ai te fānau pea mo nātou manatu ʼe nātou hala ʼi he meʼa? Peʼe nātou mahino anai koa ki te ʼaluʼaga ʼaia pea mo nātou lotolelei ke nātou fai te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe ʼaoga? ʼE fakalogo anai te faʼahi ʼaia ki te ʼu faʼahiga palalau ʼaē ka koutou fai, pea mo te faʼahiga manatu ʼaē ʼe maʼu e te famili. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼe nātou fakahā mai, ka mahaki he tahi ʼi he famili, pea ʼe ko he fealagia ʼaia ki te fānau ke nātou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “ ʼAua naʼa koutou [fai] he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo, koutou faka ʼuhiga ʼihi ohage ʼe nātou māʼoluga age ia koutou, [ke] mole koutou tokakaga pe ki te ʼu meʼa ʼa koutou totonu, kae ke koutou toe tokakaga pe foki ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.”—Filipe 2:3, 4.
TE MANATU ʼO ʼUHIGA MO TE FAITOʼO ʼAĒ KA FAI
19, 20. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu pule famili mokā mahaki he tahi ʼo te loto fale? (b) Logope la ko te Tohi-Tapu ʼe mole ko he tohi faka tōketā, kae koteā te takitaki ʼaē ʼe ina foaki mai ʼo ʼuhiga mo te mahaki?
19 ʼE mole fakafisi te kau Kilisitiano fakapotopoto ki he faitoʼo, mo kapau ʼe mole fakafeagai ki te lao ʼa te ʼAtua. Ka mahaki he tahi ʼo tonatou famili, pea ʼe nātou fia maʼu te faitoʼo ʼaē ka ina fakafimālieʼi anai te ʼu mamahi ʼo ia ʼaē ʼe mahaki. Kae ʼe lagi tonu anai ke nātou vakavakaʼi fakalelei te ʼu manatu ʼa he ʼu tōketā kehekehe ʼo ʼuhiga mo te faitoʼo ʼaē ka fakaʼaogaʼi. Pea tahi ʼaē, ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī kua hili, neʼe maʼu te ʼu mahaki foʼou, pea ʼe mole heʼeki maʼu he ʼu faitoʼo ki te ʼu mahaki ʼaia. Māʼiape la mo te ʼiloʼi lelei ʼaē pe koteā te ʼuhiga moʼoni ʼo te ʼu mahaki ʼaia, ʼe ko he meʼa faigataʼa. Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
20 Logope la neʼe ʼi ai te tagata faitohi ʼi te Tohi-Tapu neʼe ko te tōketā pea neʼe fai e Paulo he tokoni ki tona kaumeʼa ko Timoteo ʼo ʼuhiga mo te faitoʼo ʼaē ʼe tonu ke ina fakaʼaogaʼi, kae ko te Tohi-Tapu ʼe ko he takitaki ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea ʼe ko he takitaki ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ʼe mole ko he tohi ʼe fakahā mai ai te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi. (Kolose 4:14; 1 Timoteo 5:23) Koia, ʼo ʼuhiga mo te ʼu faitoʼo ʼaē ka fakaʼaogaʼi, ʼe tonu ke fai e te ʼu pule famili Kilisitiano he ʼu tonu ʼe fakafuafua lelei. ʼE lagi nātou fia kumi tokoni anai ki he ʼu tōketā kehekehe. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 18:17.) ʼE mahino ia ʼe nātou loto anai ki te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe lelei kia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ko te tokolahi ʼe nātou kumi anai te faʼahi ʼaia ki te ʼu tōketā māhani. Ko ʼihi, ʼe nātou kumi anai te tahi ʼu faʼahiga faitoʼo. ʼO toe feiā aipe, ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼa tatou takitokotahi pe tona vakaʼi. Kae ʼo ʼuhiga mo te ʼu faitoʼo, ʼe manatuʼi e te kau Kilisitiano ko ‘te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ko he mālama ki tonatou vaʼe pea ʼe ko he mālama ki tonatou ala.’ (Pesalemo 119:105) ʼE nātou mulimuli tuʼumaʼu ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu. (Isaia 55:8, 9) Koia ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe ʼi ai honatou pikipikiga mo te ʼu meʼa faifakalauʼakau, pea ʼe nātou fakafisi ki te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe mole ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.—Pesalemo 36:9; Gāue 15:28, 29; Fakahā 21:8.
