ʼE Tonu Koa Ke Maheka Te Kau Kilisitiano?
TE MAHEKA—ʼe ko he aga koa ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano? ʼE fakaloto mālohiʼi tatou kau Kilisitiano ke tou “fekumi ia te ofa,” pea ʼe toe ʼui mai ko “te ofa e mole maheka.” (1 Kolonito 13:4; 14:1) ʼE toe fakahā mai ko “Sehova, . . . ʼe ko he ʼAtua maheka” pea ʼe fakatotonu mai ke tou “liliu ko te faifaitaki o te Atua.” (Ekesote 34:14; Efeso 5:1) ʼE feʼekeʼaki ai e ʼihi hahaʼi pe koʼe ʼe hage ʼe mole felogoi te ʼu manatu ʼaia?
Koteʼuhi ko te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “maheka” ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ʼi ai tona tahi ʼu faka ʼuhiga. ʼE feala ke faka ʼuhiga ki he maheka ʼe lelei peʼe kovi, ʼo fakalogo peʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kupu. Ohage la, ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “maheka,” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki “te loto ʼo he tahi ke pipiki ʼāteaina pe kia ia, tana mole tali ke fakatatau mo he tahi; ko he tahi ʼe fakamalotoloto; ʼe faʼafai; te maheka [ʼaē ʼe totonu peʼe kovi]; te mānumānu.” Ko te kupu faka Keleka ʼe toe tatau tona faka ʼuhiga. ʼE feala ke faka ʼuhiga te ʼu kupu ʼaia ki te ʼu aga ʼaē ʼe kita fakahā ki he tahi ʼe kita manatu ʼe ko hokita fili, peʼe ki he tahi ʼe kita manatu ʼe gaohi leleiʼi age. (Tāʼaga Lea 14:30) ʼE feala ke toe faka ʼuhiga te ʼu kupu ʼaia ki te kalitate ʼe fakahā e te ʼAtua—tana fia puipui he tahi ʼe ʼofa ai ke mole hoko he meʼa kovi kia ia.—2 Kolonito 11:2.
Te Faʼifaʼitaki ʼAē ʼe Lahi Tokotahi
Ko Sehova ʼe ko te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe lahi tokotahi moʼo fakahā te maheka ʼaē ʼe lelei. Ko tana maheka ʼe maʼa, heʼe mole ina loto ke ʼuli tana hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼO ʼuhiga mo tana hahaʼi ʼo te temi muʼa, neʼe ina fai te ʼu palalau fakatātā ʼo ʼuhiga mo Sione, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau maheka anai maʼa Sione ʼaki he maheka lahi, pea ʼe ʼau maheka anai maʼa ia ʼaki he ʼita lahi.” (Sakalia 8:2) Ohage pe ko he tāmai ʼofa ʼe tokaga ʼo puipui tana fānau mai he meʼa ʼe kovi, ʼo toe feiā ko Sehova ʼe tokaga ʼo puipui tana ʼu kaugana mai he tuʼutāmaki fakalaumālie pea mo fakasino.
Moʼo hāofaki tana hahaʼi, neʼe foaki e Sehova tana Folafola, te Tohi-Tapu. ʼE lahi ai tana ʼu fakaloto mālohi ke nātou haʼele fakapotopoto, pea ʼe lahi ai mo te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu hahaʼi neʼe nātou maʼu te aga fakapotopoto ʼaia. Ia Isaia 48:17, ʼe tou lau fēnei: “Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.” ʼE fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē ko tana maheka ʼaia ʼe ina uga ia ia ke tokaga pea mo ina leʼoleʼo tatou! Kanapaula neʼe mole ina maʼu te maheka ʼaē ʼe lelei, kanaʼauala ʼe tou tau anai mo he ʼu tuʼuga mamahi kehekehe, heʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi. ʼE mahino ia, ʼe maheka Sehova kae ʼe mole ko te maheka ʼaē ʼe manatu pe kia ia.
Koia, koteā te kehekehe ʼo te maheka ʼaē ʼe fakahā e te ʼAtua pea mo te maheka ʼaē ʼe kovi? Ke tou mahino kiai, tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Miliame pea mo Fineasi. Koutou tokagaʼi te ʼu meʼa neʼe ʼi tonā loto.
