ʼAki Te Lotomālohi Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova
“Manuʼia te tagata fuli ʼe manavasiʼi kia Sehova, ʼe haʼele ʼi tana ʼu ala.”— Pesalemo 128:1.
1, 2. Ko he tokoni feafeaʼi ʼaē ʼe maʼu mai te fakamatala faka tohi-tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau pea mo te ʼu aga ʼo te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi muʼa?
KO TE Folafola taputapu ʼa Sehova ʼe fonu ʼi te ʼu fakamatala ʼo te mamahi pea mo te ʼu fiafia ʼo tana ʼu kaugana agatonu. Ko te ʼu meʼa neʼe hoko kia Noe, mo Apalahamo, mo Barak, mo Tavite, pea mo ʼihi ʼe fakaofoofo. Ko nātou fuli ʼaia neʼe ko te ʼu hahaʼi moʼoni pea neʼe makehe ia nātou te meʼa ʼaenī. Neʼe nātou tui kia Sehova pea neʼe nātou haʼele ʼaki te lotomālohi ʼi tona ʼu ala.
2 Ko te ʼu palalau pea mo te ʼu aga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi muʼa ʼe feala pe ko he fakaloto mālohi kia tatou ʼi tatatou faiga ʼaē ke tou haʼele ʼi te ʼu ala ʼa te ʼAtua. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tou fiafia anai mo kapau ʼe tou fakaʼapaʼapa ki te ʼAtua pea mo fakahā te manavasiʼi ʼaē naʼa lotomamahi te ʼAtua ia tatou. Ko te meʼa ʼaia ʼe moʼoni mokā tou felāveʼi mo he ʼu mamahi ʼi te maʼuli, koia ʼaē neʼe hiva fēnei ai te tagata fai pesalemo: “Manuʼia te tagata fuli ʼe manavasiʼi kia Sehova, ʼe haʼele ʼi tona ʼu ala.” — Pesalemo 128:1.
Te faka ʼuhiga ʼo te lotomālohi
3. Koteā te lotomālohi?
3 Moʼo haʼele ʼi te ʼu ala ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou lotomālohi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe fakatotonu e te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ʼa Sehova ke nātou maʼu te kalitate ʼaia. Ohage la, neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Ke koutou lotomālohi, pea mo ke mālohi tokotou loto, ia koutou fuli ʼaē ʼe koutou talitali kia Sehova.” (Pesalemo 31:24). Ko te lotomālohi “ko te mālohi fakaʼatamai peʼe ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai moʼo fakahoko he meʼa, kātakiʼi he meʼa ʼo tauʼi te tuʼutāmaki, te tuʼania, peʼe ko te faigataʼaʼia”. (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary.) Ko he tahi ʼe lotomālohi ʼe mālohi, mo toʼa. ʼE hā lelei ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ki tana kaugā gāue ko Timoteo ko Sehova ʼe ina foaki te lotomālohi ki tana ʼu kaugana: “ ʼE mole foaki mai e te ʼAtua he laumālie fula, kae [ko he laumālie] mālohi, ʼofa pea mo fakapotopoto.” — 2 Timoteo 1:7.
4. Koteā he faʼahiga fai moʼo maʼu ʼo te lotomālohi?
4 Ko te faʼahiga fai e tahi moʼo maʼu te lotomālohi ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ko te tokagaʼi ʼi te faikole te Folafola ʼa Sehova, te Tohi-Tapu. E lahi te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou lotomālohi age. Koia, tou ʼuluaki vakaʼi peʼe koteā te meʼa ʼe feala ke tou ako ʼi te ʼu Tohi faka hepeleo ʼo ʼuhiga mo niʼihi neʼe nātou haʼele ʼi te ʼu ala ʼa Sehova.
Ko te lotomālohi moʼo talate logo ʼa te ʼAtua
5. Koteā te ʼaoga ʼo te lotomālohi ʼa Enoke ki te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi ʼaenī?
5 Ko te lotomālohi ʼa Enoke ʼe feala ke tokoni ki te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi nei ke nātou tala te logo ʼa te ʼAtua ʼaki te lotomālohi. ʼI muʼa ʼo te tupu ʼa Enoke, “neʼe kamata ai te fetapā ʼaē ki te huafa ʼa Sehova”. ʼE ʼui e te ʼu hahaʼi popoto ko te tagata “neʼe kamata lea agatuʼu” ʼi tanatou fetapā ki te huafa ʼa Sehova (Senesi 4:25, 26; 5:3, 6). Neʼe lagi fakaʼaogaʼi te huafa ʼa te ʼAtua ki he ʼu tagata peʼe mahalo pe la ki he ʼu tamapua. Koia, ko te lotu hāla neʼe tuputupu ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai ia Enoke ʼi te taʼu 3404 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ko ia tokotahi ʼaē neʼe ‘haʼele mo te ʼAtua’, ʼo faiga ʼi he ala faitotonu ʼe ʼalutahi mo te moʼoni ʼaē ʼe fakahā e Sehova. — Senesi 5:18, 24.
6. a) Koteā te logo mālohi ʼaē neʼe tala e Enoke? b) Koteā te fakapapau ʼaē ʼe feala ke tou maʼu?
6 Neʼe tala e Enoke ʼaki te lotomālohi te logo ʼa te ʼAtua, ʼe mahino papau ia neʼe fakahoko te faʼahi ʼaia ʼaki te gāue faka mafola (Hepeleo 11:5; vakaʼi ia 2 Petelo 2:5). Neʼe tala fēnei e te fakamoʼoni tokotahi ʼaia: “Koʼeni! Kua haʼu ia Sehova mo ʼana ʼu miliate maʼoniʼoni moʼo fakahoko ʼo te fakamāu ki te hahaʼi fuli, pea mo fakahā lelei age ki te hahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai kia ia ʼo ʼuhiga mo tanatou meʼa noaʼi te ʼAtua ʼi tanatou ʼu aga fakafeagai ʼo feiā mo te ʼu meʼa fuli fakaufiufi ʼaē neʼe lau e te kau agahala fakafeagai kia ia.” (Suta 14, 15). Neʼe lotomālohi ia Enoke moʼo fakaʼaogaʼi te huafa ʼo Sehova ʼi tana tala te logo ʼaē ʼe ina tauteaʼi te aga heʼe lotu. Pea ohage pe ko te haga ʼa te ʼAtua ʼo foaki te lotomālohi kia Enoke moʼo tala te logo mālohi, ʼe toe feiā aipe ʼe foaki e Sehova te lotomālohi ki tana ʼu Fakamoʼoni ʼo te temi nei ke nātou palalau ʼo ʼuhiga mo Tana folafola ʼaki te lototoʼa ʼi te minisitelio, ʼi te faleako, pea mo te potu fuli pe. — Vakaʼi ia Gāue 4:29-31.
Ko te lotomālohi ʼi te faigataʼaʼia
7. Koteā te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te lotomālohi ʼaē neʼe tuku e Noe?
7 Ko te faʼifaʼitaki ʼa Noe ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou fakahoko he ʼu gāue faitotonu mokā tou tau mo he ʼu faigataʼaʼia. ʼAki te lotomālohi pea mo te tui, neʼe mulimuli ki te fakatokaga fakaʼatua ʼo ʼuhiga mo te tulivio faka malamanei pea “neʼe ina faʼu te aleka moʼo hāofaki tona loto fale”. ʼAki te ʼu aga faitotonu pea mo talagafua, neʼe tauteaʼi e Noe te mālama heʼe tui ʼuhi ko tana ʼu gāue kovi pea mo ina fakamoʼoni te tau ʼaē ʼa te malamanei mo te fakaʼauha (Hepeleo 11:7; Senesi 6:13-22; 7:16). Ko te metitasio ʼaē ki te faʼahiga maʼuli ʼa te ʼAtua ʼe tokoni ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi nei ke nātou fai ʼaki he lotomālohi te ʼu taʼi gāue faitotonu ʼaia ohage ko te minisitelio faka kilisitiano.
8. a) ʼI tona ʼuhiga “tagata fai faka mafola faitotonu” lotomālohi, koteā te ʼu meʼa neʼe tauʼi e Noe? b) Koteā te meʼa ka fai anai e Sehova maʼa tatou mo kapau ko tatou ko ni ʼu tagata fai faka mafola lotomālohi ʼo te faitotonu?
8 Kapau ʼe tou faiga ki he faʼahiga maʼuli faitotonu kae mole tou ʼiloʼi hona fakaʼaluʼalu mokā ʼe ʼi ai he faigataʼaʼia, tou faikole ke tou maʼu he poto moʼo vakaʼi ʼo he puleʼaki (Sake 1:5-8). ʼE fakahā e te agatonu ʼa Noe ki te ʼAtua ʼe feala ʼo he tauʼi ʼo he ʼu faigataʼaʼia ʼaki te lotomālohi pea mo te agatonu. Neʼe ina tauʼi te mālama agakovi pea mo te kau ʼaselo ʼaē neʼe nātou kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata pea mo tanatou ʼu hākoga makehe. ʼIo, ko Noe neʼe “ko te tagata fai faka mafola faitotonu” lotomālohi ki “he mālama ʼāfea” neʼe kua ʼamanaki ia ki te fakaʼauha (2 Petelo 2:4, 5; Senesi 6:1-9). Logope neʼe palalau ʼaki he lototoʼa ohage ko he tagata faifekau ʼo ina kalagaʼi te fakatokaga ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼi muʼa ʼo te tulivio, “neʼe mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea ʼave ai ia nātou fuli”. (Mateo 24:36-39.) Kae ke tou manatuʼi, logope te fakatagaʼi pea mo te līaki e te hahaʼi tokolahi tatatou logo ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼe lagolago anai tatou e Sehova ohage pe ko tana lagolago ia Noe, mo kapau ʼe tou fakahā he tui mo he lotomālohi ʼe tatau, ʼi totatou ʼuhiga tagata fai faka mafola ʼo te faitotonu.
Ko te lotomālohi moʼo talagafua ki te ʼAtua
9, 10. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe nātou fakahā ai e Apalahamo, mo Sala pea mo Isaake tanatou talagafua pea mo tanatou lotomālohi?
9 Ko Apalahamo “te kaumeʼa ʼa Sehova” ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te talagafua ʼaki he lotomālohi ki te ʼAtua (Sake 2:23). Neʼe ʼaoga he tui pea mo he lotomālohi moʼo talagafua kia Sehova pea mo mavae mai Ule, kolo ʼo te kau Kalitia koloaʼia. Neʼe tui ki te fakapapau ʼa te ʼAtua “ko te famili fuli ʼo te kele” ʼe tapuakina anai nātou ʼaki ia ia pea ʼe foaki anai ki tona hāko he kele (Senesi 12:1-9; 15:18-21). ʼAki te tui, ko Apalahamo “neʼe nofo ohage ko he tagata kehe ʼi te fenua ʼo te fakapapau” pea neʼe sio fakatomuʼa ia ki “te kolo ʼaē ʼe ʼi ai tona ʼu fakatafito moʼoni” — ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi selo, ʼaē ka ina fakatuʼuake anai ia ia ki te maʼuli ʼi te kele. — Hepeleo 11:8-16.
10 Neʼe maʼu e te ʼohoana ʼo Apalahamo, ia Sala, te tui mo te lotomālohi feʼauga moʼo mavae ʼi Ule, ke fagona tahi mo tona ʼohoana ki he fenua kehe, pea ke ina kātakiʼi te ʼu faigataʼaʼia kehekehe neʼe tau mo nāua ʼi ai. Pea neʼe ko he toe fakapale ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana talagafua ki te ʼAtua ʼaki te lotomālohi! Logope tana paʼa ʼo aʼu ki tona taʼu 90 pea mo tana fakalaka ʼi “te taʼu tuʼakoi”, neʼe faka fealagia kia Sala ke ina ‘fānauʼi he hāko, koteʼuhi neʼe mahino ki te agatonu ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina fai te fakapapau’. ʼI tona lakaga, neʼe ina fānauʼi ia Isaake (Hepeleo 11:11, 12; Senesi 17:15-17; 18:11; 21:1-7). ʼI te ʼu taʼu ki muli mai, neʼe talagafua ia Apalahamo ki te ʼAtua ʼaki te lotomālohi, pea “neʼe ina mōlagaʼi ia Isaake”. ʼI te tāʼofi ʼo ia e te ʼaselo, ko te foha lotomālohi mo talagafua ʼa te pateliaka neʼe hāo mai te mate, “neʼe ko he fakatā”. Koia, ʼi he ʼaluʼaga faka polofeta, neʼe fakatā e ia pea mo Isaake te foaki e Sehova ʼAtua tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, ko he totogi ke fealagia kia nātou ʼaē ʼe nātou haga tui kia te ia ke nātou maʼu te maʼuli heʼegata (Hepeleo 11:17-19; Senesi 22:1-19; Soane 3:16). ʼIo, ʼe tonu ke uga tatou e te talagafua ʼaki he lotomālohi ʼa Apalahamo, mo Sala pea mo Isaake, ke tou talagafua kia Sehova pea mo fai tuʼumaʼu tona finegalo.
Ko he lotomālohi moʼo kau ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua
11, 12. a) Neʼe ko te lotomālohi feafeaʼi ʼaē neʼe fakahā e Moisese ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa Sehova? b) ʼO ʼuhiga mo te lotomālohi ʼa Moisese, koteā te ʼu fehuʼi ʼe feala ke fai?
11 ʼAki he lotomālohi, neʼe kau ia Moisese mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe haʼisia. ʼI te 16 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakahā tonu e te ʼu mātuʼa ʼa Moisese te lotomālohi. ʼI tanā mole tuʼania ʼaē ki te fakatotonu ʼa te hau ke matehi te tamasiʼi tagata hepeleo fuli neʼe hoki tupu age pe, neʼe nā fufū ia Moisese pea mo ʼai ia ia ki te aleka ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fuʼu kaho ʼi te mata vaitafe ʼo te Nil. ʼO maʼu ai e te ʼofafine ʼo te Falaone, ʼo ina tauhi ohage ko hana tama totonu, logope neʼe ina ʼuluaki maʼu he ako ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi te ʼapi ʼo tana ʼu mātuʼa. Koteʼuhi ko tana kau ʼaē ki te loto fale ʼo te Falaone, “neʼe akoʼi [Moisese] ki te poto fuli ʼa te kau Esipito” pea neʼe liliu ai ʼo “mālohi ʼi tana ʼu palalau mo tana ʼu aga”, mālohi ʼi te fealagia fakaʼatamai pea mo fakasino. — Gāue 7:20-22; Ekesote 2:1-10; 6:20.
12 Logope te ʼu lelei fakakoloa ʼo te fale faka hau, neʼe fili ʼaki he lotomālohi e Moisese ke kau mo te hahaʼi ʼaē ʼe ʼi te faʼahi ʼo te kau atolasio ʼa Sehova, hahaʼi neʼe kaugana ki te kau Esipito. Moʼo hāofaki te Iselaelite, neʼe ina matehi te tagata Esipito pea neʼe hola ai ki Matiane (Ekesote 2:11-15). Hili kiai te taʼu e 40, neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e te ʼAtua moʼo hāofaki ʼo te kau Iselaelite mai te haʼisia. Koia, neʼe “mavae ia Moisese ʼi Esipito, ʼo mole ina tuʼania te ʼita ʼa te hau”, ʼaē neʼe ina fia matehi ia ia ʼuhi ko tana fakafofoga ʼaē ia Sehova maʼa te kau Iselaelite. Neʼe haʼele ia Moisese ohage neʼe sio kia ‘Ia ʼaē ʼe fakapulipuli’, ia Sehova ʼAtua (Hepeleo 11:23-29; Ekesote 10:28). ʼE koutou maʼu koa te taʼi tui ʼaia pea mo te taʼi lotomālohi ʼaia ke koutou pipiki maʼu kia Sehova pea mo tana hahaʼi logope te ʼu faigataʼaʼia pea mo te fakataga?
