ʼE Mole Kei Tuai Pea Mole Toe Masiva Anai He Tahi!
“ ʼAUA naʼa koutou manavasiʼi, heʼe koʼeni ʼe ʼau fakahā atu kia koutou te logo lelei ʼo he fiafia lahi ka maʼu anai e te hahaʼi fuli.” (Luka 2:10) Ko te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaia neʼe logoʼi e te ʼu tagata tauhi ōvi neʼe nātou punamaʼuli, neʼe nonofo ōvi ki Petelehemi ʼi te po ʼaē neʼe tupu ai ia Sesu. ʼO mulimuli ki te palalau ʼaia, neʼe faka maʼuhigaʼi e Sesu “te logo lelei” lolotoga tona minisitelio ʼi te kele. Ia ʼaho nei, ʼaē ko he temi ʼe lahi tatatou falala ki te falā ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia tatou, e feafeaʼi he lava fua manuʼia ʼo te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu kia tatou?
Neʼe tala e Sesu Kilisito “te logo lelei ki te kau māsisiva.” (Luka 4:18) ʼE tou lau fēnei ia Mateo 9:35, “Pea neʼe foli ia Sesu ʼi te ʼu kolo fuli pea mo te ʼu kolo vao fuli, ʼo akonaki ʼi tonatou ʼu sinakoka, pea mo faka mafola te logo lelei ʼo te puleʼaga.” Neʼe fakaloto mālohi tāfito tana logo ki te hahaʼi ʼaē neʼe māsisiva. “ ʼI tana mamata ki te hahaʼi, neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.” (Mateo 9:36) ʼIo, neʼe ʼui fēnei e Sesu, “Ko te kau māsisiva ʼe koutou maʼu tuʼumaʼu pe mo koutou,” kae ʼe mole tonu leva ke tou ʼui ʼi te ʼu palalau ʼaia ʼe mole he ʼamanaki ki te hahaʼi ʼaē ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia nātou. (Soane 12:8) ʼI te temi fuli pe ʼe tuʼu ai te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼe ʼi ai pe anai te hahaʼi māsisiva, tatau aipe peʼe koteā te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tau mo nātou. ʼE tokagaʼi e te Folafola ʼa te ʼAtua te ʼuhiga moʼoni ʼo te maʼuli masiva, kae ʼe mole haga nofo ia ʼi te ʼu faʼahi kovi. Kae, ʼe ina foaki te tokoni ki te kau māsisiva ke nātou tauʼi te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli.
Ko He Tokoni Ki Te Hahaʼi Māsisiva
ʼI hona ʼaluʼaga fakaofoofo, neʼe fai te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE mole he kavega ʼe mamafa age ʼi te ʼiloʼi ʼaē ʼe mole he tahi ʼe tokaga kia kita peʼe mahino kia kita.” Kae, ʼe logope te mole maʼu e te hahaʼi tokolahi te manavaʼofa, ʼe kei ʼi ai te logo lelei ki te kau māsisiva—ki te temi nei ʼo feiā mo te temi ka haʼu.
Ko he meʼa fakaʼofaʼofa foki, tokolahi ʼe mole nātou fia tokoni ki te hahaʼi māsisiva. ʼE ʼui fēnei e te encyclopédie (The World Book Encyclopedia), ko ʼihi ʼe nātou tui “ ʼe fehihiʼaʼaki te hahaʼi ʼi tanatou faiga ke nātou maʼuʼuli pea . . . ko te hahaʼi māʼoluga ʼe nātou liliu ʼo mālolohi pea mo koloaʼia.” Ko te hahaʼi ʼaia, ʼaē ʼe nātou faka tui ki te akonaki ʼa Darwin, e lagi nātou faka ʼuhigaʼi te hahaʼi māsisiva ohage ko he hahaʼi ʼe pipiko peʼe nātou maumau meʼa. Kae, ʼi te agamāhani ko te hahaʼi ʼaia ʼe nātou gāue kele, pea ko te hahaʼi gāue ʼe ʼōmai mai te tahi fenua, pea mo ʼihi, ʼe logope te veliveli ʼo tonatou totogi, kae ʼe nātou gāue kinakina moʼo fafaga ʼo tonatou famili.
