Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/5 p. 13-18
  • ʼE Mole He Tokalelei Maʼa Te Hahaʼi ʼAve Logo Loi!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Mole He Tokalelei Maʼa Te Hahaʼi ʼAve Logo Loi!
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Nātou ʼAē ʼe Nātou ʼUi Ko He ʼu Hahaʼi ʼAve Logo ʼo Te Tokalelei
  • Ko Te Kautahi ʼo Te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ʼe Ina Fakatuʼu Koa Te Tokalelei?
  • Te ʼu Tupuʼaga ʼo Tanatou ‘Tagi Mamahi’
  • Kua ʼIloʼi Te Misitelio Fakaofoofo
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Tou Tauhi Ohage Ko He Kau ʼAve Logo ʼo Te Tokalelei Fakaʼatua
    Te Tule Leʼo—1997
  • Te Tokalelei Moʼoni—ʼE Haʼu Koa Maifea?
    Te Tule Leʼo—1997
  • Koutou Vakaʼi Lelei Pe Ko Ai Te Kau ʼAve Logo Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/5 p. 13-18

ʼE Mole He Tokalelei Maʼa Te Hahaʼi ʼAve Logo Loi!

“ ʼE molehi anai te hahaʼi agakovi . . . Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”​—Pesalemo 37⁠:​9, 11.

1. He koʼe ʼe tonu ke ʼi ai he ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni pea mo he ʼu hahaʼi ʼave logo loi, ʼi “te temi ʼo te fakaʼosi”?

ʼI TE ʼu temi faka Tohi-Tapu, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi ʼave logo moʼoni, pea mo te ʼu hahaʼi ʼave logo loi. Kae e feafeaʼi ʼi totatou temi? Ia Taniela 12⁠:​9, 10, ʼe tou lau ai te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata ʼave logo mai selo ki te polofeta ʼo te ʼAtua: “Ko te ʼu folafola ʼaia ʼe kua taupau fakalilo pea mo fakamaʼu ʼo aʼu ki te temi ʼo te fakaʼosi. Tokolahi ʼe nātou fakamaʼa anai nātou pea mo fakahihina anai nātou pea mo ʼahiʼahiʼi anai nātou. Pea ʼe mahino papau ia ko te kau agakovi ʼe nātou fai anai he ʼu aga ʼe kovi, pea ʼe mole mahino anai te kau agakovi ki he meʼa; kae ʼe ko nātou ʼaē ʼe fakasiosio poto ʼaē ka nātou mahino anai.” ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi te “temi ʼo te fakaʼosi.” ʼE tou sio lelei koa ki te kehekehe ʼo “te kau agakovi” pea mo “nātou ʼaē ʼe fakasiosio poto”? ʼE mahino papau ia!

2. ʼE lolotoga hoko feafeaʼi ia Isaia 57⁠:​20, 21 ia ʼaho nei?

2 ʼI te kapite 57, ʼi te ʼu vaega 20 pea mo te 21, ʼe tou lau fēnei te ʼu palalau ʼa Isaia, te tagata ʼave logo ʼo te ʼAtua: “Ko te hahaʼi agakovi ʼe nātou hage ko te tai ʼaē ʼe tokakovi, ʼi te temi ʼaē ʼe mole feala ke malū, pea ʼe haga līaki e tona ʼu vai te limu pea mo te pela. Neʼe ʼui e toku ʼAtua: ‘ ʼE mole ʼi ai he tokalelei maʼa te kau agakovi.’ ” ʼE fakamatala lelei e te ʼu palalau ʼaia te ʼuhiga ʼo te mālama ʼaenī, ʼi tana fakaōvi ki te 21 sēkulō! Ko ʼihi ʼe nātou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE tou aʼu anai koa ki te sēkulō ʼaia?’ Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakahā mai kia tatou e te hahaʼi ʼave logo ʼaē ʼe nātou fakasiosio poto?

3. (a) Koteā te kehekehe ʼe fakahā ia 1 Soane 5⁠:​19? (b) ʼE fakamatala feafeaʼi ia Fakahā kapite 7 ia nātou ʼaē “ ʼe fakasiosio poto”?

3 Neʼe maʼu e te ʼapositolo ko Soane te fakasiosio poto fakaʼatua. ʼE ʼui fēnei ia 1 Soane 5⁠:19: “ ʼE tou ʼiloʼi ʼe tou ʼōmai mai te ʼAtua, kae ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” ʼE mole tatau mo te mālama ʼaenī te toko 144 000 kau Iselaelite fakalaumālie, ko he toe ʼo te kau fakanofo ʼaia kua matutuʼa pea mo kei maʼuʼuli ʼi te kele. Ia ʼaho nei, ʼe kaugā gāue mo nātou “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli,” ʼaē kua kaugamālie ʼi te temi ʼaenī ʼo fakalaka ʼi te toko nima miliona, pea ʼe nātou maʼu mo nātou te fakasiosio poto. “ ʼE ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi.” Pea he koʼe koa ʼe fakapale ia nātou? Koteʼuhi mo nātou foki la neʼe nātou “fō tonatou ʼu kofu pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno,” ʼi tanatou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼave logo ʼo te mālama, ʼe nātou “foaki ki [te ʼAtua] te tauhi fakataputapu ʼi te ʼaho mo te po.”​—Fakahā 7:​4, 9, 14, 15.

Ko Nātou ʼAē ʼe Nātou ʼUi Ko He ʼu Hahaʼi ʼAve Logo ʼo Te Tokalelei

4. (a) He koʼe koa ʼe mole hoko anai te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe ʼui ko he kau ʼave logo ʼo te tokalelei ʼi te mālama ʼo Satana? (b) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi ia Efesi 4:​18, 19 ia ʼaho nei?

4 Kae e feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei ʼi te tuʼu faka malamanei ʼo Satana? ʼE tou lau fēnei ia Isaia kapite 33, vaega 7: “Koutou sisio! Ko tanatou ʼu hahaʼi toʼa neʼe nātou kalaga ʼi te ala; ko te kau hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei ʼe nātou fetāgihi mamahi anai.” ʼI moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nātou feʼoloʼaki mai he kolo lahi ki he tahi age kolo, ʼo faiga ke nātou fakatuʼu ai te tokalelei. ʼE mole he ʼuhiga ʼo tanatou ʼu faiga! Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe nātou fia fakatokatoka te ʼu maveuveu ʼo te malamanei kae mole nātou fakatokatoka te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te ʼu maveuveu ʼaia. ʼUluaki, ʼe mole nātou ʼiloʼi ʼe maʼuli moʼoni ia Satana, ʼaē neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe ko “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (2 Kolonito 4:4) Neʼe tūtū e Satana te pulapula ʼo te agakovi ʼi te lotolotoiga ʼo te malamanei, ʼo tupu ai ʼi te temi ʼaenī te tatau ʼo te tokolahi ʼo te hahaʼi, ʼo kau kiai mo te tokolahi ʼo te kau takitaki, ki te meʼa ʼaē ʼe fakamatala ia Efesi 4⁠:​18, 19: “ ʼE nātou fakapōʼuli ʼi te fakakaukau, pea mo mamaʼo mai te maʼuli ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ʼuhi ko tanatou fakapōʼuli, ʼuhi ko te fefeka ʼo tonatou loto. ʼI te mole kei nātou mahino ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, kua nātou tuku ia nātou ki te māmio kovi, moʼo fai ʼaki te holi fakavale te ʼu faʼahiga aga heʼemaʼa kehekehe.”

5. (a) He koʼe ʼe mole hoko te ʼu fakatuʼutuʼu fakatagata ʼaē ʼo ʼuhiga mo te tokalelei? (b) Koteā te logo fakaloto fīmālie ʼaē ʼe fakahā ia Pesalemo 37?

