Ko Te Akonaki Fakaʼatua ʼe Mālo
“ ʼE tonu anai ke liliu tou ʼu mata ko he ʼu mata ʼe sio ki tau Tagata Faiako Lahi. Pea ʼe fagono anai tou ʼu taliga ki he lea ʼe ina ʼui: ‘Koʼeni te ala. Koutou haʼele ai.’ ”—Isaia 30:20, 21.
1. He koʼe koa ʼe feala ke fakahigoaʼi fakahagatonu ia te ako ʼa Sehova, ko te akonaki fakaʼatua?
KO SEHOVA ʼATUA ko te Matapuna pe ʼaia e tahi ʼo te akonaki ʼaē ʼe feala ke tou maʼu. Kapau ʼe tou fakalogo mokā palalau, tāfito la ʼaki tana Folafola Taputapu, ʼe liliu anai ia ko totatou Tagata Faiako Lahi. (Isaia 30:20) ʼI te ʼu tohi faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu, ʼe toe higoaʼi ai ia ia “Ko Ia e ʼAtua.” (Pesalemo 50:1) Koia ʼaē, ko te ako ʼaē mai ia Sehova, ko te akonaki fakaʼatua ia.
2. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ko te ʼAtua tokotahi pe ʼe poto?
2 ʼE nekenekea te mālama ʼuhi ko tona ʼu tuʼuga faleako pea mo tona ʼu univelesitē, kae ʼe mole maʼu ai pe la te akonaki fakaʼatua. Pea ko te poto fuli ʼaē neʼe maʼu e te mālama ʼi te ʼu sēkulō, ʼe noa ia mokā ʼe fakatatau ki te ako fakaʼatua ʼaē ʼe fakatafito ki te poto heʼegata ʼo Sehova. ʼE fakahā ia Loma 16:27, ko te ʼAtua tokotahi pe ʼe poto, pea ko he manatu ia ʼe moʼoni heʼe ko Sehova tokotahi pe ʼe nofo mo te poto katoa.
3. He koʼe koa ko Sesu tokotahi pe ko te tagata faiako lahi neʼe maʼu ʼi te kele?
3 Ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Sesu Kilisito, ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼaia ʼo ʼuhiga mo te poto; pea ko ia tokotahi pe ko te tagata fai akonaki lahi neʼe maʼu ʼi te kele. Pea ʼe mole fakapuna’maʼuli ia kia tatou! Talu mai fualoa neʼe ko Sehova ʼaē ko tona Tagata Faiako ʼi te lagi. Neʼe kamata te akonaki fakaʼatua ʼi te temi ʼaē neʼe akoʼi ai e te ʼAtua ia ia ʼaē neʼe ina ʼuluaki fakatupu, ko tona ʼAlo ʼulu tokotahi. Koia ʼaē neʼe feala ai ke ʼui e Sesu, ʼo fēnei: “Ohage ko tona akoʼi mai e taku Tāmai kia te ʼau, ʼe ʼau tala feiā te ʼu meʼa ʼaia.” (Soane 8:28; Tāʼaga Lea 8:22, 30) ʼE hikihiki tatatou mālama ʼaē ki te akonaki fakaʼatua ʼaki te ʼu palalau ʼaē ʼa Kilisito ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼAki tanatou mulimuli pe ki te akonaki ʼaē neʼe akoʼi age e Sesu kia nātou, ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼe nātou faʼifaʼitaki ki tonatou Tagata Faiako Lahi, ʼaē ko tona finegalo ke fakahā “te toe poto kehekehe ʼaē ʼo te ʼAtua” ʼaki te kokelekasio.—Efesi 3:10, 11; 5:1; Luka 6:40.
Ko Te Kumi ʼAē ʼo Te Poto
4. Koteā ʼaē neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu fealagia ʼaē ʼo te ʼuto?
4 Kapau ʼe tou fia maʼu te poto ʼaē ʼe tuku mai e te akonaki fakaʼatua, ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi katoa te ʼu fealagia ʼo te fakakaukau ʼaē neʼe tuku mai e te ʼAtua. ʼE feala te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ko te ʼuto ʼo te tagata ʼe ina maʼu te toe fealagia fakaofoofo. ʼE ʼui e te tohi La machine incroyable (fakapilitānia), ʼo fēnei: “Tatau aipe mo te ʼu olotinatea ʼaē ʼe makehe age ʼosi, ʼe noa nātou ʼi te ʼuto ʼo te tagata ʼaē ʼe heʼegata tona faigataʼa pea mo tona fealagia ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼe tau mo ia—ko tona ʼu faʼahi ʼaia ʼe feala ʼaki te gāue haohaoa pea mo totonu ʼo te ʼu fakaʼiloga hila pea mo chimique. . . . Ko te ʼu miliona fakaʼiloga hila ʼaē ʼe feʼaluʼaki haʼele ʼi te temi fuli pe ʼi tokotou ʼuto, ʼe nātou tuku te ʼu tuʼuga logo taulekaleka. ʼE nātou foaki te ʼu logo ʼi loto ʼo tokotou sino ʼo toe feiā aipe ki te ʼu meʼa ʼo tuʼa: ohage la ko te migi ʼo he kauʼi vaʼe, peʼe ko te magoni ʼo he kafe, peʼe ko he fakahuahua ʼo hokita kaumeʼa. Pea ko ʼihi fakaʼiloga hila ʼe nātou vakaʼi pea mo sivi te ʼu logo ʼaia, ʼe nātou fakatupu te ʼu meʼa ʼi te loto, te ʼu suvenia, te ʼu manatu peʼe ko ni ʼu fakatuʼutuʼu ʼe fakatupu ʼaki ai ke fai he ʼu tonu. ʼI te temi tonu pe ʼaia, ko te ʼu fakaʼiloga hila ʼaē mai tokotou ʼuto ʼe nātou fakahā ki te ʼu koga ʼaē ʼo tokotou sino te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou fai: ko te gaūgaūe ʼo te kauʼi vaʼe, ko te ʼinu ʼo te kafe, ko te kata, peʼe lagi ko he fai ʼo he palalau fakahuahua. ʼI te temi pe ʼaia, ʼe feala ke mole koutou ʼiloʼi, ko tokotou ʼuto ʼe ina sivisivi takotou mānava, te faʼufaʼu ʼo tokotou toto, te māfana ʼo tokotou sino, pea mo ʼihi atu ʼu ʼaluʼaga tāfito ʼo tokotou sino. ʼE ina tuku te ʼu fakatotonu moʼo taupau ʼo tokotou sino logope la te ʼu fetogi ʼaē ʼe hoko tuʼumaʼu ʼi tuʼa. ʼE toe tokaga aipe ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou ki muli age.”—Pasina 326.
5. ʼI tona faka ʼuhiga ʼi te Tohi-Tapu, koteā te poto?
5 ʼE moʼoni ʼe lahi ʼaupito te ʼu fealagia fakaofoofo ʼo te ʼuto, kae e feafeaʼi koa hatatou fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo totatou ʼatamai? ʼE mole tou fakaʼaogaʼi anai te ʼu fealagia ʼaia moʼo ako faimate ʼo he faʼahiga lea, ʼo te hisitolia, ʼo te poto, peʼe ki te fakatatau ʼo te ʼu lotu. ʼE tonu muʼa ke tou fakaʼaogaʼi totatou ʼu fealagia fakakaukau moʼo maʼu ʼo te akonaki fakaʼatua. Ko te akonaki fakaʼatua pe ʼaia ʼaē ka tou maʼu ai te poto moʼoni. Kae koteā koa te poto moʼoni? ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupu ʼaē ko te fakapotopoto ʼe faka ʼuhiga ko te fakasiosio poto ʼe fakatafito ki te ʼatamai mālama pea mo te poto lahi. Ko te fakapotopoto ʼe ina faka fealagia kia tatou ke tou fakaʼaogaʼi te ʼatamai mālama pea mo te poto moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia, moʼo tekeʼi peʼe moʼo fakatokagaʼi ʼo he ʼu tuʼutāmaki, moʼo tokoni ki niʼihi, pea moʼo fakahoko he ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE fakakeheʼi e te Tohi-Tapu te poto ʼi te vale—ʼe mahino ia ko te ʼu agaaga ʼaia ʼe tou fia tekeʼi.—Teutalonome 32:6; Tāʼaga Lea 11:29; Tagata Tānaki 6:8.
