Tou Fakahā Te Fakaloto Fīmālie ʼAē ʼe Foaki Mai e Sehova
“Ko tamā falala kia koutou ʼe mālohi ia, ʼo mahino kia māua, ohage pe ko takotou kau ki te ʼu mamahi, ʼe koutou toe kau foki anai ki te fakaloto fīmālie.”—2 Kolonito 1:7.
1, 2. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe liliu ko te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?
TOKOLAHI te kau lautohi ʼo Te Tule Leʼo neʼe nātou lalahi ake, kae mole nātou ʼiloʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. ʼE lagi feiā mo koutou. Kapau koia ʼaia, koutou manatuʼi pe koteā te meʼa ʼaē neʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto ʼi te temi ʼaē neʼe koutou kamata mahino ai ki te meʼa ʼaia. Ohage la, ʼi takotou kamata mahino ʼaē ʼe mole fakamamahiʼi te kau mate, pea ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi, neʼe mole fīmālie koa la tokotou loto? Pea ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē te ʼamanaki ʼa te kau mate, ʼaē ko te toko lauʼi miliale hahaʼi ʼe fakatuʼuake anai ki te maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, neʼe mole koutou maʼu koa la he loto fīmālie?—Tagata Tānaki 9:5, 10; Soane 5:28, 29.
2 Neʼe feafeaʼi koa la te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakagata ʼo te agakovi pea mo te fakaliliu ʼo te kele ʼaenī ko he palatiso? ʼI takotou ako te faʼahi ʼaia, neʼe mole fīmālie ai koa la tokotou loto pea mo koutou fakaʼamu mālohi ke hoko mai la te faʼahi ʼaia? Neʼe koteā te meʼa neʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto ʼi takotou ako ʼaē ʼe feala ke mole tou toe mamate anai, kae ʼe tou maʼuʼuli anai ʼi te Palatiso fakakelekele ʼaē ka hoko mai? ʼE mahino ia neʼe koutou fiafia. ʼIo, neʼe koutou tali te logo fakaloto fīmālie ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe faka mafola ʼi te temi nei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa.—Pesalemo 37:9-11, 29; Soane 11:26; Fakahā 21:3-5.
3. He koʼe ʼe toe hoko te ʼu mamahi kia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā te logo fakaloto fīmālie ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi?
3 Kae, ʼi takotou faiga ʼaē ke koutou fakahā te logo ʼo te Tohi-Tapu mo te hahaʼi, neʼe koutou tokagaʼi ko te “tui ʼe mole ko he meʼa ʼe maʼu e te hahaʼi fuli.” (2 Tesalonika 3:2) Neʼe lagi fakalainoaʼi koutou e ʼihi ʼo tokotou ʼu kaumeʼa ʼāfea ʼi takotou fakahā ʼaē ʼe koutou tui ki te ʼu fakapapau ʼa te Tohi-Tapu. Neʼe lagi fakatagaʼi koutou ʼuhi ko te hoko atu ʼo takotou ako ʼo te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe lagi ʼāsili te ʼu fakafeagai ʼi takotou fetogi tokotou maʼuli ʼaē ke ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu. Kua kamata hoko kia koutou te ʼu mamahi ʼaē ʼe fakahoko e Satana pea mo tana hahaʼi kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou tali te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua.
4. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼaē ʼe foʼofoʼou mai ki te moʼoni, mokā hoko kia nātou he ʼu mamahi?
4 Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu, ko ʼihi neʼe nātou tūkia pea mo nātou mavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼuhi ko te ʼu mamahi ʼaia. (Mateo 13:5, 6, 20, 21) Ko ʼihi ʼe nātou kātakiʼi te mamahi ʼo nātou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu fakapapau fakaloto fīmālie ʼaē ʼe nātou ako. Ki muli age ʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova, pea mo nātou papitema ko he ʼu tisipulo ʼo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito. (Mateo 28:19, 20; Maleko 8:34) ʼE mahino ia, mokā papitema he Kilisitiano, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole toe hoko anai kia ia he ʼu mamahi. Ohage la, ko te nofo maʼa ʼe feala ke faigataʼa ʼaupito ki he tahi neʼe māhani ʼi te fai ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga ki muʼa atu. Ko ʼihi ʼe tonu ke nātou kātakiʼi te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe fai tuʼumaʼu age e tonatou ʼu famili ʼaē ʼe mole tui kia Sehova. Tatau aipe pe koteā te faʼahiga mamahi ʼaē ʼe feala ke hoko, ʼe tonu ke ʼiloʼi papau ʼe nātou fuli ʼaē ʼe nonofo agatonu ki te ʼAtua, ʼe nātou ʼiloʼi anai te fakaloto fīmālie pea mo te tokoni ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua.
