Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • ie p. 28-29
  • Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi
  • Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Faka ʼĀteaina Tatou Mai Te Mataku Pea Mo Te Heʼe ʼAmanaki
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1999
  • Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • ʼE Mālohi Feafeaʼi Takotou Tui Ki Te Fakatuʼuake?
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Tou Olo Kifea Moka Tou Mamate?
    Ke Ke Fiafia ʼo Heʼe Gata: Faipalalau Ki Te Tohi-Tapu
Hoko Atu
Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
ie p. 28-29

Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi

“ ʼE koutou ʼiloʼi ai anai te moʼoni, pea ko te moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina anai koutou.”—Soane 8:32.

1. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai ʼo ʼuhiga mo te nefesi pea mo te mate?

ʼI TE agamāhani, ko takita mahino ki te mate pea mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, ʼe fakalogo tāfito ki te lotu ʼaē ʼe kita kau kai, pea mo te fenua ʼaē ʼe kita nofo ai. Ohage ko te meʼa ʼaē kua tou vakaʼi, ʼe ʼui e ʼihi ʼe hoki feala ke aʼu te nefesi ki tona ikuʼaga fakaʼosi mokā ʼosi tana toe tupu liuliuga, pea ko ʼihi ʼe nātou ʼui, ko tatatou ka haʼu heʼegata ʼe fakalogo ki te meʼa ʼaē neʼe tou fai ʼi totatou maʼuli ʼi te kele. Koia, ʼe lagi tui mālohi he tahi, ʼe liliu anai ʼo tahi mo te ʼAtua ʼi tana mate, pea ko he tahi age ʼe lagi manatu ʼe kaku anai ki te Nirvâna, pea ko he tahi age ʼe fakaʼamu ki he fakapale ʼi selo. Kae koteā te moʼoni? Mai tona ʼuhiga ʼaē ko tatatou ʼu aga, mo tatatou ʼu gāue, pea mo te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai ʼe mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai, koia ʼe mole tonu koa la ke tou kumi fakalelei he tali ki te fehuʼi ʼaia?

2, 3. (a) He koʼe ʼe feala hatatou falala ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi? (b) ʼO mulimuli ki te Tohi-Tapu, koteā te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi?

2 Ko te tohi ʼaē ʼe ʼāfea tokotahi ʼi te malamanei, te Tohi-Tapu, ʼe ina fakamatala te hisitolia ʼo te tagata ʼo kamata mai te fakatupu ʼo te ʼuluaki nefesi fakatagata. Ko te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu, ʼe mole maʼu ai he ʼu filosofia pea mo he ʼu talatisio fakatagata. ʼE ina fakahā lelei mai te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi: Ko tokotou nefesi ʼe ko koutou totonu, pea ko te kau mate ʼe mole kei nātou fai he meʼa, pea ko nātou ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova ʼe fakatuʼuake anai nātou ʼi te temi ʼaē kua ina fakakatofa kiai. Koteā tona ʼaoga kia koutou ke koutou ʼiloʼi ia te ʼu meʼa fuli ʼaia?

3 Neʼe ʼui e Sesu Kilisito ki tana kau tisipulo, “ ʼe koutou ʼiloʼi ai anai te moʼoni, pea ko te moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina anai koutou.” (Soane 8:32) Ei, ko te moʼoni ʼe ina faka ʼāteaina te hahaʼi. Kae ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼe ina faka ʼāteaina anai tatou mai teā?

ʼE Faka ʼĀteaina Tatou Mai Te Mataku Pea Mo Te Heʼe ʼAmanaki

4, 5. (a) Koteā te mataku ʼaē ʼe pulihi e te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi? (b) ʼAki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, koteā te fakaloto mālohi ʼaē neʼe maʼu e te kiʼi taʼahine neʼe mahaki kovi?

4 ʼE ʼui fēnei e te tohi The World Book Encyclopedia, “ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou matataku ki te mate, pea ʼe mole nātou fia manatu ki te faʼahi ʼaia.” ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia, “kua liliu te kupu ‘mate’ ko he kupu ʼe mole fia fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Hihifo.” ʼI ʼihi fenua, ʼe fetogi e te hahaʼi te kupu “mate” ʼaki te ʼu kupuʼi palalau “kua ʼalu” peʼe “kua mavae.” Ko te mataku ʼaia ki te mate ʼe ko he mataku ki he faʼahi ʼe mole ʼiloʼi e te hahaʼi, heʼe ki te tokolahi, ko te mate ʼe ko he misitelio. ʼE puli te mataku ʼaia mo kapau ʼe tou ʼiloʼi moʼoni te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate.