Ko Te Tohi Lahi ʼa Sehova
6. Kapau ʼe tonu ke tou fakahā te poto moʼoni, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi fakalelei?
6 ʼE tou nonofo ʼi te mālama ʼe mahu ai te poto. (1 Kolonito 3:18, 19) ʼE lahi ʼi te mālama ʼaenī te ʼu faleako pea mo te ʼu fale tukuʼaga tohi ʼe tapuke ai te ʼu tohi ʼe lauʼi miliona! ʼE lahi te ʼu tohi neʼe tā moʼo akoʼi ʼo he ʼu lea, ʼo te ʼu numelo, ʼo te ʼu meʼa faigataʼa ʼo te poto, peʼe ko ʼihi age pe ʼu meʼa. Kae ko te Tagata Faiako Lahi neʼe ina tuku te tohi ʼe maʼuhiga age ʼi te ʼu tohi fuli ʼaia—ko tana Folafola, te Tohi-Tapu. (2 Timoteo 3:16, 17) ʼE moʼoni tana ʼu talanoa ʼaē ki te hisitolia, te seokalafia pea mo te ako ʼo te ʼu fuʼu ʼakau, ʼo toe feiā pe foki mokā talanoa ki te temi ka haʼu. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe toe tokoni kia tatou ke tou maʼu te maʼuli fīmālie pea mo koloaʼia ʼaē ʼi te temi nei. ʼIo, ohage ko te kau ako, ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou tanatou ʼu tohi, tatau aipe mo tatou ʼe tonu ke tou fakamāmāhani mo te Tohi lahi ʼaē ʼa te ʼAtua mo kapau ʼe tou fia maʼuliʼi te poto moʼoni, te poto ʼo nātou ʼaē ʼe “akoʼi e Sehova.”—Soane 6:45.
7. ʼI takotou manatu, he koʼe koa ʼe mole gata ʼaki pe te maʼu ʼaē ʼo he mālama fakaʼatamai ʼo te Tohi-Tapu?
7 ʼE lelei te maʼu ʼaē ʼo te mālama fakaʼatamai ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, kae ʼe kehe pe foki te maʼu ʼaē ʼo te poto moʼoni pea mo te mulimuli ʼaē ki te akonaki fakaʼatua. Tou toʼo he fakatā: ʼI te 17 sēkulō ʼo totatou temi, ko te tagata Katolika ko Cornelius van der Steen neʼe fia liliu ko te Sesuite kae neʼe mole tali tana kole he neʼe veliveli fau. ʼE ʼui e Manfred Barthel ʼi tana tohi Les jésuites (fakasiamani): “Neʼe fakahā e te komite kia van der Steen ʼe nātou meʼa noaʼi anai tona nounou mo kapau ʼe ina maʼu loto te Tohi-Tapu. ʼE mole ʼi ai anai he ʼaoga ʼo te fakamatala mo ka na pau la neʼe mole fakahoko e van der Steen te fakatuʼutuʼu vale ʼaia.” ʼE ko he ʼu toe faiga neʼe tonu ke ina fai moʼo akoʼi fakaʼatamai te Tohi-Tapu katoa! Kae, ʼe maʼuhiga age te mahino ʼaē ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi tona akoʼi ʼaē ke tou maʼu fakaʼatamai.
8. Koteā ʼaē ʼe tokoni kia tatou ke tou maʼu he fua lelei mai te akonaki fakaʼatua pea ke tou fakahā ai te poto moʼoni?
8 Kapau ʼe tou fia maʼu te ʼu lelei fuli ʼo te akonaki fakaʼatua pea mo maʼu te poto moʼoni, ʼe tonu ke tou maʼu te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. ʼE tonu foki ke toe taki tatou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova, peʼe ko tona mālohi gāue. ʼE faka fealagia ai leva kia tatou ke tou ako te ʼu moʼoni loloto, “te ʼu meʼa loloto ʼa te ʼAtua.” (1 Kolonito 2:10) Koia ʼaē, tou ako tuʼumaʼu te Tohi lahi ʼa Sehova pea mo tou kole kia te ia ke ina taki tatou ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni. ʼO mulimuli ki te manatu ʼaē ia Tāʼaga Lea 2:1-6, tou tokagaʼi te poto, tou fakafalele totatou loto ki te fakasiosio tonu, pea ke tou pāuiʼi te ʼatamai. ʼE tonu ke tou fai te faʼahi ʼaia ohage pe ʼe tou kumi he ʼu koloā ʼe fufū, heʼe ʼaki pe te meʼa ʼaia ʼe feala ai ke tou ‘mahino ki te manavasiʼi ʼaē kia Sehova pea mo tou maʼu anai te ʼatamai mālama ʼo te ʼAtua.’ Ke feala hatatou mahino lelei pe feafeaʼi te poto ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua, tou vakaʼi age pe koteā ʼaē ʼe mālo ai te akonaki fakaʼatua pea mo tona fua lelei ʼaē kia tatou.
Ko Te Mahino Mamalie
9, 10. Koteā ʼaē neʼe ʼui e te ʼAtua ia Senesi 3:15, pea ʼe tonu koa ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu palalau ʼaia?
9 ʼE mālo te akonaki fakaʼatua ʼuhi ko tana foaki ʼaē ki te hahaʼi ʼa Sehova te mahino mamalie ʼaē ki te ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu. Ohage la, neʼe tou ako neʼe ko Satana te Tevolo ʼaē neʼe palalau ʼi Eteni he neʼe ina fakaʼaogaʼi te gata ki te faʼahi ʼaia pea neʼe ina tala ko te ʼAtua ʼe gutuloi ʼi Tana ʼui ʼaē, ko ia ʼaē ka kai anai ki te fuaʼi ʼakau neʼe tapuʼi ʼe mate anai ia. Kae, ʼe tou fakatokagaʼi mai ko te talagataʼa ʼaē kia Sehova ʼAtua neʼe ina taki te malamanei ki te mate. (Senesi 3:1-6; Loma 5:12) Kae, neʼe tuku e te ʼAtua te falala ki te malamanei ʼaki tana ʼui ʼaē ki te gata, ʼaē ko Satana, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau tuku anai he fehiʼa lahi ia koe mo te fafine, pea ʼi tou hāko pea mo tona hāko. ʼE ina fakavolu anai tou ʼulu pea ʼe ke fakavolu anai tona muliʼi vaʼe.”—Senesi 3:15.
