Neʼe Nātou Fai Te Finegalo ʼo Te ʼAtua
Ko Te Kiʼi Taʼahine Neʼe Lea ʼAki Te Lototoʼa
LOLOTOGA te hogofulu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe tokakovi ia Iselaele pea mo Silia. Neʼe nātou fetauʼaki tuʼumaʼu, pea neʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ʼi te ʼui ʼaē e te fakamatala faka hisitolia, neʼe mole hoko he ʼu tau lolotoga taʼu e tolu.—1 Hau 22:1.
Ko te meʼa ʼaē neʼe fakamataku tāfito ʼi te ʼu temi ʼaia, neʼe ko te kau tagata kaihaʼa Silia, ʼaē ʼe lau neʼe ko tagata solia ʼe lauʼi teau. Ko te kau tagata tau ʼaia neʼe nātou ʼohofi pea mo kaihaʼa te ʼu meʼa ʼa te kau Iselaele, ʼo nātou ʼave fakakinau te tokolahi ke nātou maʼuʼuli popūla—māʼia mo nātou liliki.
Lolotoga te tahi ʼohofi ʼo Iselaele, ʼaki te aga neʼe mole manavaʼofa, neʼe nātou faʼao “te kiʼi taʼahine” mai tona famili ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. (2 Hau 5:2) ʼI tona ʼave ki Silia, neʼe tonu ki te kiʼi taʼahine ʼaia ke maʼuli mo te ʼu hahaʼi fakamataku pea mo faikehe—ko te ʼu hahaʼi neʼe nātou atolasio ki te laʼā, ki te māhina, ki te ʼu fetuʼu, ki te ʼu ʼakau, pea mo te ʼu maka. Neʼe mole nātou tatau mo tona famili pea mo tona ʼu kaumeʼa, he neʼe nātou atolasio nātou ki te ʼAtua moʼoni pe e tahi, ʼaē ko Sehova! Kae logope la tana nofo ʼi te fenua matāpule, neʼe ina fakahā te lototoʼa mālohi ʼo ʼuhiga mo te tauhi kia Sehova. ʼI tana tui kia Sehova, neʼe ina fetogi ai te maʼuli ʼo te tagata maʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼaē neʼe tauhi ki te hau ʼo Silia. Tou vakaʼi pe neʼe hoko feafeaʼi.
Ko Te Lototoʼa Moʼo Palalau Fakahagatonu
ʼE mole tuku mai e te Tohi-Tapu te higoa ʼo te kiʼi taʼahine ʼaia. Neʼe liliu ia ia ko he kaugana ʼo te ʼohoana ʼa Naamane, ko te tagata pule faiva ʼo te kautau ʼaē neʼe tauhi ki te Hau ko Ben-Hadad 2. (2 Hau 5:1) Logope la neʼe lahi te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe fai kia Naamane, kae neʼe tau te tagata ʼaia mo te mahaki fakalialia ʼaē ko te kilia.
Neʼe lagi falala te ʼohoana ʼa Naamane ki te kiʼi taʼahine, ʼuhi ko tana aga fakaʼapaʼapa. Neʼe lagi fehuʼi fēnei e te fafine ki te kiʼi taʼahine, ‘Koteā ʼaē ʼe koutou fai ki te hahaʼi kilia ʼi Iselaele?’ Ko te kiʼi taʼahine matāpule ʼaia, neʼe mole mataku ʼi tana ʼui fakahagatonu: “Ka na feala la ke ʼalu toku ʼaliki ki te polofeta ʼaē ʼi Samalia! ʼE mahino ia, ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼi tona kilia.”—2 Hau 5:3.
Ko te ʼu palalau ʼo te kiʼi taʼahine neʼe mole meʼa noaʼi ia ohage ko he manatu faka tamasiʼi. Kailoa, kae neʼe fakahā te ʼu palalau ʼaia ki te Hau ko Ben-Hadad, ʼo ina fekauʼi ai ia Naamane pea mo ʼihi kau tagata, ke nātou fagona ia kilometa e 150 ki Samalia moʼo kumi ai te polofeta ʼaia.—2 Hau 5:4, 5.
Ko Te Fakamālōlō ʼa Naamane
Ko Naamane pea tana kau tagata neʼe ʼolo ki te Hau ʼo Iselaele, ʼaē ko Solame, ʼo ʼave te tohi fakaʼapaʼapa mai ia Ben-Hadad pea mo te toe paʼaga. Kua ʼiloʼi papau, ko te Hau ko Solame ʼaē neʼe atolasio ki te pipi, neʼe mole tui ki te polofeta ʼa te ʼAtua ohage ko te kiʼi taʼahine kaugana. Koia, ʼi tana manatu ʼaē neʼe haʼu ia Naamane moʼo laga kē. ʼI te logo ʼa Eliseo, te polofeta ʼa te ʼAtua, ki te mole tui ʼa Solame, neʼe ina momoli ʼi te moʼi temi pe ʼaia te logo ʼo ina kole ai ki te hau ke fekauʼi age ia Naamane ki tona ʼapi.—2 Hau 5:6-8.
ʼI te tau ʼa Naamane ki te ʼapi ʼa Eliseo, neʼe fekauʼi kia ia e te polofeta tana tagata ʼave logo ke ina ʼui fēnei age: “ ʼE tonu ke ke maʼanu tuʼa fitu ʼi te Solotane ke ke toe maʼu tou kakano; pea mo liliu ʼo maʼa.” (2 Hau 5:9, 10) Neʼe ʼita ai ia Naamane. ʼI tana ʼamanaki ʼaē ke fai kia ia he fakamālōlō faka milakulo, neʼe ina fehuʼi fēnei age: “ ʼE mole lelei age koa la te ʼu vaitafe ʼo Tamasi, ʼaē ko Apana pea mo Paʼapa, ʼi te ʼu vaitafe fuli ʼo Iselaele? ʼE mole feala koa la ke ʼau maʼanu ai pea mo ʼau liliu moʼoni ai ʼo maʼa?” Ko Naamane neʼe mavae ʼita ʼi te ʼapi ʼo Eliseo. Kae ko te kau kaugana ʼa Naamane neʼe nātou tokoniʼi ia ia, pea neʼe ina tali te ʼu tokoni ʼaia. ʼI tana ʼosi maʼanu tuʼa fitu ʼi te vaitafe ʼo Solotane, “neʼe liliu tona kakano ohage ko te kakano ʼo he kiʼi toe tagata veliveli, pea neʼe liliu ia ʼo maʼa.”—2 Hau 5:11-14.
ʼI tana liliu kia Eliseo, neʼe ʼui fēnei e Naamane: “ ʼI te temi nei, kua ʼau ʼiloʼi papau ʼe mole he tahi ʼAtua ʼi te kele, gata pe ki te ʼAtua ʼo Iselaele.” Neʼe fakapapau e Naamane ʼe “mole [ina] toe fai anai he holokoseta peʼe ko he sakilifisio ki he tahi ʼu ʼatua, gata pe kia Sehova.”—2 Hau 5:15-17.
Ko Te ʼu Puani ʼe Tonu Ke Tou Tāʼofi Maʼa Tatou
ʼE mahino ia neʼe mole lagi ʼalu anai ia Naamane ki te polofeta ko Eliseo, mo kanapaula neʼe mole palalau te kiʼi taʼahine ʼaki he lototoʼa. ʼI te temi nei, ʼe lahi te kau tūpulaga ʼe nātou fai ohage ko te kiʼi taʼahine ʼaia. ʼI te faleako, ʼe lagi nātou ako fakatahi mo he kau ako ʼe mole nātou fia tauhi ki te ʼAtua. Kae, ʼe nātou fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tui kiai. Ko ʼihi ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ka kei nātou liliki.
Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Alexandra, ko te kiʼi taʼahine e taʼu nima pea ʼe nofo ʼi Ositalalia. ʼI tana kua hū ako, neʼe ʼalu tana faʼe ʼo palalau mo tona faiako moʼo fakamahino age kia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui kiai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae neʼe punamaʼuli te faʼe ʼo Alexandra. Neʼe ʼui fēnei age e tona faiako: “Kua lahi takotou ʼu akonaki kua ʼau ʼiloʼi, ʼo feiā aipe mo te ʼu meʼa ʼaē ka fai anai e Alexandra pea mo te ʼu meʼa ʼaē ka mole ina fai.” Ko te faʼe ʼo Alexandra neʼe punamaʼuli ʼaupito, koteʼuhi neʼe mole ʼi ai he tahi ʼu tamaliki Fakamoʼoni ʼi te faleako. Neʼe ʼui fēnei e te faiako: “Neʼe kua fakamahino mai e Alexandra kia mātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui kiai.” ʼIo, neʼe kua fai e te kiʼi taʼahine te palalau fakapotopoto mo tona faiako.
Ko te taʼi kau tūpulaga ʼaia ʼe nātou palalau ʼaki te lototoʼa. Koia, ʼe nātou mulimuli ki te Pesalemo 148:12, 13: “Kau tūpulaga pea mo koutou kau taupoʼou, kau matutuʼa pea mo te kau tama. Ke nātou fakavikiviki ki te huafa ʼo Sehova, he ko tona huafa tokotahi pe ʼaē ʼe māʼoluga ʼaupito! Ko tona tuʼulaga ʼe māʼoluga ake ia ʼi te kele pea mo te lagi.”