Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • bt kap. 7 p. 52-59
  • “Neʼe Ina Tala Age Ki Ai Te Logo Lelei ʼo ʼUhiga Mo Sesu”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Neʼe Ina Tala Age Ki Ai Te Logo Lelei ʼo ʼUhiga Mo Sesu”
  • Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “Ko Natou ʼAe Neʼe Mavetevete” (Gaue 8:4-8)
  • “Kolua Foaki Mai Kia Au Te Malohi ʼAia” (Gaue 8:9-25)
  • “ ʼE Ke Mahino Koa Ki Te Meʼa ʼAe ʼe Ke Lau?” (Gaue 8:26-40)
  • Ko Filipo—Te Evaselisita Fakamalotoloto
    Te Tule Leʼo—1999
  • ʼE Papitemaʼi e Filipo Te Etiopea Maʼu Tuʼulaga
    Te Tule Leʼo—1996
  • Tou Maʼu Te Manatu Faka Pionie
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2004
  • Kua Ke Iloʼi Koa?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2024)
Hoko Atu
Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
bt kap. 7 p. 52-59

KAPITE 7

“Neʼe Ina Tala Age Ki Ai Te Logo Lelei ʼo ʼUhiga Mo Sesu”

Ko Filipo, ko he faʼifaʼitakiʼaga ʼi te gaue faifakamafola

Gaue 8:4-40

1, 2. Kotea ʼae neʼe hoko ki te ʼu faiga ʼae ke fakagata te mafola ʼo te logo lelei ʼi te ʼuluaki sekulo?

NEʼE hoko te toe fakataga lahi ki te kau Kilisitiano, pea neʼe “gaohi koviʼi ʼaupito” e Saulo ia te kokelekasio, ko tona fakaʼuhiga ʼi te lea Fakakeleka neʼe fekai ʼosi te fakataga. (Gaue 8:3) Neʼe feholaki te kau tisipulo, pea ʼe hage ki ʼihi ʼae ʼe natou sisio ki te meʼa ʼae ʼe hoko, ʼe ʼamanaki ke pulihi ʼosi e Saulo te lotu Fakakilisitiano ʼae ʼe kamata mafola. Kae ʼe ʼi ai te meʼa fakapunamaʼuli neʼe hoko ʼi te mavetevete ʼa te kau Kilisitiano. Kotea ʼaia?

2 Ko natou ʼae neʼe mavetevete neʼe natou “tala te logo lelei ʼo te folafola” ʼi te ʼu fenua ʼae neʼe natou feholaki ki ai. (Gaue 8:4) ʼE fakapunamaʼuli ʼosi, koteʼuhi neʼe mole lava taʼofi e te fakataga te mafola ʼo te logo lelei, kae neʼe ina fakafaigafua. ʼI tanatou fakamavetevete te kau tisipulo, neʼe mole ʼamanaki te kau fakataga ʼe natou fakafealagia anai ke mafola te gaue faifakamafola ʼo te Puleʼaga ki te ʼu fenua mamaʼo. Ohage ko te meʼa ʼae ka tou vakaʼi, neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼi totatou temi.

“Ko Natou ʼAe Neʼe Mavetevete” (Gaue 8:4-8)

3. (1) Neʼe ko ai ia Filipo? (2) He koʼe neʼe mole faʼa lahi te faifakamafola ʼi Samalia? Kae kotea ʼae neʼe tala e Sesu ʼo ʼuhiga mo te telituale ʼaia?

3 Neʼe kau ia Filipoa ia “natou ʼae neʼe mavetevete.” (Gaue 8:4; vakaʼi te ʼa takai “Filipo, ‘Te Tagata Faifakamafola.’ ”) Neʼe alu ki Samalia, te kolo ʼae neʼe heʼeki lahi ai te faifakamafola, he neʼe ui e Sesu ki ʼana apositolo: “ ʼAua naʼa kotou hu ki he kolo Samalitana, kae kotou haga olo ki te ʼu ovi ʼae kua hehe ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele.” (Mat. 10:5, 6) Kae, neʼe iloʼi e Sesu ʼe katoa anai ki muli age te faifakamafola ʼi Samalia, he neʼe ina ui fenei ʼi muʼa ʼo tana hake ki selo: “ ʼE kotou liliu anai ko ʼaku fakamoʼoni ʼi Selusalemi, mo Sutea katoa pea mo Samalia, ʼo kaku ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”​—Gaue 1:8.