21, 22. Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te fafine ʼi Asia ʼo mulimuli ki te pelesepeto faka Tohi-Tapu, pea neʼe koteā te ʼu fua lelei ʼaē neʼe ina maʼu ʼaki te tonu ʼaē neʼe ina fai?
21 Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te fafine ʼi Asia. Neʼe mole heʼeki fualoa tana kamata ako te Tohi-Tapu mo te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe ina fānauʼi te kiʼi tamasiʼi fafine kae mole heʼeki hoko tona temi fānau, pea neʼe kilo 1,7 pe. Neʼe lotomamahi ʼaupito te fafine he neʼe ʼui age e te tōketā ʼe māʼimoa anai te kiʼi tamasiʼi pea ʼe mole haʼele anai. Neʼe ina ʼui age ki te fafine ke ina tuku te kiʼi tamasiʼi ki he fale taupau tamaliki. Neʼe mole ʼiloʼi e tona ʼohoana pe koteā te tonu ke nā fai. Ko ai koa ʼaē neʼe feala ke tokoni age kia ia?
22 ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau manatuʼi neʼe ʼau ako ʼi te Tohi-Tapu, ko ‘te ʼu foha ʼe ko he tofiʼa mai ia Sehova; ko te fua ʼo te fatu ʼe ko he fakapale.’ ” (Pesalemo 127:3) Neʼe ina fai ai te tonu ke ina taupau te “tofiʼa” ʼaia pea mo tokaga ki ai. Neʼe faigataʼa ʼi te kamata, kae ʼaki te tokoni ʼo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼo te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ina lavaʼi te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu pea mo gaohi fakaleleiʼi te kiʼi tamasiʼi. Hili kiai taʼu e hogofulu-ma-lua, neʼe kau te kiʼi taʼahine ʼaia ki te ʼu fono ʼaē ʼe fai ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga pea mo fakafiafia mo te ʼu kiʼi tamaliki ʼaē ʼe ʼōmai ki te ʼu fono ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te faʼe ʼa te kiʼi taʼahine ʼaia: “ ʼE ʼau fiafia ʼaupito he neʼe uga ʼau e te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ke ʼau fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Neʼe tokoni mai te Tohi-Tapu ke ʼau taupau he leʼo ʼo loto ʼe lelei ia muʼa ʼo Sehova ʼAtua, pea ke ʼaua naʼa ʼau nofo mo hoku lotomamahi ʼi toku maʼuli katoa.”
23. Koteā te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē ʼe mahahaki pea mo nātou ʼaē ʼe taupau mahaki?
23 ʼE mole tou mahahaki anai ʼo talu ai. Neʼe fakahā fakatomuʼa e te polofeta ko Isaia te temi ʼaē ʼe mole toe “ ʼui ai anai e he tahi: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” (Isaia 33:24) ʼE hoko anai te fakapapau ʼaia ʼi te mālama foʼou ʼaē kua vave hoko mai. Kae ʼo aʼu ki te temi ʼaia, ʼe tonu ke tou kātakiʼi te mahaki pea mo te mate. Meʼa lelei foki, he ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina takitaki tatou pea mo tokoni mai kia tatou. Ko te ʼu lekula tāfito ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼe mole fetogi ia ʼi he temi, pea ʼe nātou laka ake ʼi te ʼu manatu ʼa te tagata ʼaē ʼe fetogi tuʼumaʼu. Koia ʼe tali anai e ia ʼaē ʼe poto te manatu ʼa te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Ko te lao ʼa Sehova ʼe haohaoa, ʼe ina fakatafoki te nefesi. ʼE feala ke tou falala ki te fakamanatu ʼa Sehova, ʼo ina fakaliliu ia ia ʼaē ʼe mole poto ke poto. . . . ʼE moʼoni te ʼu tonu fakamāu ʼa Sehova; neʼe nātou fakamoʼoni fuli ʼe nātou faitotonu. . . . ʼE ʼi ai te fakapale lahi mo kapau ʼe tou taupau.”—Pesalemo 19:7, 9, 11.