5 ʼE mole he fakatuʼutuʼu ʼa he tagata agahala ʼe feala ke ina molehi ʼi te loto ʼo te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē kua lahi tona mafola ia ʼaho nei, ohage ko te mānumānu, te tahi manatu pe kia kita, pea mo te fehiʼa. ʼE gata pe ki totatou Tupuʼaga, te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, te fealagia ʼaē ke ina fai te faʼahi ʼaia! Tahi ʼaē meʼa, ʼe gata pe ki te hahaʼi agavaivai, ʼaē ʼe tokosiʼi ʼi te malamanei, ʼaē ʼe nātou fia fakalogo ki tana takitaki. ʼE mole tatau te meʼa ʼaē ka hoko kia nātou pea mo te meʼa ʼaē ka hoko ki te hahaʼi agakovi ʼo te malamanei, ohage ko tona tala ia Pesalemo 37⁠:​9-11: “ ʼE molehi anai te kau agakovi, kae ko nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova ʼe ko nātou ʼaē ka nātou maʼu anai te kele. Pea kei toe te kiʼi temi siʼi pe, pea pulihi anai te tagata agakovi . . . Kae ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele, pea ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”

6, 7. ʼI te hisitolia ʼo te lotu, koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai neʼe mole nātou ʼave te logo ʼo te tokalelei?

6 ʼE feala koa ke maʼu he ʼu hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei, ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu lotu ʼo te mālama mahaki ʼaenī? Koteā koa te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te lotu ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī? ʼE fakahā e te hisitolia neʼe kau te lotu pea mo ina fakatupu te ʼu ligi toto lahi ʼi te ʼu sēkulō. Ohage la, ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te nusipepa Christian Century ʼo te vāhaʼa, ʼo te ʼaho 30 ʼo ʼAukusito 1995, ʼaē neʼe ina fakamatala te maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te Iukoselavia ʼāfea: “ ʼI Bosnie ʼaē neʼe puleʼi e Serbie, ʼe nonofo te kau patele ʼi te ʼu ʼuluaki hekaʼaga ʼo te fono ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te fono lahi, pea neʼe nātou takitaki foki mo te kau solia, ʼo nātou tapuakina te kau solia ʼo feiā mo te ʼu mahafu tau ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te tau.”

7 Ko te sēkulō ʼo te gāue faka misionea ʼo te Keletiate ʼi Afelika neʼe mole hona fua lelei, ohage ko tona fakahā lelei ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Rwanda, te fenua ʼaē ʼe ʼui ʼe ko te 80 ʼi te teau ʼo te hahaʼi ʼe nātou Katolika. Ko te sulunale The New York Times ʼo te ʼaho 7 ʼo Sūlio 1995, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te nusipepa Golias, ʼaē ʼe tā ʼi Lyon [ʼi Falani] maʼa te kau Katolika, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai, pea ʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakahā te ʼu higoa ʼo te toko 27 kau patele pea mo te kau taupoʼou Rwandais ʼe toko fā, ʼaē ʼe ʼui neʼe nātou matehi peʼe fakaloto mālohiʼi te ʼu fai fakapō ʼaē neʼe hoko ʼi Rwanda ʼi te taʼu ʼaenī kua hili.” Neʼe ʼui fēnei e te kautahi ʼo te ʼu Droits des Africains, ko te kautahi ʼi Lonitoni ʼe ina vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te hahaʼi: “ ʼE fakatūʼa te ʼu ʼēkelesia ʼo mole ʼuhi pe ko tanatou fakalogologo, kae ʼe toe kau kiai mo te ʼu fai fakapō ʼa ʼihi ʼo tanatou kau patele, mo te ʼu pasitea, pea mo te ʼu taupoʼou.” ʼE tatau te faʼahi ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Iselaele, ʼi te temi ʼaē neʼe fakamatala ai e te tagata ʼave logo moʼoni ʼa Sehova, ko Selemia, te “ufiufi” ʼo Iselaele, mo tona ʼu takitaki, tona ʼu pelepitelo, pea mo tona ʼu polofeta, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe maʼu ʼi te ʼu tapa ʼo tou ʼu mutuʼi meʼa te toto ʼo te ʼu nefesi ʼo te kau māsisiva [ʼaē neʼe] mole hanatou ʼu hala.”​—Selemia 2:​26, 34.

8. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko Selemia neʼe ko he tagata ʼave logo ʼo te tokalelei?

8 Neʼe tau fakahigoaʼi ia Selemia ko te polofeta ʼo te malaʼia, kae neʼe toe feala pe foki ke fakahigoaʼi ko te tagata ʼave logo ʼo te tokalelei ʼo te ʼAtua. Neʼe lahi tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te tokalelei ohage ko tana fai e Isaia ʼi muʼa atu. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Selemia ke ina tala te fakamāu ʼaē ka hoko ki Selusalemi, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te kolo ʼaenī, talu mai te ʼaho ʼaē neʼe laga ai, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaenī, neʼe liliu kia ʼau ko he meʼa fakatupu ʼita, mo toku meʼa fakatupu hāūhāū, ke ʼau pulihi ia ia ʼi ʼoku muʼa, ʼuhi ko te ʼu meʼa kovi fuli ʼaē neʼe fai e te ʼu foha ʼo Iselaele pea mo te ʼu foha ʼo Suta moʼoku fakamamahiʼi, ia nātou, tonatou ʼu hau, mo tonatou ʼu tama ʼaliki, mo tonatou ʼu pelepitelo pea mo tonatou ʼu polofeta, pea mo te hahaʼi tagata ʼo Suta pea mo nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi Selusalemi.” (Selemia 32:31, 32) Neʼe fakakikite e te vaega ʼaia te fakamāu ʼaē ka fai e Sehova ki te kau hahaʼi takitaki pea mo te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ia ʼaho nei. Ke hoko te tokalelei moʼoni, ʼe tonu ke pulihi te hahaʼi ʼaia ʼaē ʼe nātou fakatupu te ʼu meʼa kovi pea mo te ʼu agamālohi! ʼE mahino papau ia, ʼe mole ko he ʼu hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei.

Ko Te Kautahi ʼo Te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ʼe Ina Fakatuʼu Koa Te Tokalelei?

9. Neʼe tala feafeaʼi e te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ko nātou ko te ʼu hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei?

9 ʼE mole feala koa la ke liliu te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ko he kautahi ʼe ina ʼave moʼoni te logo ʼo te tokalelei? Koteʼuhi, ko te ʼu ʼuluaki palalau ʼo tana ʼu fakatuʼutuʼu, ʼaē neʼe fai ʼi Sūnio 1945, ia ʼaho e 41 ʼi muʼa ʼo te maumauʼi ʼo Hiroshima e te foi pulu atomike, neʼe ina fakahā tana fia “hāofaki te ʼu taʼiake ka haʼu, mai te malaʼia ʼo te tau.” Ko te ʼu fenua e toko 50 ʼaē neʼe ʼamanaki ke nātou faʼufaʼu te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, neʼe “nātou fakatahiʼi [tonatou] mālohi moʼo taupau ia te tokalelei pea mo te fīmālie ʼi te malamanei.” Ia ʼaho nei, ʼe ko puleʼaga e 185 ʼaē ʼe nātou kau ki te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, pea ʼe ʼui ʼe nātou lagolago fuli ki te meʼa e tahi.

10, 11. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau takitaki lotu tanatou lagolago ki te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi? (b) Koteā te ʼu manatu hala ʼaē neʼe maʼu e te ʼu tuʼi tapu ʼo ʼuhiga mo “te Logo Lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua”?