4. Neʼe tali feafeaʼi e te kau Samalitana te faifakamafola ʼa Filipo? Pea kotea ʼae neʼe tupu ai tanatou tali lelei?

4 Neʼe sio ia Filipo ko Samalia kua ‘matutuʼa pea kua ʼaoga ke tanaki.’ (Soa. 4:35) Neʼe fakalotofimalie te logo ʼaia ki te kau Samalitana, koteʼuhi neʼe mole felogoi te kau Sutea mo natou, pea neʼe meʼa noaʼi natou e te kau Sutea. Pea neʼe fakatokagaʼi e te kau Samalitana ʼe mole fakakehekeheʼi e te logo lelei te hahaʼi, ʼo kehe ʼosi ia mo te ʼu fakakaukau fefeka ʼa te kau Faliseo. Neʼe fakaha e Filipo ʼaki tana faifakamafola mo he loto katoa ki te kau Samalitana mo tana mole fakakehekeheʼi he tahi, ʼe mole hage ia ko te kau Faliseo ʼae ʼe natou meʼa noaʼi te kau Samalitana. Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te tokagaʼi fakalelei e te ‘hahaʼi Samalitana kaugamalie’ te ʼu meʼa ʼae neʼe ui e Filipo.​—Gaue 8:6.

5-7. Ko te ʼu fakamatala fea ʼe ha ai neʼe tokoni te fakamavetevete ʼo te kau Kilisitiano ki te mafola ʼo te logo lelei?

5 Ohage pe ko te ʼuluaki sekulo, ʼe mole lava fakagata e te fakataga ia te faifakamafola ʼa te kau kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei. Kua tuʼa fia te fakafealagia e te ʼu feʼaveʼaki fakamalohi ʼo he ʼu Kilisitiano ʼi he potu ki he tahi potu, pe ki he pilisoni peʼe ki he tahi potu fenua kehe, ke kaku te logo ʼo te Puleʼaga ki te ʼu hahaʼi ʼo te koga meʼa foʼou ʼaia. Ohage la, ʼi te Lua Tau Fakamalamanei, neʼe feala ai ke fai e he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova he fakamoʼoni iloa ʼi te ʼu nofoʼaga fakamamahi ʼa te kau Nasi. ʼE fakamatala fenei e he tagata Sutea neʼe felaveʼi mo natou: “ ʼI taku sio ʼae ki te lototoʼa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe pilisoni, neʼe au iloʼi papau ai ʼe fakatafito tanatou tui ki te Folafola, ʼo au liliu ai mo au ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova.”

6 ʼI ʼihi aluʼaga, neʼe fai he fakamoʼoni ki te kau fakataga pea natou tali te moʼoni. Ohage la, ko te Fakamoʼoni ʼe higoa ko Franz Desch neʼe ʼave ki te nofoʼaga fakamamahi ko Gusen ʼi Autriche. Neʼe felaveʼi ai mo te ofisie SS neʼe ina tali ke ina ako te Tohi-Tapu mo ia. Hili kiai ni taʼu, fakakaukauʼi age muʼa te fiafia ʼo te ʼu tagata ʼi tanā toe felaveʼi ʼi te fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kua nā liliu toko lua ko te ʼu tagata faifakamafola ʼo te logo lelei.

7 ʼE tau hoko he ʼu aluʼaga feia ka feholaki te kau Kilisitiano ki he tahi fenua ʼuhi ko te fakataga. Ohage la, ʼi te ʼu taʼu 1970, neʼe feholaki te kau Fakamoʼoni ʼo Malawi ki Mozambique, ʼo natou fai ai te toe fakamoʼoni lahi. Logo la te toe malaga ʼo te fakafeagai ʼi te fenua ʼaia, kae neʼe hoko atu pe te faifakamafola. ʼE fakamatala fenei e Francisco Coana: “Neʼe tuʼa lahi te puke ʼo ʼihi ia matou ʼuhi ko tamatou faifakamafola. Kae, ʼi tamatou sio ʼae ki te tali leleiʼi e he hahaʼi kaugamalie te logo ʼo te Puleʼaga, neʼe matou iloʼi papau ai ʼe tokoni te ʼAtua kia matou, ohage pe ko tana tokoni ʼae ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sekulo.”

8. ʼE fakafealagia feafeaʼi e te tau pea mo te mole maʼu he gaue ke hahaʼi age ia natou ʼe natou tali te logo lelei?

8 ʼE mahino ia, neʼe mole mafola te lotu Kilisitiano ʼi te ʼu telituale matapule ʼuhi pe ko te fakataga. ʼI te ʼu taʼu ʼaeni kua hili, neʼe feholaki te hahaʼi kaugamalie mai ʼonatou fenua ʼuhi ko te tau peʼe ko te mole maʼu he gaue. Neʼe feala ai kia natou ke natou tali te logo lelei pea ke natou ako te Tohi-Tapu ʼi tonatou fenua foʼou. Neʼe maʼua ai leva ke fakahoko te faifakamafola ʼi te ʼu lea matapule ʼaia. ʼE ke faiga koa ke ke faifakamafola ki te hahaʼi “mai te ʼu puleʼaga fuli, mo te ʼu telepi fuli, mo te ʼu lanu fuli pea mo te ʼu lea fuli” ʼae ʼi tou telituale?​—Fkha. 7:9.

“Kolua Foaki Mai Kia Au Te Malohi ʼAia” (Gaue 8:9-25)

ʼE fakaovi te tagata meʼa fakamanamana ko Simone ki he apositolo mo he kiʼi kato falā. ʼE hili e te apositolo ʼona nima ki te ʼu fugaʼuma ʼa he kilisitiano. ʼI muli, ko te tahi Kilisitiano ʼe ina fakamalolo he kiʼi taʼahine ʼe maʼimoa, pea ʼe fiafia ia natou ʼae ʼe mamata.

“ ʼI te sio ʼa Simone ki te foaki ʼo te laumalie moka hili e te ʼu apositolo ʼonā nima ki te hahaʼi, neʼe ina fia foaki age kia naua he paʼaga.”​—Gaue 8:18

9. Ko ai ia Simone? Pea kotea ʼae neʼe tupu ai tana fia logo kia Filipo?

9 Neʼe lahi te ʼu milakulo neʼe fakahoko e Filipo ʼi Samalia. Neʼe ina fakamalolo te ʼu hahaʼi maʼimoa pea mo kapu te ʼu laumalie kovi. (Gaue 8:6-8) Neʼe malave ʼaupito te ʼu fealagia ʼaia ʼa Filipo ki te tagata ko Simone. Ko he tagata gaohi meʼa fakamanamana neʼe ʼofainaʼi e te hahaʼi pea neʼe ui ʼo ʼuhiga mo ia: “ ʼE maʼu e te tagata ʼaeni te malohi lahi mai te ʼAtua.” Neʼe liliu leva ia Simone ko he tagata tui ʼi tana sio mata ʼae ki te gaue ʼo te malohi moʼoni ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu milakulo neʼe fakahoko e Filipo. (Gaue 8:9-13) Kae kotea koa ʼae neʼe tupu ai tana fia liliu ʼo Kilisitiano?

10. (1) Kotea ʼae neʼe fai e Petelo mo Soane ʼi Samalia? (2) Kotea ʼae neʼe fai e Simone ʼi tana sio ʼae ki te maʼu e te kau tisipulo foʼou te laumalie maʼoniʼoni ʼi te hili e Petelo mo Soane ʼo ʼonā nima kia natou?

10 Neʼe fekauʼi e te kau apositolo ia Petelo mo Soane ki Samalia ʼi tanatou logo ʼae kua mafola ai te lotu Kilisitiano. (Vakaʼi te ʼa taki “ ʼE Fakaʼaoga e Petelo Te ʼu ‘Kalavi ʼo Te Puleʼaga.’ ”) ʼI tanā tau atu, neʼe hili e te ʼu apositolo ʼonā ʼu nima ki te kau tisipulo foʼou, ʼo natou maʼu ai te laumalie maʼoniʼoni.b ʼI te sio ʼa Simone ki te meʼa ʼae neʼe hoko, neʼe ina kole ai kia naua: “Kolua foaki mai kia au te malohi ʼaia, ke feala ke maʼu ia te laumalie maʼoniʼoni ia ia ʼae ʼe au hili anai ki ai ʼoku nima.” Neʼe ina toe foaki age mo te paʼaga, he ʼe ʼi tana manatu, neʼe feala hana totogi te pilivilesio taputapu ʼaia.​—Gaue 8:14-19.

11. Kotea te tali fakahagatonu neʼe fai e Petelo ia Simone? Pea kotea te tali ʼa Simone?

11 Neʼe tali fakahagatonu fenei e Petelo kia Simone: “Ke puli tau paʼaga mo koe, koteʼuhi neʼe ke manatu ʼe feala ke ke maʼu ʼaki te paʼaga ia te meʼa ʼofa ʼae ʼe foaki noa e te ʼAtua. ʼE mole ke kau koe ki te faʼahi ʼaeni, koteʼuhi ʼe mole moʼoni tou loto ia muʼa ʼo te ʼAtua.” Pea neʼe ina ʼekenaki ia Simone ke fakahemala pea ke kole fakamolemole ki te ʼAtua: “Ke ke kole mamahi ke fakamolemole e Sehova, ia te fakatuʼutuʼu kovi ʼo tou loto, mo kapau ʼe feala.” ʼE mahino ia, ko Simone neʼe mole ko he tagata agakovi, neʼe ina fia fai te meʼa ʼae ʼe lelei, kae neʼe faihala. Koia, neʼe kole mamahi fenei ai ki te ʼu apositolo: “Kolua hufaki au e koulua totonu kia Sehova, ke ʼaua naʼa hoko mai kia au he meʼa ʼi te ʼu meʼa ʼae kua kolua palalau ki ai.”​—Gaue 8:20-24.

12. Kotea ia te “simonie”? Pea neʼe ko he hele feafeaʼi ki te ʼu lotu ʼae ʼe natou ui ʼe natou Kilisitiano?

12 Ko te fakatonutonuʼi ʼo Simone e Petelo ʼe ko he fakatokaga ki te kau Kilisitiano ʼo te temi nei. ʼE mole feala ke tou totogi peʼe tou fakatau he tuʼulaga ʼi te kokelekasio. Tahi ʼae, ko te kupu Fakafalani “simonie” ʼae ʼe fakaʼuhiga ki he totogi peʼe ko he fakatau ʼo he ʼu tuʼulaga, tafito ʼi te faʼahi fakalotu, ʼe haʼu mai te higoa ʼo te tagata ʼaia neʼe loto ke ina totogi te ʼu apositolo. Neʼe tuʼa lahi te fai ʼo te aga ʼaia ʼi te hisitolia ʼo te ʼu lotu ʼae ʼe natou ui ʼe natou Kilisitiano. Ohage la, ʼe ui ʼi te tohi Encyclopædia Britannica (1878): “Ko te ʼu Tuʼi Tapu ʼae neʼe fakanofo neʼe natou totogi paʼaga te tuʼulaga ʼaia. Tokolahi ia natou neʼe mole ufiufi ʼi tona fai, pea mole natou faiga pe la ke fai fakafufu.”

13. Ko te ʼu agaaga fea ʼo te simonie ʼae ʼe tonu ke tekeʼi e te kau Kilisitiano?

13 ʼE tonu ke fakamamaʼo te kau Kilisitiano mai te agahala ʼae ko te simonie. Ohage la, ʼe mole natou faiga anai ke natou fai he ʼu meʼa ʼofa peʼe ko he ʼu fakavikiviki kia natou ʼae ʼe feala ke natou maʼu mai ai he ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio. Pea ko natou ʼae ʼe feala ke natou foaki he ʼu pilivilesio ʼe mole tonu anai ke natou fakapalatahi ʼo natou fakamaʼuhiga ia natou ʼae maʼu koloa. Koteʼuhi ʼi te aluʼaga ʼaia ʼe lua ʼe ko te simonie. ʼEi, ʼe tonu ke hage te kau Kilisitiano ko ʼae ʼe ‘veliveli,’ ʼo natou tuku ke foaki e te laumalie ʼo Sehova te ʼu pilivilesio gaue. (Luka 9:48) ʼE mole feala ke kau ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua he tahi ʼe faiga ke ‘fakakololiaʼi pe ia ia.’​—Taag. 25:27.

ʼE FAKAʼAOGA E PETELO TE ʼU “KALAVI ʼO TE PULE’AGA”

Kotea neʼe fia ui e Sesu ʼi tana fakapapau ʼae kia Petelo: “ ʼE au foaki atu anai te ʼu kalavi ʼo te Puleʼaga ʼo selo”? (Mat. 16:19) ʼI tana palalau ʼae ki te “ ʼu kalavi,” neʼe ina fakaha ai ʼe avahi peʼe fakafealagia anai e Petelo ke maʼu e he ʼu kutuga kehekehe ia te ʼatamai malama pea mo he ʼu fealagia ki te hu ʼae ki te Puleʼaga Fakamesia. Ko te temi fea ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ai e Petelo te ʼu kalavi ʼaia?

  • Neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼuluaki kalavi ʼi te Penikosite 33 H.T.S, ʼi tana ʼekenaki ʼae te kau Sutea mo te kau poloselite ke natou fakahemala pea ke natou papitema. Neʼe fai ki ai te teitei toko 3 000 hahaʼi pea natou maʼu te fealagia ʼae ke natou hau ʼi te Puleʼaga.​—Gaue 2:1-41.

  • Neʼe fakaʼaogaʼi te lua kalavi hili pe te mate ʼa Setefano. ʼI te temi leva ʼaia, neʼe hili e Petelo mo Soane ʼonā nima ki te kau Samalitana neʼe foʼofoʼou papitema, pea neʼe maʼu e te ʼu tisipulo foʼou ʼaia te laumalie maʼoniʼoni.​—Gaue 8:14-17.

  • Neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo te tolu kalavi ʼi te 36 H.T.S., te taʼu ʼae neʼe fakafealagia leva ki te hahaʼi ʼe mole Sutea ke natou maʼu tofiʼa ʼi te lagi. Neʼe hoko ʼi te temi ʼae neʼe ina tala te logo lelei kia Kolonelio, te ʼuluaki tagata ʼe mole Sutea neʼe mole silikosisio neʼe liliu ko he tisipulo ʼa Kilisito.​—Gaue 10:1-48.

“ ʼE Ke Mahino Koa Ki Te Meʼa ʼAe ʼe Ke Lau?” (Gaue 8:26-40)

14, 15. (1) Ko ai ia te ‘enuke Etiopea’? Pea neʼe felaveʼi feafeaʼi ia Filipo mo ia? (2) Neʼe tali feafeaʼi e te tagata Etiopea te logo ʼa Filipo? Pea he koʼe ʼe mole feala ke ui neʼe hoʼi tupu feia pe tana fia papitema? (Vakaʼi te kiʼi nota.)

14 Neʼe fekauʼi e te ʼaselo ʼa Sehova ia Filipo ke alu ʼi te ala ʼae ʼe alu mai Selusalemi ki Kasa. Neʼe lagi ʼeke e Filipo pe koʼe neʼe tonu ke alu ki ai. Kae neʼe mahino leva ʼi tana fetaulaki ʼae mo te enuke Etiopea ʼe ina lolotoga “lau leʼo lahi ia te tohi ʼa te polofeta ko Esaia.” (Vakaʼi te ʼa takai “ ʼE Fakaʼuhiga Kitea Ia Te Kupu ‘Enuke’?”) Neʼe uga Filipo e te laumalie maʼoniʼoni ʼo Sehova ke fakaovi ki te saliote ʼa te tagata. Neʼe fehuʼi leva e Filipo ki te tagata mo lele ia tafa ʼo te saliote: “ ʼE ke mahino koa ki te meʼa ʼae ʼe ke lau?” Neʼe tali e te tagata Etiopea: “Ke au mahino feafeaʼi la mo kapau ʼe mole he tahi ʼe ina akoʼi au?”​—Gaue 8:26-31.

15 Pea fakaheka leva e te enuke ia Filipo ki te saliote. Fakakaukauʼi age muʼa tanā faipalalau ʼaia. Neʼe heʼeki iloʼi pe ko ai te “ovi,” te “tagata kaugana,” ʼae ʼi te lea fakapolofeta ʼo Esaia. (Esa. 53:1-12) ʼI tanā olo ʼaia, neʼe fakamahino e Filipo ki te enuke, neʼe hoko te lea fakapolofeta ʼaia ia Sesu Kilisito. Ohage pe ko natou ʼae neʼe papitemaʼi ʼi te Penikosite 33 H.T.S., neʼe mahino atu aipe te tagata Etiopea, he ʼe ko te poloselite, ki te meʼa ʼae neʼe tonu ke ina fai. Neʼe ina ui ai: “Koʼeni he vai, kotea ʼae ʼe ina taʼofi toku papitemaʼi?” Pea neʼe papitemaʼi atu aipe e Filipo.c (Vakaʼi te ʼa takai “Te Papitema ʼi He ‘Nofogā Vai.’ ”) Hili ʼaia, pea taki leva e te laumalie ʼo Sehova ia Filipo ki tana tahi gaue ʼi Asoti, ʼo hoko atu ai tana fakamafola te logo lelei.​—Gaue 8:32-40.

ʼE FAKAʼUHIGA KITEA IA TE KUPU “ENUKE”?

Ko te kupu Fakakeleka eunoukhos, ʼae ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “enuke,” ʼe fakaʼuhiga ki he tagata kua toʼo ia ia tona ʼu fealagia fakasino ʼae ke maʼu fanau, peʼe ko he tahi ʼe maʼu tuʼulaga ʼi he nofoʼaga ʼo he hau. ʼI te agamahani, ko natou ʼae ʼe natou taupau mo leʼo he nofoʼaga ʼo te ʼu ʼohoana fafine ʼo he hau, ʼe sele ia natou, kae mole fakamaʼua te meʼa ʼaia ki ʼihi atu tagata faifekau ʼa te hau. Ohage la ko te tagata ʼae ʼe tokaga ki te vino ʼa te hau, peʼe ko ia ʼae ʼe taupau ki te ʼu koloa. Ko te enuke Etiopea ʼae neʼe papitemaʼi e Filipo, neʼe taupau ki te ʼu koloa ʼo te hau. ʼE feala pe ke ui neʼe ko he minisi ʼo te paʼaga.

Neʼe hoki haʼu pe te tagata Etiopea ʼaia mai Selusalemi ʼi tana alu ʼo atolasio ai kia Sehova, he ʼe ko te poloselite, ʼe ko he tahi neʼe tafoki ki te tauhi ʼae kia Sehova kae mole ko he Sutea. (Gaue 8:27) Koia ʼe mole feala ai ke tou manatu neʼe sele ia ia, he ʼe tapuʼi e te Lao ʼae neʼe tuku kia Moisese te fakahu ʼo he tagata neʼe sele ki te kokelekasio ʼo Iselaele.​—Tet. 23:1.

TE PAPITEMA ʼI HE “NOFOGĀ VAI”

ʼE feafeaʼi te fai ʼo te papitema Fakakilisitiano? ʼE manatu ʼihi ʼe feʼauga pe te liligi peʼe tutu he moʼi vai ki te ʼulu ʼo he tahi. Kae ko te enuke Etiopea neʼe papitemaʼi ʼi te “nofogā vai.” ʼE ui ʼi te fakamatala: “Neʼe hifo leva ia Filipo mo te enuke ki te vai.” (Gaue 8:36, 38) Ka na neʼe feʼauga pe la te liligi peʼe ko he tutu ʼo tona ʼulu ʼaki he kiʼi moʼi vai, ka na ʼaua la neʼe mole he ʼaoga ke fakatuʼu e te enuke tana saliote ʼi he nofogā vai. Neʼe feʼauga pe mo he kiʼi moʼi vai mai tana ʼaiʼaga vai. ʼE mahino ia neʼe ʼi ai hana ʼaiʼaga vai, he neʼe fagona ʼi ‘te ala ʼo te toafa.’​—Gaue 8:26.

ʼI tona tohi ʼi te tikisionalio ʼo te Fakakeleka, ʼe fakaʼuhiga te kupu baptizô, ʼae ʼe haʼu mai ai tatatou kupu “papitemaʼi,” ki te “uku, peʼe fakauku.” (Dictionnaire grec-français, V. Magnin, M. Lacroix) Ko te ʼu talanoa ʼae ʼe fai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te papitema, ʼe alu tahi mo te fakaʼuhiga ʼaia. ʼE fakamatala ia Soane 3:23, ‘neʼe faipapitema ia Soane ʼi Enoni ʼe ovi ki Salimi, koteʼuhi neʼe loloto ai te vai.’ ʼE toe feia pe mo te fakamatala ʼae ki te papitema ʼo Sesu. ʼE ui fenei: “ ʼI te temi pe ʼae neʼe hake ake ai [ia Sesu] mai te vai, neʼe sio ia ki te ava ʼo te lagi.” (Mko. 1:9, 10) Koia la ʼae ʼe papitemaʼi ai te kau Kilisitiano moʼoni, ohage pe ko tona fai ʼi te temi ʼaia, ʼo fakauku katoa ʼi te vai.

16, 17. ʼE tokoni feafeaʼi te kau ʼaselo ki te faifakamafola ia ʼaho nei?

16 ʼE maʼu e te kau Kilisitiano ʼo te temi nei, te pilivilesio ʼae ko te kau ki he gaue ʼe tatau mo ʼae neʼe fai e Filipo. ʼE feala ke natou vaevae te logo ʼo te Puleʼaga mo te hahaʼi ʼae ʼe fetaulaki mo natou, ohage la moka faifolau. Ka natou maʼu he tahi ʼi te minisitelio ʼe fia logo ki te moʼoni, ʼe natou iloʼi ʼe mole ʼuhi pe ko ʼanatou faiga. ʼE fakaha lelei mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko te kau ʼaselo ʼae ʼe natou takitaki te gaue faifakamafola ke kaku te logo “ki te ʼu puleʼaga fuli, mo te ʼu telepi fuli, mo te ʼu lea fuli, pea mo te hahaʼi fuli.” (Fkha. 14:6) Neʼe tala fakatomuʼa e Sesu ʼe ko te kau ʼaselo ʼae ka natou takitaki te faifakamafola. Neʼe ina fakamahino ʼi tana lea fakatata ʼae ki te fulumeto pea mo te vao kovi, ko te taʼukai ʼe ko te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa, pea “ko te ʼu tagata tanaki taʼukai ʼe ko te kau ʼaselo.” ʼE natou “taʼaki anai mai tona Puleʼaga ia meʼa fuli ʼae ʼe fakatupu higa pea mo te hahaʼi ʼae ʼe natou maumauʼi te lao.” (Mat. 13:37-41) ʼI te temi pe ʼaia, ʼe natou fakatahiʼi anai ia natou ʼae ka hau ʼi te Puleʼaga ʼi selo, pea ki muli age ia “he toe hahaʼi tokolahi” ʼo “ ʼihi atu ovi” ʼae ʼe fia taki mai e Sehova ki tana kautahi.​—Fkha. 7:9; Soa. 6:44, 65; 10:16.

17 Ka tou palalau mo he tahi ʼi te faifakamafola pea ina ui mai neʼe faikole ʼo kole te tokoni ʼa te ʼAtua, pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe lolotoga hoko te lea fakatata ʼaia. Ohage la, ʼi te tahi ʼaho, neʼe kauga olo te foʼi toko lua mo te kiʼi tamasiʼi ʼo faifakamafola. Pea meʼa ke ʼosi tanatou faifakamafola, kae koʼeni te kiʼi tamasiʼi ʼe fia alu ʼo tukituki te matapa ʼo te fale ʼae ʼe hoa mai. Pea alu tokotahi ʼo tukituki te matapa. ʼO avahi mai ko te fafine kei finemui, pea olo atu ki ai te toko lua ke natou palalau. Neʼe nā punamaʼuli ʼosi ʼi te fakaha age e te fafine neʼe hoki ʼosi atu pe tana faikole ke taki mai e te ʼAtua he tahi moʼo tokoni kia ia ke mahino ki te Tohi-Tapu. Pea kamata atu aipe te ako Tohi-Tapu.

Ko he taumatuʼa ʼi te faifakamafola ʼe nā fisifisi te matapa ʼo he fafine ʼe lolotoga faikole.

“Fakalelei siʼou loto ʼAtua, tokoni mai kia au, logo la taku mole iloʼi ia koe”

18. He koʼe ʼe tonu ke tou fakamaʼuhigaʼi tuʼumaʼu totatou minisitelio?

18 ʼI tau kau ʼi te kokelekasio Fakakilisitiano, ʼe ke maʼu te pilivilesio ʼae ko te gaue fakatahi mo te kau ʼaselo ʼi te gaue faifakamafola, ʼae ʼe kakusia ia ʼaho nei ki he hahaʼi ʼe kaugamalie age. ʼE tonu ke ke fakamaʼuhigaʼi tuʼumaʼu tau pilivilesio ʼaia. ʼAki tau faʼa kataki tuʼumaʼu, ʼe ke logoʼi anai he fiafia lahi ʼi tau hoko atu te fakamafola ʼo “te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu.”​—Gaue 8:35.

FILIPO “TE TAGATA FAIFAKAMAFOLA”

ʼI te mavetevete ʼo te kau tisipulo ʼa Kilisito ʼuhi ko te fakataga, neʼe alu ia Filipo ki Samalia. ʼE hage neʼe gaue mo te kolesi pule, koteʼuhi “ ʼi te logo ʼa te kau apositolo ʼae ʼi Selusalemi ki te kua tali e te kau Samalitana ia te folafola ʼa te ʼAtua, neʼe natou fekauʼi kia natou ia Petelo mo Soane.” Neʼe feala ai ke maʼu e te kau tisipulo foʼou ʼo te fenua ʼaia ia te meʼa ʼofa ʼae ʼe mole totogi, te laumalie maʼoniʼoni.​—Gaue 8:14-17.

ʼE heka ia Filipo ʼi he saliote mo te enuke Etiopea.

ʼI te hili ʼo te ʼu aluʼaga ʼae ia Gaue kapite 8, neʼe toe talanoa tuʼa tahi pe te Tohi-Tapu kia Filipo. ʼE ko te hili ʼaia ʼo taʼu ʼe 20 ki tana ʼuluaki faifakamafola, kae tau atu ki Tolemaise ia Paulo mo ʼona kau fagona, ko tanatou liliu ʼaia ki Selusalemi ʼi te fakaʼosi ʼo te tolu folau fakamisionea ʼa te apositolo. ʼE fakamatala fenei e Luka: “ ʼI te ʼaho ake, neʼe matou mavae ʼo olo ki Sesalea. Neʼe matou hu ki te ʼapi ʼo Filipo, te Tagata Faifakamafola. Pea neʼe kau ʼi te ʼu tagata ʼe toko fitu neʼe fakaʼapaʼapaʼi, ʼo matou nonofo mo ia. Neʼe maʼu e te tagata ʼaia ʼona ʼofafine ʼe toko fa neʼe mole ʼohoana pea neʼe natou faifakakikite.”​—Gaue 21:8, 9.

ʼE hage mai, neʼe nofo ia Filipo ʼi te telituale ʼae ʼe faifakamafola ai pea mo maʼu ai tona kiʼi famili. Neʼe mole toʼo noa e Luka “te Tagata Faifakamafola” ʼo Filipo, koteʼuhi ʼe fakahigoa feia ʼi te Tohi-Tapu ia natou ʼae ʼe mavae ʼi ʼonatou ʼapi ʼo olo ʼo fakamafola te logo lelei ʼi he ʼu telituale ʼe heʼeki gaueʼi. ʼE ha lelei mai ai neʼe kei taupau e Filipo tana faʼafai ʼae ʼi te minisitelio. Pea kapau ʼe faifakakikite ʼona ʼofafine ʼe toko fa, ko tona fakaʼuhiga neʼe ina akoʼi age te ʼofa pea mo te tauhi kia Sehova.

a ʼE mole ko te apositolo ko Filipo. Kae, ʼe ko te Filipo ʼae ʼe talanoa ki ai te Kapite 5 ʼo te tohi ʼaeni, ʼae neʼe kau ʼi te ‘ ʼu tagata ʼe toko fitu ʼae neʼe fakaʼapaʼapaʼi’ neʼe filifili ke natou tufa te meʼa kai ki te kau vitua ʼe palalau Fakakeleka pea mo ʼae ʼe palalau Fakahepeleo ʼo Selusalemi.​—Gaue 6:1-6.

b ʼE hage mai ʼi te temi ʼaia, neʼe maʼu e te kau tisipulo foʼou te laumalie maʼoniʼoni ʼi tonatou papitema. ʼO natou maʼu ai te ʼamanaki ʼae ke natou hau mo pelepitelo ʼi selo mo Sesu. (2 Ko. 1:21, 22; Fkha. 5:9, 10; 20:6) Kae, ʼi te aluʼaga leva ʼaeni, neʼe mole maʼu e te kau tisipulo foʼou te laumalie maʼoniʼoni pea mo te ʼu fealagia fakamilakulo ʼi tonatou papitema. Kae neʼe hoki natou ma’u ʼi te temi ʼae neʼe hili ai e Petelo mo Soane ʼonā nima kia natou.

c Neʼe mole hoʼi tupu feia atu aipe te fia papitema ʼa te tagata Etiopea. Neʼe kua ina maʼu pe he mahino ki te Tohi-Tapu, ohage la ko te ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia, koteʼuhi ʼe ko te poloselite. Koia, ʼi tana ʼosi mahino ki te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, neʼe feala leva ke papitemaʼi atu aipe.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae