Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/3 p. 8-9
  • Neʼe Ina Fakahoko Te Meʼa ʼi Tona Loto

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Ina Fakahoko Te Meʼa ʼi Tona Loto
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Mesia ʼe Nātou Foaki He ʼAmanaki
  • ʼE Mole Heʼeki ʼi Ai He Mesia!
  • Ko He Tagata ʼe Aga Faka Kilisitiano
  • Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Simeone
  • Te Talanoa ʼAē ʼa Simeone Kia Malia
  • ʼE Fakahoko e Simeone Te ʼu Lea Faka Polofeta Faka Mesianike
  • Te Tamasiʼi ʼo Te Fakapapau
    Te Tagata ʼAē ʼe Lahi Tokotahi ʼo Te ʼu Temi Fuli
  • Te Tamasiʼi ʼAe Neʼe Fakapapauʼi Mai
    Ko Sesu Te Ala, Mo Te Moʼoni Pea Mo Te Maʼuli
  • E Feafeaʼi He Fakaōvi Ki Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—2000
  • Te Mēsia! Ia Ia ʼAē Neʼe Fekauʼi Mai e Te ʼAtua Moʼo Haofaki Ia Te Mālamanei
    Te Tule Leʼo—2009
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/3 p. 8-9

Neʼe Ina Fakahoko Te Meʼa ʼi Tona Loto

ʼE HOLI koa tokotou loto ke koutou sisio ki te puleʼi katoa ʼo te kele e te Puleʼaga faka Mesianike? Kapau koia ʼaia, koutou holi ʼaupito pea mo faikole ki te ʼu tapuakina fakakelekele ʼaē neʼe fakapapau e te Puleʼaga faka lagi. Haga faʼa kātaki, pea, ʼo ʼuhiga mo “te meʼa ʼaē ʼe fakatupu holi ʼe hage ia ko he fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli mokā hoko ia.”—Tāʼaga Lea 13:12; Sake 5:7, 8.

Kua hili kiai taʼu e 2 000, neʼe maʼuli ʼi Selusalemi te “tagata agatonu pea mo tokaga ki te aga faka lotu” ko Simeone. Neʼe tui ki te ʼu lea faka polofeta ʼa te Mesia, pea ʼaki he loto faʼa kātaki neʼe “fakalogo ia ki te ʼu tapuakina ʼaē maʼa Iselaele.”—Luka 2:25.

Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Mesia ʼe Nātou Foaki He ʼAmanaki

Ko Sehova te tupuʼaga ʼo te ʼuluaki lea faka polofeta faka Mesianike—te ʼuluaki ʼaē neʼe ina foaki he ʼamanaki ki te tagata agahala pea mo ʼaē neʼe tāu mo ia te mate. Neʼe tala fakatomuʼa e te ʼAtua te haʼu ʼo te Hāko ʼo tona “ ʼohoana,” peʼe kautahi faka ʼatulaulau.—Senesi 3:15.

Ko Ia ʼaē neʼe ina faka ʼuhiga te hāko ʼaē ʼo Apalahamo, ʼaē neʼe tala fakatomuʼa e Sakopo tana haʼu. (Senesi 22:17, 18; 49:10) Ko te ʼu kolōlia ʼo te Puleʼaga faka Mesianike neʼe vikiʼi ʼi te ʼu pesalemo. (Pesalemo 72:1-20) Ko Isaia neʼe ina tala fakatomuʼa ʼe tupu mai anai te Hāko mai te fafine neʼe kei taupoʼou, pea ko Mikea neʼe ina fakakikite ʼe tupu anai ʼi Petelehemi. (Isaia 7:14; Mikea 5:2) Koʼena he ʼu kiʼi lea faka polofeta ʼo te Mesia ʼi tana ʼatu ʼu lea faka polofeta.

ʼE Mole Heʼeki ʼi Ai He Mesia!

Tou toe liliu ki te temi ʼaē, pea koutou faiga fakaʼatamai ʼi te fakakaukauʼi ko te ʼuluaki sēkulō kua ōvi mai. Kua hili kiai taʼu e 4 000 ki te ʼuluaki lea faka polofeta ʼa te ʼAtua. Ko te kau Sutea neʼe kua nātou maʼuliʼi te fakaʼauha ʼo te fale lotu, te maumauʼi ʼo tonatou fenua totonu, te ʼaunofo ia taʼu e 70 ʼi Papiloni, ke pule kia nātou ia taʼu e 500 tupu te kau Senitile. Kae ʼe mole heʼeki ʼi ai he Mesia!

ʼI fakaʼamu mālohi foki ʼa te kau Sutea neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ki te haʼu ʼaē ʼo te Mesia! ʼAki tana ʼu tapuakina ʼaē neʼe tonu ke huaʼi kia nātou pea mo te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu ʼatu puleʼaga.

Ko He Tagata ʼe Aga Faka Kilisitiano

ʼI te kau Sutea ʼaē fakatalitali pea mo faikole ki te haʼu ʼa te Mesia ʼe tou maʼu ia Simeone, ko he kaugana tui mālohi ʼa Sehova kua matumatuʼa ʼe maʼuli ʼi te kolo ʼAliki ʼaē ʼo Suta. Ko te meʼa makehe neʼe hoko kia Simeone.

Ko te ʼAtua neʼe ina tuku tona laumālie maʼoniʼoni kia Simeone ʼo ina fakapale ia ia ʼaki he fakahā. Ko Simeone ʼe mole mate anai kae neʼe mole heʼeki sio kia Ia ʼaē ka liliu ko te Mesia. Kae ko te ʼu ʼaho pea mo te ʼu māhina neʼe holoholo pe ia. Ko Simeone kua matuʼa ʼaupito pea kua faigataʼa tana fakaʼamu ke loaloaga atu tona maʼuli. ʼE hoko anai koa te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ki ai?

Neʼe ʼi ai te ʼaho (ʼi te taʼu 2 ʼi muʼa ʼo totatou temi), ko te taumatuʼa neʼe kei tūpulaga neʼe ʼōmai mai Petelehemi ki te fale lotu mo te kiʼi tamasiʼi. Ko te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe ina fakahā kia Simeone te ʼaho ʼaia ʼaē neʼe fakatalitali fualoa ki ai. ʼE ʼalu ki te fale lotu, pea ʼe sio anai ki ai, kia Ia ʼaē neʼe faitohi ki ai te ʼu polofeta. ʼO fakavilivili ʼaia ʼo mulimuli pe ki tana fealagia ʼi tona ʼuhiga matuʼa, neʼe sio ai kia Sosefo, kia Malia, pea mo te kiʼi toe.

ʼAki he toe loto fiafia foki neʼe toʼo e Simeone ʼi tona ʼu nima te kiʼi toe! Ko Ia ʼaenī ʼe ko ia anai te Mesia ʼaē neʼe fakapapau—“te Kilisito ʼa Sehova.” ʼI te taʼi taʼu matumatuʼa ʼaia, neʼe mole ʼamanaki Simeone ʼe sio anai ki te fakahoko ʼa Sesu tana gāue fakakelekele. ʼUluaki, ʼe ko he meʼa fakaofoofo te sio ʼaē ki ai kae kei meamea. Ko te ʼu lea faka polofeta faka Mesianike kua kamata hoko leva ia. ʼI fiafia foki ʼa Simeone! ʼI te temi nei kua fiafia leva ka takoto leva ki te mate ʼo kaku ki te fakatuʼuake.—Luka 2:25-28.

Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Simeone

ʼI te hikihiki ʼaē e Simeone tona leʼo ʼi tana faikole ʼaē kia Sehova, ʼe tou logo ki tana ʼui ʼaē: “ ʼI te temi leva ʼaē, ʼAliki Hau, ko tau kaugana, ke ke tuku ke ʼalu ʼi te ʼāteaina pea mo te fīmālie, ohage pe ko tau folafola mai; kua sio ʼoku mata ki te fakamaʼuli, ia ia ʼaē neʼe ke teuteuʼi ia mata ʼo te hahaʼi fuli pe, ia te mālama ʼaē ʼe ina toʼo te pūlou ʼi te ʼu fenua pea ko he kolōlia ʼo tau ʼu hahaʼi ʼo Iselaele.” Ko te tāmai taupau ʼaē ʼa Sesu, ia Sosefo, pea mo tana faʼe, ia Malia, ʼe kei nā feʼekeʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼaia.—Luka 2:29-33.

Ko te fofoga ʼo Simeone kua gigila ʼi tana tapuakina ia Sosefo pea mo Malia, ʼo ina fakaʼamu foki ʼo ʼuhiga mo nāua ke katoa te tapuakina ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu maʼua ki te tamasiʼi. Hili ʼaia ko te fofoga ʼo te matuʼa neʼe liliu ʼo nofo tokaga. ʼO ina fai tana ʼu fakatokaga kia Malia tokotahi, neʼe ina toe ʼui foki: “Koutou sisio! ʼE fakatuʼu ia ko te tōʼaga pea mo te toe fakatuʼuake ʼo te tokolahi ʼi Iselaele pea ʼo ʼuhiga mo he fakaʼiloga ke talanoa fakafeagai ki ai (pea ʼe fakalava anai he heletā loa ʼi tou loto), ke feala ai he ʼasi mai ʼo te ʼu loto ʼa te tokolahi.”—Luka 2:34, 35.

Te Talanoa ʼAē ʼa Simeone Kia Malia

Koutou faiga muʼa ʼo fakakaukauʼi pe neʼe feafeaʼi te loto ʼaē ʼo Malia. Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Simeone? Ko ʼihi ʼe nātou tali leleiʼi anai Kilisito ʼo toe fakatuʼuake anai nātou mai tonatou ʼaluʼaga mālalo. Ko ʼihi ʼe nātou fakafisi anai ki ai, ʼo tūkia ia ia, pea mo fetōkaʼi. Ohage ko tona fakakikite, ko Sesu neʼe ina fakamoʼoni neʼe liliu ia ko he maka fakatupu tūkia ki te tokolahi ʼi te kau Sutea. (Isaia 8:14; 28:16) Ko te ʼu palalau ʼa Simeone ʼe mole faka ʼuhiga ʼaki neʼe tonu ki te kau Iselaelite ke nātou ʼuluaki tō muʼa ki te heʼe tui pea ke nātou toe tutuʼu foki ʼi te tui ʼaki te tali lelei ʼaē ʼo Sesu. Kae, ko te ʼu faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo ia ʼe kehekehe anai ʼuhi ko te kehekehe ʼa te hahaʼi, ʼo fakaʼasi mai te ʼu loto ʼa te tokolahi pea mo taki nātou ki te fakamāu ʼa te ʼAtua ki te lelei peʼe ki te kovi. Kia nātou ʼaē mole tui, ʼe liliu anai ia ko he fakaʼiloga, peʼe ko he meʼa ke sioʼi. ʼI tanatou tui kia ia, ko ʼihi ʼe fakatuʼuake anai mai te mate ʼi te ʼu agahala, ke nātou fiafia ʼi he ʼaluʼaga faitotonu mo te ʼAtua. Ko tanatou ʼu faʼahiga aga ʼaē ki te Mesia ʼe fakaʼasi anai ai te meʼa ʼaē neʼe ʼi tonatou ʼu loto.

Koteā te ʼui ki te ʼu palalau ʼa Simeone: “Ko he heletā loaloa ʼe fakalava anai ʼi tou loto”? ʼE mole he vaega ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakaʼasi mai neʼe ʼi ai he heletā loaloa neʼe fakalava ia ia. Kae, ko te fakafisi ʼaē ʼa te hahaʼi kia Sesu neʼe ina fakaloto mamahiʼi ia ia. Pea ʼi fakaʼofaʼofa foki kia Malia ʼi tana sio ʼaē ki te tutuki ʼo Sesu ki te pou ko te meʼa ʼaia neʼe hage pe neʼe fakalava ia ia he heletā.

ʼE Fakahoko e Simeone Te ʼu Lea Faka Polofeta Faka Mesianike

Ko te laumālie ʼo te ʼAtua neʼe ina uga ia Simeone ke ina fakahoko te ʼu lea faka polofeta kia Sesu. Kua feala leva kia Simeone ke mavae tokalelei ʼi te maʼuli ʼaenī, peʼe maui mālie, ‘koteʼuhi ko ʼona mata neʼe kua sio ki te fakamaʼuli, ia ia ʼaē neʼe ina teuteuʼi ia mata ʼo te hahaʼi fuli pe, ia te mālama ʼaē ʼe ina toʼo te pūlou ʼi te ʼu fenua pea ko he kolōlia ʼo tana hahaʼi ʼo Iselaele.’ (Luka 2:30-32) ʼE ko he faka ʼuhiga lelei ia ʼaia ki te ʼu palalau faka polofeta ʼa Isaia!

Neʼe tala fakatomuʼa e te polofeta ʼaia: “Ko te kolōlia ʼa Sehova ʼe mahino ia ʼe fakahā anai ia, pea ko te kakano fuape ʼe tonu anai ke mamata fakatahi ki ai.” “Neʼe ʼau [Sehova] foaki ia koe [te Mesia] ko he mālama ki te ʼu puleʼaga, ke kaku taku hāofaki ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Isaia 40:5; 42:6; 49:6; 52:10) Ko te koga faka Keleka ʼo te Tohi-Tapu pea mo te tahi ʼu fakamoʼoni neʼe nātou fakaʼasi lelei mai, ko te Mesia, ia Sesu Kilisito, ʼe ko te mālama moʼoni ʼo te ʼu fenua, ia Ia tokotahi ʼaē ʼe ina toʼo te pūlou ʼo te fakapōʼuli fakalaumālie pea mo ʼaumai ia te hāofaki ki te hahaʼi.

Ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe mole la toe talanoa mai ki niʼihi age ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo te matuʼa ʼaē ko Simeone. ʼO fakatafito ki te ʼu fakamoʼoni fakapotopoto neʼe mate ia ʼi muʼa ʼo te haga ʼa Kilisito ʼo avahi ia te ala ʼaē ki te maʼuli ʼi te lagi. Ko Simeone ʼe mahino papau ia ʼe toe fakatuʼuake anai ki te maʼuli ʼi te fuga kele ʼi he temi ka haʼu. Ko he toe fiafia kia ia—pea mo koe—ʼe feala ke koulua kau kiai ʼi te mālama foʼou ʼaē ka puleʼi e te Puleʼaga faka Mesianike!

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae