Ko Te Meʼa Neʼe To e Te Keletiate ʼi Afelika
ʼI TE taʼu 1867, ko Charles Lavigerie, ko te falanise katolika, neʼe haʼu ki Afelika ko te ʼēpikopō neʼe hoki fakanofo foʼou ʼi Aleselia. Neʼe fēnei tana ʼui “ko te ʼAtua neʼe ina fakahinohino ki Falani ke fakaliliu ia Aleselia ko te kamataʼaga ʼo te puleʼaga lahi faka kilisitiano”.
Ko te fakaʼamu ʼa Lavigerie neʼe fakalaka atu ia ʼi Aleselia. ʼI tana fakatotonu, neʼe ina fekauʼi te kau misionea ke nātou fakalaka ʼi te toafa ʼaki te tonu ʼaē “ko te fakatahiʼi ʼo Afelika ʼo te potu loto ʼo feiā mo te Afelika ʼo te potu Tokelau ke nātou taupau te maʼuli ʼo te keletiate”.
Lolotoga te temi ʼaia, ʼi te potu hihifo, te potu toga, pea mo te potu hahake ʼo te fenua, ko te gāue ʼa te kau misionea polotesita neʼe kua fai ia. Neʼe nātou tau mo te ʼu faigataʼaʼia, ohage ko te mahaki ʼaē ko te malaria, ʼaē ko tona ʼu fakaʼiloga ko te tekelili, mo te tafekakava, pea mo te kua hēʼia. Ko ʼihi ʼi tanatou vaivai ʼaē ʼi te ʼu mahaki ʼo te koga meʼa ʼaia neʼe nātou mamate ʼi tanatou pe tau ki ai. Kae ko ʼihi neʼe nātou hoko atu pe. Neʼe fakahā e Adlai Stevenson, “ko he tahi ʼe folau ki Afelika ʼe tau fakamanatuʼi age te ʼu toʼa ʼo te kau misionea. (...) Neʼe nātou tau pea mo te fiva legalega, te mamahi fatu, pea mo te ʼu parasites pea mo (...) ʼau sio (...) ki tonatou ʼu fale maka ʼi te potu fuli pe ʼo Afelika.”
Ko te fua ʼo te kau misionea
Hoko te ʼulu ʼa te kau misionea ki Afelika, neʼe nātou fakatokagaʼi ʼe lahi te ʼu telepi ʼe ko te hahaʼi ʼe mole popoto ʼi te lautohi pea mo te faitohi. Neʼe fēnei te fakamahino e Ram Desai ʼi tana tohi Te sio ʼa te kau Afelika ki te keletiate ʼi Afelika (fakapilitānia), “ ʼi te ʼu lea ʼaia e valugeau, neʼe ko lea pe e fā neʼe kua tohi ʼi muʼa ʼo te tau mai ʼa te kau misionea”. Koia ko te kau misionea neʼe nātou fai te fakatuʼutuʼu ke fakaliliu te ʼu lea ʼaia ʼe mole tohi ke tohi. Koia, neʼe nātou ta ai te ʼu tohi pea mo fai te ʼu fakatuʼutuʼu ke ako te hahaʼi ʼi te lautohi. Neʼe nātou fakatuʼu te ʼu faleako ʼi te potu fuli ʼo Afelika ko te faʼahi ʼaia.
Ko te kau misionea neʼe nātou laga te ʼu lopitali. “ ʼE mole ʼi ai nei he kautahi ʼe feala ke ina maʼu te ʼu gāue moʼo tokoni ʼa te kautahi ʼaia”, ko te fakamoʼoni ʼaia ʼa Ram Desai. Mole gata pe ʼi te ʼu faitoʼo, ko te kau Afelika neʼe nātou kumi he ʼu koloā ki Eulopa. Ko te kau misionea neʼe nātou fakatuʼu te ʼu fale meli, ʼi tanatou manatu ʼaē ʼe lahi ai anai te hahaʼi ʼe maliu. Ohage, ko te Misio ʼo Bâle mai Suisi neʼe ina fakatuʼu tana sosiete fakatauʼaga koloā ʼi Ghana. Neʼe nātou fakatokagaʼi ko te ʼakau ko te cacao ʼe tupu lelei ʼi te koga meʼa ʼaia, pea ʼi te temi nei, ʼi te malamanei, ʼe tuʼulaga tolu te fenua ʼaē ko Ghana ʼi te tufa cacao.
Neʼe ko te tahi gāue neʼe fakaʼiloga ai te kau misionea ʼo te keletiate ʼaē ko te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu. Ko te faka mafola ʼo te logo ʼo te Tohi-Tapu neʼe ko te tahi kavega maʼuhiga ia. Ko te ʼapositolo kilisitiano ko Paulo neʼe ina fakahā te fahaʼi ʼaia ʼo ina fai te fehuʼi ʼaenī: “Ia koe (...), ʼaē ʼe ke akonaki ʼihi, ʼe mole ke akonaki ia koe totonu? Ia koe, ʼaē ʼe ke fagonogono: ‘ ʼAua naʼa ke kaihaʼa’, ʼe ke kaihaʼa koe?” Ko te Tohi-Tapu neʼe ina valoki ia nātou ʼaē ʼe fai akonaki ʼi te tui faka kilisitiano ʼe maʼua ke nātou maʼuliʼi te ʼu fakatotonu lelei ʼo nātou kumi ki te Folafola ʼa te ʼAtua. — Loma 2:21, 24.
Koteā te ʼui ki te misio ʼa te keletiate ʼi Afelika? Neʼe fakaʼapaʼapa koa ki te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu, peʼe neʼe ina haga ia ʼo fulihi hāla te ʼu akonaki faka kilisitiano?