Ko Miliame Pea Mo Fineasi
Ko Miliame neʼe ko te taʼokete ʼo Moisese pea mo Alone, te ʼu tagata neʼe nā takitaki ia Iselaele ʼi tanatou Mavae mai Esipito. ʼI te nonofo ʼa te kau Iselaele ʼi te toafa, neʼe maheka ia Miliame ki tona tokolua ko Moisese. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Pea neʼe kamata palalau kovi ia Miliame pea mo Alone ʼo ʼuhiga mo Moisese, ʼuhi ko te fafine Kusite ʼaē neʼe ina ʼohoanaʼi . . . Pea neʼe ʼui maʼa nāua: ‘Neʼe ko Moisese tokotahi pe koa ʼaē neʼe palalau ki ai ia Sehova? Neʼe mole toe palalau koa la kia tāua?’ ” ʼE ʼasi mai neʼe ko Miliame ʼaē neʼe ina fakatupu te agatuʼu ʼaia kia Moisese, he neʼe fakatonutonuʼi e Sehova ia Miliame, kae mole ko Alone, ʼo kilia Miliame ʼi te vāhaʼa katoa he neʼe mole aga fakaʼapaʼapa.—Faka au 12:1-15.
Koteā ʼaē neʼe ina uga ia Miliame ke fakafeagai kia Moisese? Neʼe ko tana tuʼania koa ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni pea mo tana fia puipui te kau Iselaele mai he meʼa ʼe kovi? Kailoa ia. ʼE hā mai neʼe fonu te loto ʼo Miliame ʼi te holi ʼaē ki te fia maʼuhiga pea mo te fia pule. Neʼe ko te fafine polofeta ʼi Iselaele, pea neʼe lahi tona fakaʼapaʼapaʼi e te hahaʼi, tāfito ia te hahaʼi fafine. Neʼe ina takitaki nātou ʼi tanatou fai mahōlō pea mo hiva ʼi te faka ʼāteaina faka milakulo ʼo Iselaele ʼi te Tai Kula. Kae ki muli age, neʼe lagi tuʼania fau ia Miliame naʼa puli tona ʼiloa ʼaia ʼuhi ko tona fili, ia te ʼohoana ʼo Moisese. ʼI tana loto mānumānu ʼaia, neʼe fakafeagai ai kia Moisese, ia ia ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova.—Ekesote 15:1, 20, 21.
Kae neʼe mole tatau te loto ʼo Fineasi pea mo te loto ʼo Miliame. ʼI muʼa pe ʼo tanatou hū ki Kele ʼo Te Fakapapau, ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai Iselaele ʼi tonatou ʼu falelā ʼi te Mafa ʼo Moape, neʼe fakahalaʼi e te ʼu fafine Moapite pea mo Matianite te hahaʼi tagata Iselaele e tokolahi, ke nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pea mo tauhi tamapua. Moʼo fakamaʼa te nofoʼaga pea mo tāʼofi te hāūhāū ʼo Sehova, neʼe fakatotonu ki te ʼu tuʼi fakamāu ʼo Iselaele ke nātou matehi te hahaʼi fuli pe ʼaē ʼe mole fakalogo. Ko te pule ʼo te telepi ʼo Simeone, ko Simeli, neʼe agapauʼu ʼo ina ʼaumai te taʼahine Matianite ko Kozbi ki te nofoʼaga, “ia muʼa ʼo te ʼu mata ʼo te hahaʼi katoa ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele.” Neʼe fakagata e Fineasi te faʼahi ʼaia. ʼI tana loto maheka, peʼe ko tana fia tauhi fakamalotoloto kia Sehova, pea mo tana fia taupau te ʼuhiga maʼa ʼo te nofoʼaga, neʼe ina matehi te ʼu fai folonikasio ʼaia e lua ʼi tonā falelā. Neʼe vikiʼi ia ia ʼuhi ko tana “maheka ʼita,” “tana mole tali ke fakatatau he tahi” mo Sehova. Ko te gāue fakavilivili ʼaia ʼa Fineasi neʼe ina fakagata te malaʼia ʼaē neʼe kua mamate ai te hahaʼi e toko 24 000, pea neʼe fakapale e Sehova ia ia, ʼo ina fakapapau age ʼe nofo anai te kalasi faka pelepitelo ʼi tona hōloga ʼo talu ai.—Faka au 25:4-13, The New English Bible.
Koteā te kehekehe ʼi te ʼu fakahā ʼaia e lua ʼo te maheka? Neʼe fakafeagai Miliame ki tona tokolua he neʼe maheka, pea mo manatu pe kia ia, kae ko Fineasi neʼe ina fakahoko te faitotonu he neʼe ina maʼu te maheka ʼo te ʼAtua. Ohage ko Fineasi, ʼe ʼi ai te ʼu temi ʼe tonu mo tatou ke tou palalau fakahagatonu peʼe tou fai he ʼu meʼa moʼo hāofaki te huafa ʼo Sehova, mo tana tauhi, pea mo tana hahaʼi.
Te Maheka ʼAē ʼe Kovi
Kae ʼe feala koa ke tou maʼu te maheka ʼaē ʼe kovi? Ei. Neʼe lahi te kau Sutea ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou maʼu te taʼi maheka ʼaia. Neʼe nātou taupau ʼaki he loto maheka te Lao ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua pea mo tanatou ʼu talatisio. ʼI tanatou faiga ke nātou puipui te Lao, neʼe nātou hilifaki te ʼu tuʼuga lekula pea mo te ʼu tapu neʼe mamafa ki te hahaʼi. (Mateo 23:4) Neʼe mole feala pea neʼe mole nātou fia mahino ko te ʼAtua neʼe kua ina fetogi te Lao Faka Moisese ʼaki te ʼaluʼaga moʼoni ʼaē neʼe fakatātā e te Lao, pea ko tanatou maheka kovi neʼe ina uga nātou ke nātou ʼiʼita kovi ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito. Ko te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe maheka pea neʼe agatonu ki te Lao ʼi hona ʼaluʼaga neʼe mole lelei, neʼe ina fakahā lelei ko te hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe nātou fia hāofaki te Lao, neʼe “nātou tauhi fakamalotoloto [ʼaki te maheka] ki te ʼAtua, kae mole nātou fai ʼaki te mālama totonu.”—Loma 10:2, MN; Kalate 1:14.
Māʼiape la mo te kau Sutea ʼaē neʼe liliu ko he kau Kilisitiano, neʼe faigataʼa kia nātou te līaki ʼo te fakamalotoloto hala ʼaē neʼe nātou maʼu ʼo ʼuhiga mo te Lao. Hili tana tolu folau faka misionea, neʼe fai e Paulo te fakamatala ki te kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo ʼuhiga mo te tafoki ʼa te ʼu puleʼaga. ʼI te temi ʼaia, ko te ʼu lauʼi afe kau Kilisitiano Sutea neʼe “ko he hahai agatonu o te lao.” (Gaue 21:20) Neʼe hoko te faʼahi ʼaia, ʼi te ʼosi fai e te kolesi pule te fakatotonu ʼaē ke mole fakamaʼua ki te kau Kilisitiano Senitile ke nātou silikosisio. Neʼe hoko te ʼu fihi ʼi te kokelekasio ʼuhi ko te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te mulimuli ki te Lao. (Gaue 15:1, 2, 28, 29; Kalate 4:9, 10; 5:7-12) ʼI tanatou mole mahino katoa ki te felogoi ʼa Sehova mo tana hahaʼi, neʼe faka maʼuhigaʼi e ʼihi kau Kilisitiano Sutea tanatou manatu pea nātou fatufatuʼi te ʼu manatu ʼa ʼihi.—Kolose 2:17; Hepeleo 10:1.
Koia ʼe tonu ke tou tekeʼi te hele ʼo te maheka, ke mole tou faiga ke tou taupau fakalelei tatatou ʼu manatu peʼe ko he ʼu aga ʼe mole fakatafito lelei ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE lelei ke tou tali te fakamahino foʼou pea mo lelei ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe tou maʼu mai te kalasi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia ʼaho nei.
Tou Maheka Maʼa Sehova
Kae ko te maheka ʼaē ʼe maʼu e te ʼAtua ʼe ko he meʼa lelei ʼi te tauhi moʼoni. Ka tou tuʼania fau ki totatou ʼuhiga ʼo tatou totonu, pea ko te maheka fakaʼatua ʼe ina fakatokagaʼi tāfito mai kia tatou te ʼuhiga ʼo Sehova. Ko te taʼi maheka ʼaia, ʼe ina uga tatou ke tou kumi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe moʼo palalau ki te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, pea mo tou palalau lelei ki tana ʼu gāue pea mo tana hahaʼi.
Ko Akiko, ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe pionie katoa. Neʼe palalau fakaʼita age te fafine kia ia, he neʼe manatu hala ʼo ʼuhiga mo te Lao ʼa te ʼAtua ki te toto. ʼAki he fakaʼapaʼapa, neʼe fakahā e Akiko te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo toe talanoa ki te ʼu fua kovi pea mo te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu foʼi huki toto. Neʼe lahi te fia palalau ʼa Akiko kia Sehova, koia neʼe palalau ai ki te tupuʼaga moʼoni ʼo te fakafisi ʼa te fafine ke nā fai palalau—koteʼuhi ʼe mole tui ʼe ʼi ai te Tupuʼaga. Neʼe loto e Akiko ke fakakaukauʼi e te fafine ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼe nātou fakamoʼoni ʼe ʼi ai tona Tupuʼaga. Ko tana fakamoʼoni mālohi ʼaia neʼe pulihi ai te ʼu manatu hala ʼa te fafine, pea neʼe kamata ai mo tana ako Tohi-Tapu. Ko te fafine ʼaia ʼaē neʼe ʼitaʼita ʼi te kamata kua liliu ʼi te temi nei ko he fafine ʼe fakavikiviki kia Sehova.
Ko te maheka ʼaē ʼe lelei, peʼe ko te faʼafai maʼa te tauhi moʼoni, ʼe ina uga tatou ke tou vakaʼi pea mo fakaʼaogaʼi te ʼu faigamālie fuli moʼo palalau ʼo ʼuhiga mo tatatou tui ʼi te gāue, ʼi te faleako, ʼi te fale koloā, pea ʼi tatatou fai folau. Ohage la ko Midori, ʼe maʼuhiga kia ia ke palalau ki tana tui ki tana ʼu kaugā gāue. Ko tana tahi kaugā gāue ʼe taʼu 40, neʼe ina ʼui age ʼe mole fia palalau ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ki muli age, ʼi tanā tahi fai palalau, neʼe mamahi te fafine ʼaia ʼo ʼuhiga mo tana taʼahine, he neʼe mole kei fia fakalogo. Neʼe fakahā age e Midori te tohi Les jeunes sʼinterrogent — Réponses pratiques,a pea neʼe ina fakatuʼutuʼu ke fai he ako ʼa te taʼahine ʼaki te tohi ʼaia. Neʼe kamata te ako, kae neʼe mole kau te faʼe ki te fai palalau. Neʼe fakatotonu e Midori ke ina fakahā ki te fafine te foʼi fime viteo Les Témoins de Jéhovah : un nom, une organisation.* Neʼe lahi ai te ʼu faʼahi neʼe mahino lelei ki ai te fafine. ʼUhi ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau loto ke ʼau hage ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.” Neʼe ina ako fakatahi te Tohi-Tapu mo tana taʼahine.
ʼI te kokelekasio, ʼe feala ke tou maʼu te maheka ʼaē ʼe lelei. ʼE hoko ai te ʼofa pea mo te fetokagaʼaki, pea ʼe ina uga tatou ke tou tauʼi te ʼu fakahala ʼaē ʼe feala ke fua kovi ki tatatou ʼu tēhina fakalaumālie, ohage la ko he fai fatufatu peʼe ko he manatu faka ʼaposita. Ko te maheka ʼaē ʼe maʼu e te ʼAtua ʼe ina uga tatou ke tou lagolago ki te ʼu tonu ʼa te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe tonu ʼi ʼihi temi ke nātou fakatonutonuʼi te kau agahala. (1 Kolonito 5:11-13; 1 Timoteo 5:20) ʼI tana tohi ʼo ʼuhiga mo tana maheka ki tona ʼu tēhina ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “E au maheka o uhiga mo koutou aki te maheka o te Atua. Koteuhi nee au fakaʼohoana koutou ki he tagata e tahi, o hage he finemui maʼa e fakahu kia Kilisito.” (2 Kolonito 11:2) ʼO toe feiā mo tatou, ko tatatou maheka ʼe ina uga tatou ke tou fai ia meʼa fuli ʼe tou lavaʼi moʼo taupau te ʼuhiga maʼa ʼo tatatou ʼu akonaki, mo tatatou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te kokelekasio katoa.
Ei, ko te maheka ʼaē ʼe lelei—te maheka fakaʼatua—ʼe fua lelei ki te hahaʼi. ʼE tou maʼu ai te ʼofa ʼo Sehova pea ʼe ko he kalitate ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano ia ʼaho nei.—Soane 2:17.
[Kiʼi nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko te ʼu meʼa neʼe fai e Fineasi neʼe ina fai he neʼe ina maʼu te maheka fakaʼatua
[Paki ʼo te pasina 30]
ʼAua naʼa koutou maʼu te maheka ʼaē ʼe kovi
[Paki ʼo te pasina 31]
Ko te maheka fakaʼatua ʼe ina uga tatou ke tou vaevae tatatou tui pea ke maʼuhiga kia tatou totatou fale faka tautēhina