Ko Enoke—Neʼe Mole Mataku ʼi Te ʼu ʼAhiʼahi
NEʼE ko he temi kovi ʼaupito ki he tagata agalelei. Neʼe fonu ʼi te kele katoa te heʼe aga faka lotu. Neʼe ʼāsili kovi tuʼumaʼu te aga ʼa te hahaʼi. ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole fualoa kiai pea neʼe ʼui fēnei: “Pea neʼe sio ia Sehova ko te agakovi ʼa te tagata kua lahi ʼaupito ʼi te kele, pea ko te ʼu fakakaukau fuli ʼo tona loto neʼe kovi tuʼumaʼu pe ia.”—Senesi 6:5.
Ko Enoke, te fitu tagata ʼo te hākoga ʼo Atama, ʼaki he lototoʼa, neʼe mole mulimuli ia ki te aga ʼaē neʼe fai e te hahaʼi. Neʼe lagolago mālohi ia ki te aga faitotonu, tatau aipe pe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke hoko ki ai. Ko te logo ʼa Enoke neʼe fakatupu ʼita ki te hahaʼi heʼe aga faka lotu, koia neʼe nātou kumi ai leva ke nātou matehi ia ia, pea neʼe ko Sehova tokotahi pe ʼaē neʼe feala ke tokoni kia ia.—Suta 14, 15.
Ko Enoke Pea Mo Te Fehuʼi ʼe Pipiki Kiai Te ʼAtulaulau
Kua fualoa ki muʼa atu ka mole heʼeki tupu ia Enoke, neʼe lagaʼi te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼifaʼitaliha ʼi te ʼatulaulau. Neʼe tonu koa ke pule te ʼAtua? Ko Satana te Tevolo ʼaē neʼe mole ina tali te faʼahi ʼaia. Neʼe ina lau ʼe lelei age ki te kau ʼaselo pea mo te tagata, ke mole nātou fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua. Neʼe faiga e Satana ke ina tānaki he ʼu fakamoʼoni ʼo fakafeagai kia Sehova ʼAtua, ʼo ina kākāʼi te hahaʼi ke nātou maliu kia ia. Kua ʼiloʼi e te hahaʼi ko Atama, mo tona ʼohoana ko Eva, pea mo tanā ʼuluaki tama ko Kaino, neʼe nātou lagolago kia Satana ʼo nātou fili ke nātou takitaki ia nātou totonu, kae nātou līaki te takitaki ʼa te ʼAtua. Neʼe fai te meʼa ʼaia e te ʼuluaki taumatuʼa ʼi tanā kai te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi age e te ʼAtua, pea neʼe fai feiā e Kaino ʼi tana matehi ʼaki tona loto katoa tona tēhina faitotonu, ko Apele.—Senesi 3:4-6; 4:8.
ʼAki he lototoʼa ko Apele neʼe kau ki te faʼahi ʼo Sehova. ʼE mahino papau ia, ko Satana neʼe fiafia ʼi tana sio ki te ʼita kovi ʼaē ʼa Kaino ʼo ina matehi ia Apele, he neʼe lagolago te agatonu ʼa Apele ki te tauhi maʼa. Talu mai te temi ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi e Satana te “mataku ki te mate” ohage ko he mahafu moʼo fakamatakuʼi ʼo te hahaʼi. ʼE ina fia fakatupu te tuʼania ʼi te loto ʼo ia ʼaē ʼe fia tauhi ki te ʼAtua moʼoni.—Hepeleo 2:14, 15; Soane 8:44; 1 Soane 3:12.
ʼI te temi ʼaē neʼe tupu ai ia Enoke, neʼe hage ia neʼe moʼoni te manatu ʼa Satana, ʼaē ko te hahaʼi ʼe mole nātou lagolago anai ki te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova. Neʼe kua mate ia Apele, pea neʼe mole muliʼi tana faʼifaʼitaki agatonu. Kae neʼe kehekehe ia Enoke. Neʼe ina maʼu te fakatafito mālohi ki tana tui, he neʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼōloto ʼo Eteni.a ʼE mahino papau ia, neʼe ina leleiʼia te lea faka polofeta ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te Hāko ʼo te fakapapau ʼaē ka ina fakaʼauha ia Satana pea mo tana ʼu gāue.—Senesi 3:15.
ʼAki tana ʼamanaki tuʼumaʼu ki te meʼa ʼaia, neʼe mole mataku ia Enoke logope la tana ʼiloʼi te hisitolia ʼo te matehi ʼo Apele ʼaē neʼe fakahoko ʼaki te manatu ʼa Satana. Kae neʼe haga haʼele mo Sehova, ʼo faiga ke nofo agatonu ʼi tona maʼuli katoa. Neʼe fakamamaʼo ia Enoke mai te malamanei, ʼo ina līaki tana aga faʼitaliha.—Senesi 5:23, 24.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe palalau ia Enoke ʼaki he lototoʼa pea mo ina fakamahino lelei ʼe mole hoko anai te ʼu gāue kovi ʼa te Tevolo. ʼAki te mālohi ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, peʼe ko tona mālohi gāue, neʼe fakakikite fēnei e Enoke ʼo ʼuhiga mo te kau agakovi: “Koʼeni! Kua haʼu ia Sehova mo ʼana ʼu miliate maʼoniʼoni moʼo fakahoko ʼo te fakamāu ki te hahaʼi fuli, pea mo fakahā age te hala ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe heʼe aga faka lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe heʼe aga faka lotu ʼaē neʼe nātou fai ʼaki he aga heʼe faka lotu, ʼo feiā mo te ʼu meʼa ufiufi fuli ʼaē neʼe lau e te kau agahala heʼe aga faka lotu, ʼo fakafeagai kia te ia.”—Suta 14, 15.
ʼUhi ko te ʼu logo ʼaē neʼe fakahā e Enoke ʼaki he lototoʼa, neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana faitohi ki te kau Hepeleo Kilisitiano, neʼe kau ia Enoke ki te “toe ʼao ʼo te kau fakamoʼoni.” Neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki mālohi ʼaki tanatou tui ʼaē neʼe fai ʼaki he ʼu gāue.b (Hepeleo 11:5; 12:1) ʼI tona ʼuhiga tagata tui neʼe faʼa kātaki ia Enoke ʼo nofo agatonu lolotoga taʼu e 300 tupu. (Senesi 5:22) ʼE mahino ia, neʼe ʼitaʼita te ʼu fili ʼa Sehova ʼaē ʼi te lagi pea mo te kele ʼi te nofo agatonu ʼa Enoke. Neʼe fakatupu e te lea faka polofeta ʼa Enoke te fehiʼa ʼa Satana, he neʼe fakatupu mamahi, kae neʼe foaki e Sehova tana puipui kia ia.
Neʼe Toʼo e Sehova Ia Enoke—ʼO Feafeaʼi?
Neʼe mole fakagafua e Sehova ke matehi ia Enoke e Satana peʼe ko tana ʼu kaugana ʼi te kele. ʼE ʼui mai e te fakamatala ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua: “Neʼe toʼo ia ia e te ʼAtua.” (Senesi 5:24) ʼE fakamahino fēnei mai e te ʼapositolo ko Paulo te meʼa ʼaia: “ ʼAki te tui, neʼe ʼave ia Enoke ke mole sio ki te mate, pea neʼe mole he potu neʼe maʼu ai ia ia, he neʼe ʼave ia ia e te ʼAtua; koteʼuhi ia muʼa ʼo tona ʼave, kua ina maʼu te fakamoʼoni ʼaē neʼe leleiʼia ia ia e te ʼAtua.”—Hepeleo 11:5.
Neʼe feafeaʼi te “ ʼave [ʼo Enoke] ke mole sio ki te mate”? Peʼe ohage ko te fakaliliu ʼaē neʼe fai e R. A. Knox, neʼe feafeaʼi “te toʼo [ʼo Enoke] ʼo mole hoko te mate kia ia”? Neʼe fai e te ʼAtua ke fakaʼosi tona maʼuli ʼi te fīmālie, ke hāofaki ia ia mai te ʼu mamahi ʼo te mate ʼaē ʼe tupu ʼaki te mahaki peʼe ko te agamālohi mai tona ʼu fili. Ei, neʼe fakaʼosi e Sehova te maʼuli ʼo Enoke ʼi tona taʼu 365—ʼi tona kei tūpulaga mo kapau ʼe fakatatau ki te hahaʼi ʼo tona temi.
Neʼe foaki feafeaʼi kia Enoke he “fakamoʼoni ʼaē neʼe leleiʼia ia ia e te ʼAtua”? Koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe ina maʼu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia? ʼE mahino ia, neʼe lagi fai e Sehova ke mole mālama ki te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia, ohage ko te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe “ ʼave” ʼi tana misi ki te palatiso fakalaumālie ʼaē ka hoko anai ki te kokelekasio faka Kilisitiano. (2 Kolonito 12:3, 4) Ko te fakamoʼoni ʼaē neʼe hā neʼe leleiʼia ia Enoke e te ʼAtua, neʼe lagi ko hana sio fakatomuʼa ki te Palatiso fakakelekele ʼo te temi ka haʼu, ʼaē ka nofo ai anai ia nātou fuli ʼaē ʼe lagolago ki te ʼuhiga hau ʼo te ʼAtua. Lagi ʼi te lolotoga pe ʼo te temi ʼaia ʼaē neʼe fai ai e Enoke tana misi fakaofoofo, neʼe toʼo ia ia e Sehova ki te mate ʼo mole hoko ai hona ʼu mamahi, ke moe ʼo aʼu ki te ʼaho ʼo tona fakatuʼuake. ʼE mahino ia, ohage ko tana fai mo Moisese, neʼe fakapuli e Sehova te sino ʼo Enoke, he “neʼe mole he potu neʼe maʼu ai ia ia.”—Hepeleo 11:5; Teutalonome 34:5, 6; Suta 9.
Te Fakahoko ʼo Te Lea Faka Polofeta
Ia ʼaho nei, ʼe kalagaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te faʼahi tāfito ʼo te lea faka polofeta ʼa Enoke. ʼAki te Tohi-Tapu, ʼe nātou fakahā ʼe fakahoko feafeaʼi anai e te ʼAtua te fakaʼauha ʼo te hahaʼi heʼe aga faka lotu ʼi te ka haʼu ʼaē kua ōvi mai. (2 Tesalonika 1:6-10) ʼE mole leleiʼia nātou e te hahaʼi ʼuhi ko te logo ʼaia, heʼe kehe ʼosi ia ʼi te ʼu manatu pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te malamanei ʼaenī. ʼE mole nātou punamaʼuli ʼi te fakafeagai ʼaē ʼe tau mo nātou, he neʼe fakatokagaʼi e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Pea ʼe fehiʼaʼinaʼi anai koutou e te hahaʼi fuli ʼuhi ko toku huafa.”—Mateo 10:22; Soane 17:14.
Kae ohage ko Enoke, ʼe fakapapau ki te kau Kilisitiano ʼo te temi nei ʼe nātou hāo anai mai tanatou ʼu fili. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE ʼiloʼi e Sehova peʼe feafeaʼi te hāofaki ʼo te hahaʼi aga faka lotu mai te ʼahiʼahi, kae ke tāʼofi te hahaʼi heʼe agatonu ki te ʼaho ʼo te fakamāu, ke molehi nātou.” (2 Petelo 2:9) ʼE feala ke manatu e Sehova ʼe lelei ke pulihi he fihifihia peʼe ko he ʼaluʼaga faigataʼa. Pea ʼe lagi fakaʼosi anai te fakataga. Kae kapau ʼe mole hoko feiā, pea ʼe ina ʼiloʼi ‘te puleʼaki ʼaē ʼe ʼaoga’ ki tana hahaʼi, ke feala hanatou kātakiʼi honatou ʼu ʼahiʼahi. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe ʼaoga pea ʼe foaki e Sehova “te mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani.”—1 Kolonito 10:13; 2 Kolonito 4:7.
ʼI tona ʼuhiga ʼAtua ʼaē “ ʼe ina fakapale ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi moʼoni ia ia,” ʼe tapuakiʼi anai e Sehova tana ʼu kaugana agatonu ʼo foaki age kia nātou te maʼuli heʼegata. (Hepeleo 11:6) Ki te tokolahi ia nātou, ko tona faka ʼuhiga ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te palatiso fakakelekele. Koia, ohage ko Enoke, ke tou kalagaʼi ʼaki he lototoʼa te logo ʼa te ʼAtua. ʼAki te tui, tou fai te faʼahi ʼaia tatau aipe pe koteā te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe hoko kia tatou.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe taʼu 622 ia Atama ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai ia Enoke. Neʼe maʼuli ia Enoke lolotoga taʼu e 57 ʼi te kua mate ʼo Atama. Koia, neʼe loaloaga tonā temi maʼuli.
b Ko te fakaliliu ʼo te kupu “fakamoʼoni” ia Hepeleo 12:1, ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka marʹtys. ʼO mulimuli ki te tohi Wuest’s Word Studies From the Greek New Testament, ʼe faka ʼuhiga te kupu ʼaia ki “he tahi ʼe fakamoʼoni, peʼe feala kia ia ke ina fakamoʼoni, ki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai pe neʼe logo kiai peʼe ina ʼiloʼi ʼaki he faʼahiga meʼa pe.” Ko te tohi Christian Words ʼaē neʼe fai e Nigel Turner, ʼe ʼui ai ko te kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki he tahi ʼe palalau “ ʼo ina fakatafito ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia . . . , pea mo [palalau] ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui papau kiai ʼe ko he ʼu moʼoni pea mo he ʼu manatu.”
[Talanoa ʼo te pasina 30]
Neʼe Vaʼivaʼigaʼi Te Huafa ʼo Te ʼAtua
Ko teitei sēkulō e fā ia muʼa ʼo te temi ʼo Enoke, neʼe tupu ai te mokopuna ʼo Atama ko Enosi. ʼE ʼui mai ia Senesi 4:26: “ ʼI te temi ʼaia neʼe kamata pāui ki te huafa ʼo Sehova.” Ko ʼihi hahaʼi popoto ʼaē ʼe nātou ako te lea faka Hepeleo, ʼe nātou tui ʼe tonu ke kita lau fēnei te vaega ʼaia “neʼe kamata vaʼivaʼigaʼi” te huafa ʼo te ʼAtua ʼi tanatou pāui kiai, peʼe lagi feala ke kita lau fēnei “pea neʼe kamata te fakalainoaʼi.” ʼO ʼuhiga mo te temi ʼaia ʼo te hisitolia, ʼe ʼui fēnei e te Jerusalem Targum: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te taʼiake ʼaia, neʼe nātou kamata faihala, pea nātou faʼu he ʼu taulaʼatua maʼa nātou, pea nātou fakahigoaʼi tanatou taulaʼatua ʼaki te huafa ʼo te Folafola ʼo te ʼAliki.”
ʼI te temi ʼo Enosi, neʼe mafola te fakaʼaogaʼi hala ʼo te huafa ʼo Sehova. E lagi ko ʼihi ʼu tagata neʼe nātou fakaʼaogaʼi te huafa ʼo te ʼAtua kia nātou totonu, peʼe neʼe fakaʼaogaʼi ki ni ʼu hahaʼi neʼe nātou lau ʼe feala ke tauhi te hahaʼi kia Sehova ʼAtua ʼuhi ko nātou ʼaia. Peʼe neʼe lagi nātou fakaʼaogaʼi te huafa ʼo te ʼAtua ki te ʼu taulaʼatua. Tatau aipe pe koteā te meʼa ʼaē neʼe nātou fai, ʼuhi ko Satana te Tevolo, neʼe kua liliu te malamanei ʼo popūla ki te hele ʼo te tauhi taulaʼatua. ʼI te temi ʼaē neʼe tupu ai ia Enoke, neʼe fai tahitahiga te tauhi moʼoni. Neʼe mole leleiʼia te hahaʼi ohage ko Enoke, he neʼe nātou maʼuliʼi pea mo nātou faka mafola te moʼoni, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tonatou fakatagaʼi.—Fakatatau mo Mateo 5:11, 12.
[Talanoa ʼo te pasina 31]
Neʼe ʼAlu Koa Ia Enoke Ki Selo?
“ ʼAki te tui neʼe ʼave ia Enoke ke mole sio ki te mate.” ʼI tanatou fakaliliu te koga ʼaia ʼo te vaega ia Hepeleo 11:5, ko ʼihi ʼu fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui neʼe mole mate moʼoni ia Enoke. Ohage la, ko te fakaliliu ʼa James Moffatt, A New Translation of the Bible, ʼe lau fēnei: “ ʼUhi ko tana tui neʼe ʼave ia Enoke ki selo, koia neʼe mole heʼeki mate.”
Kae, hili kiai teitei taʼu e 3 000 ki te temi ʼo Enoke, neʼe ʼui maʼa Sesu: “Heʼeki ʼi ai he tagata kua hake ki selo, gata pe ki ʼaē neʼe hifo mai te lagi, ia te Foha ʼo te tagata.” (Soane 3:13) ʼE ʼui fēnei e The New English Bible: “ ʼE mole he tahi kua hake ki selo, gata pe kia ia ʼaē neʼe hifo mai te lagi, te Foha ʼo te Tagata.” ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai e Sesu te palalau ʼaia, māʼiape la mo ia neʼe mole heʼeki hake ki selo.—Fakatatau mo Luka 7:28.
Ko te ʼapositolo ko Paulo ʼe ina ʼui mai ko Enoke pea mo ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te ʼao lahi ʼo te kau fakamoʼoni ʼaē neʼe nātou maʼuli ki muʼa atu ʼo te temi faka Kilisitiano, ‘kua nātou mamate fuli,’ pea “neʼe mole nātou maʼu te fakahoko ʼo te fakapapau.” (Hepeleo 11:13, 39) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te hahaʼi fuli neʼe nātou maʼu te agahala mai ia Atama ʼo kau ki ai mo Enoke. (Pesalemo 51:5; Loma 5:12) Ko te puleʼaki pe e tahi ki te fakamaʼuli, ʼe ko te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu Kilisito. (Gāue 4:12; 1 Soane 2:1, 2) ʼI te temi ʼo Enoke, neʼe mole heʼeki foaki te totogi ʼaia. Koia, neʼe mole ʼalu ia Enoke ki selo, kae kua moe ia ʼi te mate ʼo talitali ki tona fakatuʼuake ʼi te kele.—Soane 5:28, 29.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 29]
Reproduced from Illustrirte Pracht - Bibel/Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments, nach der deutschen Uebersetzung D. Martin Luther’s