Tou Fakahā Te ʼOfa Faka Kilisitiano Ki Te Hahaʼi Matutuʼa
NEʼE fakamatala e Samuel Johnson, ko te tagata faitohi ʼo te 18 sēkulō, te hisitolia ʼo te talavou, ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼaʼahi ai tana ʼu kaumeʼa, neʼe galo ia ia te faʼahi ʼaē neʼe ina tuku kiai tona puloga. Ko te potu ʼaia neʼe mole fakatupu ʼaki ai he palalau. Neʼe toe ʼui fēnei e Johnson, “kae kapau ʼe galo feiā he meʼa ʼi he matuʼa, ʼe hiki fugaʼuma anai te hahaʼi pea mo ʼui, ‘ ʼE puli mamalie pe tona ʼatamai.’ ”
ʼE fakahā e te hisitolia ʼa Johnson, ʼe kau te hahaʼi matutuʼa, ʼo lagi kau kiai he tahi ʼu kiʼi kūtuga, ki te ʼu tukugakoviʼi hala ʼaia. Logope la ko te tokaga ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi matutuʼa ʼe fakamaʼua kiai he faʼa kātaki, ʼe lahi te ʼu lelei ʼe maʼu e te ʼu potu fuli ʼi tanatou fai te faʼahi ʼaia. Koteā te ʼu faigataʼaʼia pea mo tona ʼu fua lelei, pea he koʼe koa ko te faʼahi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi matutuʼa ʼe pikisia ai te kaugamālie?
ʼO ʼuhiga mo te ʼu sivisivi, ko te 6 ki te teau ʼi te hahaʼi ʼo te malamanei ʼe taʼu 65 peʼe matuʼa atu, pea ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe maʼu koloā ko te numelo leva ʼaia ʼe liuga lua. ʼI te Kautahi Faka Eulopa, ʼaē neʼe ina hinoʼi te taʼu 1993 ohage ko te “Taʼu Faka Eulopa ʼo Te Hahaʼi Matutuʼa Pea Mo Te Logo Tahi ʼa Te ʼu Taʼiake,” ko te tagata e tahi ʼi te toko tolu ʼe taʼu 50 tupu. ʼI ai, ohage ko te ʼu fenua ʼaē ʼe lahi ai te ʼu matani gāue, ko te siʼisiʼi ʼo te maʼu fānau ʼe tutupu pea mo te maʼuli fualoa ʼo te hahaʼi, ʼe fakatupu ʼaki ai, ko te tokolahi ʼo te hahaʼi kua nātou fotufotuʼa tagata. Ko te tokaga ʼaē kia nātou ʼaē kua matutuʼa ʼi te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia ʼe mahino ia ʼe ko he toe gāue. ʼE kehekehe ʼaupito ia mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai māhani ʼi te Potu Hahake ʼi te temi kua hili!
“Ko Te Hahaʼi ʼe Nonofo Mo Te ʼAtamai Mālama”
ʼE fakahā e te tohi (Handwörterbuch des Biblischen Altertums für gebildete Bibelleser, Ko Te Tohi ʼo Te Temi Faka Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Kau Lautohi Popoto ʼo Te Tohi-Tapu) ʼi te temi muʼa, ʼi te Potu Hahake, “neʼe faka ʼuhiga te hahaʼi matutuʼa ohage ko he hahaʼi ʼe nātou taupau maʼu te ʼu potu maʼuhiga ʼo te talatuku ʼo ʼuhiga mo te poto pea mo te ʼatamai mālama māʼoluga, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakatotonu ki te kau tūpulaga ke nātou fakakaugā mo nātou pea ke nātou ako mai ia nātou.” ʼE fakamahino fēnei mai e te tikisionalio (Smith’s Bible Dictionary): “ ʼO ʼuhiga mo te maʼuli takitokotahi, neʼe fakatokagaʼi [te hahaʼi matutuʼa] ohage ko nātou ʼe nonofo mo te ʼatamai mālama . . . Neʼe faka fealagia [e te kau tūpulaga] ke nātou ʼuluaki fakahā age tanatou manatu.”
Neʼe ʼiloga te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe fai ki te hahaʼi matutuʼa ʼi te Lao faka Moisese ia Levitike 19:32: “ ʼI muʼa ʼo nātou e lauʼulu hina ʼe tonu anai ke ke tuʼu ki ʼaluga, pea ʼe tonu anai ke ke fakaʼapaʼapa kia ia ʼaē kua matuʼa.” Koia ko te hahaʼi matutuʼa neʼe nātou maʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼi te loto sosiete pea neʼe fakaʼaogaʼi nātou ohage ko he ʼu koloā maʼuhiga. ʼE mahino ia, ko te faʼahiga aga ʼaia neʼe maʼu e Lute, te fafine Moapite, ʼo ʼuhiga mo te faʼe ʼo tona ʼohoana, ia Naomi.
Neʼe fakatotonu e Lute, ʼi tona loto katoa, ke ina muliʼi ia Naomi mai Moape ki Iselaele, pea mo fakalogo lelei ki te tokoni ʼa Naomi. ʼI tanā nonofo ʼi Petelehemi, neʼe ko Naomi ʼaē neʼe ina fakatokagaʼi te takitaki ʼaē e Sehova te ʼu meʼa pea, neʼe ko ia ʼaē neʼe ina akoʼi kia Lute te aga ʼaē neʼe tonu ke ina fai. (Lute 2:20; 3:3, 4, 18) Neʼe takitaki te maʼuli ʼo Lute ʼi he ʼaluʼaga faka teokalatike, ʼi tana ako ʼaē mai ia Naomi ʼaē kua māhani ki te maʼuli. Ko te faʼe ʼo tona ʼohoana neʼe ina fakamoʼoni tana nofo ʼaē mo te ʼatamai mālama.
ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ʼe feala pe ki te kau fafine Kilisitiano ʼaē kei finemui ke nātou maʼu he ʼu lelei ʼi tanatou fakatahi ʼaē mo te kau finematuʼa ʼi te kokelekasio. E lagi ko he tuagaʼane ʼe fia ʼohoana peʼe lolotoga tau mo hona fihifihia ʼe faigataʼa. ʼE ko he aga fakapotopoto anai ke ina kumi te tokoni pea mo te lagolago ʼo he tuagaʼane kua finematuʼa pea mo fakapotopoto!
Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ke maʼu he ʼu lelei e he kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea mo kapau ʼe nātou fakaʼaogaʼi te kua māhani ʼo nātou kua matutuʼa ʼi te kolesi. ʼE feala ke tou maʼu he ako ʼi te mole fai e Lote te faʼahi ʼaia. Neʼe hoko te fihi ʼi te ʼu tagata tauhi manu ʼa Apalahamo pea mo Lote, pea neʼe maʼua ai ke fai he tonu ʼe maʼuhiga kia nāua toko lua. Neʼe fai e Lote te tonu neʼe mole fakapotopoto. Neʼe lagi feala pe ke fua lelei kia ia mo ka na pau la neʼe ina ʼuluaki fakaʼui tokoni kia Apalahamo! Neʼe feala pe kia Lote ke ina maʼu ai he takitaki lelei pea neʼe lagi feala ai ke ina hāofaki tona famili mai te malaʼia ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko tana filifili fakatevili. (Senesi 13:7-13; 14:12; 19:4, 5, 9, 26, 29) ʼE koutou fakalogo lelei koa ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui atu e te kau tagata ʼāfea ʼaē kua faiva, ʼi muʼa ʼo takotou fai he tonu ʼo ʼuhiga mo he faʼahi?
ʼE hahaʼi ʼaupito ia nātou matutuʼa ʼe nātou faiva mālohi ʼi te gāue ʼaē kia Sehova, ohage ko tona fai e Simeone pea mo Ana ʼi te ʼuluaki sēkulō. (Luka 2:25, 36, 37) ʼE ko he aga fakaʼapaʼapa pea mo he fakaʼiloga ʼo te aga tokaga ki te hahaʼi matuʼa te fakakau ia nātou ki te ʼu gāue ʼi te kokelekasio ʼo fakalogo pe ki tonatou fealagia, tatau aipe peʼe kua nātou matutuʼa. E lagi ʼaoga he tokoni ki he tūpulaga ʼo ʼuhiga mo te teuteuʼi ʼo he fai palalau ʼi te Ako ʼo te Minisitelio Faka Teokalatike. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, e lagi manatu anai he tagata ʼāfea ʼe fakakaukau lelei, e lagi ʼaoga he tēhina peʼe ko he tuagaʼane kua matuʼa ʼi te kokelekasio ʼe takitaki lelei, ko he tahi kua fakapotopoto, ʼe lotoʼofa, pea ʼāteaina ke tokoni ki ai.
Kae, ʼe lahi te ʼu potu ʼe fakapipiki mai ʼo ʼuhiga mo te tokaga ʼaē ki te hahaʼi matutuʼa. Tokolahi ʼe nātou hoha ʼi te nofo tokotahi, mo te tuʼania ki te fai fakapō, pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga. Pea tahi foki, ka māʼimoa te hahaʼi matuʼa, ʼe toe hilifaki mai ki te ʼu faigataʼaʼia ʼaia te mahamahaki pea mo te lotomamahi ʼaē ʼi te kua hifo ʼo te mālohi. Koia, ko he tokaga lahi ʼe ʼaoga kia nātou. ʼE tonu koa ke feafeaʼi te aga ʼa te hahaʼi ʼo feiā mo te aga ʼa te kokelekasio?
“Koutou Maʼuliʼi Te Aga Faka Lotu”
ʼI te ʼuluaki sēkulō, ʼaki te takitaki fakaʼatua, neʼe tohi fēnei e Paulo ia 1 Timoteo 5:4, 16: “Kapau ko he fafine vitua ʼe ʼi ai hana fānau peʼe ko hona ʼu mokopuna, ke ʼuluaki ako muʼa e nātou ʼaia te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼi tonatou loto fale pea ke nātou haga totogi ʼi te temi fuli pe te meʼa ʼaē ʼe tau mo ʼanatou ʼu mātuʼa pea mo ʼanatou ʼu kui, koteʼuhi ko te meʼa ʼaia ʼe lelei kia mata ʼa te ʼAtua. Kapau ʼe ʼi ai he ʼu fafine vitua ʼa he fafine tui, ke tokoni kia nātou, pea ke ʼaua naʼa nātou liliu ko he kavega ʼa te kokelekasio. ʼE hoki feala ai leva ke tokoni kia nātou ʼaē ko te ʼu fafine vitua moʼoni.” Ko te tokaga ʼaē ki te hahaʼi matuʼa neʼe ko te maʼua ʼa te famili. Kapau ko he tahi ʼi te kokelekasio kua matuʼa neʼe ʼaoga ki ai he tokoni, hili ʼaē te tokoni fuli ʼa te famili, neʼe ko te maʼua leva ʼaia ʼa te kokelekasio. ʼE mole fetogi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia.
Koteā ʼaē neʼe tokoni ki te kau Kilisitiano ke nātou fakahā te ʼofa faka Kilisitiano ki te hahaʼi matutuʼa ʼaki te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼi tonatou loto fale? Koutou fakatokagaʼi te ʼu fakamatala ʼaē ʼe hoa mai ʼa te kau Fakamoʼoni ʼe nātou maʼuliʼi te faʼahi ʼaia ʼi te tokakaga kia nātou ʼaia kua matutuʼa.
Ko He Tokaga Tuʼumaʼu Ki Te ʼu Meʼa Fakalaumālie ʼAē ʼe ʼAoga Kia Nātou
ʼE manatuʼi e Felix, neʼe tokoni ki tona ʼohoana ki te tokaga ʼaē ki tana ʼu mātuʼa: “Neʼe ko he tokoni maʼuhiga te vakaʼi ʼo te kogaʼi tohi ʼo te ʼaho. Ko te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli pea mo te ʼu fakaʼamu, neʼe fio fakatahi mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova.” ʼIo, ʼi te gāue ʼaē ko te taupau ʼo te ʼu hahaʼi matutuʼa ʼo totatou famili, ko te ʼuluaki koga ʼe ko te tuku age he tokaga ʼe tau mo feʼauga mo te ʼu fakatuputupu ʼo nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼalutahi mo te ʼu palalau ʼa Sesu ia Mateo 5:3: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie kia nātou, heʼe ʼa nātou te puleʼaga ʼo selo.” ʼE feala ke hikihiki te vakaʼi ʼo te kogaʼi tohi ʼo te ʼaho ʼaki he polokalama lautohi ʼo te Tohi-Tapu, mo he fai palalau ʼaki te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, pea mo te faikole. ʼE fakatokagaʼi e Peter: “ ʼE hage ʼe leleiʼia e te hahaʼi matutuʼa he meʼa ʼe fai tuʼumaʼu.”
ʼIo, ko te fai tuʼumaʼu ʼe maʼuhiga tāfito la mo kapau ko te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼE leleiʼia e te hahaʼi matutuʼa te fai tuʼumaʼu, mole gata pe ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae feiā foki ʼi te maʼuli ʼo te ʼaho fuli. Māʼia mo nātou ʼaē ʼe māʼimoa, ʼe feala he fakaloto mālohiʼi ia nātou ke nātou “mavae ʼi te moeʼaga pea mo nātou teu lelei ʼi te ʼaho fuli,” ko te fakatokaga ʼaia ʼa Ursula. ʼE moʼoni, ʼe tou tekeʼi anai te hage ʼaē ʼe tou fia puleʼi te hahaʼi matutuʼa. ʼE fakamoʼoni e Doris, ko tana ʼu faiga neʼe tau tō hala. “Neʼe ʼau fai te ʼu faʼahiga hala kehekehe. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau fakaʼui ki taku tāmai ke ina fetogi tona kofu ʼi te ʼaho fuli. Neʼe fakamanatuʼi mai ai e taku faʼe: ‘Ko toku ʼohoana!’ ”
Ko te hahaʼi matuʼa neʼe nātou tūpulaga ʼi te temi ʼaē, kae kia nātou ʼaē ʼe tūpulaga age ko te agalelei pea mo te logoʼi ʼo te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi matuʼa ʼe ko he toe gāue ia. Kae, ko te kalavi ʼaia ki te mahino ki te ʼu meʼa makehe ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Ko te liliu ʼaē ʼo matuʼa ʼe ko he meʼa fakatupu mamahi ia. ʼE fakamahino fēnei e Gerhard: “Neʼe lotomamahi te tāmai ʼo toku ʼohoana kia ia totonu pe, koteʼuhi neʼe mole kei feala hana fai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai māhani. Neʼe faigataʼa tana tali te ʼaluʼaga ʼaia. Neʼe fetogi tona ʼuhigaʼi tagata.”
ʼI te ʼu fetogi ʼaia, ʼe ko he meʼa māhani ki he tahi kua matuʼa hana fakahā tona lotomamahi ʼaē kia ia totonu ʼaki tana valoki niʼihi, kae tāfito ia nātou ʼaē ʼe nātou taupau ia ia. ʼE ʼi ai te tupuʼaga ʼo tana fai te potu ʼaia. ʼE fakamanatuʼi age e tonatou loto tokaga ʼaki te ʼofa tona mālohi totonu ʼaē kua puli. ʼE tonu anai ke feafeaʼi takotou aga ki te faʼahiga valoki ʼaia pea mo te faʼahiga meo ʼaia ʼe tali gataʼa?
Koutou manatuʼi, ʼe mole hā ia ʼi te ʼu taʼi manatu kovi ʼaia te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo takotou ʼu faiga. Koutou aga lelei tuʼumaʼu, pea mo taupau he leʼo ʼo loto ʼe maʼa, tatau aipe peʼe tonu ke koutou utu he ʼu palalau ʼe mole mata tonu. (Vakaʼi ia 1 Petelo 2:19.) ʼE feala ke foaki e te kokelekasio hana tokoni lahi.
Te Meʼa ʼAē ʼe Feala Ke Fai e Te Kokelekasio
ʼE lahi te ʼu kokelekasio ʼe nātou fakafetaʼi ʼaupito ki te ʼu faiga ʼo te temi kua hili ʼo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane kua matutuʼa. Neʼe lagi ko nātou ʼaē neʼe nātou fakatuʼu te ʼu fakatafitoʼaga ʼo te kokelekasio, ʼo lagaʼi ʼaki he kau fai faka mafola e tokosiʼi ʼi te ʼu taʼu e hogofulu kua hili. ʼE ʼifea anai te kokelekasio mo kapau neʼe mole ʼi ai tanatou faiga mālohi ʼi te temi ʼaē, pea mahalo pe, lagi ʼaki tanatou lagolago ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga?
Ka liliu ia te tokaga ʼaē kua lahi ʼo maʼuhiga tāfito mo kapau ko he tēhina peʼe ko he tuagaʼane kua matuʼa, ʼe mole tonu ke ʼāteaina pe te famili ki te maʼua ʼaia. ʼE feala ke tokoni ʼihi ki te fai ʼo te ʼu fekau, ʼo te kuka, ʼo te fakamaʼa, ʼo te fakahaʼele ʼo ia ʼaē kua matuʼa, ʼo te feʼāveʼaki ki te ʼu fono faka Kilisitiano, peʼe ko te fai palalau pe mo ia ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga. Logope ʼe hoki lelei age he faiva pea mo he fai tuʼumaʼu mokā ʼe fakaʼaluʼalu lelei te ʼu faiga, kae ʼe feala ke kau fuli mai kiai ia nātou ʼo te kokelekasio.
Ko te fakaʼaluʼalu lelei ʼo te ʼu meʼa, ʼe ko he potu ia ʼe feala ke manatuʼi e te kau tagata ʼāfea mokā nātou fai te ʼu ʼaʼahi faka tauhi ōvi. ʼE tuku e te ʼu kokelekasio te faʼifaʼitaki lelei ʼi te potu ʼaia, ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou faigaʼi ke nātou ʼiloʼi papau ʼe fai te ʼu ʼaʼahi faka tauhi ōvi ki te hahaʼi matutuʼa pea mo te hahaʼi vaivavai, māʼia mo nātou ʼaē ʼe taupau fakalelei e tanatou ʼu famili. Kae, ʼe ʼiloga ia ko ʼihi kokelekasio ʼe tonu ke nātou mahino ki te maʼua ʼo nātou ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi matutuʼa.
Ko te tēhina agatonu, ʼi te fakaʼosi ʼo tona ʼu taʼu 80, neʼe taupau e tona ʼofafine pea mo te ʼohoana ʼo tona ʼofafine, neʼe nā mavae ʼi te Petele moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia. Kae, neʼe toe maʼuhiga kia ia te ʼu ʼaʼahi ʼa ʼihi hahaʼi ʼo te kokelekasio. Neʼe lāuga fēnei te tēhina, “ ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau ʼaʼahi māhani ai te hahaʼi mahahaki, neʼe ʼau faikole mo nātou. Kae heʼeki he tahi kua faikole mo ʼau.” Ko te loto tokaga ʼaki te ʼofa ʼa te loto fale ʼe mole ina faka ʼāteaina te kau tagata ʼāfea mai tonatou maʼua ʼaē ko te ‘fafaga ʼo te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou taupau.’ (1 Petelo 5:2) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼaoga ke lagolago ia nātou ʼaē ʼe nātou taupau te hahaʼi matutuʼa, ke nātou haga fai te gāue lelei ʼaia.
“Matuʼa Pea Mo Katoa Te ʼu ʼAho”
Ko Alexander von Humboldt, ko he tagata poto Siamani ʼo te 19 sēkulō, neʼe kua matuʼa ʼaupito ʼi te temi ʼaē neʼe fehuʼi age ki ai e te finemui peʼe mole ina fakatokagaʼi koa la ko te matuʼa ʼe tuputupu kae mole fakakinakina. Neʼe tali fēnei age e te tagata poto: “ ʼE ke tonu. Kae ko te gata ʼaia ʼo te faʼahiga maʼuli e kita maʼuli loaloaga ai.” ʼO toe feiā aipe, tokolahi te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane ʼi te temi nei ʼe nātou tuku te faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tali ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te liliu ʼo matuʼa ʼuhi ko te fakaʼapaʼapa ʼaē ki te faʼahiga maʼuli loaloaga ʼi te temi ka haʼu. ʼE nātou fakaʼiloga ai te aga ʼaē neʼe fai e Apalahamo, mo Isaake, mo Tavite pea mo Sopo, ʼaē neʼe ‘matutuʼa pea mo katoa ʼonatou ʼu ʼaho.’—Senesi 25:8; 35:29; 1 Fakamatala 23:1; Sopo 42:17.
ʼE haʼu pe te matuʼa mo te faigataʼa ʼaē ʼo te tali ʼo he tokoni ʼe fai ʼaki te ʼofa, peʼe ko te fakahā age ʼo he loto fakafetaʼi ʼe fai fakamalotoloto. ʼE fakamaʼua e te agapoto ke tahi ʼiloʼi te ʼu gataʼaga ʼo tona mālohi. Kae, ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ina tauteaʼi he tahi kua matuʼa tana mole fai ʼo he meʼa. Ko Maria kua taʼu 90 tupu, kae ʼe kei kau pe ki te ʼu fono pea ʼe ina fai ai te ʼu tali. E feafeaʼi tana fai ʼo te faʼahi ʼaia? “ ʼE mole kei feala haku lau, kae ʼe ʼau fakalogo Te Tule Leʼo ʼi te ʼu foʼi fime. ʼE lahi te ʼu koga ʼo Te Tule Leʼo ʼe mole ʼau tāʼofi maʼu, kae ʼe ʼau faigaʼi tuʼumaʼu ke ʼau fai haku tali.” Ohage ko Maria, ko te nofo maʼumaʼua ʼaki he ʼu meʼa fakaloto mālohi ʼe tokoni ki he tahi ke ʼaua naʼa nofonoa pea ke ina taupau maʼu te ʼuhigaʼi fafine faka Kilisitiano.
ʼAki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe mole toe ʼi ai anai te matuʼa. ʼI te temi ʼaia ko nātou ʼaē neʼe liliu ʼo matutuʼa ʼi te tuʼu ʼaenī pea lagi mamate ʼe nātou manatuʼi anai te taupau pea mo te tokaga ʼaē neʼe fai age kia nātou. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu hahaʼi matutuʼa ʼaia ʼe nātou toe maʼuʼuli anai pea mo toe mālolohi anai, ʼe nātou logoʼi anai he ʼofa mamahi kia Sehova pea mo he fakafetaʼi lahi kia nātou ʼaē neʼe nonofo mo nātou lolotoga tonatou ʼu ʼahiʼahiʼi ʼi te tuʼu ʼāfea ʼaenī.—Vakaʼi ia Luka 22:28.
E feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe nātou tokakaga ki te hahaʼi matutuʼa ʼi te temi nei? ʼI te temi ʼaē kua ōvi mai, ʼe pule katoa anai te Puleʼaga ki te kele, ʼe nātou sisio fiafia anai pea mo fīmālie ʼi tanatou mole lituʼa ki tonatou maʼua kae neʼe nātou maʼuliʼi te aga faka lotu ʼaki tanatou fakahā ʼo te ʼofa faka Kilisitiano ki te hahaʼi matutuʼa.—1 Timoteo 5:4.
[Talanoa ʼo te pasina 30]
ʼE Leleiʼia Anai e Te Hahaʼi Matutuʼa ʼAkotou ʼu ʼAʼahi
ʼE lahi te ʼu meʼa lelei ʼe feala ke hoko ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼo he ʼaʼahi, lagi e minuta 15, ki he tahi kua matuʼa ʼi te ʼosi ʼo te gāue faka mafola. Kae ʼe mole lelei hakita maʼu fakapuna’maʼuli he tahi kua matuʼa, ohage ko tana fakahā e te fakamatala ʼaē ʼe hoa mai.
Neʼe faka mafola fakatahi ia Brigitte mo Hannelore, pea neʼe nā fai palalau mo te matuʼa ʼi tona muʼa matapā. Neʼe fai palalau te ʼu tuagaʼane mo ia lolotoga minuta e nima pea hoki nā ʼiloʼi ai ko ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, e kokelekasio tahi mo nāua. ʼI meʼa faikehe foki! Kae meʼa lelei pe la, neʼe fakaʼosi lelei. Neʼe foimo fai e Hannelore te ʼu fakatuʼutuʼu ke ina ʼaʼahi te tēhina pea mo ʼave ia ia ke kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio.
ʼE koutou ʼiloʼi koa te higoa pea mo te tuʼasila ʼo te kau fai faka mafola fuli ʼaē kua matutuʼa ʼaē ʼe nonofo ʼi te telituale ʼaē ʼe koutou gāue faka mafola ai? ʼE feala koa ke koutou fakatuʼutuʼu ke koutou fai he ʼaʼahi nounou? Ko tona fai ʼaia ʼe lahi anai tona leleiʼia.