ʼE lahi te ʼu fenua, ko te maʼuli masiva ʼe ko he meʼa māhani ia. Koia, ko te hahaʼi māsisiva—pea ko nātou ʼaē ʼe kaugamālie—ʼe mole logoʼi ia e nātou ʼe ʼi ai te meʼa ʼe kovi ia nātou. Kae, ʼi te ʼu fenua ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi koloaʼia ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi māsisiva. ʼE tuʼu tahi pe te ʼu ʼapi lalahi pea mo matalelei mo te ʼu nofoʼaga ʼe tokolahi ʼaupito te hahaʼi ʼe nonofo ai, pea ʼe mole maʼa te ʼu nofoʼaga ʼaia. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe maʼu totogi lelei ʼi tanatou ʼu gāue ʼe nātou taki tanatou ʼu motokā totogi kovi ʼi te ʼu ala ʼe hahaʼi ai ia nātou ʼe māsisiva pea ʼe mole hanatou gāue. ʼI te ʼu fenua ʼaia ko te hahaʼi māsisiva ʼe nātou mahino tuʼumaʼu ki tonatou ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa. ʼIo, ʼe ʼui fēnei e te encyclopédie (The World Book Encyclopedia), “ko te hahaʼi māsisiva ʼe mole nātou maʼuli mamahi pe ʼi te mole lahi ʼo te meʼa kai, peʼe ko te mole lelei ʼo tonatou nofoʼaga, pea mo te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe mole hona ʼaoga kia nātou, kae ʼe nātou toe mamahi foki ʼi tanatou tuʼania tuʼumaʼu tonatou ʼaluʼaga. ʼI tanatou mole lava maʼu he gāue ke tuʼumaʼu, ʼe mole kei ʼiloʼi ia e nātou pe koteā te matagafua peʼe ko he ʼuhiga ʼo nātou.” Koia, e feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe māsisiva kovi hanatou tauʼi tonatou ʼaluʼaga? Koteā te ʼaoga ʼo te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu ki te faiga ʼa nātou ki te tauʼi ʼo te ʼaluʼaga ʼaia?
ʼUluaki, koutou manatuʼi ko te maʼuli masiva ʼe feala ke ʼāʼāsili ʼaki he fai ʼo he ʼu agamāhani ʼe mole lelei. Koutou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī. ʼE fakamoʼoni e Valdecir, ʼi te temi ʼaē ʼe nonofo ai tona ʼohoana mo tana ʼu tamaliki ʼaē ʼe kei liliki mo he meʼa siʼisiʼi ki te kai, neʼe ina fakaʼaogaʼi fakavale tana falā moʼo taupau he faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga. ʼE ina ʼui fēnei: “Logope neʼe ʼau gāue, neʼe mole he temi neʼe ʼau maʼu ai he falā maʼa toku famili kae neʼe ʼi ai tuʼumaʼu ʼi toku taga taku falā moʼo totogi he tikite ki te loteli.” Ko Milton, ʼuhi ko te kovi ʼo tana ʼinu pea mo tana suluka, neʼe ʼalunoa tana matani gāue mo ʼana ʼu tagata gāue e toko 23. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau nofo ʼi ʼihi ʼu po ʼi te ala, ʼo mole kei feala haku liliu kio ʼoku, pea neʼe fakaʼofaʼofa ʼaupito te maʼuli ʼo toku famili ʼuhi ko ʼau.”
Ko João neʼe ina pulihi noa feiā tona totogi ʼi tana ʼu agamāhani ʼaē ʼe kovi. “Neʼe ʼau nofo ʼi te ʼu afiafi ʼi tuʼa io ʼoku. Ko toku totogi neʼe mole feʼauga moʼo fakahoko ʼo taku agamāhani ʼaē ʼe kovi ʼo feiā mo taku ʼu gāue. Neʼe liliu te ʼaluʼaga ʼaia ʼo kovi ʼaupito, pea neʼe fia mavete toku ʼohoana.” ʼI tuʼa atu ʼo toku faigataʼaʼia ʼaē ʼi te paʼaga pea mo toku ʼu faigataʼaʼia ʼi te nofo faka taumatuʼa, neʼe ʼi ai toku tahi ʼu faigataʼaʼia. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau fakatupu maveuveu mo toku ʼu kāiga mo toku ʼu vāhaʼa fale, pea neʼe ʼi ai toku ʼu fihifihia tāfito ʼi te gāue. Ko te meʼa neʼe hoko ai, neʼe ʼau nofo tuʼumaʼu neʼe mole ʼi ai haku gāue.” Ko Júlio neʼe ko te tagata toloke. Kae, ʼe ina fakamahino fēnei: “Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole feʼauga toku totogi moʼo fakahoko ʼo taku agamāhani ʼaē ko te fakaʼaogaʼi ʼo te toloke, neʼe ʼau kamata gāue ohage ko he tagata fakatau toloke, ke tupu ai haku mole totogi ʼo te toloke.”
Ko José, ʼaē neʼe tupu ʼi te famili masiva ʼi te fānau e toko valu, neʼe ina fia maʼu he meʼa maʼa ia. ʼAki tana ʼui ʼaē ko tona faʼahiga maʼuli ʼe mole feala ia ke maʼu ai he meʼa ʼe lelei, ko ia mo ʼihi tūpulaga neʼe nātou kamata kaihaʼa te hahaʼi. ʼI te mole kei ʼi ai ʼo he ʼamanaki kia ia, neʼe liliu te tahi tūpulaga ʼo kau ki te kūtuga māmio kovi ko te kau Headbangers. ʼE ina fakamahino fēnei: “Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te tokolahi ia mātou ʼe māsisiva ʼaupito, neʼe mātou maʼu te faʼahiga fiafia ʼi te maumauʼi ʼo te ʼu meʼa pea mo te gaohi koviʼi ʼo te hahaʼi.”
Kae, ʼi te temi nei ko te ʼu tagata ʼaia mo ʼonatou ʼu famili ʼe mole kei nātou maʼuʼuli mamahi ʼi te mole maʼu ʼo he meʼa peʼe ko te logo kovi ʼo nātou. Kia nātou ʼe ʼi ai tonatou ʼaoga pea kua ʼi ai tonatou ʼamanaki. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe nātou ako te logo lelei ʼaē neʼe faka mafola e Sesu. Neʼe nātou maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu pea neʼe nātou fakatahi mo te ʼu hahaʼi ʼe nātou manatu tahi ʼi te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea neʼe nātou ako ʼihi potu maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā pea mo te maʼuli masiva.
Ko He Tokoni Moʼo Tauʼi ʼo Te Maʼuli Masiva
Ko te ʼuluaki puani, neʼe nātou ako, kapau ʼe nātou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu, ʼe feala ke fakasiʼisiʼi te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te maʼuli masiva. ʼE koviʼia e te Tohi-Tapu te aga heʼeʼaoga, mo te konahia, mo te gaoʼi paʼaga, pea mo te fakaʼaogaʼi ʼo te toloke. (1 Kolonito 6:9, 10) Ko te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia neʼe totogi kovi ʼaupito. ʼE feala hanatou fakaliliu he tagata koloaʼia ko he tagata masiva, pea mo fakaliliu he tagata masiva ke ʼāsili masiva. Ko te līaki ʼo te ʼu agamāhani ʼaia ʼe kovi pea mo ʼihi ʼatu ʼu meʼa, ʼe ina hikihiki ai te ʼaluʼaga faka ekonomike ʼo he famili.
Ko te lua puani, neʼe nātou fakatokagaʼi ʼe lahi age te ʼu meʼa maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼi te koloā. Neʼe fakahā te manatu fakapotopoto ʼi te ʼu palalau ʼaenī neʼe haʼu mai te ʼAtua: “ ʼE ʼaoga te poto moʼo taupau ohage ko te falā ʼe ʼaoga ki te taupau; kae ko te maʼuhiga ʼo te mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau ke maʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu.” (Tagata Tānaki 7:12) ʼIo, ko te falā ʼe maʼuhiga. Kae ko te poto ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu pea mo te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼe laka maumau age tona ʼaoga. ʼIo, ki ʼaē ʼe mole ina maʼu te poto, ko te lahi fau ʼo te falā ohage pe ko te veliveli ʼo te falā ʼaē ʼe ina maʼu, ʼe feala ke faka ʼuhiga kia ia ko he kavega. Neʼe faikole fakapotopoto fēnei te tagata faitohi faka Tohi-Tapu: “ ʼAua naʼa ke tuku mai kia te ʼau te masiva peʼe ko te maʼu koloā. Tuku ʼau ke ʼau kai te meʼa kai ʼaē neʼe tuku maʼa ʼaku, ke ʼaua naʼa ʼau mākona ai, pea ke ʼaua naʼa ʼau fakafisi kia te koe pea ke ʼaua naʼa ʼau ʼui: ‘Ko ai koa ia Sehova?’ pea ke ʼaua naʼa ʼau tō ki te masiva, pea ke ʼaua naʼa ʼau kaihaʼa pea ke ʼaua naʼa tauʼi te huafa ʼo toku ʼAtua.”—Tāʼaga Lea 30:8, 9.
Ko te tolu puani, neʼe nātou fakatokagaʼi kapau ʼe maʼuli he tahi ʼo ʼalutahi mo te logo lelei ʼaē neʼe tala e Sesu, ʼe mole ina logoʼi anai he līʼakina ʼo ia. ʼE fakapipiki ki te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. ʼE faka ʼuhiga fēnei te logo “ko te logo lelei ʼo te puleʼaga,” pea ʼi totatou temi ʼe faka mafola ʼi te kele katoa. (Mateo 24:14) Neʼe ʼui mai e Sesu ʼe tou maʼu anai hotatou lagolago mo kapau ʼe tou tuku tatatou falala ki te Puleʼaga ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu [ʼo te ʼAtua], pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.” (Mateo 6:33) ʼE mole fakapapau mai e te ʼAtua he ʼu motokā lalahi peʼe ko he ʼu ʼapi gigila. Neʼe palalau ia Sesu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli, ohage ko te meʼa kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa. (Mateo 6:31) Kae ʼe feala ke fakamoʼoni e te ʼu lauʼi miliona hahaʼi te moʼoni ʼo te fakapapau ʼa Sesu. Māʼia mo ia ʼaē ʼe masiva ʼaupito, ʼe mole līʼakina katoa ia mo kapau ʼe ina tuku ki muʼa te Puleʼaga.
Ko te fā puani, neʼe nātou fakatokagaʼi ko ʼaē ʼe ina tuku ki muʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe mole maʼuli kinakina ia ʼi he ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike. ʼE moʼoni, ko te tagata masiva ʼe tonu ke gāue kinakina. Kae kapau ʼe tauhi ki te ʼAtua, ʼe ina maʼu te ʼu felogoi pilivilesioʼia mo tona Tupuʼaga, ʼaē ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe mole manuki ia pea neʼe mole fehiʼa ia ki te mamahi ʼo ia ʼaē ʼe tau mo te faigataʼa; pea neʼe mole ina fufū age kia te ia tona fofoga, pea ʼi tana kalaga age ke hāofaki ia ia neʼe ina logoʼi.” (Pesalemo 22:24) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe maʼu tokoni te tagata masiva ʼi tana tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli. ʼE fakafiafia ki te fakakaugā ʼofa ʼo tona ʼu kaugā fagona Kilisitiano pea ʼe ina maʼu te ʼatamai mālama pea mo te falala ki te finegalo ʼo Sehova ʼaē kua fakahā. Ko te ʼu meʼa ohage ko ʼaenī “ ʼe manakoʼia ʼo lahi ake ʼi te aulo, ʼio, ʼi he aulo ʼe tapuke neʼe kua fakamaʼa.”—Pesalemo 19:10.
Kua Vave Pe Anai, Te Pulihi ʼo Te Maʼuli Masiva!
Moʼo fakaʼosi, ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe nātou logo ki te logo lelei, ʼe nātou ako ko Sehova ʼAtua ʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakatokatoka te faigataʼaʼia ʼo te maʼuli masiva ʼo talu ai ʼaki tona Puleʼaga. ʼE fakapapau fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te tagata masiva ʼe mole galoʼi tuʼumaʼu anai, pea mo te ʼamanaki ʼa te kau agavaivai ʼe mole puli anai ʼi he temi.” (Pesalemo 9:18) Ko te Puleʼaga ʼe ko he puleʼaga moʼoni ia, kua fakatuʼu ʼi te lagi pea ko Sesu Kilisito ʼaē ʼe Pule ai. Kua vave pe anai te fetogi e te Puleʼaga ʼaia te ʼu puleʼaga fakatagata ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼa te tagata. (Taniela 2:44) Koia, ʼi tona ʼuhiga Hau kua fakanofo, ko Sesu “ ʼe ʼofa anai ia kia ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina hāofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Pea ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi mai te fatogia pea mo te agamālohi, pea ko tonatou toto ʼe maʼuhiga anai ki ʼona ʼu mata.”—Pesalemo 72:13, 14.
ʼI te fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e Mikea 4:3, 4: “Pea ʼe nātou tahi heka anai ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakamanavaheʼi ia nātou, he ko te gutu ʼaē ʼo Sehova ʼo te ʼatu kautau ʼaē neʼe lea kiai.” ʼE palalau kia ai ʼi henī? ʼE palalau ia kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ko te Puleʼaga ʼaia ʼe ina fakatokatoka anai te ʼu faigataʼaʼia fuli ʼaē ʼe felāveʼi mo te malamanei—māʼia mo te faigataʼaʼia ʼo te mahamahaki pea mo te mate. “ ʼE ina fakaʼauha moʼoni anai te mate ʼo talu ai, pea ʼe mahino papau ia, ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata ʼi te ʼu fofoga fuli pe.” (Isaia 25:8; 33:24) ʼE ko he mālama anai ia ʼe kehe! Pea ke koutou manatuʼi, ʼe feala ke tou faka tui ki te ʼu fakapapau ʼaenī koteʼuhi ʼe haʼu tonu mai te ʼAtua. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE tonu anai ke nofo taku hahaʼi ʼi he nofoʼaga tokalelei, pea ʼi he ʼu nofoʼaga ʼo te falala katoa pea mo he ʼu koga meʼa mālōlō ʼe tokalelei.”—Isaia 32:18.
Ko te falala ʼaē ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ina taʼaki te faka ʼuhiga noa ʼo kita ʼaē ʼe tau fakatupu e te maʼuli masiva. ʼE ʼiloʼi e te Kilisitiano ʼaē ʼe masiva ko ia ʼe maʼuhiga kia mata ʼo te ʼAtua, ohage ko he Kilisitiano ʼe koloaʼia. ʼE ʼofa fakatatau te ʼAtua kia nātou pea ʼe nātou maʼu te ʼamanaki e tahi. Ko te Kilisitiano masiva pea mo te Kilisitiano ʼaē ʼe koloaʼia, ʼe nā fakatalitali ki te temi, ʼaē ka fakaliliu ai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua te maʼuli masiva ko he meʼa ʼāfea ia. ʼE ko he temi faka kolōlia anai ia! Kua vave pe anai te pulihi ʼo te maʼuli masiva!
[Paki ʼo te pasina 5]
Koteā te tupuʼaga ʼo te fakaʼaogaʼi fakavalevale ʼo te ʼu koloā ki te gaoʼi, mo te suluka, mo te ʼinu fakavalevale peʼe ki te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga?
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE fakatokatoka anai e Sehova ʼAtua te masiva ʼo te tagata ʼaki tona Puleʼaga