Ko Sikemi—Ko Te Kolo ʼi Te Mafa
KO TE kolo ʼo Sikemi ʼe tuʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te fenua ʼaē neʼe fili e te ʼAtua maʼa tana hahaʼi, ʼi te vaha ʼo te Moʼuga ʼo Epale pea mo te Moʼuga ʼo Kelisime. ʼI te potu ʼaia—kua hili nei kiai taʼu e fā afe—neʼe fakapapau ai e Sehova kia Apalahamo: “ ʼE ʼau foaki anai te fenua ʼaenī ki tou hōloga.”—Senesi 12:6, 7.
ʼO mulimuli ki te fakapapau ʼaia, neʼe nofo te mokopuna ʼo Apalahamo ko Sakopo ʼi te potu ʼo Sikemi, pea neʼe ina faʼu te ʼaletale ʼo ina fakahigoaʼi “ko te ʼAtua ʼe ko te ʼAtua ʼo Iselaele.” Neʼe lagi keli ai e Sakopo he vai keli ʼi te potu ʼaia, moʼo foaki te vai ʼaē neʼe ʼaoga ki tona famili pea mo tana faga manu, pea hili kiai ni ʼu sēkulō, ko te vai keli ʼaia neʼe fakahigoaʼi “ko te vai keli ʼo Sakopo.”—Senesi 33:18-20, kiʼi nota ʼi te lalo pasina; Soane 4:5, 6, 12.
Kae neʼe mole fakahā e te famili katoa ʼo Sakopo he tokaga fakamalotoloto ki te tauhi moʼoni. Ko tona ʼofafine ko Tina, neʼe kaumeʼa mo te ʼu taʼahine Kanaane ʼo Sikemi. Ko Tina, ʼi tana kei taʼahine, neʼe mavae ia ʼi te falelā ʼo tona famili pea neʼe ina kamata ʼaʼahi te kolo ʼaē ʼi te tafaʼaki, pea neʼe fakakaumeʼa mo te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia.
Neʼe koteā te sio ʼa te kau talavou ʼo te kolo ʼaia, ki te taʼahine kei taupoʼou ʼaia, ʼaē neʼe haʼu tuʼumaʼu ki tonatou kolo—pea ʼe hā mai neʼe haʼu tokotahi pe? Ko te foha ʼo te pule “neʼe sio kia ia, pea neʼe ina ʼave ia ia ke nā momoe pea neʼe ina fakaʼalikiʼi ia ia.” He koʼe neʼe feala ke tuʼutāmaki ia Tina ʼi tana fakakaumeʼa mo te kau Kanaane ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga? Neʼe ina fai koa te faʼahi ʼaia he neʼe fia kaumeʼa mo te tahi ʼu finemui ʼo tona taʼiake? Ko Tina neʼe logogataʼa koa pea mo fia faʼitaliha ohage ko ʼihi ʼo tona ʼu tokolua? Koutou lau te fakamatala ʼo te tohi ʼo Senesi, pea koutou faiga ke koutou mahino ki te lotomamahi pea mo te ufiufi ʼaē neʼe tau mo Sakopo pea mo Lea, ʼi te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko ki tanā taʼahine ʼuhi ko tana ʼalu tuʼumaʼu ki Sikemi.—Senesi 34:1-31; 49:5-7; vakaʼi foki Te Tule Leʼo, Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1985, ʼi te pasina 31.
Hili kiai teitei taʼu e 300, neʼe toe hoko ai te ʼu fua kovi ʼuhi ko te talagataʼa ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka teokalatike. ʼI Sikemi, neʼe fakatuʼutuʼu e Sosue te fakatahi neʼe makehe ʼaupito ʼi te hisitolia ʼo te kau Iselaelite. Koutou fakakaukauʼi ʼe koutou sio ki te hahaʼi ʼi te mafa. Ko te toko lauʼi miliona tupu hahaʼi—tagata, mo fafine pea mo nātou liliki—ʼo te ʼu telepi e ono ʼo Iselaele, ʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Kelisime. ʼI te tahi faʼahi ʼo te mafa, ʼe teitei tatau te kaugamālie ʼo te hahaʼi ʼo te tahi ʼu telepi e ono, ʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Epale.a Pea ʼo ōvi mai ki te aleka ʼo te fuakava pea ʼi te vaha ʼo te ʼu kūtuga Iselaelite e lua, neʼe tutuʼu ai te kau pelepitelo pea mo Sosue. ʼI toe fakatuʼutuʼu leva!—Sosue 8:30-33.
ʼI muʼa ʼo te hahaʼi tokolahi ʼaia, neʼe tuʼu ai te ʼu moʼuga e lua, ko te tahi neʼe matalelei, pea ko te tahi neʼe matakovi. Ko te ʼu mahifo ʼo te moʼuga ʼo Kelisime, ʼe ko he ʼu kele maʼuli lelei, pea ko te ʼu mahifo ʼo te moʼuga ʼo Epale ʼe ko he ʼu kele kakā pea mo matakovi. ʼE koutou sio koa ki te mumuhu ʼo te kau Iselaelite ʼi tanatou talitali ki te palalau ʼa Sosue? Neʼe mole faigataʼa te logoʼi ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai ʼi te potu ʼaia.
Neʼe lau e Sosue te ‘tohi ʼo te lao ʼa Moisese’ lolotoga hola e fā peʼe ono, pea neʼe tali kiai te hahaʼi. (Sosue 8:34, 35) ʼE hā mai, ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Kelisime, neʼe nātou ʼui Ameni! ʼi te ʼosi lau takitahi ʼo te ʼu tapuakina, kae ko te kau Iselaelite ʼaē neʼe tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Epale, neʼe nātou ʼui Ameni moʼo faka maʼuhigaʼi te ʼu malaʼia fuli. Ko te kele kakā ʼo te Moʼuga ʼo Epale neʼe lagi fakamanatuʼi ki te kau Iselaelite te ikuʼaga kovi ʼo tanatou talagataʼa.
Neʼe fai e Sosue te fakatokaga ʼaenī: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe fehiʼa ki tana tāmai pea mo tana faʼe.” Pea neʼe tali fakatahi e te ʼu miliona hahaʼi: “Ameni!” Pea ʼe talitali ia Sosue ke gona te logoaʼa ʼo te tali ʼaia, pea neʼe ina hoko atu tana palalau: “Malaʼia kia ia ʼaē ʼe ina fakaholomuli te tuʼakoi ʼo tona kāiga.” Pea ko te ʼu telepi e ono ʼo feiā mo te tokolahi ʼo te kau matāpule ʼe nātou kalaga: “Ameni!” (Teutalonome 27:16, 17) Kapau neʼe koutou kau ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te potu ʼaia, ʼe koutou galoʼi anai koa te fakatahi ʼaia ʼaē neʼe hoko ʼi te vaha ʼo te ʼu moʼuga? ʼE koutou manatuʼi anai koa te ʼaoga ʼaē kia koutou ke koutou fakalogo?
ʼI muʼa ʼo tana mate hili kiai taʼu e 20, neʼe toe fakatahiʼi e Sosue te puleʼaga ʼi Sikemi moʼo fakamālohiʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua nātou fakatotonu ke nātou fai. Neʼe ina fakahā kia nātou pe koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke nātou fili. Neʼe ʼui fēnei e Sosue: “Koutou fili ʼi te ʼaho nei pe ko ai ʼaē ka koutou tauhi ki ai. Kae kia ʼau pea mo toku loto fale, ʼe mātou tauhi anai kia Sehova.” (Sosue 24:1, 15) ʼE mahino papau ia, neʼe manatuʼi lelei e te hahaʼi te ʼu fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Sikemi, ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ai tanatou tui. Lolotoga ni ʼu taʼu ʼi te kua mate ʼa Sosue, neʼe mulimuli te kau Iselaelite ki tana faʼifaʼitaki agatonu.—Sosue 24:31.
Hili kiai sēkulō e 15, ʼi te temi ʼaē neʼe mālōlō ai ia Sesu ʼi te malumalu ʼo te Moʼuga ʼo Kelisime, neʼe hoko ai te fai palalau fakaloto mālohi. ʼI tana ʼosi folau, neʼe gaʼegaʼe ʼaupito ia Sesu, pea neʼe heka ōvi ki te vai keli ʼo Sakopo, pea neʼe haʼu te fafine Samalitana mo tona ipu maka. Neʼe punamaʼuli te fafine ʼi te kole age e Sesu hona moʼi vai, mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole palalau te kau Sutea ki te kau Samalitana, māʼiape la mo te ʼinu ki te vai ʼo tonatou ʼu pākete. (Soane 4:5-9) Kae neʼe toe punamaʼuli te fafine ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ki muli age.
“Ko ʼaē ʼe ʼinu ki te vai nei, ʼe toe fia ʼinu anai ia. Ka ko ʼaē ka ʼinu anai ki te vai ʼaē ka ʼau foaki age ki ai, ʼe mole toe fia ʼinu anai ia, kaʼe ko te vai ʼaē ka ʼau foaki anai ki ai, ʼe liliu anai ia te ia ko he matapuna vai ʼe mapuna ake moʼo foaki ʼo te maʼuli heʼegata.” (Soane 4:13, 14) Koutou fakakaukau age muʼa ia te fia ʼiloʼi e te fafine ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakapapau ʼaia, koteʼuhi he neʼe faigataʼa te ʼohu ʼo te vai ʼi te vai keli loloto ʼaia. Ki muli age, neʼe fakamahino age e Sesu neʼe mole kei maʼuhiga te kolo ʼo Selusalemi pea mo te Moʼuga ʼo Kelisime moʼo fakaōvi ki te ʼAtua, logope la tonā maʼuhiga ʼi te faʼahi faka hisitolia. Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe ko te ʼuhiga ʼo te loto pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, kae mole ko te potu ʼaē ʼe tou tauhi ai. Neʼe ina ʼui fēnei: “[ʼE atolasio] anai te kau atolasio moʼoni ki te Tāmai ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni, heʼe ko te Tāmai ʼe ina kumi te taʼi kau atolasio ʼaia.” (Soane 4:23) Neʼe ko he ʼu meʼa fakaloto fīmālie te ʼu palalau ʼaia! Ko te mafa ʼaia neʼe liliu ko te potu ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ai te hahaʼi ke nātou tauhi kia Sehova.
Ia ʼaho nei ʼe tuʼu te kolo ʼo Naplouse ʼi te potu ʼāfea ʼaē neʼe tuʼu ai ia Sikemi. Pea ʼe kei tuʼu ʼi te mafa te Moʼuga ʼo Kelisime pea mo te Moʼuga ʼo Epale, ʼo fakamanatuʼi lelei mai kia tatou te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ai ʼi te temi muʼa. ʼE feala foki ke ʼaʼahi te vai keli ʼo Sakopo, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te lalo moʼuga. ʼI tatatou metitasioʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te potu ʼaia, ʼe fakamanatuʼi mai kia tatou te maʼuhiga ʼaē ke tou lagolago ki te tauhi moʼoni, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe akoʼi mai e Sosue pea mo Sesu ke tou fai.—Vakaʼi ia Isaia 2:2, 3.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te ʼu telepi e ono ʼaē neʼe tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Kelisime, neʼe ko te ʼu telepi ʼo Simeone, Levi, Suta, Isakale, Sosefo, pea mo Pesamino. Ko te ʼu telepi e ono ʼaē neʼe tutuʼu ʼi muʼa ʼo te Moʼuga ʼo Epale, neʼe ko te ʼu telepi ʼo Lupeni, Kate, Asele, Sapulone, Tane pea mo Nefetali.—Teutalonome 27:12, 13.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 31]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.