10 Neʼe ū ʼi te ʼu palalau ʼaia te meʼa fakalilo neʼe fakahā mamalie leva ʼaki te akonaki fakaʼatua. Neʼe akoʼi e Sehova ki tana hahaʼi, ko te akonaki tāfito ʼo te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki te faka lākatonuʼi ʼo tona tuʼi pule faʼitaliha ʼaki te Hāko, ʼaē ko te hākoga ʼo Apalahamo pea mo Tavite ʼaē ʼe tau mo ia te tuʼulaga hau ʼi te Puleʼaga. (Senesi 22:15-18; 2 Samuele 7:12, 13; Esekiele 21:25-27) Neʼe akoʼi mai e totatou Tagata Faiako Lahi, ko Sesu Kilisito ʼaē ko te koga maʼuhiga ʼo te hāko ʼo te “fafine,” ia te kautahi ʼo te ʼatulaulau ʼo te ʼAtua. (Kalate 3:16) Logope la te ʼu ʼahiʼahiʼi fuli ʼaē neʼe fai e Satana kia te ia, neʼe nofo agatonu aipe Sesu ia—ʼo aʼu ki tona mate, ko te fakavolu ʼaia ʼo te muliʼi vaʼe ʼaē ʼo te hāko. Neʼe tou toe ako foki ko te toko 144 000 neʼe fili ʼi te lotolotoiga ʼo te malamanei ke nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi te Puleʼaga, pea ko nātou ʼaia ʼe nātou kau anai ki te fakavolu ʼaē ʼo te ʼulu ʼo Satana, “te gata olisinale.” (Fakahā 14:1-4; 20:2; Loma 16:20; Kalate 3:29; Efesi 3:4-6) ʼE ko he taʼi ʼatamai mālama ʼaia ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuhiga kia tatou!
Ko Te Mālama Taulekaleka ʼo Te ʼAtua
11. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te akonaki fakaʼatua ʼe mālo ʼaki tana faka fealagia ʼaē ki te hahaʼi ke nātou maʼu te mālama fakalaumālie?
11 ʼE mālo te akonaki fakaʼatua ʼaki tana faka fealagia ʼaē ki te hahaʼi ke nātou maʼu te mālama fakalaumālie. Neʼe hoko te meʼa ʼaia ki te kau Kilisitiano fakanofo, ohage ko tona fakahā ʼaē ia 1 Petelo 2:9: “Ko koutou, ko te ‘hahaʼi kua fili, te kau pelepitelo faka hau, te puleʼaga maʼoniʼoni, te hahaʼi ʼe ʼamanaki ko hana meʼa makehe ke nātou faka mafola te ʼu kalitate’ ʼo ia ʼaē neʼe ina pāui koutou mai te fakapōʼuli ki tona mālama taulekaleka.” Ia ʼaho nei, ko te mālama ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ʼe ina toe fakamālamaʼi te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe falala ke nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te kele ka liliu ko te palatiso. (Fakahā 7:9; Luka 23:43) ʼI te foaki mamalie ʼaē e te ʼAtua te ako ki tana hahaʼi, ʼe ʼiloga lelei ʼi te manatu ʼaē ia Tāʼaga Lea 4:18: “Ko te ala ʼo te kau faitotonu ʼe hage ko te mālama ʼo te ʼaho ʼaē ʼe mafaofao mamalie ʼo aʼu ki te katoa ʼo te mālama ʼo te ʼaho.” Ko te ako mamalie ʼaia ʼe ina fakamāsila totatou ʼatamai ʼaē ki te akonaki fakaʼatua, ohage pe ko te tuputupu ʼa te kau ako ʼaki te tokoni lelei ʼaē ʼe fai age e te tagata faiako mokā nātou ako te faʼufaʼu ʼo te lea, te hisitolia peʼe ko he tahi age meʼa.
12, 13. Koteā te ʼu akonaki fakatupu tuʼutāmaki ʼaē ʼe haga te akonaki fakaʼatua ʼo puipui te hahaʼi ʼa Sehova?
12 ʼE toe mālo te akonaki fakaʼatua ʼaki tana puipui ʼaē ʼo te hahaʼi agavaivai mai te ʼu “akonaki ʼa te kau temonio.” (1 Timoteo 4:1) Kae koutou fakatokagaʼi age te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te Keletiate! ʼI te taʼu 1878, ko te takitaki māʼoluga ʼo te lotu katolika Loma ko John Henry Newman neʼe ina tohi, ʼo fēnei: “ ʼAki tanatou falala ʼaē ki te mālohi ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼo tekeʼi te mafola ʼaē ʼo te kovi, pea mo fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa gāue ʼaia pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te tauhi ʼo te kau temonio moʼo fai ʼo he gāue faka mafola evaselio, . . . ʼi te ʼu temi muʼa ko te kau takitaki ʼo te ’Ēkelesia neʼe nātou nofo teuteu, mokā nātou maʼu he ʼu faigamālie, moʼo fakaʼaogaʼi, moʼo faʼifaʼitakiʼi peʼe moʼo tapuʼi te ʼu toʼotoʼoga pea mo te ʼu agaʼi fenua ʼo te fenua, ʼo toe feiā aipe mo te filosofia ʼa te hahaʼi māʼoluga.” Neʼe toe tala e Newman ko te vai tapu, te ʼu mutuʼi meʼa faka pelepitelo, pea mo te ʼu fakatātā ʼe “ko he ʼu meʼa faka pagani fuli ia, pea ʼe nātou taputapu ʼuhi ko tonatou fakaʼaogaʼi ʼaē ʼi te ’Ēkelesia.” ʼE fakafetaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te haga ʼaē ʼa te akonaki fakaʼatua ʼo puipui nātou mai te taʼi ʼapositasia ʼaia. ʼE mālo te akonaki fakaʼatua ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe fakatemonio.—Gāue 19:20.
13 ʼE mālo te akonaki fakaʼatua mai te ʼu hala faka lotu. Ohage la, ko tatou ʼaenī ʼe akoʼi e te ʼAtua, ʼe mole tou fakamoʼoni ki te Tahitolu, kae ʼe tou fakamoʼoni ko Sehova ko te Māʼoluga ʼAupito, ko Sesu ko tona ʼAlo, pea ko te laumālie maʼoniʼoni ko te mālohi gāue ʼo te ʼAtua. ʼE mole tou matataku ki te ʼifeli, heʼe tou ʼiloʼi ko te faitoka ʼaia ʼo te hahaʼi fuli. Pea tahi ʼaē, ko te hahaʼi ʼo te ʼu lotu hala ʼe nātou ʼui ko te nefesi ʼo te tagata ʼe tuputupua, kae kia tatou ia ʼe tou ʼiloʼi ko te kau mate ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa. Kei toe age ʼihi age ʼu moʼoni ʼe tou maʼu ʼaki te akonaki fakaʼatua. ʼE ko he meʼa manuʼia hatatou ʼāteaina mai te popūla fakalaumālie ʼaē ki te Papiloni Lahi, ko te kautahi faka malamanei ʼo te ʼu lotu hala!—Soane 8:31, 32; Fakahā 18:2, 4, 5.
14. He koʼe koa ʼe feala ke haʼele te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼi te mālama fakalaumālie?
14 ʼAki te mālo ʼaē ʼo te akonaki fakaʼatua mai te ʼu akonaki hala, ʼe ina faka fealagia ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke nātou haʼele ʼi te mālama fakalaumālie. ʼE hage pe ʼe nātou fagono ki te palalau ʼe ʼui fēnei age kia nātou: “Koʼeni te ala. Koutou haʼele ai.” (Isaia 30:21) Ko te akonaki ʼa te ʼAtua ʼe ina toe puipui tana ʼu kaugana mai te ʼu manatu hala. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai te ʼu maveuveu e te ʼu “ ʼapositolo loi” ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito, neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo, ʼo fēnei: “Ko te ʼu mahafu ʼo tatatou tau ʼe mole kakano, kae ʼe mālolohi ʼuhi ko te ʼAtua moʼo holoʼi ʼo he ʼu tule. Heʼe tou holoʼi te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa fuli ʼe fialahi pea mo fakatutuʼu ki te mālama ʼo te ʼAtua; pea ʼe tou puke te ʼu manatu fuli ke nātou fakalogo kia Kilisito.” (2 Kolonito 10:4, 5; 11:13-15) Ko te ʼu manatu ʼaē ʼe fakafeagai ki te akonaki fakaʼatua ʼe holoʼi nātou e te ako ʼaē ʼe foaki ʼaki te agamālū ʼi te kokelekasio pea mo tatatou faka mafola ʼo te logo lelei ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole kau ʼi te kokelekasio.—2 Timoteo 2:24-26.