10 ʼI te hoholo ʼo te ʼu taʼu, neʼe lahi te vikiʼi ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, tāfito e te kau takitaki lotu. ʼI te ʼaho 11 ʼo ʼApelili 1963, neʼe sinie e te Tuʼi Tapu ko Soane 23 tana tohi neʼe ko tona kupu tāfito “Pacem in Terris” (Tokalelei ʼi te Kele) ʼaē neʼe ina ʼui fēnei ai: “ ʼE mātou fakaʼamu ʼaupito ke liliu te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi​—ʼi tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tana ʼu fealagia—​ke lahi age tana poto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te lahi ʼo tana ʼu gāue pea mo te maʼuhiga ʼo te ʼu gāue ʼaia.” Ki muli age, ʼi Sūnio 1965, ko te kau takitaki lotu, ʼaē neʼe ʼui ʼe nātou fakafofoga te vaelua ʼo te hahaʼi ʼo te malamanei, neʼe nātou fakamanatuʼi ʼi San Francisco te taʼu 20 ʼo te kua fakatuʼu ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te taʼu 1965, neʼe ʼui e te Tuʼi Tapu ko Paulo 6 ʼi tana ʼaʼahi te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ko te kautahi ʼaia ʼe ko te “ ʼamanaki fakamuli ʼo te logo tahi pea mo te tokalelei.” ʼI te taʼu 1986, neʼe lagolago te Tuʼi Tapu ko Soane Paulo 2 ki te Taʼu ʼo te Tokalelei ʼi te Malamanei, ʼaē neʼe kalagaʼi e te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi.

11 ʼI te tahi lakaga, lolotoga tana ʼaʼahi ʼi ʼOketopeli 1995, neʼe tala fēnei e te tuʼi tapu: “ ʼI te ʼaho ʼaenī, ʼe tou fakamanatuʼi te Logo Lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.” Kae ʼe ko he kautahi moʼoni koa ʼo te ʼAtua, ke ina ʼave te logo lelei ʼo te Puleʼaga? ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼo te malamanei, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI tatatou tauʼi te ʼu fihifihia lahi ʼaupito ʼaia, ʼe lava feafeaʼi koa hatatou mole fakamoʼoni ki te gāue ʼaē ʼe fai e te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?” ʼE ko te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼaē ʼe fili e te tuʼi tapu, kae mole ko te Puleʼaga ia ʼa te ʼAtua.

Te ʼu Tupuʼaga ʼo Tanatou ‘Tagi Mamahi’

12, 13. (a) Neʼe mulimuli feafeaʼi te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ki te meʼa ʼaē ʼe fakamatala ia Selemia 6:​14? (b) He koʼe koa ʼe kau te kau takitaki ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ki te fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 33:7?

12 Ko te ʼaho fakamanatu ʼo te taʼu 50 ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, neʼe mole hā ai he ʼamanaki moʼoni ki he “tokalelei ʼi te kele.” Neʼe fakahā te tupuʼaga e tahi e te tagata faitohi ʼi te sulunale The Toronto Star ʼo Kanata, ʼi tana tohi fēnei: “Ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe hage ko he laione ʼe mole hona ʼu nifo, pea ʼe gugulu mokā ina tauʼi te ʼu agamālohi ʼo te tagata, kae ʼe tonu ke atalitali ke ʼai tona ʼu nifo e nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te kautahi ʼaia, pea hoki feala ke ina uʼusi.” Ko te meʼa ʼaē neʼe tautau hoko ko te tauhala fau ʼo tana gāue. Ko te hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei ʼi te tuʼu ʼo te mālama ʼaenī, kae tāfito ia nātou ʼo te Keletiate, neʼe nātou fai mo nātou te ʼu palalau ʼaenī ʼo Selemia 6⁠:14: “ ʼE nātou faigaʼi fakakākā pe ke nātou faitoʼo te lotovaivai ʼo taku hahaʼi, ʼi tanatou ʼui fēnei: ‘Kua tokalelei! Kua tokalelei!’ Kae tālā ia ʼe mole ʼi ai he tokalelei.”

13 Ko te ʼu pule sikalaipe ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi neʼe nātou gāue kinakina, pea ʼe mahino ia neʼe nātou gāue fakamalotoloto, ke hoko te fakatuʼutuʼu ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Kae ko te fefihiʼaki ʼo te ʼu puleʼaga e 185 ʼaē ʼe nātou kau ki te kautahi ʼaia, neʼe nātou fakaliliu ʼo faigataʼa te ʼu gāue ʼo te kautahi ʼaia, ʼuhi ko te kehekehe ʼo tonatou ʼu faʼahiga fai moʼo tekeʼi ʼo te tau, mo te ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu faka politike, pea mo te fakaʼaogaʼi ʼo te paʼaga. ʼI tana tānaki ʼo ʼuhiga mo te taʼu 1995, neʼe tohi e te pule sikalaipe ʼo te taʼu ʼaia, ko te kua siʼisiʼi ʼo “te mataku ʼaē naʼa hoko he tau faka nukeleʼea,” ʼe ko he faka fealagia ʼaia ki “te ʼu puleʼaga ke nātou gāue fakatahi moʼo fakahaʼele ki muʼa te faʼahi faka ekonomike pea mo faka sosiale ʼo te malamanei katoa.” Kae neʼe ina toe ʼui fēnei: “Meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko te sivi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te malamanei ʼi te ʼu kiʼi taʼu pe ʼaenī kua hili, neʼe mole ʼalutahi ia mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou ʼamanaki kiai.” Ei, ko te hahaʼi ʼaē ʼe ʼui ko te kau ʼave logo ʼo te tokalelei ʼe nātou ‘tagi mamahi.’

14. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe vaivai te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai? (b) ʼE hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼo Selemia 8:​15?

14 ʼE tou lau fēnei ʼi te kupu tāfito ʼo te sulunale The Orange County Register ʼo Californie: “Ko te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi kua faigataʼaʼia ʼo ʼuhiga mo te paʼaga, pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” Neʼe ʼui e te alatike ʼaia, ʼi te taʼu 1945 ki te taʼu 1990, neʼe hoko te ʼu tau e 80 tupu, ʼo mamate ai te hahaʼi e toko 30 miliona tupu. Neʼe talanoa ki te tagata faitohi, ʼo te nusipepa Reader’s Digest ʼo ʼOketopeli 1995, ʼaē “ ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa te solia ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe ʼiloga ʼe ko ‘te ʼu hahaʼi ʼe mole popoto ʼi te takitaki, mo he kau solia talagataʼa, mo te ʼu fuakava mo te hahaʼi agamālohi, mo tanatou mole faʼa tāʼofi te hoko ʼo te ʼu meʼa fakalialia pea, ʼi ʼihi temi, ʼe nātou kau ki te ʼu meʼa fakalialia.’ Tahi ʼaē meʼa, ‘kua lahi ʼaupito te mafola ʼo te maumau, mo te kākā, pea mo te ʼu aga mālohi.’ ” ʼI te tahi koga ʼo te sulunale The New York Times, ko tona kupu tāfito ʼaenī “Te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼi tona taʼu 50,” neʼe tohi ai te kupu ʼaenī “Te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe mole lelei, pea mo te maumau, ʼe nātou kaina te ʼu fakaʼamu lelei ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi.” ʼI te sulunale The Times ʼo Lonitoni, ʼi Pilitania, neʼe ʼi ai te alatike ko tona kupu tāfito ʼaenī “Kua vaivai ʼi tona taʼu nimagofulu: ʼE toe ʼaoga ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi he polokalama ʼe tau mo feʼauga ke feala hana toe gāue.” ʼI tona fakahagatonu, ʼe hage ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lau fēnei ia Selemia kapite 8, vaega 15: “Neʼe mātou ʼamanaki ki he tokalelei, kae ʼe mole he meʼa lelei neʼe hoko mai; ki he temi fakamālōlō, kae, koʼeni! ko te ʼu meʼa fakamataku!” Pea ko te malamanei ʼe nātou matataku naʼa hoko he tau faka nukeleʼea. ʼE mahino mai ai, ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe mole ko te ʼave logo ʼaia ʼo te tokalelei ʼaē ʼe ʼaoga ki te malamanei.

15. Neʼe fakahā feafeaʼi e te Papiloni ʼāfea pea mo tona hākoga faka lotu ko he ʼu meʼa fakatupu maumau pea mo fakagaʼegaʼe ki te hahaʼi?

15 Koteā ʼaē ka hoko anai ki te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼE fakahā lelei mai e te folafola faka polofeta ʼa Sehova te ʼu meʼa ʼaē ka hoko. ʼUluaki, koteā ʼaē ka hoko ki te ʼu lotu hala ʼo te malamanei, ʼaē neʼe kaumeʼa lelei mo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi? ʼE ko nātou te hākoga ʼo ia ʼaē neʼe ko te matapuna ʼo te tauhi tamapua, te Papiloni ʼāfea. Koia ʼe fakamatala lelei tonatou ʼuhiga ia Fakahā 17⁠:5 ʼe ko “Papiloni Lahi, te faʼe ʼa te kau fafine paomutu pea mo te ʼu meʼa fakalialia ʼo te kele.” Neʼe fakamatala e Selemia te fakamāu ʼaē ka fai ki te kautahi malualoi ʼaia. Ohage ko he fafine paomutu, neʼe nātou kākāʼi te hahaʼi faka politike ʼo te kele, mo nātou laupisiʼi te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, pea mo nātou fai he ʼu felogoi heʼeʼaoga mo te kau takitaki faka politike ʼaē ʼe kau ki te kautahi ʼaia. Neʼe lahi tanatou kau ki te ʼu tau ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Neʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ʼo ʼuhiga mo te tau faka lotu ʼi Initia: “Neʼe ʼui e Karl Marx ko te lotu ʼe ko te opium ʼo te hahaʼi. Kae ko te ʼu palalau ʼaia ʼe mole faʼa tonu, koteʼuhi ko te opium ʼe ko he toloke ʼe mole mālohi, ʼe ina fakagaʼegaʼe te hahaʼi. Kae ko te lotu ʼe mālohi age ohage ko te toloke ʼaē ko te kokaine. ʼE ina fakatupu he agamālohi lahi pea ʼe fakamataku ʼaupito tona mālohi.” Kae neʼe mole faʼa tonu te meʼa ʼaē neʼe tohi e te tagata faitohi ʼaia, koteʼuhi ko te lotu hala ʼe ina fakagaʼegaʼe te hahaʼi pea mo fakatupu kovi kia nātou.

16. He koʼe ʼe tonu, ʼi te temi ʼaenī, ke feholaki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tui moʼoni mai Papiloni Lahi? (Vakaʼi ia Fakahā 18:​4, 5.)

16 Koia, koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te hahaʼi ʼaē ʼe tui moʼoni? ʼE tali kiai te tagata ʼave logo ʼa te ʼAtua, ia Selemia: “Koutou feholaki mai te lotolotoiga ʼo Papiloni, pea ke koutou tahi hāofaki takotou nefesi. . . . Heʼe ko te temi lagavaka ʼaenī ʼo Sehova.” ʼE tou fiafia heʼe ko te toko lauʼi miliona hahaʼi kua nātou mavae mai te ʼu potu ʼo Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala. ʼE koutou kau koa ʼi te hahaʼi ʼaia? Kua lagi koutou mahino pe koteā te meʼa ʼaē ʼe fai e Papiloni Lahi ki te ʼu puleʼaga ʼo te kele: “Neʼe ʼinu e te ʼu puleʼaga tana vino. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te aga fakavale ʼo te ʼu puleʼaga.”​—Selemia 51:​6, 7.

17. Koteā te fakamāu ʼaē ka hoko ki Papiloni Lahi, pea koteā ʼaē ka hoa kiai?

17 ʼE mole kei tuai, pea ko te hahaʼi “vavale” ʼo te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼe fakaʼaogaʼi anai nātou e Sehova ke nātou tauʼi te lotu hala, ohage ko tona fakamatala fēnei ia Fakahā 17⁠:16: “Ko nātou ʼaia ʼe nātou fehihiʼa anai ki te fafine paomutu pea ʼe nātou fakaliliu anai ia ia ʼo maumau pea mo telefua, pea ʼe nātou kai anai tona ʼu kakano pea mo nātou tutu katoa anai ia ia ʼi te afi.” ʼE fakaʼiloga anai e te faʼahi ʼaia te kamata ʼo te mamahi lahi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 24⁠:​21, pea ʼe fakaʼosi anai ʼaki ia Halamaketone, te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Māfimāfi. Ohage ko te Papiloni ʼāfea, ʼe hoko anai ki Papiloni Lahi te fakamāu ʼaē neʼe tala ia Selemia 51⁠:​13, 25: “ ‘Ê fafine ʼaē ʼe nofo ʼi te ʼu tuʼuga vai, ʼaē ʼe mahu ʼi te ʼu koloā, kua hoko mai tau fakaʼosi, te fakafuafua ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ke maʼu. Koʼeni ʼe ʼau fakafeagai kia te koe, Ê moʼuga ʼo te maumau,’ ʼe ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ia koe ʼaē ʼe ke maumauʼi te kele katoa; pea ʼe ʼau faoʼi anai toku nima ke fakafeagai kia te koe, pea ʼe ʼau fakatō anai koe mai te ʼu mata maka pea ʼe ke liliu ko he moʼuga neʼe vela.’ ” Ko te ʼu puleʼaga aga fakahehema, ʼaē ʼe nātou leleiʼia te tau, ʼe fakaʼauha anai nātou mo te lotu hala, ʼi te ʼaho lagavaka ʼo Sehova.

18. Ko ʼafea ʼaē ʼe kei toe ke hoko ai ia Isaia 48⁠:​22, pea ʼe hoko feafeaʼi anai?

18 Ia 1 Tesalonika 5:3, ʼe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te kau agakovi: “Ka nātou ʼui anai: ‘Tokalelei pea mo fīmālie!’ pea ʼe tonu anai ke hoko fakafokifā he fakaʼauha kia nātou, ohage ko te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania ki te fafine faitama; pea ʼe mole nātou hāo anai.” Neʼe ʼui fēnei e Isaia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia: “Koutou sisio! . . . ʼE tagi mamahi anai te hahaʼi ʼave logo ʼo te tokalelei.” (Isaia 33:7) ʼI tona fakahagatonu, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia Isaia 48⁠:​22, “ ‘ ʼe mole he tokalelei,’ neʼe ʼui e Sehova, ‘ki te kau agakovi.’ ” Kae koteā ʼaē ka hoko anai ki te hahaʼi ʼave logo moʼoni ʼo te tokalelei fakaʼatua? ʼE tali anai kiai te alatike ʼaē ka hoa mai.

Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu

◻ Koteā te ʼu palalau mālohi ʼaē neʼe fai e te ʼu polofeta ʼo te ʼAtua moʼo fakahā ʼo te ʼu hahaʼi ʼave logo loi?

◻ He koʼe ʼe mole iku te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te tagata ke ina fakatuʼu he tokalelei heʼegata?

◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai te hahaʼi ʼave logo moʼoni ʼo te tokalelei pea mo nātou ʼaē ʼe nātou lagolago ki te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi?

◻ Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te hahaʼi agavaivai ke feala hanatou maʼu te tokalelei ʼaē neʼe fakapapau mai e Sehova?

[Paki ʼo te pasina 15]

Neʼe fakakikite fuli e Isaia, mo Selemia, pea mo Taniela, ʼe mole feala ki te ʼu faiga fakatagata ke nātou fakatuʼu te tokalelei

[Paki ʼo te pasina 16]

“Ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.”​—Ko te ʼapositolo ko Soane

[Paki ʼo te pasina 17]

“ ʼE fakapōʼuli tanatou fakakaukau.”—Ko te ʼapositolo ko Paulo

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae