ʼE Leleiʼia Koa e Te ʼAtua Te ʼu Fakamālōlō Faka Milakulo?
“NEʼE mātou mamata ki te ʼu meʼa faikehe ʼi te ʼaho nei!” ʼIo, ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe mamata neʼe nātou puna’maʼuli. Ko te tagata neʼe palalisia kovi neʼe fakamālōlō ʼi ʼonatou muʼa. Ko te tagata ʼaē neʼe ina fakamālōlō neʼe ina ʼui age ki ai: “Tuʼu ake, fua tou palepale pea ke ʼalu ki tou ʼapi.” Pea tuʼu ake aipe ia te tagata ʼo fai ki te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age! Ko te tagata neʼe mole kei palalisia ia. ʼE mahino mai ai leva kia tatou te tupuʼaga ʼo te “faka kolōliaʼi ʼo te Atua” ʼe nātou ʼaē neʼe mamata ki te meʼa aia! (Luka 5:18-26.) Ko te fakamālōlō, ʼaē neʼe fai e Sesu kua hili ki ai taʼu e 2 000, ʼe hā lelei mai ia neʼe tali e te ʼAtua.
Kae feafeaʼi ia ʼaho nei? Ko nātou ʼaē ʼe mole kei lavaʼi e te ʼu tōketā tona faitoʼo, ʼe kei feala ape koa hanatou ʼamanaki ki he ʼu fakamālōlō faka milakulo? Ko Sesu neʼe ina fai te ʼu fakamālōlō faka milakulo. Ko te ʼu hahaʼi faifaitoʼo ia ʼaho nei ʼe nātou lau ʼe nātou faʼifaʼitaki kia te ia. Kae tonu koa ke tou tali feafeaʼi tanatou tala aia?
Ko te ʼu fakamālōlō faka milakulo ʼe faka ʼuhiga fēnei “ko he faʼahiga faifaitoʼo ki te ʼu mahaki ʼaki te faikole pea mo te tui ki te ʼAtua”. Ko te Encyclopédie britannique ʼe ina tala fēnei: “Ko te hisitolia ʼo te ʼu fakamālōlō faka milakulo ʼi te lotu faka kilisitiano neʼe kamata ʼaki te ʼu minisitelio ʼiloa ʼo Sesu pea mo tana kau ʼapositolo.” ʼIo, ko Sesu neʼe ina fai te ʼu fakamālōlō makehe age ia. Kae ko te ʼu hahaʼi faifaitoʼo ia ʼaho nei ʼe nātou fai koa he ʼu milakulo ohage ko ia?
Te tui — ʼe fakamaʼua koa?
Ko te tala ʼa te Dictionnaire biblique de Black (fakapilitānia), ko Sesu neʼe ina “ ʼui ko [te tui] ʼe fakamaʼua ki tana ʼu fakamālōlō faka milakulo”. Ko he moʼoni koa? Ko Sesu neʼe ina fakamaʼua koa te tui ki he tahi ʼe mahaki ia muʼa o tana haga ʼo fakamālōlō? Kailoa ia. Ko ʼaē ʼe ina fai te fakamālōlō ʼaē ʼe tonu ia ke ina maʼu te tui ka mole ko he maʼua ia ki te hahaʼi mahahaki. ʼI te tahi ʼaho ko te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe mole nātou lavaʼi te fakamālōlō ʼo te tama neʼe mahaki moa. Ko Sesu neʼe ina fakamālōlō te tama ʼaia pea ʼosi ʼaia pea ina fakamahino ki ʼana tisipulo te tupuʼaga ʼo tanatou mole lavaʼi te fakamālōlō ʼo te tama. “Neʼe ina ʼui fēnei kia nātou: ‘ ʼUhi ko te veliveli ʼo takotou tui’.” — Mateo 17:14-20.
Ohage ko tana fakahā mai ia Mateo 8:16, 17, ko Sesu “neʼe ina faitoʼo te ʼu hahaʼi fuli neʼe kua kovi tanatou mahaki”. ʼE moʼoni, ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe nātou maʼu te faʼahiga tui kia Sesu koia neʼe nātou fakaōviōvi kia te ia (Mateo 8:13; 9:22, 29). Neʼe tokolahi ia nātou neʼe nātou ʼomai ʼo kole kia te ia ʼi muʼa ʼo tana fakamālōlō ia nātou. Ka, neʼe mole ʼi ai he ʼaoga ke nātou fakahā tanatou tui ke hoko ai he milakulo. ʼI te tahi ʼaho ko Sesu neʼe ina fakamālōlō te tagata ʼe maimoa ʼona vaʼe mole ina ʼiloʼi pe la pe ko ai ia Sesu (Soane 5:5-9, 13). ʼI te afiafi ʼaē neʼe puke ai, ko Sesu neʼe ina ai faka milakulo te taliga ʼo te tagata kaugana ʼo te pelepitelo lahi, ʼaia ʼe kau ʼi te fili ʼo Sesu ʼaē neʼe ʼomai ʼo puke ia ia (Luka 22:50, 51). Pea ʼi ʼihi lakaga, ko Sesu neʼe ina fakatuʼu te ʼu mate. — Luka 8:54, 55; Soane 11:43, 44.
Neʼe feafeaʼi te lavaʼi e Sesu te fai ʼo te ʼu taʼi milakulo ʼaia? ʼUhi he neʼe falala ia ki te laumālie maʼoniʼoni, te mālohi gāue ʼo te ʼAtua. ʼE ko te laumālie ʼaia ʼe ina fai te ʼu milakulo, ka mole ko te tui ʼa ia ʼaē ʼe mahaki. Kapau ʼe tou lau te ʼu fakamatala ʼi te ʼu evaselio, pea ʼe tou fakatokagaʼi anai ko te ʼu fakamālōlō ʼaē neʼe fai e Sesu neʼe mole ina fai ʼaki ai he ʼu toʼotoʼoga lalahi. Neʼe mole ina fai ke hā ia ia pea neʼe mole faiga ia ki te loto ʼo te hahaʼi. Pea tahi foki, neʼe fakamālōlō e Sesu te ʼu faʼahiga mahaki kehekehe. Neʼe ina lavaʼi tuʼumaʼu aipe te fakamālōlō ʼo te hahaʼi, pea neʼe mole heʼeki ina faka ʼui he paʼaga. — Mateo 15:30, 31.
Ko te ʼu fakamālōlō ʼi te temi nei ʼe tatau koa mo ʼaē ʼa Sesu?
Ko te mahaki ʼe ko he meʼa kovi ia, pea ka hoko mai pea ʼe tou faiga aipe ke tou kumi he fīmālie. Kae feafeaʼi koa, mo kapau ʼe tou nonofo ʼi he koga meʼa “ ʼe gaohi ai te hahaʼi, kae tāfito pe ia nātou ʼaē ʼe mole lahi hanatou paʼaga e te ʼu tōketā ohage ko he ʼu meʼa noa ka mole hage ia he ʼu tagata”? Ko te meʼa ʼaia neʼe fakatokagaʼi e te tōketā ʼi te fenua ʼi Amelika latina. Kae feafeaʼi la mo kapau ʼe tou nonofo ʼi he koga meʼa pe, ohage ko te fenua ʼaia, ‘ko te toko 40 ki te 100 pe ʼi te kau tōketā ʼe nātou maʼu te poto feʼauga moʼo fai ʼo tanatou gāue’?
Mole he puna’maʼuli ki te tokolahi ʼo te hahaʼi mahahaki, ka mole kei ʼi ai honatou holaʼaga, kua nātou manatu ʼe lagi lelei age ke nātou faigaʼi ke mālōlō faka milakulo ia nātou. Kae ko te ʼu fakamālōlō ʼaē ʼe lau e te kau faifaitoʼo ʼe nātou fai kua lahi tona ʼu talanoa. Ohage la ko te meʼa ʼaenī neʼe hoko, ko toko 70 000 hahaʼi neʼe kau ki te fakatahi ʼi São Paulo, ʼi Pelesile, ʼaia neʼe haga ai te tagata faifaitoʼo e lua ʼo ‘malamalakiʼi te ʼu matasioʼata ʼe lauʼi teau tona lahi neʼe lī kia nāua e te hahaʼi, ʼona fakapapau age ki te hahaʼi ʼaia ʼe toe sisio lelei anai ia nātou’. Ko te tagata faifaitoʼo ia nāua neʼe ina tala fakahagatonu ʼi tonā faka fehuʼi : “ ʼE mole feala haku ʼui atu ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe mātou fai kole maʼa nātou ʼe lelei fuli anai. ʼE fakalogo pe ia ki tanatou tui. Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe tui, pea ʼe lelei anai ia.” Neʼe ina ʼui kapau ʼe mole lelei he mahaki he neʼe mole feʼauga tana tui. Kae, tou manatuʼi, ohage ko totatou vakaʼi ʼi muʼa atu, ko Sesu neʼe ina tukuga koviʼi te mole lelei ʼaē ʼo he mahaki ki te mole feʼauga ʼaē ʼo te tui ʼo ia ʼaē ʼe ina fai te fakamālōlō!
Ko te tahi tagata faifaitoʼo neʼe ina fakapapau ʼe ina fakamālōlō anai te kōseā mo te palalisia. Koteā te meʼa neʼe hoko? Ohage ko te fakamatala e te nusipepa ʼaē ko Veja, “ko te fakapapau ʼaia neʼe mole hoko”. Kae tou vakaʼi muʼa te meʼa neʼe fai e te tagata faifaitoʼo: “Neʼe teitei lolotoga hola e lua, ko te tagata faifaitoʼo neʼe ina fakagaoʼi te hahaʼi ʼaki te ʼu akonaki, te ʼu faikole, te ʼu kalaga, pea mo te ʼu hiva — ʼo ina toe ta foki mo te hahaʼi ke kapu ʼaki te ʼu temonio ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu sino ʼo tana hahaʼi tauhi. ʼI te hili leva ʼo te ʼu meʼa ʼaia, neʼe ina lī tona hēkesi pea mo tona musuala ki te hahaʼi ʼaē kua avea pea neʼe ina feʼāveʼaki te pa moʼo tae ʼo te ‘ ʼu meʼa ʼofa’.” Ko Sesu mo tana kau ʼapositolo neʼe mole heʼeki nātou kole he falā ʼuhi ko te ʼu fakamālōlō faka milakulo, pea neʼe mole heʼeki nātou fai he ʼu fakagaoʼi feiā.
Koia ʼe hā lelei mai ai, ko te kau faifaitoʼo ʼo te temi nei ʼe mole nātou fai te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu. Pea ʼe mata faigataʼa ke tou ʼui ko te ʼAtua ʼe ina tali te meʼa ʼaē ʼe nātou fai. Kae, ko te ʼAtua ʼe ina tali koa ʼihi faʼahiga fakamālōlō faka milakulo ia ʼaho nei? Pea tahi, ko tatatou tui ʼe feala koa ke tokoni mai kia tatou ʼi he faʼahiga meʼa pe, mo kapau ko tatou pe ʼe ko he tahi ʼi totatou ʼu famili ʼe mahaki?