5 Ohage la, koutou fakatokagaʼi te faʼahiga manatu ʼa te kiʼi taʼahine ko Michaelyn ʼaē neʼe taʼu 15. Neʼe kau ia ki te leucémie pea neʼe mate ʼi he ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa. ʼE ʼui fēnei e tana faʼe ko Paula: “Neʼe ʼui e Michaelyn, ʼe mole ina tuʼaniaʼi te mate heʼe kua ina ʼiloʼi, ko te mate ʼe ko he meʼa faka temi pe ia. Neʼe ma palalau fualoa ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou ʼaē ʼe fakapapau mai e te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ka fakatuʼuake ʼi te mālama ʼaia. Neʼe tui mālohi ia Michaelyn kia Sehova ʼAtua pea mo te fakatuʼuake—neʼe mole he temi neʼe lotolotolua ai.” Ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake neʼe ina faka ʼāteaina te kiʼi taʼahine lototoʼa ʼaia ke ʼaua naʼa ina tuʼaniaʼi te mate.

6, 7 Ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼe ina faka ʼāteaina tatou mai te heʼe ʼamanaki fea? Koutou fakaʼaogaʼi he faʼifaʼitaki.

6 Neʼe lave feafeaʼi te moʼoni ki te ʼu mātuʼa ʼa Michaelyn? ʼE ʼui fēnei e tana tāmai ko Jeff, “ko te mate ʼo tamā kiʼi taʼahine neʼe ko te meʼa fakaloto mamahi ʼaupito ʼaē neʼe hoko kia māua. Kae ʼe ma falala ki te fakapapau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, pea ʼe ma fakaʼamu ki te temi ʼaē ka ma toe fāʼufua ai mo Michaelyn. ʼE ko he lakaga fakafiafia anai!”

7 Ei, ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼe ina faka ʼāteaina kita mai te heʼe ʼamanaki ʼaē ʼe tupu mai te mate ʼo he tahi neʼe kita ʼofa mamahi ai. ʼE mahino ia, ʼe mole he meʼa ʼe feala ke ina pulihi katoa te lotomamahi ʼaē ʼe tau mo kita mokā mate he tahi ʼe kita ʼofa mamahi ai. Kae ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼe ina fakafimālieʼi tokita putu pea ʼe maʼamaʼa ai tokita lotomamahi.

8, 9. Ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate ʼe ina faka ʼāteaina tatou mai te mataku fea?

8 Ko te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate, ʼe ina toe faka ʼāteaina foki tatou mai te mataku ʼaē ki te kau mate. ʼI tanatou ʼiloʼi te moʼoni ʼaia, ko te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe nātou mulimuli ki te ʼu talatisio ʼo ʼuhiga mo te kau mate, ʼe mole kei nātou tuʼaniaʼi te ʼu faitutuku, mo te ʼu fakakikite, mo te ʼu kiʼi meʼa ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo puipui ʼo kita, mo te ʼu kiʼi tamapua maka, pea ʼe mole kei nātou fai he ʼu mōlaga moʼo fakafimālieʼi tanatou ʼu kui ke ʼaua naʼa nātou fakamamahiʼi te hahaʼi maʼuʼuli. ʼE mahino ia, mai tona ʼuhiga ʼaē ko te kau mate “ ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa,” koia ʼe mole he ʼaoga ʼo te ʼu talatisio fuli ʼaia.—Tagata Tānaki 9:5.

9 Ko te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi, ʼe ina faka ʼāteaina tatou pea ʼe feala hatatou falala kiai. Kae ʼe toe lelei foki ke koutou vakaʼi mo te ʼamanaki taulekaleka ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu kia tatou.

[Talanoa ʼo te pasina 29]

Ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼe ina faka ʼāteaina koutou mai te mataku ʼaē ki te mate, mo te mataku ʼaē ki te kau mate, pea mo te heʼe ʼamanaki ʼaē ʼe tupu mai te mate ʼo he tahi neʼe koutou ʼofa mamahi ai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae