Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 15/2 p. 17-22
  • Gāueʼi Te ʼUhigaʼi Tagata Foʼou ʼi Te ʼOhoana

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Gāueʼi Te ʼUhigaʼi Tagata Foʼou ʼi Te ʼOhoana
  • Te Tule Leʼo—1993
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau mo te ʼohoana
  • Tou fakamālohiʼi te mālohi
  • Ko te ʼu aga neʼe kehekehe
  • Tou fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana
  • ʼE Lava Fakafiafia Te Nofo ʼOhoana Ia ʼAho Nei
    Te Tule Leʼo—2005
  • Kotou Taupau “He Maea ʼe Kau Tolu” ʼi Te Nofo ʼOhoana
    Te Tule Leʼo—2008
  • Koutou Fakaliliu Takotou Nofo Faka Taumatuʼa Ko He Fakatahi Tologa
    Te Tule Leʼo—1994
  • Te ʼOhoana—Ko He Meʼa ʼOfa Mai Te ʼAtua ʼOfa
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1993
w93 15/2 p. 17-22

Gāueʼi Te ʼUhigaʼi Tagata Foʼou ʼi Te ʼOhoana

“ ʼE tonu ke koutou fakafoʼou ia koutou ʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tokotou ʼatamai pea ʼe tonu ke koutou kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou.” — Efesi 4:23, 24.

1. He koʼe koa ko te ʼohoana ʼe mole ko he meʼa noa?

KO TE ʼohoana ʼe ko he fakatuʼutuʼu maʼuhiga ʼe fai ʼe he tahi ʼi tona maʼuli, koteʼuhi ʼe mole tonu anai ke ina meʼa noaʼi te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko hatatou fakapapau ke tou maʼuli mo he tahi ʼo aʼu ki te mate. Ko tona faka ʼuhiga, ʼe tou maʼuli fakatahi mo ia. ʼI te maʼuhiga ʼo te fakapapau ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou maʼu he fakasiosio poto. ʼE toe ʼaoga he fakalotoʼi ʼe lelei moʼo ‘fakafalele te ʼatamai pea ke maʼu ai te ʼuhigaʼi tagata foʼou’. — Efesi 4:23, 24; vakaʼi ia Senesi 24:10-58; Mateo 19:5, 6.

2, 3. a) Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga moʼo filifili he hoa ʼe lelei? b) Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua ʼi te ʼohoana?

2 ʼE ʼi ai te tupuʼaga tāfito ʼaē ʼe mole ʼaoga ai hatatou ʼohofi te ʼohoana, ʼaē ʼe uga e te ʼu holi mālohi ʼo te kakano. Ko te temi ʼe ʼaoga moʼo maʼu ʼo te ʼuhigaʼi tagata lahi feiā aipe mo tona agaaga. ʼAki te temi ʼe toe maʼu aipe te poto ʼi te maʼuli pea mo te mālama ʼaē ʼe feala ko he tafitoʼaga moʼo fai ʼo he fakasiosio poto. Ki muli age leva, ʼe feala ke fua manuʼia te ʼohoana ʼi he filifili ʼo he tahi ʼe taau mo kita. ʼE tala fakalelei e te tāʼaga lea fakafalani, ʼo fēnei: “ ʼE lelei age he haʼele tokotahi ʼi he kaugā fagona ʼe kovi.” — Tāʼaga Lea 21:9; Tagata Tānaki 5:2.

3 Ko te filifili ʼo he hoa ʼe lelei ʼe ko he meʼa maʼuhiga ke fua manuʼia he ʼohoana. ʼE tonu ke fakaʼaoga e te kilisitiano te Tohi-Tapu pea mo mulimuli ki tana taki, ʼaē ʼe mole ina taki anai ia ia ʼaki te holi fakasino pea mo te ʼu holi fakavale ʼo tona loto pea mo te ʼu lelei ʼo te faʼahi ʼaia. ʼE mole gata ʼaki pe te maʼuhiga ʼo te ʼohoana ʼi he fakatahiʼi ʼo he ʼu sino e lua. Ko te ʼohoana ʼe ko he fakatahiʼi ʼo te ʼu natula e lua, pea mo te ʼu ako kehekehe e lua, ohage la ko he ʼu agaʼi fenua pea mo he ʼu lea ʼe kehekehe. ʼE mahino ia ko te fakatahiʼi ʼo he tokolua ʼi te ʼohoana ko tona faka ʼuhiga ko he ʼu lea e lua; ʼaki te mālohi ʼo te palalau, ʼe feala pe ke tou maumauʼi peʼe ke tou fakaloto mālohiʼi te ʼohoana. ʼI te ʼu meʼa fuli ʼaia, ʼe tou toe maʼu te poto ʼo te tokoni ʼa Paulo ʼaē ke “ ʼohoana ʼi te ʼAliki pe”, ko tona ʼuhiga ʼaē ko he tahi ʼe tui mo ia kia Sehova. — 1 Kolonito 7:39; Senesi 24:1-4; Tāʼaga Lea 12:18; 16:24.

