Te ʼu Logo ʼo Te Puleʼaga N° 35
ʼE ʼi Ai Koa He ʼAho ʼe Feʼofaʼofani Ai Anai Te Hahaʼi Fuli?
Kua Momoko Te ʼOfa Ki Te Kāiga
KO TE lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou lotomamahi pea mo maʼuli fakaʼofaʼofa, pea ʼe mole he tahi ʼe tokoni age kia nātou. Neʼe ʼui fēnei e te fafine gāue kua letelete: ‘ ʼI te tahi afiafi ko te fafine vitua ʼe ma laufata tahi, neʼe haʼu ʼo fisifisi ʼi toku matapā pea ina ʼui mai ʼe mole fīmālie tona loto heʼe mole hona kaumeʼa. Neʼe ʼau tali fakaʼapaʼapa age pea mo fakahagatonu age, ʼe ʼau maʼumaʼua. Neʼe fakalelei mai pea neʼe ʼalu ia.’
Pea neʼe hoko te meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ʼi te po pe ʼaia neʼe fakamate ia te fafine vitua ʼaia. Ki muli age, neʼe ʼui e te fafine gāue ʼaia neʼe ina ako “te meʼa maʼuhiga ʼi te meʼa ʼaia neʼe hoko ki te fafine ʼaē neʼe nā laufata tahi.”
ʼI te agamāhani, ʼe hoko te ʼu meʼa fakamataku mokā mole tou ʼofa ki totatou kāiga. ʼI te ʼu tau fakafenua ʼaē neʼe hoko ʼi Bosnie pea mo Herzégovine, ʼaē neʼe pipiki ʼi muʼa atu ki te koga ʼāfea ʼo Iukoselavia, ko te ʼu hahaʼi ʼe lauʼi miliona tupu neʼe kapu ke nātou mavae ʼi tonatou ʼu ʼapi pea ko te ʼu lauʼi hogofulu afe neʼe matematehi. Ko ai ʼaē neʼe ina matehi ia nātou? Neʼe ʼui e te kiʼi taʼahine neʼe fakamavae ʼi te kolo ʼaē neʼe nofo ai: “Ko tomatou ʼu vāhaʼa fale, pea neʼe mātou feʼiloʼiʼaki mo nātou.”
ʼI Rwanda ko te ʼu lauʼi teau afe hahaʼi neʼe matematehi e te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou vāhaʼa fale. Neʼe ʼui fēnei e te The New York Times: “Neʼe nonofo fakatahi te kau Hutu pea mo te kau Tutsi, neʼe nātou feʼohoanaʼaki, neʼe mole nātou feʼekeʼaki pea mo nātou fia ʼiloʼi pe ko ai ʼaē ʼe Hutu pea ko ai ʼaē ʼe Tutsi. Pea neʼe fetogi te ʼaluʼaga ʼaia, ʼo nātou kamata fetāmateʼiʼaki.”
ʼO toe feiā aipe, ko te kau Sutea pea mo te kau Alape ʼe nātou nonofo fakatahi ʼi Iselaele, kae ko te tokolahi ia nātou ʼe nātou fefehiʼaʼaki. ʼE toe feiā aipe mo te tokolahi ʼo te kau Katolika pea mo te kau Polotesita ʼi Ilelani pea mo te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼi te tahi ʼu fenua. Neʼe mole he lakaga feiā ki muʼa atu ʼi te hisitolia ʼo te tagata, neʼe lahi ai te fehiʼa ʼi te malamanei.
He Koʼe Kua Momoko Te ʼOfa Ki Te Kāiga?
ʼE tali totatou Tupuʼaga ki te fehuʼi ʼaia. Ko tana Folafola, te Tohi-Tapu, ʼe ina fakahigoaʼi te temi ʼaenī ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai ko “te ʼu ʼaho fakamuli.” Ohage ko tona ʼui e te lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu, ʼi te temi ʼaenī ʼe “heʼe ʼofa” te hahaʼi. ʼO ʼuhiga mo te “ ʼu temi maʼuhiga mo faigataʼa” ʼaenī ʼaē ʼe toe fakahigoaʼi foki ʼi te Tohi-Tapu ko “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” neʼe fakakikite e Sesu Kilisito ko “te ʼofa ʼo te tokolahi ʼe momoko anai ia.”—2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:3, 12.