“Te ʼAtua ʼo Te Fakaloto Fīmālie Fuli”
5. Logope la te ʼatu ʼahiʼahi ʼaē neʼe hoko kia Paulo, koteā te tahi meʼa neʼe toe hoko kia ia?
5 Ko te ʼapositolo ko Paulo, neʼe ko he tahi neʼe ina leleiʼia ʼaupito te fakaloto fīmālie ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua. ʼI te ʼosi ʼo te faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko ʼi Asia pea mo Masetonia, neʼe loto fīmālie ʼaupito ia ʼi tana logo ʼaē neʼe tali lelei e te kokelekasio ʼo Kolonito tana tohi ʼaē neʼe ina fakatonutonuʼi ai nātou. Ko te faʼahi ʼaia neʼe ina uga ai ia ia ke toe faitohi kia nātou, pea ko te tohi ʼaia ʼe tuʼu ai tana ʼu palalau fakavikiviki ʼaenī: “Ke tapuakina ia te ʼAtua pea mo Tāmai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, te Tāmai ʼo te ʼu manavaʼofa pea mo te ʼAtua ʼo te fakaloto fakafimālie fuli, ʼaē ʼe ina fakaloto fīmālieʼi tatou ʼi totatou ʼu mamahi fuli.”—2 Kolonito 1:3, 4.
6. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te ʼu palalau ʼa Paulo ia 2 Kolonito 1:3, 4?
6 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te ʼu palalau ʼaia ʼe haʼu mai te ʼAtua. Tou sivi muʼa te ʼu palalau ʼaia. ʼI te fakahā e Paulo tana fakavikiviki peʼe ko tana fakafetaʼi ki te ʼAtua peʼe ko tana faikole kia te ia ʼi tana ʼu tohi, ʼe tou maʼu tuʼumaʼu ai tana loto fakafetaʼi ʼaupito kia Sesu, te Pule ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano. (Loma 1:8; 7:25; Efesi 1:3; Hepeleo 13:20, 21) Koia, neʼe fai e Paulo te palalau fakavikiviki ʼaia ki “te ʼAtua pea mo Tāmai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito.” Koia, ko tana ʼuluaki fakaʼaogaʼi ʼaia ʼi tana ʼu tohi, te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “te ʼu manavaʼofa.” Ko te kupu ʼaia ʼe haʼu mai te tahi kupu neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahā ʼo te lotomamahi mokā mamahi he tahi. Koia neʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu manavaʼofa ʼo te ʼAtua ki he tahi ʼi Tana ʼu kaugana faitotonu ʼaē ʼe tau mo ni ʼu mamahi—ko te ʼu manavaʼofa ʼaē ʼe nātou uga te ʼAtua ke agaʼofa kia nātou ʼaia. Moʼo fakaʼosi, neʼe faka ʼuhiga e Paulo ia Sehova ʼe ko te matapuna ʼo te kalitate maʼuhiga ʼaia, ʼo ina fakahigoaʼi ia ia ko “te Tāmai ʼo te ʼu manavaʼofa.”
7. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko Sehova ʼe ko “te ʼAtua ʼo te fakaloto fīmālie fuli”?
