Te Fakalogo Faka Lotu Tona Tupuʼaga Pea Mai Ia Ai?
“ ʼE ʼau ʼiloʼi pe, ê Sehova, ʼe mole ʼa te tagata ʼaē mai te kele te taki ʼo tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te fili ʼo tona ala.” — Selemia 10:23.
1. Koteā te ʼu faʼahiga loto faʼitaliha ʼe ʼi ai tona ʼuhiga tāfito?
ʼI TE ʼu pepa maʼuhiga ʼa te tagata ʼe kau ai te talanoa ʼaē ki te puleʼaga faʼitaliha, ʼaē ko te ʼu koloni e 13 ʼo te potu Tokelau ʼo Amelika ʼi te 18 sēkulō, neʼe nātou kalagaʼi tanatou puleʼaga faʼitaliha mai Pilitania. Neʼe nātou loto ki te ʼāteaina, pea mo te faʼifaʼitaliha mai he takitaki mai tuʼa, pea mo te ʼāteaina ʼe hoa ai. Ko te faʼitaliha faka ekonomike feiā mo te faʼahi faka politike ʼe feala pe ko he meʼa lelei. Ki muli mai, ko ʼihi fenua ʼo te potu Hahake ʼo te Eulopa neʼe nātou faiga ki te faʼitaliha faka politike. Kae, ʼe tonu ke tou ʼiloʼi papau ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe nātou puleʼaga faʼitaliha ʼe nātou tau mo te ʼu fihifihia lahi.
2, 3. a) Koteā te faʼahiga loto faʼitaliha ʼe kovi? b) Neʼe feafeaʼi te fakamahino ʼuluaki?
2 ʼI te ʼu faʼahiga loto faʼitaliha ʼe feala ke hoko, ʼe ʼi ai te faʼahiga loto faʼitaliha ʼe kovi. Koteā te loto faʼitaliha ʼaia ʼe kovi? Ko te fia faʼitaliha ʼaē mai te Tupuʼaga ʼo te tagata, ia Sehova ʼAtua. ʼE mole ko he tapuakina ia, kae ko te malaʼia ia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te tagata neʼe mole fakatupu ia ke faʼitaliha mai tona Tupuʼaga, ohage ko tona fakahāhā fakalelei e te polofeta ko Selemia ʼi ʼoluga. ʼI hona tahi fulihi, ko te tagata neʼe fakatupu ke fakalogo ki tona Tupuʼaga. Ko te fakalogo ki totatou Tupuʼaga ʼe faka ʼuhiga ʼaki te talagafua kia te ia.
3 Ko te fakalogo ʼaia ki te Tupuʼaga neʼe fakamahino lelei ki te ʼuluaki taumatuʼa ʼaki te fakatotonu ʼa Sehova ʼe fakamatala ia Senesi 2:16, 17: “Ki te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala tau kai anai ki ai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te lelei pea mo te kovi, ʼe mole ke kai anai ki ai, heʼe ʼi te ʼaho pe ʼaē ʼe ke kai ai, ʼe ke mate moʼoni ai anai.” Ko te mole fia fakalogo ʼa Atama ki tona Tupuʼaga ʼaē neʼe ina taki ai ia ia pea mo tona hōloga ki te agahala, te mamahi, pea mo te mate. — Senesi 3:19; Loma 5:12.
4, 5. a) Koteā te fua ʼaē ʼo te fakafisi ʼa te tagata ki te fakalogo ʼaē ki te ʼAtua? b) Koteā te lao ʼaē ʼe mole feala ke hāo mai he tahi mai ai?
4 ʼI te mole fia fakalogo ʼa te tagata ki te ʼAtua ʼe fakahā ʼaki te mole maʼuli fakapoto, pea ʼe toe lave kovi aipe foki ki te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli. Neʼe fakatupu ʼaki ai te mafola ʼo te meʼa noaʼi ʼo te lao, te fakapō, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaki tona ʼu kavega ʼaē ko te ʼu mahaki mai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe mole koa la mafola te ʼu fakapō ʼe fai e te tamaliki ʼi te temi nei, ʼuhi ko tanatou mole fakalogo ʼaē kia Sehova, mo ʼanatou ʼu mātuʼa, ʼo toe feiā ki te ʼu lao ʼo te fenua? Ko te fia faʼitaliha ʼe ʼiloga ʼi te meʼa noaʼi ʼo te lao pea mo te faʼahiga teu heʼemaʼa ʼa te tokolahi, feiā pe mo te faʼahiga palalau ʼe fai ʼe nātou.