Koia, ko te puli ʼo te ʼofa ia ʼaho nei, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe tou nonofo nei ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te mālama ʼaenī. Kae ʼe ko he meʼa fakafiafia, heʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe kua vave fetogi te mālama ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe mole pipiki ki te ʼAtua, ʼaki he mālama foʼou pea mo faitotonu ʼe maʼu ai te ʼofa.—Mateo 24:3-14; 2 Petelo 2:5; 3:7, 13.
Kae ʼe feala koa hatatou tui papau ʼe hoko ia te fetogi ʼaia—ke tou ʼui ai ʼe feala te feʼofaʼofaniʼaki ʼa te hahaʼi fuli pea mo nātou maʼuʼuli fakatahi ʼi te tokalelei?
Ko Te ʼOfa Ki Te Kāiga—ʼE Ko He Meʼa Moʼoni
ʼI TE ʼuluaki sēkulō neʼe fehuʼi fēnei e te tagata kia Sesu: “Ko ai koa toku kāiga?” ʼE mahino ia neʼe manatu ia te tagata ʼaia ʼe ʼui age anai e Sesu, ‘Ko tou kāiga ko te kau Sutea.’ Kae ʼaki te hisitolia ʼo te tagata Samalitana, neʼe fakahā ai e Sesu ko te ʼu hahaʼi ʼo te tahi ʼu fenua ʼe ko totatou ʼu kāiga.—Luka 10:29-37; Soane 4:7-9.
Neʼe fakahā ai e Sesu ʼe mole tonu pe ke tou ʼofa ki te ʼAtua, kae ʼe toe maʼua foki ke tou ʼofa ki totatou kāiga. (Mateo 22:34-40) Kae neʼe ʼi ai koa he ʼu hahaʼi neʼe nātou ʼoʼofa moʼoni ki tanatou ʼu kāiga? Ei, neʼe fai te meʼa ʼaia e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano! Neʼe ʼiloʼi nātou ʼuhi ko tanatou ʼofa ki te hahaʼi.—Soane 13:34, 35.
E feafeaʼi koa ia ʼaho nei? ʼE maʼu koa e te hahaʼi te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito? ʼE ʼui fēnei e te Encyclopedia Canadiana: “Ko te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko te toe fakatuʼu pea mo toe hoko atu ʼo te maʼuli faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē neʼe maʼu e Sesu pea mo tana kau tisipulo . . . Neʼe nātou maʼu fuli te ʼofa fakatautehina.”
Koteā tona faka ʼuhiga? Ko tona faka ʼuhiga ʼe mole tuku e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke tupu honatou fehiʼa ki tonatou kāiga—ʼuhi ko te lanu, peʼe ko tonatou fenua. ʼE mole nātou matehi anai he tahi, koteʼuhi ʼi hona ʼaluʼaga fakatā, kua nātou tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo fuli kele pea mo tanatou ʼu tao ko he ʼu pipi moʼo pakimaga. (Isaia 2:4) Ei, kua ʼiloʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tokoni ki tonatou kāiga.—Kalate 6:10.
Koia neʼe ʼui fēnei ai ʼi te sulunale ʼo te Sacramento Union ʼo Californie: “ ʼE feala ke tou ʼui kapau ʼe mulimuli te hahaʼi fuli ʼo te malamanei ki te ʼu pelesepeto ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe mole toe ʼi ai anai he ligi toto pea mo he fehiʼa, kae ʼe maʼuli anai te hahaʼi ʼi te ʼofa.” Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ʼi te nusipepa Ring ʼo Hongrie: “Kua ʼau ʼiloʼi papau kapau ʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele katoa, pea ʼe mole toe ʼi ai anai he tau, pea ʼe fakagata pe anai te gāue ʼa te kau polisi ki te vakavakaʼi ʼo te feʼoloʼaki ʼa te ʼu motokā, pea mo te vakaʼi ʼo te ʼu pasipo.”
