Koutou Muliʼi Te Mālama ʼo Te Malamanei
“Ko ʼaē ʼe mulimuli mai ia te ʼau (...) ʼe ina maʼu anai te mālama ʼo te maʼuli.” — Soane 8:12.
1. ʼE feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te maʼuhiga ʼo te mālama?
KOTEĀ anai ka tou fai mokā mole he mālama? Koutou fakakaukauʼi age muʼa ʼe koutou ʼaʼala ʼi te ʼaho fuli ʼo te taʼu ʼi te fakapōʼuli ia hola ʼaia e 24. Koutou fakakaukauʼi muʼa he malamanei ʼe mole he lanu, koteʼuhi ka mole ʼi ai he mālama, pea ʼe mole ʼi ai he lanu. ʼE moʼoni, ka na pau la neʼe mole ʼi ʼai he mālama, ʼe mole tou maʼuʼuli anai. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ʼi te “fakatuʼutuʼu ʼo te ‘photosynthèse’ ” ko te ʼu ʼakau ʼe fuluʼi hega ʼe nātou fakaʼaogaʼi te mālama moʼo faʼu te meʼa kai ʼaē ʼe tou kai: ohage ko te ʼu tegaʼi ʼakau, ko te ʼu lau ʼakau, pea mo te ʼu fuaʼi ʼakau. ʼE moʼoni, ʼe tou tautau kai ki te kanoʼi manu. Kae ko te ʼu manu ʼaia ʼe nātou kai ki te ʼu lau ʼakau peʼe ko ʼihi manu ʼaē ʼe nātou kai ki te lau ʼakau. Koia, ko totatou maʼuli fakasino ʼe fakalogo katoa ki te mālama.
2. Koteā te ʼu matapuna mālohi ʼo te mālama, pea koteā tanatou talanoa mai kia tatou ʼo ʼuhiga pea mo Sehova?
2 Ko totatou mālama ʼe haʼu mai te laʼā, ʼaē ko te fetuʼu. ʼE logope ko tatatou laʼā ʼe ina tufaki mai te toe mālama fakamataku, ʼe mole ko te fetuʼu lahi ʼaupito ʼaia. ʼE lahi te ʼu fetuʼu ʼe fua lalahi age ia. Pea ʼi te fakapupuʼaga ʼo te ʼu fetuʼu ʼaē ʼe tou nofo ai, ko te “galaxie de la Voie lactée”, ʼe maʼu ai fetuʼu e teau miliale tupu. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼi ai te ʼu miliale “galaxies” ʼi te ʼatulaulau ʼe mole feala tona lau. ʼE ko he toe mafola fakamataku ʼo te ʼu fetuʼu! ʼE ko he toe mālama ia ʼe haʼu mai te ʼu fetuʼu ʼaia! ʼE ko he matapuna mālohi ia ʼo te mālama ia Sehova, ia ia ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa fuli ʼaia! ʼE ʼui fēnei ia Isaia 40:26: “Ke hiki ʼokotou mata ki ʼoluga pea ke koutou sio. Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia? Ko Ia ʼaē neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa ʼonatou kautau ʼo fai pe ki tona tokolahi, pea mo ina pāuiʼi nātou katoa takitahi ʼaki ʼonatou higoa. ʼAki te lahi ʼo te mālohi, heʼe mālohi foki ia, neʼe mole puli ia nātou he tahi.”
Ko te tahi faʼahiga mālama
3. ʼE feafeaʼi te maʼuhiga ʼo te mālama fakalaumālie ʼaē mai ia Sehova?