Atolasio ʼAki Te Laumālie Pea Mo Te Moʼoni
15, 16. E feafeaʼi te atolasio ʼo Sehova ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni?
15 ʼI te lolotoga mafola ʼo te gāue faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe mālo te akonaki fakaʼatua heʼe ina fakahā ki te kau agavaivai peʼe feafeaʼi te atolasioʼi ʼo te ʼAtua “ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni.” ʼI te vai keli ʼo Sakopo ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki te kolo ʼo Sychar, neʼe ʼui e Sesu ki te fafine Samalitana, ʼe feala kia te ia ke ina foaki te vai ʼo te maʼuli heʼegata. Neʼe ina toe ʼui ʼo ʼuhiga mo te kau Samalitana, ʼo fēnei: “ ʼE koutou atolasio ki te meʼa ʼe mole koutou ʼiloʼi . . . Kua vave hoko mai te hola, pea kua hoko foki, ʼe atolasio ai leva te kau atolasio ki te Tāmai ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni, ʼuhi ko te Tāmai ʼe ina kumi moʼoni te taʼi faʼahiga kau atolasio ʼaia.” (Soane 4:7-15, 21-23) ʼO fakahā lelei ai e Sesu ko ia ko te Mesia.
16 Kae e feafeaʼi koa hatatou atolasio ki te ʼAtua ʼaki te laumālie? ʼAki hatatou tauhi kia te ia ʼaki he loto fiafia pea mo fakafetaʼi, ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo fakatafito ki te ʼatamai mālama ʼo tana Folafola. ʼE feala ke tou atolasio kia te ia ʼaki te moʼoni mokā ʼe tou situʼa ki te ʼu loi faka lotu kae tou fai tona finegalo, ʼo mulimuli ki tona fakahā ʼaē ʼi te Tohi lahi ʼa Sehova.
ʼE Mālo ʼi Te ʼu Faigataʼaʼia Pea Mo Te Malamanei
17. E feafeaʼi koa hakotou fakamoʼoni ko te akonaki fakaʼatua ʼe tokoni ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi tonatou ʼu faigataʼaʼia?
17 Mokā felāveʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua mo ni ʼu faigataʼaʼia, ʼe toe mālo aipe te akonaki fakaʼatua. Koutou fakatokagaʼi te manatu ʼaenī: ʼI te kamataʼaga ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, ʼi te māhina ʼo Sepetepeli 1939, neʼe ʼaoga ke mahino te ʼu kaugana ʼa Sehova ki te faʼahi tāfito ʼo tana Tohi lahi. Moʼo tokoni kia nātou neʼe ʼi ai te alatike ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1939 (fakapilitānia), neʼe talanoa fakahagatonu ai te akonaki fakaʼatua ki te fehuʼi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te tauʼāteaina faka Kilisitiano. (Soane 17:16) ʼO toe feiā aipe ʼi te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu 1960, ko te ʼu alatike ʼo Te Tule Leʼo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ʼaē ki te ʼu “puleʼaga māʼoluga” neʼe tokoni aipe ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke nātou mulimuli ki te akonaki fakaʼatua logope la te ʼu maveuveu faka sosiale.—Loma 13:1-7; Gāue 5:29.
18. ʼI te lua pea mo te tolu sēkulō ʼo totatou temi, neʼe feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe ʼui ko te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga, pea koteā te tokoni ʼaē ʼe foaki mai e te akonaki fakaʼatua kia tatou ia ʼaho nei?
18 ʼE toe tokoni te akonaki fakaʼatua kia tatou ke tou mālo ʼi te ʼu fakahala, ohage la ko te ʼu fakaneke ʼaē ke tou kumi he ʼu fakafiafia heʼeʼaoga. Koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau neʼe fai e te hahaʼi ʼe ʼui ko te kau Kilisitiano, ʼi te lua pea mo te tolu sēkulō ʼo totatou temi. Ohage la, neʼe tohi fēnei e Tertullien: “Ko totatou ʼalelo, pea mo ʼotatou ʼu mata pea mo ʼotatou ʼu taliga ʼe mole hage ia ko te ʼu meʼa vale ʼaē ʼi te cirque, ʼo toe feiā mo te ʼu meʼa heʼeʼaoga ʼi te teate, tatau aipe mo te aga fakapō ʼi te arène.” Ko te tahi tagata tā tohi ʼo te temi ʼaia neʼe ina fehuʼi fēnei: “Koteā ʼaē ʼe fai e te Kilisitiano agatonu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu taʼi aga ʼaia, ia ia ʼaē ʼe mole tonu pe la ke manatu ki he meʼa ʼe kovi? Koteā te meʼa lelei ʼe ina maʼu ʼi tana sioʼi ʼo he ʼu aga mānumānu?” Kae ko te ʼu tagata faitohi ʼaia, ʼaē neʼe nātou maʼuʼuli ʼi te ʼu taʼu ki muli age ʼo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe nātou tauteaʼi te ʼu fiafia heʼeʼaoga. Ia ʼaho nei, ko te akonaki fakaʼatua ʼe ina tuku mai te poto ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou moʼo tekeʼi te ʼu fakafiafia fakalialia, heʼeʼaoga pea mo agamālohi.
19. Ko te tokoni feafeaʼi ʼaē ʼe foaki mai e te akonaki fakaʼatua ke tou mālo ʼi te malamanei?
19 Mokā tou mulimuli ki te akonaki fakaʼatua, ʼe tou mālo ʼi te malamanei. ʼIo, ko te maʼuliʼi ʼaē ʼo te akonaki fakaʼatua ʼo totatou Tagata Faiako Lahi ʼe feala ai kia tatou ke tou mālo ʼi te ʼu fakahēhē kovi ʼo te malamanei, ʼaē ʼe takoto ʼi te mālohi ʼo Satana. (2 Kolonito 4:4; 1 Soane 5:19) ʼE fakahā ia Efesi 2:1-3 ko te ʼAtua neʼe ina foaki mai te maʼuli logope tatatou kua mate ʼuhi ko ʼatatou hala pea mo ʼatatou ʼu agahala, ʼi te temi ʼaē neʼe tou mulimuli ki te pule ʼo te ʼaele. ʼE tou fakafetaʼi kia Sehova ʼi te tokoni ʼaē ʼa te akonaki fakaʼatua kia tatou ke tou mālo ʼi te ʼu holi ʼo te malamanei pea mo te manatu ʼaē ʼe haʼu mai te fili ʼo te ʼAtua, ʼaē ko totatou fili—te Pule ʼo te kākā, ko Satana te Tevolo!
20. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe ʼaoga ke tou tokagaʼi?
20 ʼE mahino lelei mai, ko te akonaki fakaʼatua ʼe mālo ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. ʼIo, ʼe mole feala anai ke tou lau fuli te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe mālo ai te akonaki fakaʼatua. ʼE malave ia ki te hahaʼi ʼo te malamanei. Kae feafeaʼi kia koutou? ʼE malave feafeaʼi koa te akonaki fakaʼatua ki tokotou maʼuli?
Koteā te meʼa neʼe koutou ako?
◻ E feafeaʼi koa he fakamatalatala ʼo te poto moʼoni?
◻ Koteā te meʼa neʼe fakahā mamalie e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼaē ia Senesi 3:15?
◻ Neʼe feafeaʼi te mālo ʼo te akonaki fakaʼatua ʼi te ʼu faʼahi fakalaumālie?
◻ ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ʼe atolasio ki te ʼAtua ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni?
◻ ʼE tokoni feafeaʼi te akonaki fakaʼatua ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ke nātou mālo ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo toe feiā aipe mo te malamanei?
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe agatonu ia Sesu ʼo aʼu ki tona mate—ko te fakavolu ʼo te muliʼi vaʼe ʼo te Hāko