Neʼe ʼAu Ako Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu ʼi Roumanie
NEʼE FAKAMATALA E GOLDIE ROMOCEAN
ʼI te taʼu 1970, neʼe ko taku ʼuluaki ʼaʼahi ʼaia ʼo toku famili ʼi Roumanie hili kiai teitei taʼu e 50. Neʼe puleʼi te hahaʼi e te pule komunisi agamālohi, pea neʼe fakatokagaʼi tuʼumaʼu mai ke ʼau tokaga ki taku ʼu palalau. Koia, ʼi taku ʼi te pilō ʼo te puleʼaga ʼo tomatou kolo, neʼe fakatotonu mai e te pule ke ʼau foimo mavae ʼi te kolo. Kae ʼi muʼa ʼo taku fakamahino atu tona tupuʼaga, tuku muʼa ke ʼau fakamatala atu pe neʼe ʼau ʼiloʼi feafeaʼi te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi Roumanie.
NEʼE ʼau tupu ʼi te ʼaho 3 ʼo Malesio 1903, ʼi te kiʼi kolo ʼo Ortelec ʼi te potu tokelau-hihifo ʼo Roumanie, ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki te kolo ʼo Zalău. Neʼe matalelei te faʼahi ʼaē neʼe mātou nonofo ai. Neʼe maʼa te vai pea mo te ʼaele. Neʼe ʼi ai tamatou gāueʼaga neʼe mātou to ai tamatou ʼu magisi, pea neʼe mātou maʼu ia meʼa fuli ʼaē neʼe ʼaoga kia mātou ʼi te faʼahi fakasino. ʼI taku kei veliveli, neʼe tokalelei te fenua.
Neʼe tauhi lotu lelei te hahaʼi. ʼI tona fakahagatonu, neʼe kau toku famili kia lotu kehekehe e tolu. Ko taku tahi kui fafine neʼe ko te Katolika Orthodoxe, ko te tahi kui neʼe Adventiste, pea ko taku ʼu mātuʼa neʼe ko te ʼu Baptistes. ʼI taku mole leleiʼia tanatou ʼu lotu, neʼe ʼui mai e toku famili ʼe ʼau liliu anai ko he tahi ʼe mole tui ki te ʼAtua. Neʼe ʼau manatu fēnei: ‘Kapau ʼe ʼi ai he ʼAtua e tahi, pea ʼe tonu ke ʼi ai he lotu pe e tahi, kae mole ko he ʼu lotu e tolu ʼi he famili e tahi.’
Neʼe ʼau faikeheʼia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau sio ʼe fai e te lotu. Ohage la, neʼe ʼalu te patele ki te ʼu ʼapi ʼo tae falā. Kapau neʼe mole feala ke foaki e te hahaʼi hanatou falā, pea neʼe toʼo e te patele tonatou ʼu tupenu matalelei. ʼI te ʼēkelesia Katolika, neʼe ʼau sio ki taku kui fafine ʼe tuʼutuli ʼo faikole ki te paki ʼo Malia. Neʼe ʼau manatu fēnei: ‘He koe koa ʼe nātou faikole ki he paki?’
Te ʼu Temi Maveuveu
Neʼe ʼalu taku tāmai ki Amelika ke maʼu ai hana gāue moʼo huʼi te maʼua. ʼO mole fualoa, pea hoko te tau, pea neʼe ʼolo te hahaʼi tagata ʼo tomatou kolo ki te tau, kae neʼe nonofo te hahaʼi fafine, mo te ʼu fānau pea mo te hahaʼi matutuʼa. Neʼe puleʼi faka temi tomatou kolo e te kau Hongrois, kae neʼe toe liliu mai te kau solia ʼo Roumanie pea nātou toe puleʼi te kolo. Neʼe nātou fakatotonu mai ke mātou mavae fakavilivili. Kae, ʼi te fakavilivili pea mo te maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te fetuku ʼo tamatou ʼu meʼa, pea mo fakaheka ʼo te ʼu fānau ki te saliote ʼaē neʼe toho e te ʼu pipi, neʼe galoʼi ai ia ʼau, he neʼe ko ʼau te ʼuluaki ʼo te fānau neʼe toko nima.
Neʼe ʼau lele ki toku vāhaʼa fale, neʼe ko te tagata kua matuʼa neʼe nofo ia, pea neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼAlu ki fale. Māpunuʼi te ʼu matapā fuli, pea ʼaua naʼa ke fakahū he tahi.” Neʼe ʼau fai atu aipe ki te meʼa ʼaē neʼe ina fakatotonu mai. ʼI taku ʼosi kai te supa moa, pea mo te moʼi laisi ʼaē neʼe ʼai kiai te moʼi pipi ʼaē neʼe tuku ʼuhi ko te fakavilivili ʼo te mavae ʼa te hahaʼi, neʼe ʼau tuʼutuli ia tafa ʼo toku palepale, pea neʼe ʼau faikole. Mole fualoa, pea neʼe ʼau tulemoe.
ʼI taku ʼala ake neʼe kua ʼaho ia, pea neʼe ʼau ʼui fēnei: “Mālo ʼAtua! ʼE kei ʼau maʼuli!” Neʼe lahi te ʼu pulu ʼi te ʼu kaupā, ʼuhi ko te fai fana ʼaē neʼe fai ʼi te po katoa. ʼI tanatou tau ki te tahi kolo, neʼe fakatokagaʼi e taku faʼe ʼe ʼau puli, pea neʼe ina fekauʼi te tama ʼe higoa ko George Romocean ke haʼu ʼo kumi ʼau, ʼo ina maʼu ʼau pea neʼe ina ʼave ʼau ki toku famili.
ʼE ʼAu Fia Maʼu Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu
Neʼe loto e taku faʼe ke ʼau papitema ʼi te lotu Baptiste, kae neʼe mole ʼau loto ʼau kiai, he neʼe mole feala ke ʼau tui ko he ʼAtua ʼofa ʼe ina tutu te hahaʼi ʼo heʼegata ʼi te ʼifeli. ʼI tana faiga ʼaē ke ina fakamahino mai te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei mai e taku faʼe: “ ʼE ina tutu te hahaʼi mo kapau ʼe nātou agakovi.” Kae neʼe ʼau tali fēnei age: “Kapau ʼe nātou agakovi, pea ʼe lelei ke matehi nātou, kae ʼaua tonatou fakamamahiʼi. ʼE mole feala pe la ke ʼau fakamamahiʼi he kuli pe ko he pusi.”
ʼE ʼau manatuʼi te tahi ʼaho matalelei ʼi te fasiga taʼu mātala, ʼi toku taʼu 14, neʼe ʼui mai e taku faʼe ke ʼau ʼave te ʼu pipi ki te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe nātou kakai ai. Neʼe ʼau takoto ʼi te luna ia tafa ʼo te vaitafe, pea mo te vao matuʼa ʼi muli, pea neʼe ʼau sioʼi te lagi pea mo ʼui fēnei: “ ʼAtua, ʼe ʼau ʼiloʼi ʼe ke ʼi henī; kae ʼe mole ʼau leleiʼia te ʼu lotu ʼaenī. ʼE mahino ia ʼe ʼi ai te lotu lelei e tahi.”
ʼE ʼau tui papau neʼe logoʼi e te ʼAtua taku faikole, koteʼuhi ʼi te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1917, neʼe ʼōmai ki tomatou kolo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu e lua (ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova). Neʼe ko te ʼu hahaʼi fai faka mafola evaselio, peʼe ko he ʼu minisi ʼi te temi katoa, pea neʼe nātou ʼolo ki te ʼēkelesia ʼo te kau Baptistes, ʼaē neʼe lolotoga fai ai tanatou fono.
ʼE Mafola Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu ʼi Roumanie
ʼI ni ʼu taʼu ki muʼa atu, ʼi te taʼu 1911, ko Carol Szabo pea mo Josif Kiss, ʼaē neʼe liliu ko he kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Amelika, neʼe nā toe liliu ki Roumanie moʼo fakahū te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ki te fenua ʼaia. Neʼe nā nonofo ʼi te kolo ʼo Tîrgu-Mureş, ia kilometa e 160 ʼi te potu toga-hahake ʼo tomatou kolo. Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe ko te toko lauʼi teau hahaʼi ʼaē neʼe nātou tali te logo ʼo te Puleʼaga, pea mo nātou kau ki te minisitelio faka Kilisitiano.—Mateo 24:14.
Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe tau mai ai te ʼu tūpulaga Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaia e lua ki te ʼēkelesia Baptiste ʼo tomatou kolo ʼi Ortelec, neʼe ko George Romocean ʼaē neʼe ina takitaki te fono, kae neʼe kei taʼu 18 pe, pea neʼe lolotoga faiga ke ina fakamahino te faka ʼuhiga ʼo te vaega ʼo Loma 12:1. Moʼo fakaʼosi, ko te tahi ʼi te ʼu tūpulaga fai faka mafola evaselio ʼaia neʼe tuʼu ake pea mo ina ʼui fēnei: “ ʼU tēhina, mo koutou kāiga, koteā te meʼa ʼaē ʼe fia ʼui mai ʼi henī e te ʼapositolo ko Paulo?”
ʼI taku logo ʼaē ki tana palalau, neʼe fiafia toku loto. Neʼe ʼau manatu fēnei: ‘ ʼE lagi ʼiloʼi e te ʼu tagata ʼaenī te fakamahino ʼo te Tohi-Tapu.’ Kae tokolahi ia nātou ʼaē neʼe kau ki te fono neʼe nātou kalaga fēnei: “ ʼU polofeta loi! ʼE mātou ʼiloʼi pe ko ai ia koulua!” Neʼe hoko ai te gatutu. Kae neʼe tuʼu ake te tāmai ʼa George pea ina ʼui fēnei: “Koutou fakalogologo fuli! Koteā koa te taʼi aga ʼaia, ʼe kua koutou konānā koa? Kapau ʼe ʼi ai he meʼa ʼe fia ʼui mai e te ʼu tagata ʼaenī kia tatou, pea kapau ʼe mole koutou fia fagono kiai, ʼe ʼau fakaafe nāua ki toku ʼapi. Ko ʼaē ʼe fia haʼu ke haʼu.”
ʼAki he loto fiafia, neʼe ʼau lele ki fale, pea neʼe ʼau fakamatala ki taku faʼe te meʼa ʼaē neʼe hoko. Neʼe ʼau kau ia nātou ʼaē neʼe nātou tali te fakaafe ki te ʼapi ʼo Romocean. ʼI te po ʼaia, neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku ʼiloʼi ʼaki te Tohi-Tapu ʼe mole ʼi ai he ʼifeli kakaha, pea mo sio ʼi taku Tohi-Tapu faka Roumanie ki te huafa ʼo te ʼAtua, ʼaē ko Sehova! Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼu tagata fai faka mafola evaselio ke ʼaʼahi e he tahi ʼi te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, te ʼapi ʼo te famili Romocean ʼi te ʼAhotapu fuli, moʼo akoʼi ʼo mātou. ʼI te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu ʼaē neʼe hoa mai, ʼi te toku taʼu 15, neʼe ʼau papitema moʼo fakahā taku foaki ʼo toku maʼuli kia Sehova.
ʼAki te temi, ko te famili Prodan katoa pea mo te famili Romocean ʼaē neʼe nātou tali te moʼoni, pea mo nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova. Ko te hahaʼi tokolahi ʼo tomatou kolo neʼe nātou papitema mo nātou, ʼo kau kiai mo te taumatuʼa, ʼaē ki muʼa atu neʼe nā fakaʼaogaʼi tona ʼapi ko te ʼēkelesia Baptiste. Ki muli age, neʼe nā fakaʼaogaʼi tona ʼapi ko te fakatahiʼaga ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe tuputupu vave te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu kolo ʼo te ʼu tafaʼaki, pea ʼi te taʼu 1920 neʼe ko te teitei toko 1 800 kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi Roumanie.
ʼE ʼAu ʼAlu Ki Amelika
Neʼe kua ʼau fakaʼamu mālohi ke mātou fakahā te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ako ki tamatou tāmai, ia Peter Prodan. Kae, meʼa fakapunamaʼuli, ʼi muʼa ʼo hamatou faitohi kia ia, neʼe mātou maʼu te tohi mai ia ia, neʼe ina fakahā mai ʼe kua liliu ko te kaugana ʼa Sehova kua papitema. Neʼe ina ako mo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Akron, ʼi Ohio, pea neʼe ina loto ke mātou ʼolo fuli age ki Amelika. Kae ko taku faʼe neʼe mole fia mavae ʼi Roumanie. Koia, ʼi te taʼu 1921, ʼaki te falā ʼaē neʼe foaki mai e taku tāmai, neʼe ʼau ʼalu kia ia ʼi Akron. Ko George Romocean pea mo tona tēhina neʼe kua nā ʼolo ki Amelika ʼi te taʼu ki muʼa atu.
ʼI taku tau atu ʼi te vaka ki te Motu ʼo Ellis, ʼi New York, neʼe mole ʼiloʼi e te tagata ʼo te pilō ʼaē ʼe fakahū ai te hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai mai te tahi fenua, pe koteā te fakaliliu Fakapilitānia ʼo toku higoa ʼaē ko Aurélie, koia neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼE ke higoa anai ko Goldie.” Neʼe ko toku higoa ʼaia talu mai ai. ʼO mole fualoa ki muli age, ʼi Maio 1921, neʼe ʼau ʼohoana mo George Romocean. Hili kiai te teitei taʼu katoa, neʼe toe liliu taku tāmai ki Roumanie pea ʼi te taʼu 1925, neʼe toe ʼōmai ki Akron mo toku kiʼi tēhina veliveli ko Mary. Pea neʼe toe liliu taku tāmai ki Roumanie ki taku faʼe pea mo toku famili.
Te Kamata ʼo Tamatou Minisitelio ʼi Amelika
Ko George neʼe ko te kaugana agatonu pea mo tauhi fakamalotoloto kia Sehova. ʼI te taʼu 1922 ki te taʼu 1932, neʼe tapuakina māua, he neʼe ma maʼu tamā ʼu taʼahine ʼofaina e toko fā: ko Esther, mo Anne, mo Goldie Élizabeth, pea mo Irène. Ko te kokelekasio lea faka Roumanie neʼe kamata fakatuʼu ʼi Akron, pea ʼi te kamata neʼe fai te ʼu fono ʼi tomā ʼapi. Ki muli age, ʼi te ʼu māhina ono fuli, neʼe ʼaʼahi tomatou kokelekasio e te tēhina fakafofoga ʼo te ʼu pilō tāfito ʼo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Brooklyn, New York, pea neʼe nofo mo mātou.
Neʼe lahi te ʼu ʼAhotapu neʼe mātou fai faka mafola ʼaho katoa. Neʼe mātou fakafonu tamatou ʼu kato pea mo teuteuʼi tamatou meʼa kai, mo ʼolo mo te ʼu taʼahine ʼi tamā motokā Model T Ford, pea neʼe mātou ʼolo ʼo faka mafola ʼi te telituale ʼo te tafaʼaki. Pea ʼi te pōʼuli, neʼe mātou kau ki te ako ʼo Te Tule Leʼo. Neʼe leleiʼia e tamā ʼu taʼahine te gāue fai faka mafola. ʼI te taʼu 1931, neʼe ʼau ʼi Columbus, Ohio, ʼi te temi ʼaē neʼe toʼo ai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu tonatou higoa makehe ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
Te Fakatonutonuʼi ʼAē Neʼe ʼAoga Kia ʼAu
Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe ʼau ʼita kia Joseph Rutherford, ʼaē neʼe pelesita ʼi te temi ʼaia ʼi te Watch Tower Bible and Tract Society. Neʼe manatu e te Tēhina foʼou neʼe mole lelei te aga ʼaē neʼe fai kia ia e te Tēhina ko Rutherford, he neʼe mole fakalogo lelei ki tona fihifihia. ʼI taku manatu neʼe hala te Tēhina ko Rutherford. Koia, ʼi te tahi ʼAhotapu neʼe ʼōmai kio mātou toku kiʼi tēhina veliveli ko Mary pea mo tona ʼohoana, ko Dan Pestrui. ʼI tana ʼosi kai neʼe ʼui fēnei e Dan: “Tou teuteu ke tou ʼolo ʼo fono.”
Neʼe ʼau ʼui fēnei: “ ʼE mole mātou toe ʼolo anai ʼo fono. ʼE mātou ʼiʼita ki te Tēhina ko Rutherford.”
Neʼe ʼai e Dan tona ʼu nima ki tona tuʼa, pea neʼe feʼaluʼaki, pea neʼe ina ʼui fēnei mai: “Neʼe ke ʼiloʼi koa te Tēhina ko Rutherford ʼi te temi ʼaē neʼe ke papitema ai?”
Neʼe ʼau tali fēnei age: “Kailoa, he neʼe ʼau papitema ʼi Roumanie.”
Neʼe ina fehuʼi mai: “He koʼe koa neʼe ke papitema?”
Neʼe ʼau tali age: “He neʼe ʼau ʼiloʼi ko Sehova te ʼAtua moʼoni, pea neʼe ʼau fia foaki toku maʼuli moʼo tauhi kia te ia.”
Neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼAua naʼa galo kia koe te meʼa ʼaia! Koteā te meʼa ʼaē ka hoko mo kapau ʼe mavae te Tēhina ko Rutherford ʼi te moʼoni, ʼe ke mavae anai koa mo koe?”
Neʼe ʼau ʼui fēnei age: “Kailoa, ʼe mole ʼau mavae anai ʼi he temi!” Neʼe ʼau fakakaukauʼi lelei te faʼahi ʼaia, pea neʼe ʼau ʼui fēnei: “Tou teuteu fuli ke tou ʼolo ʼo fono.” Pea talu mai ai, neʼe mātou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono. Neʼe ʼau loto fakafetaʼi ʼaupito kia Sehova ki te fakatonutonu ʼofa ʼaia ʼo te ʼohoana ʼo toku kiʼi tēhina veliveli!
Tamā Gāue Lolotoga Te Temi Lakilisi
Lolotoga te temi lakilisi ʼo te taʼu 1930, neʼe faigataʼa te ʼu temi. ʼI te tahi ʼaho neʼe haʼu ia George ki fale mai tana gāue neʼe lotovaivai, ʼo ina fakahā mai ʼe mole kei gāue ʼi te fale gāue ʼo te kausu. Neʼe ʼau ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke tuʼania, ʼe ʼi ai tatatou Tāmai ʼe ʼi selo, pea ʼe mole ina līaki anai tatou.”
ʼI te ʼaho pe ʼaia, neʼe fetaulaki ia George pea mo tona kaumeʼa neʼe ʼi ai tana kato lahi neʼe fafaʼo ai te ʼu champignons. ʼI te ʼiloʼi ʼaē e George te faʼahi ʼaē neʼe toʼo ai e tona kaumeʼa te ʼu meʼa ʼaia, neʼe haʼu ai ki fale mo te kato champignons. Neʼe ina fakaʼaogaʼi tamatou ʼu tola e tolu ʼaē neʼe kei toe moʼo totogi te kato veliveli. Neʼe ʼau fehuʼi age ki ai: “ ʼE lava feafeaʼi hau fai te faʼahi ʼaia, ʼe mole ke ʼiloʼi koa la ʼe ʼaoga he moʼi huʼa pipi ki tatā ʼu taʼahine?”
Neʼe ina tali fēnei mai: “ ʼAua tau tuʼania, fai pe koe te meʼa ʼaē ʼe ʼau ʼui atu.” ʼI te ʼu vāhaʼa ki muli age, neʼe ma fakatuʼu te fale gāue veliveli ʼi tomā ʼapi, neʼe ma fakamaʼa ai pea mo kofukofu te ʼu champignons. Neʼe ma fakatau te ʼu meʼa ʼaia ki te ʼu fale kai lalahi, pea neʼe ma maʼu ai te ʼu tola e 30 ki te 40 (300 ki te 400 falā) ʼi te ʼaho, neʼe ko he toe paʼaga maʼa māua ʼi te temi ʼaia. Ko te tagata gāue kele ʼaē neʼe ina faka fealagia mai ke ma tae tana ʼu champignons ʼi tona kele, neʼe ina ʼui mai kua taʼu 25 tana nofo ʼi ai, kae neʼe mole heʼeki sio ki he mahu feiā ʼa te ʼu champignons. Mole tuai, pea neʼe toe pāui e te fale gāue ʼo te kausu ia George ke toe liliu ʼo gāue.
ʼE Mātou Taupau Tamatou Tui
ʼI te taʼu 1943 neʼe mātou ʼolo ki Los Angeles, ʼi Californie, pea hili taʼu e fā neʼe mātou ʼolo ʼo nonofo ʼi Elsinore. Neʼe ma avahi tomā koloā ʼi ai, pea ko tomatou famili katoa neʼe mātou fefakahoahoaʼaki ʼo gāue ʼi ai. ʼI te temi ʼaia, ko Elsinore neʼe ko te kiʼi kolo veliveli ʼaki te lagi toko 2 000 hahaʼi, pea neʼe tonu ke mātou fai ia kilometa e 30 ke mātou ʼolo ki tamatou ʼu fono ʼaē neʼe fai ʼi te tahi kolo. Neʼe ʼau fiafia ʼi taku sio ki te tuʼu ʼo te kiʼi kokelekasio ʼi Elsinore ʼi te taʼu 1950. ʼI te temi nei, ko kokelekasio e 13 ʼi te koga meʼa pe ʼaia.
ʼI te taʼu 1950 ko tamā taʼahine ko Goldie Élizabeth (ʼaē ʼe ʼiloʼi lelei ʼi tona higoa ko Beth) neʼe ina maʼu tona pepa ʼi te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo Te Watchtower, ʼi te Potu Toga ʼo Lansing, ʼi New York, pea neʼe fekauʼi ke ʼalu ʼo misionea ʼi Venesuela. ʼI te taʼu 1955, neʼe fiafia tamā taʼahine muli, ia Irène, ʼi te hinoʼi ʼaē ʼo tona ʼohoana ke ina fai te gāue ʼaē ko te feʼaluʼaki ʼo ʼaʼahi ia te silikosikilipisio. Koia ʼi te taʼu 1961, ʼi tanā kau ki te Ako ʼo te Minisitelio ʼo te Puleʼaga ʼi te Potu Toga ʼo Lansing, ʼi New York, neʼe fekauʼi nāua ki Thailand. ʼI ʼihi temi ʼe ʼau manatuʼi taku ʼu taʼahine pea ʼe ʼau tagi, kae ʼe ʼau fakakaukau fēnei: ‘Neʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe ʼau loto ke nātou fai.’ Pea neʼe ʼau toʼo taku kato pea ʼau ʼalu ʼo fai faka mafola. Tuʼumaʼu pe, neʼe ʼau liliu fiafia mai ki fale.
ʼI te taʼu 1966, neʼe maʼu e toku ʼohoana, ia George, te mahaki ʼaē ko te apoplexie. Ko Beth, ʼaē neʼe toe liliu mai Venesuela ʼuhi ko tona mahaki, neʼe tokaga lelei ki tona gaohi. Neʼe mate ia George ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai, kae neʼe ʼau loto fīmālie ʼi tana nofo agatonu kia Sehova pea mo tana maʼu tona fakapale ʼi selo. ʼOsi ʼaia, pea ʼalu ia Beth ki Sepania, he neʼe ʼaoga ki te fenua ʼaia he ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga. Neʼe maʼu e taku taʼahine muʼa, ia Esther, te kosea pea neʼe mate ʼi te taʼu 1977, pea ʼi te taʼu 1984, neʼe mate ia Anne ʼi te mahaki ʼaē ko te leucémie. Ko nāua toko lua neʼe nā tauhi agatonu kia Sehova ʼi tonā maʼuli katoa.
ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai ia Anne, neʼe toe liliu mai ia Beth pea mo Irène mai te ʼu fenua ʼaē neʼe fekauʼi nāua kiai. Neʼe nā tokakaga ʼo gaohi fakalelei tonā ʼu tēhina, pea neʼe mātou lotomamahi ʼaupito. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼau ʼui fēnei ki taku ʼu taʼahine: “Kua feʼauga! Neʼe tou fakaloto fīmālie te hahaʼi ʼaki te ʼu fakapapau maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te temi nei, ʼe tonu ke fakaloto fīmālieʼi tatou. ʼE loto e Satana ke ina pulihi tatatou fiafia ʼi te tauhi ʼaē kia Sehova, kae ʼe mole tou tuku anai ke ina fai te faʼahi ʼaia.”
Tamatou Famili Agatonu ʼi Roumanie
Ko ʼau mo toku kiʼi tēhina veliveli ko Mary, neʼe ma folau ki Roumanie ʼi te taʼu 1970 ʼo ʼaʼahi tomā famili, pea ʼe mole ma galoʼi anai te folau ʼaia. Neʼe kua mate tomā tēhina e tahi, kae neʼe ma ʼaʼahi tomā tokolua ko John pea mo tomā tēhina ko Lodovica, ʼaē neʼe kei nonofo ʼi te kolo ʼo Ortelec. ʼI te temi ʼaē neʼe ma ʼaʼahi ai tomā famili, neʼe mate taku tāmai pea mo taku faʼe, kae neʼe nā nonofo agatonu kia Sehova. Ko te tokolahi neʼe nātou ʼui mai kia māua, ko tama tāmai neʼe ko he pou ʼi te kokelekasio. Ko ʼihi ʼi tona ʼu mokoliha ʼi Roumanie kua nātou liliu ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ma ʼaʼahi te tokolahi ʼo te ʼu kāiga ʼo toku ʼohoana, neʼe nātou taupau mālohi te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu.
ʼI te taʼu 1970, neʼe puleʼi ia Roumanie e te pule agakovi faka Komunisi ko Nicolae Ceauşescu, pea neʼe gaohi koviʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te foha ʼo toku tokolua ko John, ia Flore, pea mo ʼihi hahaʼi ʼo toku famili neʼe nonofo lolotoga ni ʼu taʼu ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi ʼuhi ko tanatou tui, pea neʼe toe feiā mo te tēhina mataʼi tama ʼo toku ʼohoana, ia Gabor Romocean. Koia la ʼaē, ʼi tanatou fekauʼi ʼaē ke ma ʼolo mo te ʼu tohi ki te ʼu nofoʼaga faka malamanei ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi New York, neʼe ʼui e tomatou ʼu tēhina ʼi Roumanie neʼe mole kei nātou hoha pea mo tuʼania ʼi te temi ʼaē neʼe nātou logo ai neʼe kua ma mavae ʼi te fenua!
ʼI tamā fakatokagaʼi ʼaē neʼe kua ʼosi te temi ʼaē neʼe fakagafua ai ke ma nonofo ʼi te fenua, neʼe ma ʼolo ki te pilō ʼo te puleʼaga ʼi Ortelec. Neʼe ko te Feliaono hili hoʼatā, pea neʼe ko te tagata pe e tahi ʼaē neʼe gāue ai. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ma ʼōmai ʼo ʼaʼahi pea ko tamā fakafotu ʼaē neʼe nofo ʼi te lotoʼā fakamamahi, neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼU fafine, koulua mavae ʼi henī!”
Neʼe tali age e toku tēhina: “Kae ʼe mole ʼi ai he saliote afi ʼi te ʼaho ʼaenī.”
“ ʼE mole meʼa ia,” ko tana ʼui mālohi ʼaia. “Koulua toʼo te kā, te saliote afi, te takisi pe koulua haʼele. Kae ke koulua mavae fakavilivili ʼi henī!”
ʼI tamā kamata ʼolo, neʼe pāuiʼi māua pea neʼe fakahā mai ʼe ʼi ai te saliote afi solia ʼe haʼu anai ʼi te hola ono afiafi, kae neʼe mole tuʼu ʼi te polokalama ʼo te ʼu saliote afi. ʼI manuʼia leva kia māua. ʼI te ʼu saliote afi māhani, neʼe vakaʼi tuʼumaʼu tomā ʼu pepa, kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko te hahaʼi solia ʼaē neʼe ʼi te saliote afi ʼaia pea neʼe ko māua toko lua pe te ʼu hahaʼi sivile, koia neʼe mole vakaʼi ai tomā ʼu pasipo. Neʼe lagi nātou manatu ko māua ko te ʼu kui ʼo he ʼu tagata solia.
Neʼe ma aʼu ki te kolo ʼo Timisoara ʼi te uhu ake, pea ʼaki te tokoni ʼa te kaumeʼa ʼo toku famili, neʼe ma maʼu tomā ʼu pasipo. ʼI te ʼapogipogi ake, neʼe ma mavae ʼi te fenua. Neʼe ma toe liliu ki fale ʼaki te ʼu manatu lelei, pea neʼe mole galo kia māua te ʼu tēhina mo tuagaʼane agatonu ʼaē ʼi Roumanie.
Hili kiai ni ʼu taʼu ʼo tamā ʼaʼahi ia Roumanie, neʼe mātou logo ki te ʼu kiʼi logo ʼo ʼuhiga mo te gāue fai faka mafola ʼaē ʼe fai ʼi Lusia. Kae, neʼe mātou falala ʼe nonofo agatonu anai totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ki totatou ʼAtua, tatau aipe pe koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko kia nātou. Pea ʼe mahino ia neʼe nātou nonofo agatonu! Neʼe ko he meʼa fakafiafia te ʼiloʼi ʼaē neʼe fakamoʼoni te puleʼaga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi ʼApelili 1990, ʼe ko he kautahi faka lotu ʼi Roumanie! ʼI te fasiga taʼu māfana ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe mātou fiafia ʼi tamatou sio ki te ʼu tānaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Roumanie. Neʼe ko te hahaʼi ʼe toko 34 000 tupu ʼaē neʼe nātou kau ai ʼi te ʼu kolo e valu, pea ko te toko 2 260 neʼe nātou papitema! ʼI te temi nei, ko te toko 35 000 tupu ʼe nātou kau ki te gāue fai faka mafola ʼi Roumanie, pea ʼi te taʼu kua hili, ko te toko 86 034 ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamatu ʼo te mate ʼa Kilisito.
ʼE Kei Maʼuhiga Kia ʼAu Te Moʼoni
Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe mole kei ʼau kai ki te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho ʼo te Fakamanatu. Neʼe ʼau fakatokagaʼi ko te ʼu tēhina ʼaē kua matumatuʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe mole nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino, pea neʼe ʼau fakakaukau fēnei: “He koʼe koa ʼe foaki mai anai e Sehova kia ʼau te pilivilesio ʼaē ke ʼau maʼu te tofiʼa ke ʼau fakatahi mo tona ʼAlo ʼi selo, kae mole ina foaki ki te ʼu hahaʼi popoto ʼaia?” Kae ʼi taku mole kei kai te pane pea mo ʼinu te vino, neʼe mole ʼau logo fīmālie. Neʼe hage ia neʼe ʼau fakafisi ki he meʼa. ʼI taku ʼosi ako lelei te Tohi-Tapu pea mo faikole, neʼe ʼau toe kamata kai te pane pea mo ʼinu te vino. Neʼe ʼau toe maʼu te tokalelei pea mo te fiafia, pea neʼe hoko atu ʼo aʼu ki te temi nei.
Logope la ʼe mole kei feala haku lau ʼuhi ko te mole kei lelei ʼo taku sio, ʼe ʼau fakalogo ʼi te ʼaho fuli ki te ʼu foʼi fime ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu foʼi fime ʼo te nusipepa ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous! Tahi ʼaē meʼa, ʼe kei ʼau kau ki te gāue fai faka mafola. ʼI te agamāhani ʼe ʼau tuku te ʼu nusipepa e 60 peʼe 100 ʼi te ʼu māhina fuli, kae ʼi te gāue makehe ʼaē neʼe fai ʼaki te nusipepa ʼo te Réveillez-vous! ʼi ʼApelili ʼo te taʼu ʼaenī kua hili, neʼe ʼau tuku te ʼu nusipepa e 323. ʼAki te tokoni ʼo taku ʼu taʼahine, ʼe toe feala foki ke ʼau kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio Faka Teokalatike. ʼE ʼau fiafia ʼi te kei feala ʼaē ke hoko atu taku fakaloto mālohiʼi te hahaʼi. Tokolahi ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga ʼe nātou fakahigoaʼi ʼau ko meme.
ʼI taku toe vakaʼi te ʼu teitei taʼu e 79 ʼaē neʼe ʼau fakaʼaogaʼi ki te tauhi kia Sehova, ʼe ʼau fakamālo kia te ia ʼi te ʼaho fuli pe, ʼi tana faka fealagia ʼaē ke ʼau ʼiloʼi tana ʼu moʼoni maʼuhiga pea mo ʼau fakaʼaogaʼi toku maʼuli ki tana tauhi. ʼE ʼau loto fakafetaʼi ʼaupito ʼi taku kei maʼuli ʼaē ʼo sio ki te fakahoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe nātou fakakikite te tānaki ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ia te hahaʼi ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi ʼa te ʼAtua.—Isaia 60:22; Sakalia 8:23.
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko toku tēhina ko Mary mo taku tāmai ʼaē ʼe tutuʼu, pea mo ʼau, mo George, pea mo tamā ʼu taʼahine ko Esther pea mo Anne
[Paki ʼo te pasina 24]
Ko taku ʼu taʼahine ko Beth pea mo Irène, pea mo te ʼohoana ʼo Irène pea mo tanā ʼu tama e lua, ʼe nātou tauhi agatonu fuli kia Sehova