3 Ko Sehova ko te tahi foki Matapuna ʼo te tahi faʼahiga mālama, ia ia ʼaē ʼe ina faka fealagia kia tatou he maʼu ʼo he mamata fakalaumālie, ko te fakamālama fakalaumālie. ʼE fēnei te faka ʼuhiga e te tikisionalio te kupu “fakamālama”: “Ko te foaki ʼo te mālama; ko te ako, pea mo te foaki ʼo te fakasiosio mamaʼo ʼi te faʼahi fakalaumālie.” ʼE fēnei tana faka ʼuhigaʼi te kupu ʼaē ko te “fakamālamaʼi”: “Ko te ʼāteaina mai te fakapōʼuli pea mo te heʼe mahino.” Ko te fakamālama fakalaumālie ʼaē mai ia Sehova ʼe foaki ʼaki te mālama totonu ʼo ʼuhiga mo tana Folafola, te Tohi-Tapu. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina faka fealagia kia tatou ke tou ʼiloʼi peʼe ko ai te ʼAtua pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. “Neʼe ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina ʼui: ‘Ke gigila te mālama mai te lotolotoiga ʼo te fakapōʼuli’, pea neʼe ina fakamālamaʼi totatou ʼu loto ke nātou gigila ʼaki te mālama faka kolōlia ʼo te ʼAtua, ʼaki te fofoga ʼo Kilisito.” (2 Kolonito 4:6). Koia, ko te ʼu moʼoni ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe nātou faka ʼāteaina tatou mai te fakapōʼuli pea mo te heʼe mahino. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE koutou ʼiloʼi anai te moʼoni, pea ko te moʼoni ʼe ina hāofaki anai koutou.” — Soane 8:32.
4, 5. ʼE feafeaʼi te gāue ʼo te mālama mai ia Sehova ohage ko he mālama ki totatou maʼuli?
4 Ko Sehova, te Matapuna ʼo te fakamālama fakalaumālie moʼoni, ʼe “haohaoa ʼi te mālama”. (Sopo 37:16.) Ko te Pesalemo 119:105 ʼe ina toe tala foki ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua: “Ko tau folafola ʼe ko he mālama tutu ki toku vaʼe, pea ʼe ko he mālama ki toku ala.” Koia, ʼe feala ke ina fakamālamaʼi ʼi he ʼaluʼaga fakalaumālie tokotou vaʼe ki muli age ʼo mole gata aipe kae ʼe ina toe inaina tokotou ala ki muʼa. Kapau mole ʼi ai te faʼahi ʼaia, ʼe feala pe ke hage te maʼuli ko he taki ʼo he motokā ʼi he ala pikopiko ʼi te moʼuga ʼi he afiafi fakapōʼuli kae mole he hila ʼi te motokā peʼe ʼi he tahi age pe potu. Ko te mālama fakalaumālie mai te ʼAtua ʼe feala pe ke fakatatau ki te mālama ʼe haʼu mai te hila ʼaē ʼi te muʼa motokā. Ko te mālama ʼe ina inaina te ala ke feala hatatou ʼiloʼi totonu te koga meʼa ʼaē ʼe tou ʼolo ki ai.
5 Ko te lea faka polofeta ia Isaia 2:2-5 ʼe ina fakahā ʼo ʼuhiga mo totatou temi ko te ʼAtua ʼe ina lolotoga fakamāʼopoʼopo te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼe nātou loto ki te fakamālama fakalaumālie ke feala hanatou ako pea mo maʼuliʼi te tauhi moʼoni. ʼE ʼui fēnei e te vaega 3: “ ʼE ina akonakiʼi anai tatou ki tona ʼu ala, pea ʼe tou haʼele anai ʼi tona ʼu ala foufou.” ʼE fēnei te fakaafe e te vaega 5 ki te kau kumi ʼo te moʼoni: “Koutou ʼomai pea ke tou haʼele ʼi te mālama ʼa Sehova.”
6. ʼE taki anai tatou kifea e te mālama ʼo Sehova?
6 Koia, ko Sehova ʼe ko te matapuna ʼo te ʼu mālama maʼuhiga e lua ki te maʼuli: ko te mālama fakasino mo te mālama fakalaumālie. Ko te mālama ʼo te kele ʼe tokoni ki ʼotatou sino ke tou maʼuʼuli ʼi te temi nei, ʼo feala ki ʼihi ke taʼu 70 peʼe taʼu 80 peʼe laka atu. Kae ko te mālama fakalaumālie ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso fakakelekele. Ohage ko te ʼui e Sesu ʼi tana faikole ki te ʼAtua: “Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi, ʼo koe, te ʼAtua moʼoni, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” — Soane 17:3.
Ko he mālama ʼi he fakapōʼuli fakalaumālie
7. He koʼe koa ʼe ʼaoga ʼaupito kia tatou te mālama fakalaumālie ʼo mole hage ko te temi muʼa?
7 ʼI te temi nei, ʼe ʼaoga ʼaupito kia tatou te mālama fakalaumālie. Ko te ʼu lea faka polofeta ohage ko Mateo 24 pea mo 2 Timoteo kapite 3 ʼe nātou fakahā kua tou ōvi ki te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia pea mo ʼihi ʼatu neʼe nātou fakakikite te ʼu meʼa fakamataku ʼe hoko ʼi totatou temi, ʼo tupu ai tatatou ʼiloʼi ʼe tou maʼuli ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli”. ʼI te moʼoni ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaia, ko te sēkulō ʼaenī neʼe tau mai he malaʼia ki te tahi malaʼia. Kua fakamataku te ʼāʼāsili ʼo te fakapō pea mo te agamālohi. Ko te ʼu tau neʼe nātou matehi te toko teau miliona tupu hahaʼi. Ko te ʼu mahaki, ohage ko te SITA, ʼe maʼu e te toko miliona hahaʼi, ʼo ʼāteaina ki te ʼatu ʼu Fenua ʼo Amelika ko te toko 160 000 kua nātou mamate ʼi te mahaki ʼaē ko te SITA. Ko te maʼuli faka famili kua tahi ʼalu pea ko te aga fakapotopoto ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te ʼu felāveʼi fakasino kua ʼui ia ko he ʼu aga ia kua ʼāfea.
8. Koteā te ʼaluʼaga ʼe tau mo te malamanei ʼi te temi nei, pea koteā tona tupuʼaga?
8 Neʼe ʼui fēnei e te sikalaipe ʼāfea ʼo te kautahi ʼo te Atu ʼu fenua ko Javier Pérez de Cuéllar: “Ko te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ʼe ina tuku mai te fakahāʼaga fakamataku ko te masiva ʼe ina haga ʼo fakakoviʼi te felogoi ʼa te ʼu sosiete.” Neʼe ina fakatokagaʼi “ ʼe laka ʼi te tahi miliale hahaʼi ʼe nātou maʼuʼuli nei ʼi te masiva ʼaupito” pea ko te “masiva neʼe ina fakaʼāʼāsili te ʼu tupuʼaga ʼo te mālohi ʼo te ʼu fihi”. Ko “te ʼu tuʼutāmaki mamafa ʼaia ʼe nātou fakafeagai ki te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu puleʼaga”. Pea ko te pule ʼo te kautahi mālohi neʼe fēnei tana fakamoʼoni: “Ko te fihifihia tāfito ʼe tau mo te sosiete he kua faigataʼa te taki ʼo te ʼu meʼa ʼaē kua hoko.” ʼE moʼoni te ʼu palalau ʼaē ia Pesalemo 146:3 ʼaē ʼe ʼui ai: “ ʼAua naʼa ke tuku tau falala ki te kau ʼaliki, pe ki te foha ʼo te tagata kelekele, ʼaē ʼe mole ʼa ia te fakamaʼuli.”
9. Ko ai te ʼu tupuʼaga tāfito ʼo te fakapōʼuli ʼaē ʼe ina taki te malamanei, pea ko ai ʼaē ʼe ina lava toʼo tatou mai te mālohi ʼaia?
9 Ko te ʼaluʼaga ʼo te temi nei ʼe hage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite ia Isaia 60:2: “Koʼeni ko te ʼu fakapōʼuli ʼe nātou ʼaofi anai te kele, pea mo te fakapōʼuli mātotolu, te ʼu puleʼaga.” Ko te ʼu fakapōʼuli ʼaia ʼaē ʼe nātou ʼaofi te potu lahi ʼo te hahaʼi ʼo te kele, ʼe hoko koteʼuhi ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te mālama fakalaumālie ʼa Sehova. Pea ko te tupuʼaga tāfito ʼo te fakapōʼuli fakalaumālie ko Satana te Tevolo pea mo tana kau temonio, te ʼu fili tāfito ʼo te ʼAtua ʼo te mālama. Ko nātou ko “te ʼu pule faka malamanei ʼo te mālama fakapōʼuli ʼaia”. (Efesi 6:12.) Ohage ko tana ʼui ia 2 Kolonito 4:4, ko te Tevolo ko “te ʼatua ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī”, ʼaē “neʼe ina fakakiviʼi te ʼatamai ʼo te hahaʼi ʼe mole tui, talia naʼa faka mālamagia nātou e te mālama gigila ʼo te logo lelei faka kolōlia ʼo ʼuhiga mo Kilisito, ʼaē ko ia ko te paki ʼo te ʼAtua”. ʼE mole he pule fakatagata ʼe feala hana toʼo ʼi te malamanei te fakahehema ʼa Satana. ʼE gata pe ki te ʼAtua ʼe ina lavaʼi.
“Ko he mālama lahi”
10. Neʼe feafeaʼi te fakakikite ʼa Isaia ʼi totatou temi ʼe gigila anai te mālama ki te malamanei?
10 ʼE logope ko he fakapōʼuli mātotolu ʼe ina ʼaofi te hahaʼi tokolahi, neʼe toe fakakikite pe foki e te Folafola ʼa te ʼAtua te meʼa ʼaē ia Isaia 60:2, 3: “Kae kia te koe ʼe kamata gigila anai ia Sehova, pea kia te koe ʼe ʼiloga anai tona kolōlia. Pea ʼe mahino papau ko te ʼu fenua ʼe ʼolo anai ki tou mālama.” Ko te manatu ʼaenī ʼe ʼalu tahi mo te talanoa ʼaē ʼi te kapite 2 ʼo te tohi ʼo Isaia, ʼaē neʼe fakapapau ai ko te tauhi moʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fakamālamaʼi ʼe toe fakatuʼu anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ohage ko tona ʼui ʼi te ʼu vaega 2 pea mo 3: “Ko te fenua fuli ʼe ʼomai anai ki ai. Pea ʼe mahino papau ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼolo pea mo ʼui anai: ‘Koutou ʼomai pea ke tou hake ki te moʼuga ʼo Sehova’ ”, ko te fakafiafia ʼaia ki te tauhi moʼoni. Koia logope ko te malamanei ʼe ʼi te pule ʼa Satana, ko te mālama mai te ʼAtua ʼe lolotoga gigila nei pea ʼe ina faka ʼāteaina te hahaʼi tokolahi mai te fakapōʼuli.
11. Ko ai ʼe māʼoluga ʼaupito moʼo fakahā te mālama ʼa Sehova, pea neʼe feafeaʼi te fakahā ʼo ia e Simeone?
11 Ko te lea faka polofeta ia Isaia 9:2 neʼe ina fakakikite ko te ʼAtua ʼe ina fekauʼi anai he tahi ki te malamanei ke ina fakainaina tona mālama. ʼE ʼui fēnei ai: “Ko te hahaʼi ʼaē neʼe haʼele ʼi te fakapōʼuli neʼe nātou sio ki he mālama lahi. Kae ko nātou ʼaē neʼe nātou nonofo ʼi te fenua ʼo te malū loloto, kia nātou neʼe tapa kiai te mālama.” Ko te “mālama lahi” ʼaia ko te ʼAve-folafola ʼa Sehova, ia Sesu Kilisito. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ʼau ko te mālama ʼo te malamanei. Ko ʼaē ʼe muli mai ia te ʼau ʼe mole haʼele anai ia ʼi te fakapōʼuli, kae ʼe ina maʼu anai te mālama ʼo te maʼuli.” (Soane 8:12). Māʼia pe la mo te temi ʼaē neʼe kei tamasiʼi ai ia Sesu, ko te meʼa ʼaia neʼe ʼiloʼi e ʼihi. ʼE ʼui fēnei ia Luka 2:25 ko te tagata neʼe higoa ko Simeone neʼe “agatonu pea mo aga faka lotu” pea “neʼe ko te laumālie maʼoniʼoni neʼe ia te ia”. ʼI te sio ʼa Simeone ki te kiʼi tamasiʼi ko Sesu, neʼe ina ʼui ʼi tana faikole ki te ʼAtua: “Kua sio ʼoku mata ki te fakamaʼuli, ia ia ʼaē neʼe ke teuteuʼi ia mata ʼo te hahaʼi fuli pe, ia te mālama ʼaē ʼe ina toʼo te pūlou ʼi te ʼu fenua.” — Luka 2:30-32
12. Ko te temi fea ʼaē neʼe kamata toʼo ai e Sesu te pūlou ʼo te fakapōʼuli ʼaē ʼe ina ʼaofi te hahaʼi pea neʼe feafeaʼi?
12 Neʼe kamata toʼo e Sesu te pūlou ʼo te fakapōʼuli mai te hahaʼi ʼi te ʼosi ʼo tona papitema. Ko Mateo 4:12-16 ʼe ina tala mai ko te fakahoko ʼaia ʼo Isaia 9:1, 2, ʼaē ʼe palalau ai ki te “mālama lahi” ʼe kamata anai tana tapa ki te hahaʼi ʼe nātou haʼele ʼi te fakapōʼuli fakalaumālie. ʼE ʼui fēnei ia Mateo 4:17: “Pea kamata ai ʼi te lakaga ʼaia te akonaki ʼa Sesu ʼo ʼui maʼana: ‘Koutou fakahemala, he kua fakaōvi mai te puleʼaga ʼo selo.’ ” ʼI tana faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua, neʼe fakamālamaʼi e Sesu te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. Neʼe ina “fakamālamaʼi te maʼuli pea mo te heʼepopo ʼaki te logo lelei”. — 2 Timoteo 1:10.
13. Neʼe feafeaʼi te fakamatalatala e Sesu ia ia totonu, pea koteā te tupuʼaga ʼo te fealagia ʼo tana fai te potu ʼaia ʼaki he loto fakahagatonu?
13 Neʼe fakatā fakahagatonu e Sesu te mālama ʼa te ʼAtua. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau haʼu ohage ko he mālama ki te kele, koteʼuhi ko ʼaē ka tui kia te ʼau ʼe mole nofo ia ʼi te fakapōʼuli (...) Neʼe mole ʼau palalau ʼi toku loto tokotahi, kae ko te Tāmai, ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau, neʼe ina foaki totonu mai te fakatotonu ʼi te meʼa ʼaē ke ʼau lea ki ai pea mo fakamatala. Pea tahi, ʼe ʼau ʼiloʼi ko tana fakatotonu ʼe faka ʼuhiga ko te maʼuli heʼegata.” — Soane 12:44-50.
“ ʼAki ia te ia neʼe ʼi ai te maʼuli”
14. ʼE feafeaʼi te fakamatalatala ʼo Sesu ia Soane 1:1, 2?
14 ʼIo, ko Sehova neʼe ina fekauʼi ifo tona ʼAlo ki te kele ke liliu ko te mālama moʼo fakahā ki te hahaʼi te ala ʼo te maʼuli heʼegata. Koutou fakatokagaʼi te faʼahi ʼaia ia Soane 1:1-16. ʼE tou lau fēnei ʼi te vaega 1 pea mo te vaega 2: “ ʼI te kamataʼaga neʼe ʼi ai te Folafola, pea ko te Folafola neʼe nofo mo te ʼAtua, pea ko te Folafola neʼe ʼatua. Ko ia ʼaenī neʼe ʼi te kamataʼaga mo te ʼAtua.” ʼI henī, ko Soane ʼe ina fakahigoaʼi ia Sesu ʼi muʼa ʼo tana maʼuli fakatagata ʼaki te higoa ko te “Folafola”. ʼE fakahā e te higoa ʼaia te gāue neʼe ina fai ʼi tona ʼuhiga ʼAve-folafola ʼa Sehova ʼAtua. Pea ʼi te ʼui ʼaē e Soane “ ʼi te kamataʼaga neʼe ʼi ai te Folafola”, ko tona faka ʼuhiga ko te Folafola neʼe ko te kamataʼaga ʼo te gāue fakatupu ʼa Sehova, “te kamataʼaga ʼo te fakatupu ʼa te ʼAtua”. (Fakahā 3:14.) Ko tona tuʼulaga māʼoluga ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fakatupu ʼa te ʼAtua ʼe ina fakahā te moʼoni ʼo tona fakahigoaʼi ko te “ ʼatua”, ko he tahi ʼe mālohi. Ia Isaia 9:6, ʼe fakahigoaʼi ia ia ko te “ ʼAtua mālohi”, kae mole ko te ʼAtua Māfimāfi.
15. Koteā te tahi ʼu fakamatala ʼe tuʼu ia Soane 1:3-5 ʼo ʼuhiga mo Sesu?
15 ʼE tuʼu fēnei ia Soane 1:3: “Ko te ʼu meʼa fuli neʼe maʼuli ʼaki ia te ia pea, ʼi tuʼa atu ia ia, ʼe mole he meʼa neʼe maʼuli.” ʼE ʼui fēnei ia Kolose 1:16: “ ʼAki ia ia ko meʼa fuli neʼe fakatupu ʼi te lagi pea mo te kele.” ʼE ʼui fēnei ia Soane 1:4: “ ʼAki ia te ia neʼe ʼi ai te maʼuli, pea ko te maʼuli neʼe ko te mālama ʼo te tagata.” ʼAki te Folafola, ko te ʼu faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe fakatupu; ʼaki tona ʼAlo, neʼe faka fealagia e te ʼAtua ki te tagata agahala pea mo tau mo te mate ke ina maʼu te maʼuli heʼegata. ʼE mahino ia ko Sesu ko te tagata mālohi ʼaē ʼe fakahigoaʼi ia Isaia 9:2 ko “te mālama lahi”. Pea ʼui fēnei ia Soane 1:5: “Pea ko te mālama ʼe gigila ʼi te fakapōʼuli, kae ko te fakapōʼuli neʼe mole mālo ia.” Ko te mālama ʼe ina faka ʼuhiga te moʼoni pea mo te faitotonu, kae ko te fakapōʼuli ʼe ina faka ʼuhiga te hāla pea mo te heʼefaitotonu. Koia ʼe fakahā ai e Soane ko te fakapōʼuli ʼe mole mālo anai ia ʼi te mālama.
16. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Soane Patita te lahi ʼo te gāue ʼa Sesu?
16 Ko Soane ʼe ina fai leva tana fakamatala ʼi te vaega 6 ki te vaega 9: “Neʼe hā te tagata, neʼe fekauʼi ko he fakafofoga ʼa te ʼAtua: neʼe ko tona higoa ko Soane [Patita]. Ko ia ʼaenī neʼe haʼu ko he fakamoʼoni, ʼo fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te mālama, ke fealagia ki te hahaʼi fuli pe ke tui ʼaki ia ia. Neʼe mole ko ia [ia Soane] te mālama ʼaia, kae neʼe tonu ke fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaia [ia Sesu]. Ko te mālama moʼoni ʼaē ʼe gigila ki te faʼahiga tagata fuli pe neʼe ʼamanaki haʼu ki te malamanei.” Ko Soane neʼe ina hinoʼi te Mesia ka haʼu pea neʼe ina fakahaga tana ʼu tisipulo kia te Ia. ʼAki te temi, neʼe foaki te fealagia ki te hahaʼi fuli pe ke nātou tali te mālama. Koia ko Sesu neʼe mole haʼu pe ke fua lelei pe ki te kau Sutea kae ke fua lelei ki te hahaʼi fuli pe, peʼe koloaʼia peʼe masiva ia, ʼe mole tokaga ia ki te lanu.
17. Koteā te talanoa ia Soane 1:10, 11 ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo te kau Sutea ʼi te temi ʼo Sesu?
17 ʼE hoko atu fēnei ʼi te vaega 10 pea mo te vaega 11: “Neʼe ʼi te malamanei, pea ko te malamanei neʼe tupu mai ia te ia, kae ko te malamanei neʼe mole ina ʼiloʼi ia ia. Neʼe haʼu kio ia, kae ko tana hahaʼi totonu neʼe mole nātou tali ia ia.” Ko Sesu, ʼi muʼa ʼo tona tupu tagata, neʼe ʼaki ia ia ʼaē neʼe fakatupu ai te malamanei. Kae, ʼi tana ʼi te kele, neʼe līakina ia ia e te tokolahi ʼo tana hahaʼi totonu, ia te kau Sutea. Neʼe mole nātou loloto ke fakahā tanatou agakovi pea mo tanatou malualoi. Neʼe fia fai nātou ki te fakapōʼuli ʼi te mālama.
18. ʼE feafeaʼi te fakahā ia Soane 1:12, 13 ko ʼihi ʼe feala hanatou liliu ko he fānau ʼa te ʼAtua ʼaki he tofiʼa makehe?
18 ʼE ʼui fēnei e SoaneSoane 1:12, 13 ʼi te vaega 12 pea mo te vaega 13: “Kae kia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tali ia ia, neʼe foaki age kia nātou te fealagia ʼaē ke nātou liliu ko he fānau ʼa te ʼAtua, koteʼuhi neʼe nātou haga tui ki tona huafa; neʼe mole nātou tutupu, ʼaki ʼi te toto, peʼe ko he finegalo fakasino, peʼe ko he finegalo fakatagata, kae ʼaki te finegalo ʼa te ʼAtua.” ʼE ʼiloga ʼi te ʼu vaega ʼaenī ʼi te kamataʼaga, ko te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe mole ko he ʼu foha ʼa te ʼAtua. ʼI muʼa ʼo te haʼu ʼa Kilisito ki te kele, neʼe mole heʼeki foaki ki te tagata he ʼamanaki ʼo he maʼuli ʼi selo peʼe ke liliu ko he foha ʼa te ʼAtua. Kae ʼaki te ʼuhiga ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Kilisito ʼaē neʼe nātou haga tui kiai, ko ʼihi hahaʼi neʼe vavae nātou ko he ʼu foha pea neʼe fealagia kia nātou ke nātou maʼu te ʼamanaki ʼo he maʼuli ʼi te ʼuhiga hau pea mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼi selo.
19. He koʼe koa ʼe tau mo Sesu ia te fakahā ʼo te mālama ʼa te ʼAtua, ohage ko tona fakahā ia Soane 1:14?
19 ʼE fēnei tana fakamahino ʼi te vaega 14: “Koia ko te Folafola neʼe liliu ʼo kakano pea neʼe nofo mo tatou, pea neʼe tou mamata ki tona kolōlia, ko he kolōlia ʼe hage ko ʼaē ʼo he foha ʼulu tokotahi mai he tāmai.” ʼI te kele, ko Sesu neʼe ina fakahā fakalelei te kolōlia ʼa te ʼAtua, ʼalu tahi mo tona ʼaluʼaga ʼuluaki foha ʼa te ʼAtua. Koia, ʼi hona fai ʼe mole hona tatau, neʼe tau lelei mo ia ia te fakahā ia te ʼAtua pea mo Tana ʼu fakatuʼutuʼu ki te hahaʼi.
20. Ohage ko tana fakamatala ia Soane 1:15, koteā te tala mai a Soane Patita kia tatou ʼo ʼuhiga mo Sesu?
20 ʼOsi ʼaia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko SoaneSoane 1:15 ʼi te vaega 15: “Ko Soane [Patita] neʼe ina fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo ia, ʼio, neʼe kalaga — neʼe ko ia neʼe ina ʼui — ʼo ʼui maʼana: ‘Ko ia ʼaē ʼe muli mai ia te ʼau neʼe fakalaka ʼi ʼoku muʼa, koteʼuhi neʼe fua tupu ia ʼau.’ ” Ko Soane Patita neʼe fua tupu ia māhina e ono ʼi te tupu ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga tagata. Kae neʼe lahi age te ʼu gāue neʼe fai e Sesu ia Soane, koia neʼe fakalaka ʼi muʼa ʼo Soane ʼi te potu fuli pe. Pea ko Soane neʼe ina ʼiloʼi ko Sesu neʼe fua tupu ia ia, koteʼuhi ko Sesu neʼe kua ʼi ai tona maʼuli ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata.
Ko te ʼu meʼa ʼofa mai ia Sehova
21. He koʼe koa ʼe ʼui ia Soane 1:16 neʼe tou maʼu “te agalelei makehe ki te agalelei makehe”?
21 ʼE fēnei te fakamatala ia Soane 1:16: “Neʼe tou maʼu fuli tona katoa, ʼio, te agalelei makehe ki te agalelei makehe.” Logope ko te tagata neʼe tupu agahala mai ia Atama, ʼe fakapapau e Sehova te faka ʼauha ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī, mo te hāofaki ʼo te toko miliona hahaʼi ʼi te mālama foʼou, mo te fakatuʼuake ʼa te kau mate, pea mo te pulihi ʼo te agahala pea mo te mate, ʼo iku ai ki te maʼuli heʼegata ʼi he palatiso fakakelekele. Ko te ʼu tapuakina makehe ʼaia ʼe mole tau mo te tagata agahala. Ko te ʼu meʼa ʼofa ia ʼa Sehova ʼaki ia Kilisito.
22. a) Koteā te meʼa ʼofa lahi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina faka fealagia meʼa fuli? b) Koteā te fakaafe ʼe fakahoko mai kia tatou ʼi te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu?
22 Koteā te meʼa ʼofa lahi ʼaupito neʼe ina faka fealagia te ʼu meʼa fuli ʼaia? “Ko te ʼAtua ʼi tona ʼofa lahi ʼaē ki te malamanei neʼe ina foaki ai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe haga tui kia te ia ke ʼaua naʼa faka ʼauha, kae ke ina maʼu te maʼuli heʼegata.” (Soane 3:16). Koia, ko te mālama totonu ʼo te ʼAtua pea mo tona ʼAlo, “te Meʼa gāue tāfito ʼo te maʼuli”, ʼe maʼuhiga kia nātou ʼe nātou fia maʼu te mālama fakalaumālie pea mo te maʼuli heʼegata (Gāue 3:15). Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te tohi fakamuli te fakaafe ʼaenī ʼo te Tohi-Tapu kia nātou ʼaē ʼe manako ʼi te moʼoni pea mo nātou fia fai ki te maʼuli: “ ‘Haʼu!’ Pea ko ia ʼaē ʼe logo ke ina ʼui: ‘Haʼu!’ Pea ko ʼaē ʼe fia ʼinu ke haʼu; pea ko ʼaē ʼe loto ki ai ke ina toʼo te vai ʼo te maʼuli ʼaē ʼe mole totogi.” — Fakahā 22:17.
23. Koteā anai ka fai ʼe nātou ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi mokā nātou ʼomai ki te mālama?
23 Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou agavaivai pea mo hage he ʼu ōvi ʼe mole gata pe ki tanatou ʼomai ki te mālama ʼo te malamanei kae ʼe nātou muliʼi anai te mālama ʼaia: “Ko te ʼu ōvi ʼe nātou muliʼi anai ia ia, koteʼuhi ʼe nātou ʼiloʼi [te moʼoni ʼi] tona leʼo.” (Soane 10:4). ʼE moʼoni, ʼe nātou fakafiafia “te mulimuli fakalelei ki tona ʼu ala” koteʼuhi ʼe nātou ʼiloʼi ko tana fai ʼaia ʼe faka ʼuhiga kia nātou ko te maʼuli heʼegata. — 1 Petelo 2:21.
ʼE feafeaʼi anai hakotou tali?
◻ Koteā te ʼu faʼahiga mālama e lua ʼe haʼu mai ia Sehova?
◻ He koʼe koa ʼe maʼuhiga te fakamālama fakalaumālie ʼi te temi nei?
◻ ʼI te ʼu potu fea ʼaē ko Sesu neʼe ko te “mālama lahi”?
◻ Koteā te talanoa ia Soane kapite 1 ʼo ʼuhiga mo Sesu?
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼofa ʼe foaki kia nātou ʼaē ʼe nātou muliʼi te mālama ʼo te malamanei?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko Simeone neʼe ina fakahigoaʼi ia Sesu ko te “mālama ʼaē ʼe ina toʼo te pūlou ʼi te ʼu fenua”.