Ko Te Agamālohi ʼe ʼi Te Potu Fuli Pe
ʼI TANA lolotoga nofo ʼi tana motokā ʼo talitali ke fakagafua tana toe ʼalu, neʼe punamaʼuli te tagata ʼo te motokā ʼi tana sio ʼaē ki te foʼi tagata lahi ʼe haʼu kia ia, mo tauveleʼi leʼolahi, pea mo fakahā age tona foʼi tuke. Neʼe foimo lokaʼi e te tagata ʼo te motokā tona ʼu matapā pea mo pupunu tona ʼu sioʼata, kae neʼe haga haʼu pe te tagata lahi ʼaia. ʼI tana aʼu ki te motokā, neʼe ina lulu pea neʼe ina faigaʼi ke ina avahi te matapā. Ki muli age leva, ʼi tana mole lava avahi, neʼe ina foaʼi te sioʼata ʼo te muʼa motokā ʼaki tona foʼi tuke.
ʼE ko he meʼa koa neʼe hoko ʼi he ʼata? Kailoa ia! Neʼe ko te kē neʼe hoko ʼi te ala ʼi te motu ʼo Oahu, ʼi Hawaii, ko he fenua ʼe ʼiloa ʼi tona maʼuli fīmālie pea mo mālōlō.
ʼE mole fakapunamaʼuli te meʼa ʼaē neʼe hoko. Ko te lokaʼi ʼo te ʼu matapā, te ʼai ʼo ni ʼu ukamea ki te ʼu matapā fakamālama, te leʼohi e te hahaʼi te ʼu fale fata, māʼia mo te ʼu fakaʼiloga ʼi te ʼu papikā, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “ ʼE mole maʼu e te tagata taki papikā he falā”—ʼe faka ʼuhiga te ʼu meʼa fuli ʼaia: Ko te agamālohi ʼe ʼi te potu fuli pe!
Te Agamālohi ʼi Te Loto Fale
Neʼe fualoa te ʼui ʼaē ko te loto fale ʼe ko he nofoʼaga ʼe maʼu ai e he tahi te fīmālie. Kae ko te manatu ʼaia kua lolotoga fetogi fakavilivili nei. Ko te agamālohi ʼi te famili, ʼaē ʼe kau ki ai te gaohi koviʼi ʼo te fānau, te tā ʼo te ʼohoana, pea mo tāmateʼi, kua lahi te talanoa kiai ʼi te ʼu ʼuluaki pasina ʼo te ʼu nusipepa ʼi te malamanei katoa.
Ohage la, ʼe ʼui fēnei e te nusipepa Manchester Guardian Weekly: “Ko te ʼu tamaliki ʼe toko 750 000 tupu ʼi Pilitania ʼe feala ke nātou lotomamahi fualoa ʼi tonatou ʼatamai ʼuhi ko te agamālohi ʼaē neʼe fai kia nātou.” Neʼe fakatafito te fakamatala ʼaia ki te kumi neʼe fai, ʼaē neʼe ina toe maʼu foki “ ʼi te ʼu toko fā fafine ʼaē neʼe fakafehuʼi, neʼe ʼui e te toko tolu, neʼe mamata ia tanatou ʼu fānau ki he ʼu agamālohi, pea ko vahe e lua ʼi te ʼu vahe e tolu ʼo te ʼu fānau neʼe nātou mamata ki te tā ʼo tanatou ʼu faʼe.” ʼO feiā pe, ohage ko tona ʼui ʼi te nusipepa U.S.News & World Report, ʼe manatu te kūtuga, ʼi Amelika, ʼe nātou tokoni ʼo ʼuhiga mo te gaohi koviʼi pea mo te mole tokagaʼi ʼo te ʼu fānau, ko “te ʼu fānau ʼe toko 2 000, tokolahi ʼe mole heʼeki taʼu 4, ʼe nātou mamate ʼi te taʼu fuli ʼuhi ko ʼanatou ʼu mātuʼa peʼe ko nātou ʼaē ʼe leʼoleʼo ki te ʼu fānau.” ʼE lahi age te mamate ʼa te ʼu fānau ʼi te faʼahi ʼaia, ʼi tanatou mamate ʼi te ʼu fakaʼī ʼi te ala, ʼi te ʼu malemo, peʼe ʼi tanatou fetōkaʼi, ko te ʼui ʼaia ʼa te fakamatala.
ʼI te ʼu agamālohi ʼi te loto fale, ʼe toe kau aipe foki mo te gaohi koviʼi ʼo te ʼohoana, ʼaē ʼe feala ke kau ai ia tona humuki, ʼo aʼu ki he foʼi pa, he aka, he tege, he tā, he fakamatakuʼi ʼaki he hele peʼe ko he fana, peʼe matehi. Pea ia ʼaho nei, ʼe fai e te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine te faʼahiga agamālohi ʼaia. ʼE fakahā e te ako neʼe fai, ʼi te ʼu agamālohi ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼu taumatuʼa, ʼe teitei pe ko te toko 25 ki te teau ʼe kamata e te tagata, pea ko te toko 25 ki te teau ʼe kamata e te fafine, pea ko te toe ʼe feala pe ke ʼui lelei ko he ʼu kē ʼe kau ai ia nāua toko lua.