7 Ko “te ʼu manavaʼofa” ʼa te ʼAtua ʼe ina fakafimālie he tahi mai te ʼu mamahi ʼaē ʼe hoko kia ia. Koia, ʼe toe hoko atu te talanoa ʼa Paulo kia Sehova ʼo ina ʼui ʼe ko “te ʼAtua ʼo te fakaloto fīmālie fuli.” Koia, tatau aipe pe koteā he fakaloto fīmālie ʼe tou maʼu mai te agaʼofa ʼo totatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui, ʼe tou faka ʼuhiga anai te fakaloto fīmālie ʼaia ʼe haʼu mai ia Sehova. ʼE ko te ʼAtua tokotahi pe ʼaē ʼe ina foaki mai te fakaloto fīmālie moʼoni pea mo heʼegata. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te tagata ʼo mulimuli ki tona paki, ʼo ina faka fealagia ai kia tatou ke tou fakaloto fīmālieʼi niʼihi. Pea ʼe ko te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ina uga tana kau kaugana, ke nātou manavaʼofa kia nātou ʼaē ʼe ʼaoga kiai te fakaloto fīmālie.
ʼE Akoʼi Tatou Ke Tou Liliu Ko He ʼu Hahaʼi ʼe Tou Fakaloto Fīmālieʼi Niʼihi
8. Logope la ʼe mole ko te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatupu totatou ʼu mamahi, koteā ʼaē ʼe ʼaoga ai tatatou kātakiʼi te ʼu mamahi?
8 Logope la ʼe fakagafua e Sehova ʼAtua te ʼu ʼahiʼahi kehekehe ʼaē ʼe hoko ki tana kau kaugana faitotonu, kae ʼe mole ko ia ʼaē ʼe ina fakatupu te ʼu ʼahiʼahi ʼaia. (Sake 1:13) Kae, ko te loto fīmālie ʼaē ʼe ina foaki mai mokā tou kātakiʼi te ʼu mamahi, ʼe feala ke ina akoʼi mai kia tatou ke tou tokakaga lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi. Koteā tona ikuʼaga? “Ke feala tatatou fakaloto fīmālieʼi ia nātou ʼaē ʼe hoko kiai he ʼu faʼahiga mamahi, ʼaki te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe fakaloto fīmālieʼi ʼaki tatou e te ʼAtua.” (2 Kolonito 1:4) Koia ʼe akoʼi tatou e Sehova ke tou poto ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe ina foaki mai, moʼo fakaloto fīmālieʼi totatou ʼu tēhina ʼi te tui, ʼo feiā mo te hahaʼi ʼaē ʼe felāveʼi mo tatou ʼi te minisitelio, ʼo tou faʼifaʼitaki kia Kilisito pea mo “fakaloto fīmālieʼi ia nātou fuli ʼaē ʼe putu.”—Isaia 61:2; Mateo 5:4.
9. (a) Koteā te meʼa ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou kātakiʼi totatou ʼu mamahi? (b) E feafeaʼi te fakaloto fīmālieʼi ʼo ʼihi mokā tou kātakiʼi te ʼu mamahi?
9 Neʼe kātakiʼi e Paulo te ʼatu mamahi ʼaē neʼe tau mo ia, ʼaki te tokoni ʼo te fakaloto fīmālie lahi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ʼaki ia Kilisito. (2 Kolonito 1:5) ʼO feiā mo tatou ʼe feala ke tou maʼu he fakaloto fīmālie lahi ʼi tatatou metitasioʼi te ʼu fakapapau taulekaleka ʼa te ʼAtua, mo tou faikole ke tou maʼu te tokoni ʼo tona laumālie maʼoniʼoni, pea mo tou sio ki te tali ʼo tatatou ʼu faikole e te ʼAtua. Koia ʼe tou lotomālohi anai ʼo hoko atu tatatou lagolago ki te Pule faʼitaliha ʼa Sehova, pea mo tou fakamoʼoni ko te Tevolo ʼe gutuloi. (Sopo 2:4; Tāʼaga Lea 27:11) Kapau ʼe tou agatonu ʼo kātakiʼi he faʼahiga mamahi, ohage ko Paulo, ʼe tonu anai ke tou fakavikiviki kia Sehova, ʼaē ʼe ina fakaloto fīmālieʼi te kau Kilisitiano ke nātou nonofo agatonu mokā hoko kia nātou he ʼu ʼahiʼahi. Ko te faʼa kātaki ʼa te kau Kilisitiano agatonu ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie ki te ʼu tēhina, heʼe uga ai nātou ke nātou “kātakiʼi te ʼu mamahi ʼaē ʼe tatau mo totatou ʼu mamahi.”—2 Kolonito 1:6.
10, 11. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe tupu ai te mamahi ʼo te kokelekasio ʼāfea ʼo Kolonito? (b) Neʼe fakaloto fīmālieʼi feafeaʼi e Paulo te kokelekasio ʼo Kolonito, pea neʼe koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe ina fakahā kia nātou?
10 Neʼe tonu ke kātakiʼi e te kau Kolonito te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko ki te kau Kilisitiano moʼoni. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tonu ke tokoniʼi nātou ke nātou fakamavae te tagata neʼe fai folonikasio kae neʼe mole fia fakahemala. (1 Kolonito 5:1, 2, 11, 13) Neʼe ko he meʼa fakaufiufi mo kanapaula neʼe mole mulimuli te kokelekasio ki te tokoni ʼaia, pea mo fakagata te ʼu fihi pea mo te ʼu maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te kokelekasio. Kae ki muli age neʼe nātou mulimuli ki te tokoni ʼa Paulo pea neʼe nātou loto fakahemala moʼoni. Koia, neʼe ina vikiʼi nātou pea mo ina fakahā age neʼe fīmālie tona loto ʼi tanatou tali leleiʼi tana tohi. (2 Kolonito 7:8, 10, 11, 13) ʼE hā lelei mai, neʼe toe fakahemala foki mo ia ʼaē neʼe fakamavae. Koia neʼe tokoniʼi nātou e Paulo ke nātou ‘fakamolemole pea mo nātou fakaloto fīmālieʼi ia ia, ke ʼaua naʼa taʼomia te taʼi tagata ʼaia ʼuhi ko tona lotomamahi ʼaupito.’—2 Kolonito 2:7.
11 ʼE mahino ia, ko te lua tohi ʼa Paulo neʼe ina fakaloto fīmālieʼi te kokelekasio ʼo Kolonito. Pea neʼe ko he meʼa neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fai. Neʼe ina fakamahino fēnei: “Ko tamā falala kia koutou ʼe mālohi ia, ʼo mahino kia māua, ohage pe ko takotou kau ki te ʼu mamahi, ʼe koutou toe kau foki anai ki te fakaloto fīmālie.” (2 Kolonito 1:7) ʼI te fakaʼosi ʼo tana tohi, neʼe uga mālohi nātou e Paulo ʼo ina ʼui fēnei: “Ke hoko atu . . . te fakaloto fīmālieʼi ʼo koutou, . . . pea ko te ʼAtua ʼo te ʼofa pea mo te tokalelei ʼe nofo anai mo koutou.”—2 Kolonito 13:11.
12. Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano fuli?
12 Ko te fakamatala ʼaia ʼe ko he ako maʼuhiga kia tatou! Ko nātou fuli ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe tonu ke nātou “fakahā te fakaloto fīmālie” ʼaia ʼaē ʼe foaki age e te ʼAtua ʼaki tana Folafola, mo tona laumālie maʼoniʼoni, pea mo tana kautahi fakakelekele. Māʼiape la mo nātou ʼaē kua fakamavae, ʼe lagi ʼaoga ke fakaloto fīmālieʼi nātou, mo kapau ʼe nātou fakahemala pea mo nātou fakatonutonuʼi tanatou aga ʼaē ʼe kovi. Koia, neʼe fai e “te tagata kaugana agatonu mo poto” te fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa moʼo tokoni kia nātou. ʼO tuʼa tahi ʼi te taʼu ʼe feala ke ʼaʼahi e te ʼu tagata ʼāfea e toko lua, te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fakamavae. Kua lagi fetogi tanatou aga, ʼo mole kei nātou fai he agahala mamafa, koia kua lagi ʼaoga ke tokoniʼi nātou ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ai ke toe fakahū nātou ki te kokelekasio.—Mateo 24:45; Esekiele 34:16.
Ko Te ʼu Mamahi ʼAē Neʼe Hoko Kia Paulo ʼi Asia
13, 14. (a) Neʼe talanoa feafeaʼi ia Paulo ki te temi ʼaē neʼe hoko ki ai te fakataga lahi ʼi Asia? (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe lagi manatuʼi e Paulo?