5 Kae ʼe mole feala ki he tahi hana hāo mai te lao ʼaenī ʼo te Tupuʼaga ʼo ʼuhiga mo te agaaga ʼo te maʼuli: “ ʼAua naʼa koutou faihāla: ʼe mole feala ke kakaʼi te ʼAtua. ʼIo, ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, koia pe anai ka ina utu; koteʼuhi ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata ʼi te ʼaluʼaga ʼo te kakano ʼe ina utu anai ʼi te kakano te malaʼia.” — Kalate 6:7, 8.
6, 7. Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te fakafisi ʼaē ki te fakalogo, pea koteā te ʼu faʼifaʼitakiʼaga?
6 Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te mole fia fakalogo? Ko te manatu pe ʼaē kia tatou totonu pe, mo te fialahi. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te tuku e te ʼuluaki fafine, ia Eva, ke kakaʼi ia ia e te gata pea mo kai ki te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi. Ka na neʼe agavaivai la pea mo fia mālalo, ka na ʼaua la neʼe mole ina leleiʼia te fakahāla ʼaē ke tatau mo te ʼAtua — ʼi te ʼaluʼaga ʼo te fili te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Ka neʼe mole manatu la kia ia totonu, ka na ʼaua la neʼe mole holi ki te meʼa ʼaē neʼe tapuʼi e tona Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua. — Senesi 2:16, 17.
7 Ki muli age ʼo te higa ʼa Atama mo Eva ʼi te agahala, ko te fialahi pea mo te manatu pe ʼaē kia ia neʼe ina taki ai ia Kaino ke ina matehi tona tēhina. ʼO toe feiā pe, ko te manatu pe ʼaē kia nātou ʼaē neʼe tupu ai te aga faʼitaliha ʼa te kau ʼaselo, ʼo nātou līaki ai tonatou nofoʼaga kae nātou kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata moʼo fakafiafia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. Ko te fialahi mo te manatu pe ʼaē kia ia totonu ʼaē neʼe nā puleʼi ia Nimrod, pea neʼe toe ʼiloga pe ʼi te pule fakamālama ʼo aʼu ki totatou temi. — Senesi 3:6, 7; 4:6-8; 1 Soane 3:12; Suta 6.
He koʼe ʼe tonu ke tou fakalogo kia Sehova ʼAtua
8-11. Koteā te ʼu tupuʼaga maʼuhiga e fā ʼo tatatou fakalogo faka lotu?
8 He koʼe ʼe tonu ke tou fakalogo ki totatou Tupuʼaga, ia Sehova ʼAtua? ʼUluaki, koteʼuhi ko ia ko te Tuʼi ʼo te ʼatulaulau. Ko te Pule faitotonu ʼe katoa ia te ia. Ko ia ko totatou Tuʼi Fakamāu, ko ia ʼaē ʼe ina foaki te ʼu fakatotonu, pea ko totatou Hau (Isaia 33:22). Koia neʼe tohi lelei ai te meʼa ʼaenī ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko te meʼa fuli pe ʼe telefua pea mo ʼātea kia mata ʼo ia ʼaē ʼe ina fakamāuʼi tatou.” — Hepeleo 4:13.
9 Tahi ʼaē meʼa, ʼuhi ko totatou Tupuʼaga ʼe māfimāfi, ʼe mole he tahi ʼe fakafeagai kia te ia pea mālo; ʼe mole feala ki he tahi ke mole ina ʼiloʼi tona maʼua ʼaē ko te fakalogo kia te ia. ʼE hoko anai he temi, ʼe faka ʼauha anai ia nātou ʼaia ʼe talagataʼa ohage ko te meʼa neʼe hoko ki te Falaone ʼo te temi ʼāfea, pea ʼe toe feiā aipe anai kia Satana te Tevolo ʼi te temi kua fakakatofa e te ʼAtua. — Pesalemo 136:1, 11-15; Fakahā 11:17; 20:10, 14.
10 Ko te fakalogo ʼe ko te maʼua ʼaia ki te fakatupu fuli ʼe ʼatamai koteʼuhi ʼe nātou maʼuʼuli moʼo tauhi ki tonatou Tupuʼaga. ʼE fēnei tana ʼui ia Fakahā 4:11: “ ʼE tau mo koe, Sehova, ʼio, tomatou ʼAtua, ke ke maʼu te kolōlia, pea mo te fakaʼapaʼapa, pea mo te mālohi, he ko koe ʼaē neʼe ke fakatupu te meʼa fuli, pea ʼaki tou finegalo neʼe maʼuli te ʼu meʼa ʼaia pea mo nātou tupu.” Ko ia ko te Tagata Fau ipu Lahi, pea neʼe ina fai te ʼu ipu fakatagata moʼo fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu. — Isaia 29:16; 64:8.