Te Agamālohi ʼi Te Fale Gāue
ʼO mamaʼo mai te ʼapi, ko te potu ʼaē ʼe gāue ai, ʼi te agamāhani, ko te koga meʼa ʼaia ʼaē ʼe maʼu ai e he tahi te tokalelei, te fakaʼapaʼapa, pea mo te aga fakapoipoi. Kae ʼe mole kei feiā ia ʼaho nei. Ohage la, ko te ʼu sivisivi ʼaē neʼe fai e te Ministère de la justice ʼo Amelika, ʼe nātou fakahā ʼi te taʼu fuli ko te toko 970 000 tupu ʼe hoko kia nātou he agamālohi ʼi tonatou ʼu fale gāue. ʼI te tahi faʼahi, ohage ko tona ʼui e te nusipepa Professional Safety—Journal of the American Society of Safety Engineers: “ ʼE feala ko he tagata gāue e tahi ʼi he toko fā ʼe felāveʼi mo te taʼi faʼahiga agamālohi ʼaia ʼi te fale gāue.”
Ko te meʼa ʼaē ʼe fakapunamaʼuli, he mole gata pe te agamālohi ʼi te ʼu fale gāue ʼaki he ʼu palalau kovi pea mo he ʼu tauvele. ʼE toe ʼui pe e te nusipepa ʼaia: “Ko te agamālohi ʼe fai tāfito ki te ʼu patolo pea mo te kau gāue e te tahi pe kau gāue, ʼe ko te faʼahi ʼaia ʼi te temi nei ʼaē ʼe tuputupu vave ai ia te ʼu mate ʼi Amelika.” ʼI te taʼu 1992, ko te tuʼutāmaki e tahi ʼi te ʼu tuʼutāmaki e ono ʼaē neʼe hoko ki te hahaʼi gāue neʼe ko te matehi; ki te hahaʼi fafine, neʼe teitei pe ko te tokotahi ʼi te ʼu fafine e 2. ʼE mole feala ke fakafisi he tahi ki te potu ʼaenī, ko te lahi ʼaupito ʼo te agamālohi ʼe ina ʼohofi te ʼuhiga māhani ʼo te fale gāue.
Te Agamālohi ʼi Te ʼu Faigaoʼi Pea ʼi Te ʼu Temi Fakafiafia
Ko te ʼu faigaoʼi pea mo te ʼu temi fakafiafia neʼe kumi ohage ko he ʼu meʼa moʼo fakafiafia peʼe moʼo fakamālōlō ʼo he tahi ki he ʼu gāue ʼe maʼuhiga age ʼo te maʼuli. Ia ʼaho nei, ʼe maʼu e te ʼu fale koloā ʼaki te ʼu temi fakafiafia te ʼu lauʼi miliale tola. Ko nātou ʼaē ʼe fia maʼu falā ʼaupito, ia nātou ʼaē ʼe nātou faʼu te ʼu meʼa ki te temi fakafiafia, ʼe mole nātou tuʼania ʼi tanatou fakaʼaogaʼi he ʼu faʼahiga fai moʼo fakatau tanatou ʼu meʼa. Pea ʼe kau kiai te agamālohi.
Ohage la, neʼe fakamatala fēnei e te sulunale Forbes, ʼaē ʼe talanoa ki te ʼu meʼa fakakoloa, ko te tagata ʼe ina faʼu te ʼu gaoʼi viteo, neʼe ina maʼu te gaoʼi ʼe ʼiloa ʼo ʼuhiga mo te tau, ʼaē neʼe ʼi ai te tagata tau ʼe ina tuʼusi te foʼi ʼulu pea mo te tuʼa ivi ʼo tona fili, pea ʼe lolotoga ʼui e te hahaʼi ʼaē ʼe sisio: “Matehi ia ia! Matehi ia ia!” Kae, ko te tahi gaoʼi ʼe tatau neʼe fai e te tahi kūtuga, ʼe mole maʼu ai te ʼu taʼi aga ʼaia. Koteā ʼaē neʼe hoko? ʼE ko te gaoʼi ʼaē ʼe lahi ai te agamālohi ʼaē ʼe lahi tona fakatau ʼi ʼihi ʼatu ʼu gaoʼi, ko tona fakafuafua ko te ʼu gaoʼi e tolu ʼi te ʼu faʼahiga gaoʼi e lua. Pea ʼe toe faka ʼuhiga foki ʼe lahi te falā ʼaē ʼe maʼu ai. ʼI te temi leva ʼaē neʼe fakatau ai te ʼu meʼa gaoʼi ʼaia ki te loto fale, neʼe maʼu e te ʼu sosiete te ono miliale tupu ʼi te ʼu ʼuluaki vāhaʼa pe ʼaē e lua! Ka kau ai mo te fia maʼu meʼa, ko te agamālohi ʼe ko he meʼa fakakākā kia nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaia.
Ko te agamālohi ʼi te faigaoʼi ʼe ko he tahi meʼa ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi. ʼI te agamāhani, ʼe fiafia te kau hahaʼi faigaoʼi ʼi te ʼu meʼa kovi ʼaē ʼe feala ke nātou fai. Ohage la, ʼi te tahi faigaoʼi, ʼaē ko te hockey, ʼi te taʼu 1990, neʼe ko te ʼu fakatūʼa e 86 neʼe fai—neʼe mole heʼeki hoko he meʼa feiā. Neʼe fakagata tuʼa tolu te faigaoʼi pea ia minuta e tolugofulu, neʼe nātou fetauʼaki. Neʼe faitoʼo te tahi tagata faigaoʼi ʼuhi ko te lavea ʼi tona fofoga, mo te valusi ʼo tona foʼi mata, pea mo lavea. He koʼe ʼe hoko te taʼi agamālohi ʼaia? Neʼe fakamahino fēnei e te tahi ʼi te kau tagata gaoʼi: “ ʼI te temi ʼaē ʼe koutou mālo ai ʼi he faigaoʼi ʼe koutou lotohoha moʼoni ai, neʼe hoko ai te ʼu kē, ʼe koutou liliu ki tokotou ʼapi pea ʼe koutou logoʼi kua koutou vāhaʼa lelei mo ʼokotou ʼu kaugā gaoʼi. Neʼe ʼau mahalo ko te ʼu kē ʼaē ʼe hoko ʼi te faʼahi ʼaia ʼe ko he gaoʼi fakaʼatamai.” ʼI te ʼu faigaoʼi ʼi te temi nei, ko te agamālohi, ʼe mole hage pe ko te meʼa ʼaē ʼe fai moʼo fakahoko he meʼa ʼe tou loto kiai, kae kua liliu ia ko te meʼa ʼaē ʼe holi kiai.
Te Agamālohi ʼi Te Faleako
Neʼe faka ʼuhiga tuʼumaʼu ia te faleako ohage ko he puipuiʼaga, ʼaē neʼe feala ke nātou galoʼi ai tanatou ʼu fihifihia fuli ʼaē, pea mo tokagaʼi te tutupu ʼo tonatou ʼatamai pea mo tonatou ʼu sino. Kae, ia ʼaho nei, ʼe mole kei maʼu ʼi te ʼu faleako te fīmālie. Ko te sivisivi neʼe fai ʼi te taʼu 1994 neʼe ina fakahā ko te agamālohi pea mo te kau kūtuga fakatupu maveuveu ʼe ko te fihifihia ʼuluaki ʼaia ʼi te ʼu faleako ʼi Amelika, ʼe laka age ia ʼi te fihifihia ʼo te paʼaga, ʼaē neʼe tuʼulaga ʼuluaki ʼi te lisi ʼo te taʼu ʼaenī kua hili. Neʼe kovi feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
Ki te fehuʼi ʼaē, “Neʼe kua hoko koa kia koutou he agamālohi ʼi te faleako peʼe ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te faleako?” neʼe fakafuafua ko lagi ko te toko tahi ʼi te ʼu kau ako ʼe toko fā neʼe ina tali ei. Neʼe laka age ʼi te 1 ki te teau ʼi te kau hahaʼi faiako ʼaē neʼe nātou toe tali feiā pe foki mo nātou ki te fehuʼi ʼaia. Neʼe fakahā e te sivisivi ʼaia, ko te toko 13 ki te teau kau ako, talavou mo finemui, neʼe nātou tala neʼe kua ʼi ai te temi neʼe kua nātou ʼōmai ai mo he fana ki te faleako. Tokolahi neʼe nātou ʼui neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼuhi pe ke hā ki niʼihi peʼe moʼo puipui ʼo nātou. Kae neʼe fanahi e te tūpulaga ako, ko tona taʼu 17, tona tagata faiako ʼi te temi ʼaē neʼe ina faigaʼi ai ke ina toʼo tana fana.
Ko He Maʼuli Fonu ʼi Te Agamālohi
ʼE mole he lotolotolua ʼi te ʼui ʼaē ko te agamālohi ʼe ʼi te potu fuli pe ia ʼaho nei. ʼI te loto fale, ʼi te fale gāue, ʼi te faleako, pea ʼi te ʼu temi fakafiafia, ʼe tou felāveʼi mo he maʼuli ʼe fonu ʼi te agamālohi. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ʼi te ʼaho fuli te agamālohi, tokolahi kua nātou tali ohage ko he meʼa māhani—ʼo aʼu ki te hoko kia nātou he agamālohi. Koia ʼe nātou fai ai te fehuʼi ʼaenī, “ ʼE gata anai koa ʼi he temi?” ʼE koutou fia ʼiloʼi koa mo koutou te tali ki te fehuʼi ʼaia? Koutou lau te alatike ʼaē ʼe hoa mai.