Ko te lotomālohi moʼo ‘mulimuli katoa ia Sehova’
13. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sosue pea mo Kalepe te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te lotomālohi?
13 Ko Sosue mo Kalepe ʼu tagata lotomālohi neʼe nā fakamoʼoni ʼe feala tatatou haʼele ʼi te ʼu ala ʼa te ʼAtua. Neʼe nā “mulimuli katoa ia Sehova”. (Faka au 32:12.) Neʼe kau ia Sosue mo Kalepe ʼi te toko 12 tagata ʼaē neʼe nātou mamata ki te kele ʼo te fakapapau. ʼI tanatou tuʼania te hahaʼi ʼo te fenua, ko te toko hogofulu kau malomu neʼe nātou faigaʼi ke nātou fakalotoʼi ia Iselaele ke ʼaua te hū ki Kanaane. Kae, ʼaki he lotomālohi, neʼe ʼui fēnei e Sosue mo Kalepe: “Kapau ʼe leleiʼia tatou e Sehova, pea ʼe ina fakahū moʼoni anai tatou ki te fenua ʼaia pea mo ina foaki mai anai kia tatou: ko te fenua ʼe tafe ai te huʼa pipi pea mo te meli! Kae, ʼaua naʼa koutou agatuʼu kia Sehova pea mo ʼaua naʼa koutou manavahe, ia koutou, ki te hahaʼi ʼo te fenua, heʼe ko nātou ko te pane ia ʼa tatou. Kua mavae tonatou fakamaluʼaga ʼi ʼoluga ia nātou pea ko Sehova ʼe kau mo tatou. ʼAua naʼa koutou manavasiʼi kia nātou.” (Faka au 14:8, 9). ʼI tanatou mole tui pea mo lotomālohi, ko te taʼiake ʼaia ʼo te kau Iselaelite neʼe mole nātou kaku ki te kele ʼo te fakapapau. Kae ko Sosue mo Kalepe, feiā mo te taʼiake foʼou, neʼe nātou hū kiai.
14, 15. a) ʼI te fakaʼaogaʼi e Sosue te ʼu palalau ʼaē ia Sosue 1:7, 8, koteā te meʼa neʼe hoko kia ia pea mo te kau Iselaelite? b) Koteā te ako ʼo ʼuhiga mo te lotomālohi ʼe tou maʼu mai ia Sosue pea mo Kalepe?
14 Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia Sosue: “Ke ke faʼa kātaki pea mo ke mālohi ʼaupito, ke ke tokaga ʼo fai fuli te meʼa ʼi te lao ʼaē neʼe fakatotonu atu e Moisese, toku kaugana. ʼAua naʼa ke fakatafa mai ʼi ai ʼo ʼalu faka mataʼu peʼe fakahema, ke ke fakapotopoto ʼi te potu fuli pe ʼe ke ʼalu anai kiai. Ko te tohi ʼo te Lao ʼe mole tonu anai ke fakamamaʼo ʼi tou gutu pea ʼe tonu anai ke ke lau leʼo veliveli ʼi te ʼaho mo te po, ke ke tokaga ʼo fai meʼa fuli ʼe tohi ai. Heʼe ke lava anai ʼo fakaʼau tou ala pea ʼe ke fakapotopoto anai.” — Sosue 1:7, 8.
15 ʼI te fakaʼaogaʼi e Sosue te ʼu palalau ʼaia, ko Seliko mo ʼihi kolo neʼe tō ʼi te kau Iselaelite. Neʼe fakatuʼu e te ʼAtua te laʼā ke haga mū aipe ke mālo ia Iselaele ʼi Kapaone (Sosue 10:6-14). ʼI tana tuʼutāmakiʼia ʼi te fakafeagai fakatahi ʼa te ʼu mālohi fili ʼaē “ ʼe nātou hahaʼi ohage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te matatai”, neʼe lotomālohi ia Sosue, pea neʼe foaki e te ʼAtua te mālo kia Iselaele (Sosue 11:1-9). Logope ko tatou ko te ʼu tagata heʼe haohaoa, ohage pe ko Sosue mo Kalepe, ʼe feala ke tou mulimuli katoa kia Sehova, pea ʼe faka fealagia leva e te ʼAtua ke tou haʼele ʼi tona ʼu ala ʼaki te lotomālohi.
Ko te lotomālohi moʼo falala ki te ʼAtua
16. Neʼe fakahā feafeaʼi koa e Déborah, mo Barak, pea mo Saele te lotomālohi?
16 Ko te falala ʼaē ki te ʼAtua ʼaki te lotomālohi ʼe fakapale, ohage ko te meʼa ʼe fakahā ʼi te temi ʼo te ʼu tuʼi fakamāu ʼaē neʼe nātou fakahoko te faitotonu ʼi Iselaele (Lute 1:1). Ohage la, neʼe falala ia te tuʼi fakamāu ko Barak pea mo te polofeta fafine ko Déborah ʼaki te lotomālohi ki te ʼAtua. Ko te hau Kanaane ko Jabin neʼe ina faka haʼisia ia Iselaele lolotoga ia taʼu e 20 ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai ia Sehova ʼaki ia Déborah ʼo fekauʼi ia Barak ke fakatahitahiʼi he toko 10 000 tagata ki te moʼuga ʼo Tabor. Ko te pule ʼo te kautau ʼa Jabin, ia Sisera, neʼe ʼalu fakavilivili ki te liuʼa ʼo Kishon, pea mo tui papau ʼe mole matali anai e te kautau Iselaelite tana kautau mo ʼanatou ʼu saliote e 900, ʼe ʼi ai te ʼu mataʼi hele ukamea ʼi te ʼu teka. ʼI te temi ʼaē neʼe hū ai te kau Iselaelite ʼi te liuʼa halafalafa, neʼe nofo te ʼAtua mo nātou, ʼo ina faka hake te vaitafe ʼo liliu ai te koga meʼa tau ko he pela ʼo maʼua ai te ʼu saliote ʼa Sisera. Ko te kautau ʼa Barak neʼe mālo, pea “ko te hahaʼi fuli ʼa Sisera neʼe fetōki ʼi te mataʼi hele”. Neʼe hola ia Sisera ki te fale lā ʼo Saele, pea lolotoga tana moe, neʼe lotomālohi te fafine ʼaia ʼo matehi ia ia ʼo ina hunuki te faʼo ʼo te fale lā ki te ʼu niania ʼo Sisera. Ohage ko te talanoa faka polofeta neʼe fai e Déborah kia Barak “ko te meʼa matamatalelei” ʼo te mālo ʼaia neʼe haʼu mai te fafine. ʼUhi ko Déborah, mo Barak, pea mo Saele neʼe nātou falala ki te ʼAtua ʼaki te lotomālohi, ko “Iselaele neʼe nofo ʼi te tokalelei lolotoga te taʼu e fagofulu”. — Kau Fakamāu 4:1-22; 5:31.
17. Koteā te faʼifaʼitaki mālohi ʼaē neʼe tuku mai e te tuʼi fakamāu ko Seteone ʼo ʼuhiga mo te falala ʼaē kia Sehova?
17 Ko te tuʼi fakamāu ko Seteone neʼe falala ʼaki te lotomālohi kia Sehova ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai ia Iselaele e te kau Matianite pea mo ʼihi atu ʼu hahaʼi. Logope te kaugamālie ʼo te toko 135 000 kau fili, neʼe kei feala pe he lau e te toko 32 000 kau tau ko te mālo ʼa te ʼAtua ʼa nātou ia. ʼAki te takitaki ʼa Sehova, neʼe fakasiʼisiʼi e Seteone tanatou kautau ʼo ina tāʼofi foʼi kautau e tolu e taki 100 tagata te foʼi tau (Kau Fakamāu 7:1-7, 16; 8:10). ʼAki te tākai e te toko 300 te nofoʼaga ʼa te kau Matianite ʼi te pōʼuli, neʼe takitahi tana tala (moʼo puhi fakatagi) mo tana foʼi ipu kele ʼaki te taume ʼi loto. ʼI te temi ʼaē neʼe fakaʼilo ai kia nātou, neʼe nātou pupuhi ʼanatou ʼu tala puhi fakatagi, pea mo foaʼi te ʼu foʼi ipu kele, pea mo lagaʼi te ʼu taume ulo, pea mo kalaga: “Ko te heletā ʼa Sehova pea mo Seteone!” (Kau Fakamāu 7:20). Ko te kau Matianite ʼaē neʼe matataku neʼe nātou kamata feholaki pea mo nātou lavā ai. Ko te ʼu taʼi meʼa ʼaia neʼe hoko ʼe tonu ke nātou fakamoʼoni mai kia tatou ko te falala mālohi ʼaē ki te ʼAtua ʼe toe fakapale pe anai ʼi te temi nei.
Ko te lotomālohi ʼaē moʼo fakaʼapaʼapa kia Sehova pea mo hāofaki te tauhi maʼa
18. ʼAki te lotomālohi, koteā te meʼa neʼe fai e Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe ina matehi ai ia Koliate?
18 Ko ʼihi faʼifaʼitaki faka tohi-tapu ʼe nātou foaki mai te lotomālohi moʼo fakaʼapaʼapa kia Sehova pea mo fakahaʼele ki muʼa te tauhi maʼa. Ko te tūpulaga ko Tavite, ʼaē neʼe ina hāofaki te faga ōvi ʼo tana tāmai, neʼe lotomālohi ʼi tana tuʼu ʼi muʼa ʼo te tagata lahi ko Koliate. Neʼe ʼui fēnei e Tavite: “ ʼE ke haʼu koe mo te heletā, pea mo te tao, kae kia ʼau, ʼe ʼau haʼu kia te koe ʼaki te huafa ʼo Sehova ʼo te kautau, te ʼAtua ʼo te ʼu ʼatu tau ʼo Iselaele, ʼaē ʼe ke fakalaga. ʼI te ʼaho ʼaenī, ʼe haga anai ia Sehova ʼo tuku koe ki toku nima, pea ʼe moʼoni ia, ʼe ʼau tāmateʼi anai koe, pea ʼe ʼau tuʼusi anai tou ʼulu mai ia te koe; (...) pea ko te hahaʼi ʼo te kele ʼe nātou ʼiloʼi anai ʼe ʼi ai te ʼAtua ʼa Iselaele. Pea ʼe ʼiloʼi fuli anai e te kokelekasio fuli ʼaenī [ʼe mole] ʼaki te heletā, peʼe ko te tao, ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo hāofaki, koteʼuhi ʼa Sehova te tau.” (1 Samuele 17:32-37, 45-47). ʼAki te tokoni fakaʼatua, neʼe fakaʼapaʼapa ia Tavite kia Sehova ʼaki te lotomālohi, neʼe ina matehi ia Koliate, pea neʼe ʼi ai tona ʼaoga ʼaupito ki te tāʼofi ʼo te fakakovi ʼa te kau Filisitini ki te tauhi maʼa.
19. Ko te fakatuʼutuʼu fea ʼaē neʼe ʼaoga ai kia Salomone te lotomālohi, pea e feafeaʼi ʼi te temi nei ʼo hatatou faʼifaʼitaki kiai?
19 ʼI te temi ʼaē neʼe teuteu ai ia te foha ʼo Tavite ko Salomone ki te laga ʼo te fale lotu ʼa te ʼAtua, neʼe fēnei te fakatotonu age e tana tāmai: “Ke ke faʼa kātaki pea mo ke mālohi, pea mo gaūgaūe. ʼAua naʼa ke mataku pea mo ʼaua naʼa ke manavasiʼi, koteʼuhi ko Sehova ʼAtua, toku ʼAtua, ʼe nofo mo koe. ʼE mole ina līaki pea mo situʼa anai ia kia te koe, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te gāue ʼo te selevisi ʼo te fale ʼa Sehova.” (1 Fakamatala 28:20). ʼI tana lotomālohi, neʼe maui mālie te fakaʼosiʼosi ʼo te fale lotu e Salomone. Ka tou fetaulaki mo he ʼu faigataʼaʼia ʼi he polokalama laga fale faka teokalatike ʼi te temi nei, tou manatuʼi te ʼu palalau ʼa Tavite: “Ke ke faʼa kātaki pea mo ke mālohi, pea mo gaūgaūe.” ʼE ko he faʼahiga fai ʼe lelei ki te fakaʼapaʼapa kia Sehova pea mo te fakahaʼele ki muʼa ʼo te tauhi maʼa!
20. Ko te potu fea ʼaē neʼe lotomālohi ai te hau ko Asa?
20 Koteʼuhi ko te holi ʼaē ʼa te hau ko Asa ke fakaʼapaʼapa ki te ʼAtua pea mo fakahaʼele te tauhi maʼa, neʼe ina haga ai ʼo fakamaʼa ia Suta mai te ʼu tamapua pea mo te ʼu paomutu tagata ʼo te fale lotu. Neʼe ina fakahifo tana kui fafine ʼaē ʼe ʼaposita mai tona tuʼulaga māʼoluga pea mo ina maumauʼi tana “tamapua fakalialia”. (1 Hau 15:11-13.) ʼIo, “neʼe lotomālohi [ia Asa] pea neʼe ina molehi te ʼu meʼa fakalialia ʼi te fenua fuli ʼo Suta pea mo Pesamino, pea mo te ʼu kolo ʼaē neʼe ina maʼu ʼi te koga meʼa moʼugaʼia ʼo Efalaime, pea neʼe ina fakafoʼou te ʼaletale ʼa Sehova, ʼaē neʼe ʼi te muʼa matapā ʼo Sehova.” (2 Fakamatala 15:8). ʼE koutou līaki koa mo koutou te ʼapositasia ʼaki te lotomālohi pea mo koutou fakahaʼele ki muʼa te tauhi maʼa? ʼE koutou fakaʼaogaʼi koa takotou ʼu koloā ki te fakahaʼele ʼo te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga? Pea ʼe koutou faiga koa ke koutou fakaʼapaʼapa kia Sehova ʼaki hakotou kau tuʼumaʼu ki te tala ʼo te logo lelei ʼi tokotou ʼuhiga fakamoʼoni ʼo Ia?
21. a) E feafeaʼi he tokoni mai kia tatou ia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo nātou ʼo te temi muʼa ʼaē neʼe nātou taupau tanatou agatonu? b) Koteā te meʼa ka vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
21 ʼE ko he fakafetaʼi ʼe tou fai ki te ʼAtua ʼi tana taupau te ʼu fakamatala faka tohi-tapu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe nonofo agatonu ʼi muʼa ʼo te haʼu ʼa Sesu! ʼE mahino papau ia, ko tanatou ʼu faʼifaʼitaki lelei ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou tauhi kia Sehova ʼaki he selevisi taputapu ʼaki he lotomālohi, mo he manavasiʼi faka lotu, pea mo he fakaʼapaʼapa (Hepeleo 12:28). Kae ʼe toe maʼu foki ʼi te ʼu Tohi faka keleka faka kilisitiano te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te lotomālohi ʼi te ʼu aga faka lotu. E feafeaʼi he tokoni mai kia tatou ʼo ʼihi ʼi te ʼu fakamatala ʼaia, ke tou haʼele ʼaki te lotomālohi ʼi te ʼu ala ʼa Sehova?
ʼE feafeaʼi anai hakotou tali?
◻ Koteā te lotomālohi?
◻ Neʼe feafeaʼi koa te fakahā e Enoke pea mo Noe te lotomālohi?
◻ Koteā te ʼu faʼahi ʼaē neʼe lotomālohi ai ia Apalahamo, mo Sala pea mo Isaake?
◻ Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼaki te lotomālohi neʼe tuku e Moisese, mo Sosue pea mo Kalepe?
◻ Neʼe feafeaʼi te fakahā e ʼihi neʼe nātou lotomālohi ʼo falala ki te ʼAtua?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko Seteone mo tana kiʼi kautau neʼe nātou falala kia Sehova ʼaki te lotomālohi.