13 Ko te faʼahiga mamahi ʼaē neʼe hoko ki te kokelekasio ʼo Kolonito, neʼe mole feala ke fakatatau mo te ʼatu mamahi ʼaē neʼe tonu ke kātakiʼi e Paulo. Koia, neʼe ina fakamanatuʼi age kia nātou: “ ʼE mole ma loto ke koutou nonofo kae mole koutou ʼiloʼi, ʼu tēhina, ʼo ʼuhiga mo te mamahi ʼaē neʼe hoko kia māua ʼi te tisitilike ʼo Asia, neʼe hoko kia māua te taʼomia lahi neʼe fakalaka ʼi tomā mālohi, koia neʼe lahi ʼaupito ai tamā tuʼania ʼaupito ki tomā maʼuli. ʼIo, neʼe ma logoʼi ʼi tomā loto neʼe hoko kia māua te tautea ʼo te mate. Ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko, ke ʼaua naʼa ma falala kia māua totonu pe, kae [ke ma falala] ki te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatuʼuake te kau mate. Neʼe ina faka ʼāteaina māua mai te meʼa ʼe lahi ake ʼi te mate, pea ʼe ina hāofaki anai māua; pea ʼe ma falala kia te ia ʼe ina toe hāofaki anai māua.”—2 Kolonito 1:8-10.
14 Ko ʼihi hahaʼi faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui neʼe talanoa ia Paulo ki te maveuveu neʼe hoko ʼi Efesi, ʼaē neʼe feala ke mate ai ia Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona e toko lua mai Masetonia, ʼaē ko Kaio pea mo Alisitala. Neʼe ʼave fakakinau te ʼu Kilisitiano toko lua ʼaia ki te théâtre neʼe fonu ai te hahaʼi neʼe nātou “kalaga lolotoga hola e lua: ‘ ʼE lahi ia Alatemisi [te ʼatua fafine] ʼo te kau Efesi!’ ” Ki muli age, neʼe faka gona te hahaʼi e te tagata maʼu tuʼulaga lahi ʼo te kolo. Neʼe nātou faigaʼi ke tuʼutāmakiʼia te maʼuli ʼo Kaio pea mo Alisitala ke feala ai te lotomamahi ʼaupito ʼa Paulo. ʼI tona fakahagatonu, neʼe fia ʼalu ia ʼo palalau mo te hahaʼi aga fakavale, kae neʼe tāʼofi ia ia ke mole ina fai he meʼa ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tona maʼuli ʼi te faʼahi ʼaia.—Gāue 19:26-41.
15. Koteā te meʼa fakamataku ʼaē neʼe talanoa kiai ia 1 Kolonito 15:32?
15 Kae, neʼe lagi talanoa ia Paulo ki he meʼa neʼe fakamataku age ʼi te meʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi muʼa atu. ʼI tana ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito, neʼe fehuʼi age e Paulo: “Kapau, ohage ko te ʼu tagata, neʼe ʼau tauʼi te ʼu manu fekai ʼi Efesi, koteā te ʼaoga ʼo te faʼahi ʼaia kia ʼau?” (1 Kolonito 15:32) ʼE lagi fia fakamahino mai e te vaega ʼaia, neʼe tuʼutāmaki ia Paulo ʼuhi ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou aga fekai ohage ko he ʼu manu, kae neʼe toe tuʼutāmaki foki ʼuhi ko te ʼu manu fekai moʼoni ʼi te malaʼe faigaoʼi ʼo Efesi. ʼI ʼihi temi neʼe fakatūʼa te hahaʼi fai fakapō ke nātou tauʼi te ʼu manu fekai, kae sioʼi nātou e te hahaʼi neʼe nātou leleiʼia te ʼu ligi toto. Kapau neʼe fia ʼui e Paulo neʼe ina tauʼi te ʼu manu fekai moʼoni, pea ʼe mahino ia neʼe hāofaki faka milakulo ia ia mai te mate fakamataku ʼaia, ohage ko te hāofaki ʼo Taniela mai te gutu ʼo te ʼu laione moʼoni.—Taniela 6:22.
Te ʼu Faʼifaʼitaki ʼi Te Temi Nei
16. (a) He koʼe ʼe feala ke ʼui e te tokolahi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi ohage ko te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko kia Paulo? (b) Koteā te meʼa ʼaē kua tou ʼiloʼi papau ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua mamate ʼuhi ko tanatou tui? (c) Koteā te ʼu fua lelei ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano ʼaē neʼe hāo mai te mate?
16 Tokolahi te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼe nātou tau mo te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko kia Paulo. (2 Kolonito 11:23-27) ʼO toe feiā foki, ia ʼaho nei, ko te kau Kilisitiano ʼe nātou tau mo te “taʼomia lahi neʼe fakalaka ʼi [tonatou] mālohi,” pea tokolahi ʼe nātou tau mo te ʼu ʼaluʼaga ‘neʼe feala ke nātou mamate ai.’ (2 Kolonito 1:8) Ko ʼihi neʼe mamate koteʼuhi neʼe fakapogi nātou e te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi nātou. ʼE tou ʼiloʼi papau ko te mālohi fakaloto fīmālie ʼo te ʼAtua neʼe tokoni kia nātou ke nātou kātakiʼi, pea neʼe nātou mamate kae mole galo ia nātou ʼe hoko anai te meʼa ʼaē neʼe nātou ʼamanaki kiai, peʼe ko te maʼuli ʼi selo peʼe ko te maʼuli ʼi te kele. (1 Kolonito 10:13; Filipe 4:13; Fakahā 2:10) ʼI te tahi ʼu faʼahi, neʼe fakahoko e Sehova te ʼu meʼa ʼaia moʼo hāofaki totatou ʼu tēhina mai te mate. ʼE mahino ia ko nātou ʼaē neʼe hoko kiai te hāofaki ʼaia, neʼe toe falala mālohi “ki te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatuʼuake te kau mate.” (2 Kolonito 1:9) Ki muli age, neʼe toe ʼāsili age tanatou tui papau ki te logo fakaloto fīmālie ʼaē ʼe nātou fakahā ki te hahaʼi.—Mateo 24:14.
17-19. Koteā te ʼu meʼa neʼe hoko ʼe hā ʼaki ai neʼe maʼu e totatou ʼu tēhina ʼi Rwanda te fakaloto fīmālie ʼa te ʼAtua?
17 Mole heʼeki faʼa fualoa, ko ʼotatou ʼu tēhina ʼofaina ʼi Rwanda neʼe hoko kia nātou te meʼa feiā, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Paulo pea mo tona ʼu kaugā fagona. Tokolahi ia nātou neʼe mamate, kae neʼe mole hoko te ʼu faiga ʼaē ʼa Satana ke vaivai ai tanatou tui. Kae, ko ʼotatou ʼu tēhina ʼi te fenua ʼaia neʼe hoko kia nātou takitokotahi te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ʼi te ʼu faʼahi kehekehe. Lolotoga te fematematehiʼaki ʼa te kau Tutsi pea mo te kau Hutu ʼi Rwanda, neʼe ʼi ai te kau Hutu neʼe nātou hāofaki te kau Tutsi pea ko te kau Tutsi neʼe nātou hāofaki te kau Hutu. Neʼe ʼi ai ʼihi neʼe tāmateʼi e te hahaʼi agamālohi he neʼe nātou puipui tonatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui. Ohage la, ko te tagata Fakamoʼoni Hutu neʼe higoa ko Gahizi, neʼe tāmateʼi ia ia he neʼe ina fūfū te tuagaʼane Tutsi ʼe higoa ko Chantal. Ko te ʼohoana ʼo Chantal ko te tagata Tutsi, ko Soane, neʼe fūfū ia ʼi te tahi ʼapi e te tuagaʼane Hutu neʼe higoa ko Charlotte. Lolotoga ʼaho e 40 neʼe nofo ia Soane pea mo te tahi tēhina Tutsi ʼi te meʼa faka ʼaluʼaga kohu ʼo te loto fale, pea neʼe nā ʼōmai ki tuʼa ʼi te pōʼuli, kae neʼe mole nā nonofo fualoa. ʼI te ʼu temi fuli ʼaia, neʼe foaki e Charlotte kia nāua te meʼa kai pea mo ina puipui nāua, logope la neʼe nofo ōvi ki te nofoʼaga solia ʼo te kau Hutu. ʼI te pasina ʼaenī, ʼe feala ke koutou sisio ki te paki ʼe tuʼu fakatahi ai ia Soane pea mo Chantal, ʼaē ʼe nā fakamālo ki tonā ʼu kaugā fagona Hutu ʼaia ʼi tanatou ‘tali ke tuʼutāmakiʼia tonatou maʼuli,’ moʼo hāofaki ʼo nāua, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Pilisila pea mo Akila moʼo hāofaki ʼo te ʼapositolo ko Paulo.—Loma 16:3, 4.
18 Ko te tahi Fakamoʼoni Hutu, ko Rwakabubu, neʼe fakavikiviki e te nusipepa Intaremara koteʼuhi neʼe ina puipui tona ʼu kaugā fagona ʼi te tui.a Neʼe ʼui fēnei ai: “Neʼe ʼi ai foki mo Rwakabubu, ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē neʼe hoholo atu tana fūfū te hahaʼi ʼi hē mo hē ʼi tona ʼu tēhina (heʼe nātou fakahigoaʼi tonatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui ʼe ko tonatou ʼu tēhina). Neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼaho katoa moʼo fetuku ʼo he meʼa kai pea mo he meʼa ʼinu maʼa nātou, logope la tana maʼu te mahaki ʼaē ko te hela. Kae neʼe foaki e te ʼAtua ki ai te mālohi makehe.”
19 Tou toe vakaʼi mo te taumatuʼa Hutu ʼe higoa ko Nicodeme pea mo Athanasie. ʼI muʼa ʼo te kamata ʼo te fematematehiʼaki ʼaia ʼa te hahaʼi, neʼe ako e te taumatuʼa ʼaia te Tohi-Tapu mo te tēhina Tutsi ʼe higoa ko Alphonse. Neʼe nā fūfū ia Alphonse ʼi tonā ʼapi, logope la tanā ʼiloʼi ʼaē ʼe feala ke matehi anai ia nāua ʼi tana fai te faʼahi ʼaia. Ki muli age neʼe mahino kia nāua, ʼe mole lelei tanā fūfū ia ia ʼi tonā ʼapi, he neʼe ʼiloʼi e tonā ʼu vāhaʼa fale Hutu ʼe ʼi ai tonā kaumeʼa Tutsi. Koia, neʼe ʼave e Nicodeme pea mo Athanasie ia Alphonse ʼo fūfū ʼi te luo ʼi tonā ʼōloto. Neʼe lelei te meʼa ʼaē neʼe nā fai, he neʼe kamata ʼōmai tonā ʼu vāhaʼa fale ʼo kumi ia Alphonse ʼo nātou fai te faʼahi ʼaia ʼo teitei pe ʼi te ʼaho fuli. Lolotoga tana nofo ʼi te luo ʼaia ia ʼaho e 28, neʼe metitasio ia Alphonse ki te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ohage ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Laape, ʼaē neʼe ina fūfū te ʼu tagata Iselaelite e toko lua ʼi te ʼato ʼo tona ʼapi ʼi Seliko. (Sosue 6:17) Ia ʼaho nei ʼe hoko atu te gāue ʼa Alphonse ʼi Rwanda ʼi tona ʼuhiga tagata fai faka mafola ʼo te logo lelei, pea ʼe fakamālo ki te taumatuʼa Hutu ʼaia ʼaē neʼe nā ako te Tohi-Tapu mo ia, ʼi tanā tali ke tuʼutāmakiʼia tonā maʼuli ʼuhi ko ia. Kae e feafeaʼi kia Nicodeme pea mo Athanasie? ʼI te temi nei kua nā papitema ko te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe nā fai te ʼu ako Tohi-Tapu e 20 tupu mo te ʼu hahaʼi ʼe fia logo ki te moʼoni.
20. Neʼe fakaloto fīmālieʼi feafeaʼi e Sehova totatou ʼu tēhina ʼi Rwanda, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe kei ʼaoga ki te tokolahi ʼo nātou ʼaia?
20 ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ai te fematematehiʼaki ʼa te hahaʼi ʼi Rwanda, neʼe ko te ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼe toko 2 500 ʼi te fenua. Logope la neʼe mamate te lauʼi teau pe neʼe nātou feholaki ʼi tonatou fenua, neʼe tuputupu te kaugamālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼo kaku ki te toko 3 000 tupu. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia, ko te ʼAtua ʼe ina fakaloto fīmālieʼi totatou ʼu tēhina. Kae e feafeaʼi koa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe hala tāmai pea mo faʼe, ʼo feiā mo te ʼu fafine vitua? ʼE mahino ia, ʼe kei nātou lotomamahi, pea ʼe kei ʼaoga ke fakaloto fīmālieʼi nātou. (Sake 1:27) ʼE nātou holoholoʼi anai tonatou ʼu loʼimata, ʼi te temi ʼaē ka hoko ai te fakatuʼuake ʼi te mālama foʼou ʼo te ʼAtua. Kae, ʼaki te tokoni ʼo tonatou ʼu tēhina, pea ʼi tonatou ʼuhiga kau atolasio ʼa “te ʼAtua ʼo te fakaloto fīmālie fuli,” ʼe feala ke nātou tauʼi te faʼahi ʼaia ʼi tonatou maʼuli.
21. (a) Ko te ʼu koga meʼa fea ʼaē ʼe ʼaoga ʼaupito ai ki totatou ʼu tēhina ia te fakaloto fīmālie ʼa te ʼAtua, pea koteā te faʼahi ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou tokoni fuli ai kia nātou? (Vakaʼi te talanoa “Ko Te Fakaloto Fīmālie ʼi Te Tau Ia Taʼu e Fā.”) (b) Ko te temi fea ʼaē ka tou maʼu katoa ai te fakaloto fīmālie?
21 ʼE lahi te ʼu koga meʼa, ohage ko Érythrée, Singapour, pea mo te Iukoselavia ʼāfea, ʼe hoko atu pe te tauhi agatonu ʼo totatou ʼu tēhina kia Sehova logope la te ʼu mamahi ʼaē ʼe hoko kia nātou. ʼOfa pe ke tou tokoni ki te ʼu tēhina ʼaia ʼo tou faikole tuʼumaʼu ke feala hanatou maʼu te fakaloto fīmālie. (2 Kolonito 1:11) ʼOfa pe ke tou faʼa kātaki ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka fakahoko katoa ai e te ʼAtua tana fakapapau ʼaki ia Sesu Kilisito ʼo ina “holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi [ʼotatou] ʼu mata.” Pea ʼe tou maʼu katoa anai te fakaloto fīmālie ʼa Sehova, ʼaē ka ina foaki anai ʼi tona mālama foʼou ʼaē ka maʼu ai te faitotonu.—Fakahā 7:17; 21:4; 2 Petelo 3:13.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko Te Tule Leʼo, Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Sanualio 1995, pasina 26, ʼe fakamatala ai te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼofafine ʼo Rwakabubu, ko Déborah, ʼaē neʼe malave tana faikole ki te kau solia Hutu pea neʼe ina hāofaki ai te famili mai te fakapō ʼaia.
ʼE Koutou ʼIloʼi Koa?
◻ He koʼe ʼe fakahigoa ia Sehova ko “te ʼAtua ʼo te ʼu fakaloto fīmālie fuli”?
◻ ʼE tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼu mamahi?
◻ Ko ai ʼaē ʼe feala ke tou fakahā ki ai te fakaloto fīmālie?
◻ ʼE feafeaʼi anai tatatou maʼu katoa te fakaloto fīmālie?
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko Soane pea mo Chantal, logope la ko nāua ko te ʼu Fakamoʼoni Tutsi, kae neʼe fūfū nāua ʼi te ʼu faʼahi kehekehe e te ʼu Fakamoʼoni Hutu lolotoga te fematematehiʼaki ʼa te hahaʼi ʼi Rwanda
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼE hoko atu pe te fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te logo fakaloto fīmālie ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼi Rwanda