11 ʼE mole tonu ke galo kia tatou ko totatou Tupuʼaga ʼe poto, pea ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei kia tatou (Loma 11:33). Ko tana ʼu lao neʼe fakatuʼu ‘ki totatou lelei’. (Teutalonome 10:12, 13.) Kae laka ia meʼa fuli, “ko te ʼAtua ʼe ʼofa”, pea ʼe loto pe ki te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa tatou. Koia ʼe lahi te ʼu tupuʼaga ʼo te maʼua ʼaē ke tou fakalogo ki totatou Tupuʼaga, ko Sehova ʼAtua! — 1 Soane 4:8.
Ko Sesu Kilisito, te faʼifaʼitaki lelei ʼo te fakalogo faka lotu
12, 13. a) Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sesu te fakalogo faka lotu? b) Koteā te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe fakahā ʼaki mai tana fakalogo?
12 ʼE mole he mahalohalo, ko te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼo Sehova, ia Sesu Kilisito, ʼe ina tuku mai te faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo te fakalogo faka lotu. Neʼe talanoa te ʼapositolo ko Paulo ia Filipe 2:6-8 ʼaē ʼe ʼui ai: “[Ko Sesu], logope tana maʼuli ʼi te natula ʼo te Atua, neʼe mole manatu ia ki he faʼao tuʼulaga, ke liliu ai ʼo tatau mo te ʼAtua. Kailoa ia, kae neʼe ina fakaʼosi ia ia, pea mo liliu ai ko he kaugana, ʼo hā ohage ko he tagata. Kae laka age ia, ʼi tana liliu leva ʼaē ʼo tagata, neʼe ina haga ʼo fakamālaloʼi ia ia totonu pea neʼe talagafua ʼo aʼu ki te mate, ʼio, ki te mate ʼi te pou fakamamahi.” ʼI tana ʼi te kele, neʼe tau tala e Sesu ʼe mole ina fai he meʼa ʼi tona loto faʼitaliha; neʼe mole loto faʼitaliha ia, kae neʼe fakalogo tuʼumaʼu aipe ki tana Tāmai ʼe ʼi selo.
13 ʼE tou lau fēnei ia Soane 5:19, 30: “Koia, neʼe fēnei te tali age ʼa Sesu kia nātou: ‘ ʼE ʼau tala fakahagatonu atu: ko te ʼAlo ʼe mole feala hana fai he meʼa ʼi tona loto faʼitaliha, kae ʼe ina fai pe te meʼa neʼe sio ʼe fai e te Tāmai. He ko meʼa fuli ʼaē ʼe fai ʼe Ia ʼaenī, ʼe toe fai feiā pe e te ʼAlo. ʼE mole ʼau fai he meʼa ʼi toku loto ʼo ʼoku totonu; ʼe ʼau fakamāuʼi ʼo fai pe ki te meʼa ʼe ʼau logo ki ai; pea ko te fakamāu ʼaē ʼe ʼau foaki ʼe totonu, koteʼuhi ʼe mole ʼau kumi toku finegalo, kae ko te finegalo ʼo ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.’ ” ʼO toe feiā aipe, neʼe fēnei tana tau faikole ʼi te po ʼaē neʼe kakaʼi ai ia ia, “ke mole hoko ohage ko toku loto, kae ohage ko tou loto”. — Mateo 26:39, 42, 44; vakaʼi mo Soane 7:28; 8:28, 42.
Ko te ʼu faʼifaʼitakiʼaga ʼo te temi ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu
14. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakahā ai e Noe tana fakalogo?
14 ʼI te ʼu ʼuluaki faʼifaʼitakiʼaga ʼo te fakalogo faka lotu ʼe kau ai ia Noe. Neʼe ina fakahā tana fakalogo ʼi te ʼu potu e tolu. ʼUluaki, neʼe ko te tagata agatonu, neʼe haohaoa mai te ʼu hahaʼi ʼo tona temi, pea neʼe haʼele mo te ʼAtua moʼoni (Senesi 6:9). Lua, neʼe ina faʼu te aleka. “Neʼe fakamaʼua kia Noe ke ina fai meʼa fuli neʼe fakatotonuʼi age e te ʼAtua. Pea neʼe ina fai.” (Senesi 6:22). Tolu, neʼe ina kalagaʼi te haʼu ʼo te tulivio, ʼi tona ʼuhiga “tagata faka mafola faitotonu”. — 2 Petelo 2:5.
15, 16. a) Koteā te faʼifaʼitakiʼaga lelei neʼe tuku e Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu? b) Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sala te fakalogo?
15 Ko Apalahamo neʼe ko te tahi faʼifaʼitakiʼaga makehe ʼo te fakalogo faka lotu. Neʼe ina fakahā tana fakalogo ʼi tana mulimuli ki te fakatotonu ʼaenī ʼa te ʼAtua: “Mavae mai tou fenua.” (Senesi 12:1). Ko tona faka ʼuhiga ko hana mavae ʼi hona ʼu ʼaluʼaga fīmālie ʼi Ur (ʼaē neʼe ko he kolo maʼuhiga, ohage ko tona fakahā ʼi te ʼu kumi ʼo te ʼu koloā ʼo te temi ʼāfea) kae feheʼaki ohage ko he tagata feʼaluʼaki ʼe mole ʼi ai hona nofoʼaga maʼu ʼi te fenua kehe lolotoga te ʼu taʼu e teau. Neʼe fakahā tāfito e Apalahamo tana fakalogo ʼi tana tau ʼaē mo te ʼahiʼahi lahi ʼaē ke ina mōlaga tona foha. — Senesi 22:1-12.
16 Ko te ʼohoana ʼo Apalahamo ko Sala, ʼe ina tuku mai foki kia tatou he tahi faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼo te fakalogo faka lotu. ʼI tana feheʼaki ʼi te fenua kehe neʼe lagi neʼe fakatupu ʼaki he maʼuli kinakina, kae ʼe mole pe la tou lau ʼi he faʼahi ʼo te Tohi-Tapu neʼe ʼui neʼe meo. Neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu ʼi te ʼu potu e lua, ʼi te haga ʼaē ʼa Apalahamo ʼo fakaʼilo ia ia ʼi muʼa ʼo te ʼu tuʼi pagani ohage ko hona tokolua. Lua, neʼe tokoni ki te fakatuʼutuʼu ʼo tona ʼohoana, koteʼuhi neʼe teitei pe ke liliu ko he fafine ʼe kau ki te nofoʼaga fafine ʼa te ʼu tuʼi pagani ʼaia. Ko te fakamoʼoni ʼaē ʼo tana fakalogo faka lotu, ko tana higoaʼi tona ʼohoana, ko Apalahamo, ʼi tona loto “toku ʼaliki”, ʼo fakahā ʼaki ai te fakamalotoloto ʼo tana fakalogo faka lotu. — Senesi 12:11-20; 18:12; 20:2-18; 1 Petelo 3:6.
17. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko Isaake neʼe ina fakahā te fakalogo faka lotu?
17 ʼE mole tonu ke tou meʼa noaʼi te faʼifaʼitakiʼaga ʼo te fakalogo faka lotu ʼo te foha ʼo Apalahamo, ko Isaake. Ko te talatuku faka sutea ʼe ina fakamatala ko Isaake neʼe lagi taʼu 25 ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai Sehova ʼo fakatotonu kia Apalahamo ke ina sakilifisioʼi ia ia. Ka na pau la neʼe mole loto ki ai ia Isaake, neʼe feala pe hana fakafeagai ki tana tāmai, ʼaē neʼe kua taʼu teau tupu. Kae noa ia. Logope tana feʼekeʼaki ʼi te mole ʼi ai he manu ki te sakilifisio, neʼe ina tali fakalelei pe ke haga tana tāmai ʼo hili ia ia ki te ʼaletale pea mo haʼi tona ʼu nima mo tona ʼu vaʼe ke ʼaua naʼa hoko he meʼa ʼi te temi ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi ai te hele moʼo na matehi. — Senesi 22:7-9.
18. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Moisese te faʼifaʼitakiʼaga ʼi te ʼaluʼaga ʼo te fakalogo faka lotu?
18 Hili ki ai te ʼu taʼu, ko Moisese neʼe ina tuku mai te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu. Ko te meʼa ʼaia ʼe moʼoni, heʼe fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo ia “ko ia tokotahi neʼe agavaivai ʼi te ʼu tagata fuli neʼe nonofo ʼi te fuga kele”. (Faka au 12:3.) Ko tana fakahoko ʼaē ʼo te ʼu fakatotonu ʼa Sehova lolotoga te ʼu taʼu e 40 ʼi te toafa, logope tana tau mo te talagataʼa ʼa te hahaʼi ʼe lau ki te lua peʼe tolu miliona, ʼe ina fakamoʼoni ʼaki ai tana fakalogo faka lotu. Koia, ʼe fakamatala fēnei mai “ko Moisese neʼe ina fai fuli te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova ki ai. Koia, neʼe ina fai fuli”. — Ekesote 40:16.
19. Koteā te ʼu palalau neʼe fai e Sopo ʼe fakahā ʼaki mai tana fakalogo kia Sehova?
19 Ko Sopo ko te tahi faʼifaʼitaki lelei ʼaia ʼo te fakalogo faka lotu. ʼI te ʼosi fakagafua e Sehova ke haga Satana ʼo pulihi te ʼu koloā ʼo Sopo, pea mo matehi tana ʼu tamaliki, pea mo fueʼi ʼaki “te foʼi polo kākā, mai te ʼalofi vaʼe ki te tumutumu ʼo tona ʼulu”, neʼe fēnei te ʼui age e te ʼohoana ʼo Sopo: “ ʼE kei ke taupau maʼu pe tau agatonu? Lau kovi ki te ʼAtua pea ke mate!” Kae ko Sopo neʼe ina fakahā tana fakalogo faka lotu ʼi tana ʼui age ki ai: “Ohage pe ko te palalau ʼa te ʼu fafine galivale, ʼe toe feiā aipe mo tau palalau. ʼE tou tali anai pe koa mai te ʼAtua te meʼa ʼaē ʼe lelei kae mole tou tali te meʼa ʼaē ʼe kovi?” (Sopo 2:7-10). ʼE ina fakahā pe te aga ʼaia ʼi tana ʼu palalau ʼaē ia Sopo 13:15: “Māʼia peʼe ina matehi ia ʼau, ʼe mole ʼau fakatalitali anai koa la?” Logope ko Sopo neʼe kau ki te fakamata tonutonu ʼo ia, ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi te ikuʼaga ʼi te ʼui ʼa Sehova ki te tahi ia nātou ʼaē neʼe ʼui ko te kau fakaloto mālohiʼi ʼa Sopo: “Ko toku hāūhāū kua lahi ʼaupito kia te koe pea mo tou ʼu kaumeʼa, koteʼuhi neʼe mole koutou fakamatala, ʼo ʼuhiga pea mo ʼau, ia te meʼa ʼaē ʼe moʼoni, ohage ko taku tagata kaugana ko Sopo.” ʼE mole he mahalohalo, neʼe foaki mai e Sopo te faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼo te fakalogo faka lotu. — Sopo 42:7.
20. Ko te ʼu potu fea neʼe fakahā ai e Tavite te fakalogo faka lotu?
20 Moʼo talanoa ki he tahi age faʼifaʼitakiʼaga mai te ʼu tohi faka hepeleo, neʼe kau ai ia Tavite. ʼI te haga ʼa te hau ko Saulo ʼo fetuli ʼaki ia Tavite ohage he manu, neʼe ʼi ai te ʼu temi fealagia e lua kia Tavite ke ina fakagata tona ʼu fihifihia ʼo matehi ia Saulo. Kae ko te fakalogo faka lotu ʼa Tavite neʼe ina tāʼofi ia ia ʼi te fai ʼo he meʼa feiā. ʼE fakamatala tana ʼu palalau ia 1 Samuele 24:6: “ ʼE mole pe la tau, ʼo ʼuhiga mo ʼau, ki te manatu ʼa Sehova, ke ʼau fai te meʼa ʼaia ki toku ʼaliki, te fakanofo ʼa Sehova, ʼi taku faoʼi toku nima kia te ia, koteʼuhi ko te fakanofo ʼa Sehova.” (Vakaʼi ia 1 Samuele 26:9-11.) Neʼe ina toe fakahā pe foki tana fakalogo faka lotu ʼi tana tali ʼaē te tautea ʼo ʼuhiga mo tana agahala. — 2 Samuele 12:13; 24:17; 1 Fakamatala 15:13.
Te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo
21-23. Koteā te ʼu ʼaluʼaga kehekehe neʼe fakahā ai e Paulo te fakalogo faka lotu?
21 ʼI te ʼu tohi ʼo te tauhi foʼou, ʼe tou maʼu te faʼifaʼitaki makehe ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu. Neʼe faʼifaʼitaki ki tona Pule, ia Sesu Kilisito, ʼi te fakalogo ohage ko tana fai ʼi te ʼu koga ʼaē ʼo te minisitelio faka ʼapositolika (1 Kolonito 11:1). Logope neʼe haga ia Sehova ʼAtua ʼo fakaʼaogaʼi lahi ia ia ʼi te ʼu ʼapositolo ʼaē, ko Paulo neʼe mole faʼifaʼitaliha. ʼE fakamatala mai e Luka ʼi te malaga ʼaē ʼo te fihi ʼo ʼuhiga mo te kau Senetile ʼaē kua tafoki peʼe tonu koa ke nātou silikosisio, “neʼe fakatuʼu [e te ʼu tēhina ʼo Atiokia] ko Paulo pea mo Palanapasi mo ʼihi ake ʼe nātou hake anai ki Selusalemi ki te kau ʼapositolo mo te kau tagata ʼāfea, ʼo vakaʼi ʼo ʼuhiga mo te fihi ʼaia”. — Gāue 15:2.
22 ʼO ʼuhiga mo te gāue faka misionea ʼa Paulo, ʼe fakamatala mai ia Kalate 2:9: “ ʼI tanatou fakatokagaʼi te agalelei makehe ʼaē neʼe foaki mai, ko Sake, mo Sefasi, pea mo Soane, ia nātou ʼaē neʼe ko nātou neʼe hage ko te ʼu pou, neʼe nātou foaki mai te nima mataʼu, kia ʼau pea mo Palanapasi ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo he fakatahi: ʼe mā ʼolo anai ki te ʼu puleʼaga, kae ko nātou ʼe nātou ʼolo anai kia nātou ʼaē kua silikosisio.” Ko Paulo neʼe mole faʼifaʼitaliha kae neʼe ina kumi aipe te takitaki.
23 ʼO toe feiā ʼaipe, ʼi tana ʼalu fakamuli ki Selusalemi, neʼe ina tali te tokoni neʼe tuku age e te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te ʼalu ʼi te ʼu fale lotu pea mo te mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼo te Lao ʼa Moisese ke feala te sio fuli ʼa nātou ʼe mole ko he ʼaposita ohage ko tana lau ʼo ia ʼo ʼuhiga mo te Lao ʼa Moisese. ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ko tana muliʼi te fakatuʼutuʼu ʼo te Lao, ʼaē neʼe hage neʼe fakaʼosiʼosi kovi ʼaki te hahaʼi tokolahi neʼe nātou fakapupu ʼo fakafeagai kia ia, ʼe faka ʼuhiga koa neʼe ko he hāla ia te fakalogo ki te ʼu tagata ʼāfea ʼaia? Kailoa ia, koteʼuhi ʼe tou lau fēnei ia Gāue 23:11: “Kae ko te po neʼe hoa mai ki ai, neʼe tuʼu te ʼAliki ʼi ʼona tafa pea na ʼui: ‘Kātaki! koteʼuhi, ohage pe ko tau fakamoʼoni fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼe pipiki kia te ʼau ʼi Selusalemi, pea ʼe toe feiā aipe tau fakamoʼoni ʼi Loma.’ ”
24. Koteā te ʼu agaaga ʼo te fakalogo ʼaē ka vakaʼi ʼi te alatike ʼe hoa mai ki ai?
24 ʼE moʼoni, ko te Tohi-Tapu ʼe ina foaki mai te ʼu tupuʼaga mālohi ʼo ʼuhiga mo tatatou fakalogo pea mo te ʼu faʼifaʼitaki makehe ʼo nātou ʼaē neʼe nātou fakahā te faʼahiga fakalogo ʼaia. ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼe feala ke tou fakalogo ai kia Sehova ʼAtua, mo te ʼu tokoni ki totatou ʼuhiga, pea mo te ʼu fakapale ʼe tou maʼu ai.
ʼE feafeaʼi anai hakotou tali?
◻ Koteā te faʼahiga loto faʼitaliha ʼe kovi?
◻ Koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te fakafisi ki te fakalogo?
◻ Koteā te ʼu tupuʼaga ʼo te maʼua ʼaē ke tou fakalogo kia Sehova?
◻ Koteā te ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼe tuku mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakalogo faka lotu?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko Nimrod, ko te ʼuluaki pule ʼaia ʼi te hili ʼo te tulivio neʼe fakafeagai ki te fakalogo faka lotu.
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko Noe, ko te faʼifaʼitaki haohaoa ʼo te fakalogo faka lotu. — Senesi 6:14, 22.