Kae ʼe mahino ia, ʼe tonu anai ke hoko he fetogi lahi mo kapau ʼe tonu ke feʼofaʼofani te hahaʼi fuli. ʼE hoko feafeaʼi anai te fetogi ʼaia? (Vakaʼi te tuʼa pasina.)
Mokā Feʼofaʼofani Anai Te Hahaʼi Fuli
ʼI TE faikole neʼe akoʼi mai e Sesu Kilisito, ʼe hā mai kua ʼamanaki hoko te fetogi lahi. ʼI tana Akonaki logona ʼaē neʼe ina fai ʼi te Moʼuga, neʼe akoʼi mai e Sesu kia tatou ke tou faikole fēnei: “Ke hoko mai tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo.”—Mateo 6:10, King James Version.
Koteā koa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼE ko he puleʼaga moʼoni, pea ʼe tuʼu ʼi selo. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tona fakahigoa ko “te puleʼaga ʼo selo.” Ko Sesu, te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei,” neʼe fakanofo e tana Tāmai ke hau ʼi te Puleʼaga ʼaia.—Mateo 10:7; Isaia 9:6, 7; Pesalemo 72:1-8.
Mokā hoko mai anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, koteā anai te meʼa ʼaē ka hoko ki te mālama ʼaenī ʼaē kua fonu ai te fehiʼa? Ko “te puleʼaga,” ʼe ina “laliki anai pea mo fakagata anai” te ʼu puleʼaga aga fakahehema fuli ʼo te mālama ʼaenī. (Taniela 2:44) ʼE fakamatala fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE mole te malamanei . . . , kae ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo maʼu ia ʼo talu ai.”—1 Soane 2:17.
ʼO ʼuhiga mo te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.” (Pesalemo 37:9-11, 29; Tāʼaga Lea 2:21, 22) ʼE ko he temi taulekaleka anai! “Ko te mate ʼe pulihi anai, ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he kekē, he mamahi.” (Fakahā 21:4) ʼE toe fakatuʼuake anai mo te kau mate, pea ko te kele katoa ʼe fakaliliu anai ko he palatiso.—Isaia 11:6-9; 35:1, 2; Luka 23:43; Gāue 24:15.
Ke feala hatatou maʼuʼuli ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tou feʼofaʼaki, ohage ko tona akoʼi mai e te ʼAtua. (1 Tesalonika 4:9) Neʼe ʼui fēnei e te tagata ako Tohi-Tapu ʼo te Potu Hahake: “ ʼE ʼau fakaʼamu ke hoko mai la te temi ʼaē neʼe fakapapau mai e te Tohi-Tapu, ʼaē ka akoʼi ai anai e te hahaʼi fuli te feʼofaʼofaniʼaki.” Pea ʼe feala ke tou tui papau ʼe fakahoko anai e te ʼAtua tana ʼu fakapapau! Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau fakatotonu, pea ʼe ʼau fakahoko anai.”—Isaia 46:11.
Kae ke feala hakotou maʼu te ʼu tapuakina ʼaia ʼaē ka foaki mai anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ke koutou ako te Tohi-Tapu, ohage ko tona fai e te lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei katoa. (Soane 17:3) Ko te kaupepa Koteā Koa ʼAē ʼe Fakamaʼua Mai e Te ʼAtua Kia Tatou? ʼaē ʼe pasina 32, ʼe tokoni atu anai kia koutou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE feala ke fakamomoli atu hakotou kaupepa mo kapau ʼe koutou faitohi ki te filiale ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼuluaki pasina, pea koutou fakamomoli ki te tuʼasila ʼaē ʼe ōvi atu ki tokotou ʼapi, ʼo koutou fakaʼaogaʼi te kiʼi pepa ʼaē ʼe tohi ai tokotou higoa.
□ ʼE ʼau loto ke koutou fakamomoli mai te kaupepa Koteā ʼAē ʼe Fakamaʼua Mai e Te ʼAtua Kia Tatou?
□ ʼE ʼau loto ke fai haku Ako Tohi-Tapu.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 2]
Sniper and funeral in Bosnia: Reuters/Corbis-Bettmann