Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Koutou ʼIloʼi ʼo ʼUhiga Mo Te Maheka
KOTEĀ te loto maheka? ʼE ko he meʼa mālohi ʼe ʼi tokita loto ʼe feala ke ina fakatupu ʼi he tahi te loto tuʼania, te lotomamahi, peʼe ko te ʼita. ʼE feala ke tou maheka mokā ʼe hage ʼe fua lelei age te gāue ʼa he tahi kehe ʼi takita gāue. Peʼe feala ke tou maheka ʼi te vikiʼi lahi age ʼo hotatou kaumeʼa ʼi he vikiʼi ʼo kita. Kae ʼe kovi tuʼumaʼu koa te loto maheka?
ʼI te lahi fau ʼo tonatou loto maheka, ʼe liliu te hahaʼi ʼo nātou loto mahalohalo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe fakafeagai age. Ko te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea, ia Saulo, neʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga ʼi te faʼahi ʼaia. ʼI te kamata mai, neʼe ʼofa ia ki tana tagata ʼaē neʼe ina taki tana ʼu mahafu, ia Tavite, ʼo ina fakanofo ko te takitaki ʼo te kautau. (1 Samuele 16:21; 18:5) Kae neʼe logo ʼi te tahi ʼaho e te Hau ko Saulo ki te vikiʼi e te ʼu fafine ia Tavite ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Neʼe matehi e Saulo te toko lauʼi afe, pea ko Tavite ia ko te toko lauʼi hogofulu afe.” (1 Samuele 18:7) Neʼe mole tonu ia kia Saulo ke ina faka fealagia ki te faʼahi ʼaia ke lave kovi ki tana ʼu felogoi lelei ʼaē pea mo Tavite. Kae neʼe mamahi ai ia Saulo. “Talu mai te ʼaho ʼaia neʼe mahalohalo tuʼumaʼu ia Saulo ʼo ʼuhiga mo Tavite.”—1 Samuele 18:9.
ʼE feala ki he tahi ʼe maheka ke mole ina fakaʼamu he meʼa ʼe kovi ki he tahi. ʼE feala ke ʼita ʼi te maui mālie ʼo he kaumeʼa pea mo ina faiga fakamalotoloto ke ina maʼu te ʼu kalitate pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼe tatau. Kae ʼi te tahi age faʼahi, kapau ʼe maʼu e he tahi te agaaga kovi ʼo te maheka, ʼe feala ke ina fakafisi ki te lelei ʼaē mai ia ia ʼaē ʼe ina fakatupu ia ia te maheka peʼe feala ke lotokovi kia ia. ʼI ʼihi temi, ʼe mole feala ke ina fufū te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi tona loto. ʼE feala ke taki ia ia ke ina fai he meʼa ʼe kovi ki he tahi, ohage ko te Hau ko Saulo ʼaē neʼe ina faigaʼi ke ina matehi ia Tavite. ʼO tuʼa lahi, neʼe lī e Saulo te tao moʼo “tutuki ia Tavite ki te kaupā.”—1 Samuele 18:11; 19:10.
‘Kae ʼe mole ʼau maheka ʼau,’ ko takotou lagi ʼui ʼaia. ʼE moʼoni, ko te maheka ʼe mole feala ke ina takitaki tokotou maʼuli. Kae, ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe lave kia tatou fuli te maheka—te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo te maheka pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e ʼihi. Logope tatatou tokagaʼi vave te maheka ʼi niʼihi, ʼe feala ke tuai tatatou tokagaʼi ia tatou.
“Te Holi Ki Te Loto Maheka”
Ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼuhiga agahala ʼo te tagata ohage ko tona fakahā ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ʼe ina faʼa faka maʼuhigaʼi te ʼu agahala ʼo te maheka ʼaē ʼe kovi. Kei koutou manatuʼi koa te fakamatala ʼaē ʼo ʼuhiga mo Kaino pea mo Apele? Ko te ʼu tama ʼaia e lua ʼa Atama mo Eva neʼe nā momoli te ʼu sakilifisio ki te ʼAtua. Neʼe fai e Apele te faʼahi ʼaia he neʼe ko te tagata tui. (Hepeleo 11:4) Neʼe tui ia ki te fealagia ʼa te ʼAtua ke ina fakahoko Tana fakatuʼutuʼu lahi ʼo ʼuhiga mo te kele. (Senesi 1:28; 3:15; Hepeleo 11:1) Neʼe toe tui pe foki e Apele ʼe feala ki te ʼAtua ke ina fakapale te ʼu tagata agatonu ʼaki te maʼuli ʼaē ʼi te Palatiso fakakelekele ʼaē ka haʼu. (Hepeleo 11:6) Koia, neʼe fakahā e te ʼAtua tana leleiʼia te sakilifisio ʼa Apele. Kapau neʼe ʼofa moʼoni ia Kaino ki tona tēhina, neʼe tonu ia ke fiafia ʼi te tapuakina e te ʼAtua ia Apele. Kae, “neʼe hake te ʼita lahi ia Kaino.”—Senesi 4:5.
Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼAtua ia Kaino ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ke ina maʼu foki mo ia he tapuakina. Neʼe fakatokagaʼi age e te ʼAtua: “Kapau ʼe mole ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe nono te agahala ʼi te hūʼaga, pea ʼe ko koe ʼaē ʼe haga ki ai tona holi; pea ko koe, ʼe ke pule anai koa kia ia?” (Senesi 4:7) Meʼa fakaʼofaʼofa, neʼe mole pule ia Kaino ki tona ʼita faka maheka. Ko tona loto maheka neʼe ina taki ia ia ke ina fakapogi tona tēhina faitotonu. (1 Soane 3:12) Talu mai ai, ʼi te ʼu fefihiʼaki pea mo te ʼu tau neʼe mamate te toko teau miliona hahaʼi neʼe mole ʼi ai honatou pikipikiga ki te ʼu tau ʼaia. Neʼe fakamahino fēnei e The World Book Encyclopedia: “Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu mai ai te tau ʼe feala ko he holi ʼaē ke maʼu ʼo he ʼu fenua ʼe lahi age, ko he holi ki he ʼu koloā ʼe lahi age, ko he holi ki he pule ʼe lahi age, peʼe ko he holi ki he fīmālie.”
ʼE mole kau te kau Kilisitiano moʼoni ki te ʼu tau ʼo te mālama ʼaenī. (Soane 17:16) Kae meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi ʼihi temi neʼe kau te ʼu Kilisitiano ki te ʼu fefihiʼaki. Kapau ko ʼihi ʼi te kokelekasio ʼe nātou kau mo nātou ki te ʼu fefihiʼaki ʼaia, ʼe feala ke iku te ʼu fefihiʼaki ʼaia ki he ʼu feleaʼaki fakatupu kovi. Neʼe fehuʼi age e te tagata tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ko Sake ki te kau kaugā fagona Kilisitiano: “ ʼE tupu maifea te ʼu tau pea ʼe tupu maifea te ʼu fefihiʼaki ʼaē ʼe hoko ia koutou?” (Sake 4:1) Neʼe ina tali ki te fehuʼi ʼaia ʼaki tana fakahā tanatou holi fakavale pea neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE koutou haga . . . mānumānu,” peʼe nātou “maheka.” (Sake 4:2, nota ʼi te lalo pasina, tā fakapilitānia) Ei, ko te maʼu koloā ʼe feala ke ina taki ki te mānumānu pea ke maheka kia nātou ʼaē ʼe hage ʼe nātou fiafia ʼi he ʼu ʼaluʼaga lelei age. ʼUhi ko te tupuʼaga ʼaia, neʼe fai e Sake te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo “te ʼu holi ki te loto maheka.”—Sake 4:5.
Koteā te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu ʼi te vakavakaʼi fakalelei te ʼu tupuʼaga ʼo te loto maheka? ʼE feala ke tokoni kia tatou ke tou agatonu pea ke lelei age tatatou ʼu felogoi mo ʼihi. ʼE toe feala pe foki ke tokoni mai te faʼahi ʼaia ke lahi age tatatou mahino, tatatou faʼa tali, pea mo tatatou fakamolemole. Ko te faʼahi ʼaē ʼe lelei age, ʼe ina faka maʼuhigaʼi te ʼaoga ʼaē ʼo te fakatuʼutuʼu manavaʼofa ʼa te ʼAtua ʼaē ko tana fakamaʼuli pea mo tana hāofaki mai te ʼu holi ʼa te tagata ki te agahala.—Loma 7:24, 25.
Ko He Mālama ʼe Mole ʼi Ai Te Maheka ʼAē ʼe Kovi
ʼI te manatu fakatagata, ko he mālama ʼe mole maʼu ai te maheka ʼaē ʼe kovi ʼe mole feala ia. Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ko Rom Landau: “Ko te poto ʼaē neʼe tānaki talu mai te ʼu taʼiake, ʼaki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼui e te ʼu tagata fai filosofia . . . pea mo te ʼu tōketā ʼo te mahaki ʼulu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe mole nātou foaki he takitaki ki te tagata ʼaē ʼe lotohoha ʼuhi ko te maheka. . . . Kua ʼi ai koa he tōketā kua ina fakamālōlō he tahi mai te maheka?”
Kae ʼe foaki e te Folafola ʼa te ʼAtua te ʼamanaki ʼo te kaku ki he maʼuli haohaoa ʼa te tagata ʼi te mālama foʼou ʼaē ʼe mole ʼi ai anai he tahi ʼe fakahohaʼa e te maheka ʼaē ʼe kovi pea mo te loto maheka. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te tokalelei ʼo te mālama foʼou ʼaia ʼe mole fakatokakoviʼi anai e he ʼu hahaʼi ʼe nātou fakahā he ʼu faʼahiga agaaga kovi feiā.—Kalate 5:19-21; 2 Petelo 3:13.
Kae ʼe ʼi ai te faʼahiga maheka ʼe mole kovi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tala e te Tohi-Tapu ko Sehova “ ʼe ko he ʼAtua maheka.” (Ekesote 34:14) Koteā tona faka ʼuhiga? Pea koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maheka ʼaē ʼe lelei? Tahi ʼaē meʼa, ʼe feala feafeaʼi ki he tahi ke pule ki te maheka ʼaē ʼe kovi? Koutou vakaʼi te ʼu alatike ka hoa mai.