Te ʼu faigataʼaʼia ʼe tau mo te ʼohoana

4. He koʼe koa ʼi ʼihi temi ʼe hoko ai te ʼu fihifihia pea mo te ʼu mamahi ʼi te maʼuli faka taumatuʼa?

4 Māʼia pe la mo he tafitoʼaga ʼe lelei, ʼe hoko anai te ʼu temi maui kovi, te ʼu temi faigataʼa pea mo te ʼu temi mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼo te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼe mole fakapuna’maʼuli ia kia ʼaē ʼe kua ʼohoana peʼe kailoa. Ko te ʼu fihifihia faka ekonomike feiā aipe mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli mālōlō ʼe feala ke fakatupu mamahi ki te hahaʼi fuli pe. Ko he tahi ʼe mohumohu ʼaho ʼe feala ke ina fakahoko he ʼu fihifihia māʼia pe la ʼi te ʼu ʼohoana ʼaē ʼe haʼele lelei. Ko te tahi tupuʼaga, ko he tahi ʼe mole ina malolomi katoa tona ʼalelo, ohage ko te palalau ʼaenī neʼe fai e Sake: “Ko tatou fuli, ʼe tou tautau tūkia pe. Kapau ʼe mole he tahi ʼe tūkia ʼi te palalau ʼe ko he tagata haohaoa ia, poto ʼi te lolomi ʼo tona sino katoa. (...) Ko te ʼalelo foki ko he kiʼi koga veliveli kae ʼe fakalakilaki ki he ʼu meʼa ʼe lahi. Koutou fakatokagaʼi ko he kiʼi afi ʼe feʼauga moʼo tutu he toe vao matuʼa lahi.” — Sake 3:2, 5.

5, 6. a) Koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe hoko he ʼu femahinoʼaki neʼe mole lelei? b) Koteā te meʼa ʼe feala ke fai moʼo fakatokatoka ʼo te fihifihia?

5 Kapau ʼe hoko he ʼu fihifihia ʼi te ʼohoana, ʼe feafeaʼi hatatou feala lolomi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia? ʼE feafeaʼi hatatou lolomi he femahino hāla naʼa liliu ko he kē pea mo iku te kē ʼaia ki hanā mavete? Ko te temi leva ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi ai te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai. Ko te manatu mālohi ʼaia, ʼe feala pe ke fua lelei peʼe fua kovi, ke ina ʼeke ki he fakaloto mālohiʼi fakalaumālie peʼe kailoa, ʼaē ʼe taki e te ʼu holi ʼo te kakano. Kapau ʼe ina fakaloto mālohiʼi, ʼe fai anai ʼe ia ʼaia he fakatokatoka, mo taupau tona ʼohoana ki he ala ʼe lelei. Ko te ʼu kē pea mo te ʼu fihifihia ʼe mole tonu ke nātou fakapulihi noa he ʼohoana. ʼE feala ke fakatokatoka he ʼu fihifihia pea mo maʼu he fefakaʼapaʼapaʼaki pea mo he femahinoʼaki mokā ʼe muliʼi te ʼu tokoni ʼo te Tohi-Tapu. — Loma 14:19; Efesi 4:23, 26, 27.

6 ʼO ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ko te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo ʼe tau mo te faʼahi ʼaia: “ ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ko koutou ko te kau fakanofo ʼa te ʼAtua, ko te kau maʼoniʼoni pea mo ʼofaina, koutou kofuʼi foki te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, pea mo te agalelei, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa. Koutou haga fekātakiʼaki pe ia koutou pea mo fefakamolemoleʼaki pe ia koutou ʼaki he lotolelei, mo kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina koviʼia he meʼa ʼa he tahi. Ohage pe ko tona fakamolemole ʼaki he lotolelei e Sehova kia koutou, koutou toe fai feiā pe, mo koutou. Kae, ʼaki te ʼatu meʼa fuli ʼaia, ke koutou kofuʼi ia te ʼofa, he ko he noʼo haohaoa ki he logo tahi.” — Kolose 3:12-14.

7. Koteā te fihifihia ʼe feala ke maʼu ʼe ʼihi ʼi tonatou ʼohoana?

7 ʼE faigafua te lau ʼo te ʼu vaega ʼaia, kae ka hoko mai te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli, ʼe mole faigafua tuʼumaʼu tona muliʼi. Koteā tona tupuʼaga? ʼE feala pe ʼi ʼihi temi ke mole mahino ki te kilisitiano, ʼe ina muliʼi te ʼu faʼahiga agaaga e lua. ʼI tana nofo ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga, ʼe fakatahi ai mo tona ʼu tēhina pea ʼe agalelei pea mo lototokaga. Pea ʼi tona leva ia ʼapi, ʼe feala ke galo ia ia te ʼu aga fakalaumālie ʼaē ke ina fai. Koteʼuhi ko nāua ʼāteaina pe. Pea ka hoko he fihifihia ki he tahi ia nāua, ʼe feala anai ke ina fai he palalau ʼe mole lelei, pea ko he lea neʼe lagi mole feala anai ke ina fai ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko? ʼI te temi nounou ʼaia, ko tona ʼuhigaʼi tagata kilisitiano neʼe puli leva ia. ʼE galo ki te ʼatamai ʼo te kaugana ʼa te ʼAtua ko ia ko te kilisitiano tuʼumaʼu ʼi tona ʼapi, ko he tēhina, (peʼe ko he tuagaʼane). Māʼia pe la te lelei ʼo te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tona ʼatamai kae ʼi te temi ʼaia neʼe liliu ia ʼo noa. — Sake 1:22-25.

8. Koteā te meʼa ʼe feala ke hoko mo kapau ko te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai ʼe kovi?

8 Koteā tona fua? ʼE lagi ko te tagata ʼe mole kei ‘haga maʼuli mo tona ʼohoana ʼaki te mālama, ʼo ina foaki kia ia he fakaʼapaʼapa ohage ko he ipu ʼe vaivai, ko te ipu fafine’. Pea ko te fafine, ʼe lagi ʼe mole kei fakaʼapaʼapa ia ki tona ʼohoana; kua puli ia te ia tana “tokalelei pea mo tana agamālū”. Kua liliu te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tonā ʼatamai, ko he mālohi fakasino kae ʼe mole ko he mālohi fakalaumālie. Ko te “manatu fakatagata” kua hoko leva kia nāua. Koia ʼaē, koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo taupau te meʼa ʼaē ʼe ina uga te mālohi fakalaumālie pea mo ʼaoga? ʼE tonu ke tou fakaloto mālohiʼi totatou ʼaluʼaga fakalaumālie. — 1 Petelo 3:1-4, 7; Kolose 2:18.

Tou fakamālohiʼi te mālohi

9. Koteā te ʼu tonu ʼe tou fai ʼi te ʼaho fuli?

9 Ko te mālohi ʼaē ʼe ina uga totatou ʼatamai ʼe ʼaoga mokā ʼe tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu pea mo he ʼu tonu. Ko te mālama ʼaenī ʼe ina foaki te ʼu faʼahiga manatu kehekehe tuʼumaʼu: ko te ʼu manatu ʼe lelei peʼe kovi, pea mo te manatu pe ʼaē kia kita totonu peʼe kailoa, pea mo te manatu ʼaē ki te aga ʼe tonu ke fai peʼe ko ʼaē ʼo te aga heʼeʼaoga. Koteā ʼaē ka ina tokoniʼi anai tatou ke tou fai te ʼu tonu ʼaē ʼe lelei? Ko te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai, mo kapau neʼe fakatafito ki te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. Neʼe faikole fēnei te tagata faitohi ʼo te pesalemo: “Akoʼi ʼau, ê Sehova, ki te ʼu ala ʼo tau ʼu pelesepeto, koteʼuhi ke ʼau taupau ʼo aʼu ki tona gataʼaga.” — Pesalemo 119:33; Esekiele 18:31; Loma 12:2.

10. ʼE feafeaʼi hatatou fakamālohiʼi fakalelei te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai?

10 Ko te felogoi mālohi mo Sehova ʼe na tokoniʼi anai tatou ke tou fia lelei kia te ia pea mo situʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, ohage la ko te heʼe agatonu ʼi te ʼohoana. Neʼe fakaloto mālohiʼi ia Iselaele ke ina “fai te meʼa ʼe lelei pea mo totonu ia muʼa ʼo Sehova [tona] ʼAtua”. Kae neʼe toe tokoniʼi pe foki e te ʼAtua, ʼo fēnei: “Ko koutou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia Sehova, koutou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi.” Tou fakatokagaʼi te fitu folafola ʼo te ʼu Folafola e Hogofulu: “ ʼE mole tonu anai ke ke tono”, neʼe tonu ke nātou fehiʼa ki te tono. Neʼe ʼiloga ʼi te folafola ʼaia te fakatotonu tāfito ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te agatonu ʼi te ʼohoana. — Teutalonome 12:28; Pesalemo 97:10; Ekesote 20:14; Levitike 20:10.

11. Koteā te tahi age meʼa ʼe tou maʼu moʼo fakamālohiʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai?

11 Koteā te tahi age faʼahiga fakamālohiʼi ʼo te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai? ʼE tonu ke tou faka maʼuhigaʼi te ʼu gāue pea mo te ʼu meʼa ʼaoga fakalaumālie. Ko tona ʼuhiga, ʼe tonu ke tou ako tuʼumaʼu te Folafola ʼa te ʼAtua pea ʼe tonu ke tou ako ke tou fia fai ki te ʼu manatu pea mo te ʼu tokoni ʼa Sehova. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ʼe tonu anai ke hage ko te ʼu manatu ʼo te pesalemo: “ ʼI toku loto katoa neʼe ʼau kumi ia koe. ʼAua naʼa ke fai he meʼa ke ʼau hēhē mamaʼo ʼi tau ʼu folafola. ʼI toku loto neʼe ʼau taupau fakalelei tau folafola, koteʼuhi ke mole ʼau agahala kia te koe. Akoʼi ʼau, ê Sehova, ki te ʼu ala ʼo tau ʼu pelesepeto, koteʼuhi ke ʼau taupau ʼo aʼu ki tona gataʼaga. Fakamahino mai kia te ʼau, koteʼuhi ke ʼau tokagaʼi tau lao pea mo taupau ʼaki toku loto katoa.” — Pesalemo 119:10, 11, 33, 34.

12. Koteā te ʼu meʼa ʼaē e lua ʼe feala ke nā tokoniʼi tatou ke tou maʼu te manatu ʼa Kilisito?

12 ʼE tou maʼu te faʼahiga ʼofa ʼaia ki te ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu ʼa Sehova mokā ʼe mole gata ʼaki pe ʼi tatatou ako te Tohi-Tapu, kae ke tou toe kau tuʼumaʼu foki ki te ʼu fono faka kilisitiano, feiā aipe mo te fai faka mafola fakatahi ʼi te minisitelio. Ko te ʼu faʼahi mālohi ʼaia e lua, ʼe feala ke nā fakamālohiʼi tuʼumaʼu te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai koteʼuhi ke tou fakahā ʼi tatatou aga ʼofa, ʼe tou fakaʼata te manatu ʼa Kilisito. — Loma 15:5; 1 Kolonito 2:16.

13. a) He koʼe koa ko te faikole ʼe ko he meʼa maʼuhiga moʼo fakamālohiʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai? b) Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Sesu ki te faʼahi ʼaia?

13 Neʼe fakaʼiloga e Paulo te tahi meʼa ʼi tana tohi ki te kau Efese, ʼo fēnei: “ ʼAki he ʼu faʼahiga faikole pea mo he ʼu kole fakamalotoloto (...) koutou faikole ʼi te temi fuli pe, ʼi te laumālie.” (Efesi 6:18). ʼE maʼuhiga ke faikole fakatahi te taumatuʼa. ʼI te agamahani ko te faʼahiga faikole ʼaia, ʼe nātou fakagafua ke fakahā faʼitaliha e te taumatuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā loto pea ke nā fakatokatoka ai ʼonā ʼu fihifihia. ʼI te ʼu temi ʼahiʼahi pea mo fakahala, ʼe tonu ke tou faikole ki te ʼAtua, ʼo kole ki ai ke tokoni mai pea ke ina tuku mai te mālohi fakalaumālie ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe felogoi tahi mo te manatu ʼa Kilisito. Logope la te haohaoa ʼo Sesu neʼe falala aipe ki tana Tāmai ʼi tana ʼu faikole ʼaē kia te ia ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga, ʼo kole ki ai te mālohi. Ko tana ʼu faikole neʼe fakamalotoloto pea mo mālohi. ʼO toe feiā aipe mo te temi nei, ʼi te ʼu temi fakahala, ʼe feala ke tou maʼu te mālohi moʼo fai ʼo he tonu ʼe lelei mo kapau ʼe tou fetapā kia Sehova ke ina tokoniʼi tatou ke tou tekeʼi te ʼu holi ʼo te kakano pea mo tekeʼi hatatou kakaʼi te fuakava ʼo te ʼohoana. — Pesalemo 119:101, 102.

Ko te ʼu aga neʼe kehekehe

14, 15. a) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sosefo ki te fakahala? b) Koteā ʼaē neʼe tokoniʼi Sosefo ke fakafeagai ki te fakahala?

14 ʼE feafeaʼi koa hatatou tauʼi te fakahala? ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tou maʼu te ʼu ʼaluʼaga kehekehe neʼe hoko kia Sosefo pea mo Tavite. ʼI te fai mālohi ʼo te ʼohoana ʼo Potifale ke ina fakalalata te tagata tūpulaga ko Sosefo, ʼaē ʼe ʼiloga mai neʼe selipatea ʼi te temi ʼaia, neʼe fēnei tana tali age ki te fafine: “ ʼE mole he tahi ʼe māʼoluga age ia te ʼau ʼi te ʼapi ʼaenī, pea ʼe mole he meʼa neʼe ina [tou ʼohana] tapuʼi mai, gata ko koe, heʼe ko koe ko tona ʼohoana. ʼE feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo agahala ki toku ʼAtua?” — Senesi 39:6-9.

15 Koteā ʼaē neʼe ina tokoniʼi Sosefo ke ina maʼu te aga poto ʼi te lakaga ʼaia logope la neʼe faigafua hana hēhē ki te fakahala ʼaia? Koteʼuhi, neʼe maʼu e Sosefo te toe mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tona ʼatamai. Neʼe maʼuhiga ʼaupito kia te ia tona vāhaʼa mo Sehova. Neʼe ina ʼiloʼi, kapau ʼe folonikasio mo te fafine laukau fakavale ʼaia, ʼe ko hana agahala ki te ʼohoana ʼo te fafine, kae tāfito ki te ʼAtua. — Senesi 39:12.

16. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Tavite ki te fakahala?

16 ʼE kehekehe ia mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Tavite. Ko ia ko te tagata neʼe ʼohoana mo te ʼu fafine e tokolahi he neʼe fakagafua e te Lao. ʼI te tahi afiafi neʼe ina sioʼi mai te fale hau te fafine ʼe maʼanu. Neʼe ko te fafine finemui ko Pate-Sepa ko tona ʼohoana ko Ulia. ʼE mahino ia, neʼe tonu ke fili e Tavite: ke haga sio ki te fafine logope la tana kua logoʼi te holi ʼaē ʼi tona loto; peʼe ko hana situʼa pea mo tekeʼi te fakahala. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fili? Neʼe ina ʼaumai te fafine ki tona fale hau, pea neʼe tono ia mo te fafine ʼaia. ʼO mole gata aipe, neʼe ina gaohi te meʼa ke mate te ʼohoana ʼo te fafine ʼaia. — 2 Samuele 11:2-4, 12-27.

17. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo Tavite?

17 Neʼe koteā te fihifihia ʼo Tavite? Ki muli age, ʼi tana kofesio fakahemala ʼi te Pesalemo 51, ʼe feala ke tou maʼu he ʼu fakamatala ki tana aga. Neʼe ina ʼui fēnei: “Fakatupu ia te ʼau he loto maʼa, ê ʼAtua, pea ke ke tuku ki toku loto he ʼatamai foʼou, he ʼatamai mālohi.” ʼE ʼiloga ia ʼi te temi ʼo tona fakahalaʼi, neʼe mole ina maʼu he ʼatamai maʼa pea mo mālohi. ʼE mahalo pe, neʼe mole kei tokaga ia ʼo lau te Lao ʼa Sehova, pea koia leva ʼaē neʼe vaivai ai ʼi te ʼaluʼaga ʼo tona maʼuli fakalaumālie. ʼE mahalo pe, neʼe ina tuku tona tuʼulaga pea mo tona mālohi ke nā fakahehema tana ʼu manatu ʼaē neʼe to gafua ai leva ki te holi heʼeʼaoga. ʼE mahino ia, ko te temi ʼaia ko te mālohi ʼaē neʼe ina fakafalele tona ʼatamai neʼe manatu pe kia ia totonu pea mo agahala. Koia ʼaē, neʼe ina ʼiloʼi ai ʼe ʼaoga kia te ia “he ʼatamai foʼou, he ʼatamai mālohi.” — Pesalemo 51:10; Teutalonome 17:18-20.

18. Koteā te tokoni neʼe tuku e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tono?

18 Ko ʼihi taumatuʼa kilisitiano neʼe puli noa ʼuhi ko he tahi ia nāua peʼe ko nāua tokolua neʼe to ki he vaivaiʼaga fakalaumālie ohage ko te hau ko Tavite. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Tavite ʼe ko he fakatokaga kia tatou ke ʼaua naʼa tou sioʼi he tahi age fafine, peʼe ko he tahi age tagata, ke ʼaua naʼa tou sio fakavale ki he tahi age, heʼe feala pe ke iku ki he tono. ʼO mulimuli ki te manatu ʼaia, neʼe fakahā e Sesu tana ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te tagata, koteʼuhi neʼe fēnei tana ʼui: “Neʼe koutou fagono neʼe ʼui fēnei: ‘ ʼAua naʼa ke tono.’ Kae ʼau tala atu ʼau kia koutou, ko ʼaē ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.” Ko te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼaē ko te mālohi ʼe ina fakafalele te laumālie, ʼaē ʼe mole fakalaumālie, kae ko te manatu pe kia kita ʼaē ʼe ko he manatu fakatagata. Koteā te meʼa ʼe feala ke fai e te kau kilisitiano ke mole nātou fai feʼauʼaki pea ke nātou haga maʼu aipe te manuʼia pea mo te fīmālie ʼi te ʼohoana? — Mateo 5:27, 28.

Tou fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana

19. ʼE feafeaʼi he fakaloto mālohiʼi ʼo he ʼohoana?

19 Neʼe tohi e te hau ko Salomone: “Pea kapau ʼe feala he tāʼofi ʼo he tahi ʼe he tokotahi, ʼe feala anai te faʼa kātakiʼi ʼe he tokolua. Pea ko te maea tolu ʼe mole motu gafua ia.” ʼIo, ko he tokolua ʼi te ʼohoana ʼe feala pe hana mālohi ʼi te fakafeagai ʼi he tokotahi. Kae, kapau ko tanā ʼu noʼo ʼe hage ko he ʼu maea e tolu koteʼuhi ʼe ia nāua te ʼAtua, ko tona maʼuli faka taumatuʼa ʼe mālohi anai. Pea ʼe feafeaʼi he feala nofo ʼo te ʼAtua ʼi te maʼuli faka taumatuʼa? Mo kapau ʼe mulimuli te taumatuʼa ki tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tana ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana. — Tagata Tānaki 4:12.

20. Koteā te tokoni ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke ina tokoniʼi he tagata ʼohoana?

20 ʼE mahino ia, kapau ʼe maʼuliʼi e te tagata te ʼu tokoni ʼo te ʼu vaega ʼaē ʼi lalo, ko tona ʼohoana ʼe fua manuʼia anai ia:

“Ko koutou ʼu tagata ʼohoana, koutou haga maʼuli mo nātou ʼaki te mālama, ʼo koutou foaki kia nātou he fakaʼapaʼapa ohage ki he ipu ʼe vaivai, ko te ipu fafine, heʼe mo koutou foki, ʼe koutou fakatahi pea mo ia ki te maʼu ʼo te agalelei makehe ʼo te maʼuli, koteʼuhi ke mole tāʼofi ʼakotou ʼu faikole.” — 1 Petelo 3:7.

“ ʼU tagata ʼohoana, koutou haga ʼofa ki ʼokoutou ʼu ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼaē ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa ia. ʼE tonu ke ʼofa te kau tagata ki ʼonatou ʼu ʼohoana, ohage pe ko honatou ʼu sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu.” — Efesi 5:25, 28.

“Ko tona [ʼohoana] ʼe tuʼu, pea ʼe ina vikiʼi ia ia. ʼE tokolahi te ʼu finemui neʼe nātou faʼa gāue, kae ko koe neʼe ke fakalaka maumau ia nātou fuli ʼaia.” — Tāʼaga Lea 31:28, 29.

“ ʼE feala koa ki he tagata ke haʼele ʼi he meʼa kakaha ʼo mole vela tona ʼu vaʼe? Pea ʼe feiā mo ia ʼaē ʼe fai feʼauʼaki mo te ʼohoana ʼo tona tatau: ko he tahi pe ʼe fā ki ai ʼe tauteaʼi anai. Ko ʼaē ʼe tono (...) ʼe ina molehi tona nefesi.” — Tāʼaga Lea 6:28, 29, 32.

21. Koteā te tokoni ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoniʼi he fafine ʼohoana?

21 Ko te fafine ʼaē ʼe mulimuli ki te ʼu tokoni ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ina lagolago aipe ki te fualoa ʼo tona ʼohoana:

“Koutou, (...) ʼu fafine, ke koutou fakalogo ki ʼokoutou ʼohoana, koteʼuhi, kapau ʼe ʼi ai ʼihi ʼe mole nātou talagafua ki te folafola, kae ke nātou ʼomai, ʼe mole ʼi he palalau, kae ʼaki te aga ʼo ʼonatou ʼohoana fafine, koteʼuhi neʼe nātou sio mata ki takotou aga fakapoipoi ʼe lagolago ʼi he fakaʼapaʼapa lahi (...) [pea mo takotou] ʼatamai tokalelei pea mo agamālū.” — 1 Petelo 3:1-4.

“Ke fakaliliu e te tagata ki te fafine tona maʼua; pea ke toe feiā foki mo te fafine ki tona ʼohoana. (...) ʼAua naʼa koulua fefakafisiʼaki mokā neʼe koulua loto tokolua ki ai pea ʼi he temi pe.” — 1 Kolonito 7:3-5.

22. a) Koteā ʼihi ʼu meʼa ʼe feala ke fua manuʼia he ʼohoana? b) Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te mavete?

22 ʼE toe fakahā e te Tohi-Tapu, ko te ʼofa, ko te agalelei, ko te loto ʼofa, ko te faʼa kātaki, ko te mālama, ko te fakaloto mālohi pea mo te fakavikiviki ʼe ko he ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaia ʼo te ʼohoana. Ka ʼe mole maʼu ʼi he ʼohoana te ʼu kalitate ʼaia, ko te ʼohoana ʼaia ʼe fakatatau ki he ʼakau ʼe mole faka laʼaina pea mo fakavai, ʼe mole lava mātala ia. Koia ʼaē, ke haga te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai ʼo ʼeke tatou ke tou fetokoniʼaki ʼi totatou ʼohoana. Ke koutou manatuʼi ko Sehova ‘ ʼe fehiʼa ki te mavete’. Kapau ʼe maʼuliʼi te ʼofa faka kilisitiano, ʼe mole maʼu anai he nofoʼaga ʼo te tono feiā aipe mo te maumau ʼo te ʼohoana. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe “ko te ʼofa ʼe molemo puli ia ʼi he lakaga”. — Malakia 2:16; 1 Kolonito 13:4-8; Efesi 5:3-5.

ʼE feala koa hakotou fakamatala?

◻ Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ke fua manuʼia he ʼohoana?

◻ ʼE feafeaʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele te ʼatamai tana feala lave ki te ʼohoana?

◻ Koteā koa te meʼa ʼe feala ke tou fakamālohiʼi te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele totatou ʼatamai?

◻ Koteā ʼaē neʼe kehekehe ai ia Tavite pea mo Sosefo ʼi te ʼu fakahala ʼaē neʼe tau mo nāua?

◻ Koteā te ʼu tokoni ʼi te Tohi-Tapu ʼe nātou tokoniʼi anai te tagata pea mo te fafine ke nā fakamālohiʼi te ʼu noʼo ʼo tanā nofo taumatuʼa?

[Paki ʼo te pasina 18]

ʼE tou fakaʼaogaʼi koa te ʼu faʼahiga agaaga e lua: ʼe tou agamālū ʼi te kokelekasio pea ʼi totatou loto fale ʼe tou ʼiʼita?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae