Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/5 p. 4-8
  • ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Ki Te Réincarnation?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Ki Te Réincarnation?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Vakaʼi Peʼe Haʼu Maifea Te Manatu ʼAia, Pea Mo Tona Fakatafito
  • ʼE Maʼuli Tuputupua Koa Te Nefesi?
  • He Koʼe Koa ʼe Tau Te Malamanei Mo Te ʼu Mamahi?
  • Ko He Ka Hau Tokalelei
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1999
  • ʼE Mālohi Feafeaʼi Takotou Tui Ki Te Fakatuʼuake?
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Hoko Te ʼu Malaʼia Ki Te Hahaʼi Agalelei Kotea Tona Tupuʼaga?
    Te Tule Leʼo—2014
  • ʼE Koutou Tui Koa Ki Te Réincarnation?
    Te Tule Leʼo—1997
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/5 p. 4-8

ʼE Tonu Koa Ke Koutou Tui Ki Te Réincarnation?

KO TE tagata fai filosofia Keleka ko Platon, neʼe ina fakapipiki te manako ʼaē ki he tahi mo te manatu ʼo ʼuhiga mo te réincarnation. Neʼe tui ia ʼi te ʼosi mate ʼo te sino, ko te laumālie ʼaē ʼe maʼuli tuputupua, ʼe ʼalu ia ki te “potu ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu sino maʼa.” Ko te laumālie ʼaia ʼaē ʼe mole hona sino ʼe nofo ai lolotoga he temi, ʼo ina vakavakaʼi te ʼu sino ʼaia. Kapau ki muli age ʼe hū te laumālie ʼaia ki he tahi sino, pea ʼe ina toe manatuʼi te potu ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu sino, pea ʼe toe fia ʼalu kiai. ʼO mulimuli ki te manatu ʼo Platon, ʼe manako te hahaʼi koteʼuhi ʼe nātou sio kia ia ʼaē ʼe nātou manako ai, te sino matalelei ʼaē ʼe nātou manatuʼi pea mo nātou kumi.

Tou Vakaʼi Peʼe Haʼu Maifea Te Manatu ʼAia, Pea Mo Tona Fakatafito

Ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te toe hoko atu ʼo te maʼuli ʼi he tahi sino, ʼe fakamaʼua ke maʼuli tuputupua te nefesi. Koia, ʼe lagi ko he akonaki ʼe haʼu mai te ʼu hahaʼi pe ko te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe nātou tui ki te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi. ʼAki te manatu ʼaia, ko ʼihi ʼe nātou manatu ʼe haʼu te akonaki ʼaia mai te Esipito ʼāfea. Ko ʼihi ʼe nātou manatu neʼe kamata ʼi te Papiloni ʼāfea. Moʼo faka maʼuhigaʼi te lotu faka Papiloni, neʼe fai e te kau pelepitelo te akonaki ʼo ʼuhiga mo te fetogi sino ʼo te laumālie. Neʼe feala ai ke nātou ʼui, ko tonatou ʼu hahaʼi lotu lototoʼa, ʼe ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ulusino ai tanatou ʼu kui, ʼaē kua fualoa tanatou mamate.

Kae neʼe mafola tāfito ʼi Initia te akonaki ʼaia ʼo te réincarnation. Neʼe tuʼania tāfito te kau popoto Initia ki te fihifihia lahi ʼo ʼuhiga mo te agakovi pea mo te maʼuli mamahi ʼo te hahaʼi. Neʼe nātou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE lava feafeaʼi ke hoko te ʼu meʼa ʼaia, mo kapau ʼe ʼi ai he Tupuʼaga faitotonu?’ Neʼe nātou faiga ke nātou fakatokatoka te fihifihia ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼo te ʼAtua, pea mo te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko fakafokifā pea mo te ʼu ʼaluʼaga heʼe faitotonu ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei. ʼAki te temi, neʼe nātou faʼu “te lao ʼo te karma,” ko te lao ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko, pea mo tona fua, ko tona faka ʼuhiga ‘ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ʼe ko te meʼa ʼaē ka ina utu.’ Neʼe nātou faʼu te manatu ʼaē, ko he tahi neʼe ina fai he meʼa ʼe lelei, pe ko he tahi neʼe ina fai he meʼa ʼe kovi, ʼe fakapale anai ia ia peʼe tautea anai ia ia ʼi te maʼuli foʼou ʼaē ka ina maʼu.

Ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu “karma” ko te “aga.” ʼE ʼui ko he Initia ʼe lelei tana karma, mo kapau ʼe mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka sosiale pea mo faka lotu, pea ʼe ʼui ʼe kovi tana karma mo kapau ʼe mole ina fai te meʼa ʼaia. ʼE fakalogo tona ka haʼu ki tana aga, peʼe ko tona karma, ʼi te ʼu faʼahiga sino kehekehe ʼaē ka tupu ai. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai filosofia ko Nikhilananda: “ ʼE tupu te ʼu tagata fuli mo te aga ʼe kua ʼosi tohi, ʼe kua teuteuʼi tāfito e te ʼu aga ʼaē neʼe nātou fai ʼi tonatou ʼuluaki maʼuli, kae ko te ʼu agaaga ʼo tonatou sino ʼe mulimuli ki te ʼu agaaga sino ʼo te ʼu mātuʼa. [Koia] ʼe faʼu e te tagata tokotahi te meʼa ʼaē ka hoko kia ia, ʼe ina teuteuʼi te meʼa ʼaē ka hoko ki tona maʼuli.” Kae ko te fakatuʼutuʼu tāfito, ʼe ko te faka ʼāteaina mai te feʼaluʼaki tuʼumaʼu ʼaia ʼi te ʼu sino, pea ke fakatahi ki te Brahman​—te moʼoni māʼoluga. ʼE ʼui ko te faʼahi ʼaia ʼe fakaʼosi ʼaki tana kumi he aga ʼe lelei pea mo te ʼatamai mālama makehe faka Initia.

Koia ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te toe hoko atu ʼo te maʼuli ʼi te tahi sino, ʼe fakatafito ki te akonaki ʼo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi, pea neʼe fakatafito kiai te fakaʼaogaʼi ʼo te lao ʼo te karma. Tou vakaʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼaia.

ʼE Maʼuli Tuputupua Koa Te Nefesi?

Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, tou haga ki te pule lahi ʼi te faʼahi ʼaia, te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai te Tupuʼaga. ʼI te ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu, ia Senesi, ʼe tou ako ai te faka ʼuhiga totonu ʼo te “nefesi.” ʼO ʼuhiga mo te fakatupu ʼo te ʼuluaki tagata, ia Atama, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko Sehova ʼAtua neʼe ina faʼu te tagata ʼaki te efu ʼo te kele pea neʼe ina pupuhi ki tona ihu te mānava ʼo te maʼuli, pea neʼe liliu ai te tagata ko te nefesi maʼuli.” (Senesi 2:7) ʼE mahino lelei mai, ko te nefesi ʼe mole ko te meʼa ʼaē ʼe maʼu e te tagata, kae ʼe ko ia totonu. Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ki te nefesi ʼe ko te kupu neʹphesh. ʼE hā tuʼa 700 tupu ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe mole he temi ʼe faka ʼuhiga ai ki he koga kehe pea mo fakapulipuli ʼo te tagata, kae ʼe faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki he meʼa ʼe feala ke kita fāfā kiai, pea ʼe feala ke kita sio ki ai.​—Sopo 6:7; Pesalemo 35:13; 107:9; 119:28.

Koteā ʼaē ʼe hoko ki te nefesi ʼi te mate? Tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Atama ʼi tana mate. ʼI te temi ʼaē neʼe agahala ai, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia ia: “ ʼE ke toe liliu [anai] ki te kele, he neʼe toʼo koe mai te kele. Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:​19) Koutou fakakaukauʼi muʼa te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia. ʼI muʼa ʼo tona fakatupu e te ʼAtua mai te efu, neʼe mole maʼuli ia Atama. ʼI tona mate, neʼe toe liliu ia Atama ki te ʼaluʼaga pe ʼaia, neʼe pulinoa.

ʼE akoʼi mai e te Tohi-Tapu ko te mate ʼe ko te fakafeagai ʼo te maʼuli. ʼE tou lau fēnei ia Tagata Tānaki 9⁠:​5, 10: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te kau mate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi, ʼe mole kei ʼi ai honatou totogi, heʼe kua galo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou manatuʼi. Ko meʼa fuli ʼe maʼu e tou nima ke ina fai, fai koe ʼaki tou mālohi, heʼe mole he gāue, he fakatuʼutuʼu, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu ki ai.”

Ko tona faka ʼuhiga ʼaē ʼe mole feala ke fai peʼe ke logoʼi he meʼa e te kau mate. ʼE mole kei nātou fakakaukau, pea ʼe mole kei nātou manatuʼi he meʼa. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼAua naʼa ke tuku tau falala ki te kau ʼaliki, peʼe ki te foha ʼo te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele, ʼaē ʼe mole ʼa ia te fakamaʼuli. Ko tona laumālie ʼe mavae, pea ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.”​—Pesalemo 146:​3, 4.

ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu mokā mate he tahi, ʼe mole ʼalu te nefesi ki he tahi sino, kae ʼe mate ia. ʼE tala lelei fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala​—⁠ko ia ia ʼaē ka mate.” (Esekiele 18:​4, 20; Gāue 3:​23; Fakahā 16:3) Koia, ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua​—te tafitoʼaga ʼaia ʼo te akonaki ʼo te toe hoko atu ʼo te maʼuli ʼi he tahi sino—​ʼe mole lagolago kiai te Tohi-Tapu. ʼE mole he ʼuhiga ʼo te akonaki ʼaia heʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu. Kae he koʼe koa ʼe tau te malamanei mo te ʼu mamahi ʼaē ʼe tou sio kiai?

He Koʼe Koa ʼe Tau Te Malamanei Mo Te ʼu Mamahi?

Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te ʼu mamahi ʼa te tagata ʼe ko totatou ʼuhiga agahala ʼaē ʼe tou maʼu fuli mai ia Atama, ʼaē neʼe agahala. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼAki pe te tagata e tahi kua hū te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea koia kua mafola ai te mate ki te tagata fuli pe koteʼuhi kua nātou agahala fuli.” (Loma 5:​12) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou ʼōmai fuli mai ia Atama, koia ko tatou fuli ʼe tou mahamahaki, mo matutuʼa, pea mo tou mamate.​—Pesalemo 41:​1, 3; Filipe 2:​25-27.

Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui fēnei e te lao ʼa te Tupuʼaga ʼaē ʼe mole feala ke fetogi, ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai: “ ʼAua naʼa koutou faihala: ʼe mole feala ke kākāʼi te ʼAtua. ʼIo, ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ko te meʼa ʼaia ʼaē ka ina utu anai; koteʼuhi ko ʼaē ʼe ina to ʼuhi ko te kakano, ʼe ina utu anai mai tona kakano te fakaʼauha.” (Kalate 6:​7, 8) Koia, ko he faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga ʼi te faʼahi fakasino, ʼe feala ke iku ki te mamahi ʼo te loto, ki he faitama neʼe mole kita loto kiai, pea mo he ʼu mahaki ʼe kita maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE ʼui fēnei e te nusipepa Scientific American: “Ko te ʼu kosea ʼaē ʼe mamate ai te toko 30 ʼi te teau [ʼi Amelika], ʼe hoko tāfito ʼuhi ko te suluka, pea ko te toko 30 ʼi te teau ʼuhi ko tonatou faʼahiga maʼuli, tāfito te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou kai pea mo tanatou mole faigaoʼi. ʼE toe hoko ʼihi tuʼutāmaki ʼaē ʼe tupu ai te mamahi, ʼuhi ko te mole gaohi fakalelei e te tagata te ʼu meʼa ʼo te kele.​—Vakaʼi ia Fakahā 11:18.

Ei, ʼe ko te tagata ʼaē ʼe tonu ke tukugakoviʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo ia. Kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te nefesi ʼe mole tuputupua, ko te lao ʼaenī ‘ ʼe kita utu te meʼa ʼaē neʼe kita to,’ ʼe mole feala ke fakaʼaogaʼi moʼo fakapipiki te ʼu mamahi ʼa te hahaʼi mo te karma​—te ʼu gāue ʼaē ʼe ʼui neʼe kita fai ʼi tokita ʼuluaki maʼuli. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē kua mate ʼe kua ʼāteaina ia mai tana agahala.” (Loma 6:​7, 23) Koia ko te ʼu fua ʼo te agahala ʼe mole hoko ia ʼi he fakalaka ki he tahi maʼuli ʼi te ʼosi mate.

Tahi ʼaē meʼa, ʼe lahi te ʼu mamahi ʼaē ʼe fakatupu e Satana te Tevolo. ʼI tona fakahagatonu, ko te malamanei ʼe puleʼi e Satana. (1 Soane 5:​19) Pea ohage ko tona fakakikite e Sesu, ko Tana ʼu tisipulo ʼe ‘fehiʼaʼinaʼi anai e te hahaʼi fuli ʼuhi ko tona huafa.’ (Mateo 10:22) Koia la ʼaē, ʼi te agamāhani, ʼe lahi age te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko ki te kau faitotonu, ʼi te kau agakovi.

ʼI te mālama ʼaenī, ʼe hoko te ʼu meʼa ʼe mole tou ʼiloʼi lelei tona tupuʼaga. ʼI he lele, ko te tagata ʼaē ʼe lele vave ʼe feala ke tō ʼo mole mālo ai ʼi te lele ʼaia. ʼE feala ki he foʼi solia ʼe mole faʼa mālohi, ke mālo ʼi he foʼi solia ʼe mālohi age. Ko he tagata poto, ʼe lagi faigataʼa kia ia hana maʼu he gāue lelei, pea lagi feala ke pakupaku ai. Ko ʼihi ʼe nātou maʼu te poto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu gāue, ʼe lagi feala ke mole nātou fakaʼaogaʼi te poto ʼaia, ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga, pea mo nātou māsisiva ai. Māʼiape la mo te hahaʼi popoto, ʼe feala ke ʼiʼita tonatou pule kia nātou pea mole kei nātou leleiʼia ia nātou. He koʼe koa ʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia? ʼE tali fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Heʼe ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko ia kia nātou fuli.”​—Tagata Tānaki 9:​11.

Kua fualoa te tau ʼo te malamanei mo te ʼu mamahi, ʼi muʼa atu ʼo te faiga ʼaē ke fakamahino e te hahaʼi popoto Initia tona tupuʼaga. Kae ʼe feala koa ke tou ʼamanaki ki he ka haʼu ʼe lelei age? Pea koteā te fakapapau ʼaē ʼe foaki e te Tohi-Tapu ki te kau mate?

Ko He Ka Hau Tokalelei

Neʼe fakapapau e te Tupuʼaga, ʼe mole kei tuai pea ina pulihi anai te sosiete faka malamanei ʼaenī ʼaē ʼe puleʼi e Satana. (Tāʼaga Lea 2:​21, 22; Taniela 2:​44) Ko he sosiete fakatagata foʼou pea mo faitotonu, “te kele foʼou,” ʼe liliu anai ko he meʼa moʼoni. (2 Petelo 3:​13) ʼI te temi ʼaia, “ ʼe mole he tahi ʼe ina ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ” (Isaia 33:24) Māʼia mo te ʼu mamahi ʼo te mate ʼe pulihi anai, heʼe ko te ʼAtua ʼe ina “holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he kekē, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.”​—Fakahā 21:4.

ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ka nonofo ʼi te mālama foʼou ʼaē ʼe fakapapau mai e te ʼAtua, neʼe fakakikite fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼE maʼu anai te kele e te kau faitotonu, pea ʼe nātou nonofo ai anai ʼo talu ai.” (Pesalemo 37:29) Pea tahi ʼaē, ko te hahaʼi agavaivai “ ʼe nātou fiafia moʼoni anai ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”​—Pesalemo 37:11.

Ko Mukundbhai, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼuluaki alatike, neʼe mate kae neʼe mole ina ʼiloʼi te ʼu fakapapau fakatalakitupua ʼa te ʼAtua. Kae ko te toko lauʼi miliona ʼaē neʼe mamate kae neʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua, ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ʼaē ke toe fakatuʼuake nātou ʼi he mālama foʼou pea mo tokalelei, heʼe fakapapau fēnei mai e te Tohi-Tapu: “ ʼE ʼi ai anai he toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.”​—Gāue 24:15; Luka 23:43.

Ko te kupu “fakatuʼuake” ʼe fakaliliu ʼi henī mai te kupu faka Keleka a·naʹsta·sis, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ʼuluaki “ko he toe tuʼuake.” Koia, ʼe faka ʼuhiga te fakatuʼuake ko te toe fakahoko ʼo te maʼuli ʼa he tahi.

Ko te Tupuʼaga ʼo te lagi mo te kele ʼe ina maʼu te poto lahi ʼaupito. (Sopo 12:13) ʼE mole faigataʼa kia ia tana manatuʼi te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe maʼu e nātou ʼaē kua mamate. (Vakaʼi ia Isaia 40:26.) Tahi ʼaē meʼa, ʼe lahi ʼaupito te ʼofa ʼo Sehova ʼAtua. (1 Soane 4:8) Koia, ʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi tana fakakaukau haohaoa, ʼo mole ina fakaʼaogaʼi moʼo tauteaʼi te kau mate ʼuhi ko te ʼu aga kovi ʼaē neʼe nātou fai, kae moʼo fakatuʼuake nātou ki te palatiso fakakelekele, ʼaki te agaaga ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi muʼa ʼo tanatou mamate.

Maʼa te toko lauʼi miliona hahaʼi ohage ko Mukundbhai, ʼe faka ʼuhiga anai te fakatuʼuake ko te toe fakatahi mo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou ʼoʼofa ai. Kae koutou fakakaukauʼi age muʼa ki tona faka ʼuhiga maʼa nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te temi nei. Ohage la ko te foha ʼo Mukundbhai, ʼaē ki muli age neʼe ina ʼiloʼi te moʼoni fakatalakitupua ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tana ʼu fakapapau. ʼI meʼa fakaloto fīmālie kia ia tana ʼiloʼi ʼaē ʼe mole toe tupu hoholo tana tāmai ʼi he tahi ʼu sino, ʼo maʼuli ʼi te agakovi pea mo te ʼu mamahi! Kua mate pe ia, ʼo talitali ki te fakatuʼuake. ʼI meʼa fakafiafia kia ia tana ʼiloʼi ʼaē ʼe feala ʼi he ʼaho ke ina akoʼi ki tana tāmai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako mai te Tohi-Tapu!

ʼE ko te finegalo ʼo te ʼAtua ke “hāofaki te faʼahiga tagata fuape pea ke nātou aʼu ki te mālama ʼo te moʼoni.” (1 Timoteo 2:​3, 4) ʼI te temi ʼaenī, ʼe tonu ke koutou ako mo te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua nātou fai te finegalo ʼo te ʼAtua, peʼe lava feafeaʼi hakotou maʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele.​—Soane 17:3.

[Talanoa ʼo te pasina 6]

Te ʼUlugaaga ʼo Te ʼAtua Pea Mo Te Lao ʼo Te Karma

Neʼe fakamahino fēnei e Mohandas K. Gandhi: “Ko te lao ʼo te Karma ʼe mole feala ke kita hāo mai ai. Koia ʼe mole hona ʼaoga ke fai e te ʼAtua he meʼa. Neʼe ina fai te lao pea, ʼi hona ʼaluʼaga fakatā, kua mavae ia.” Neʼe mole leleiʼia e Gandhi te manatu ʼaia.

Kae ko te fakapapau ʼo te fakatuʼuake ʼe ina fakahā ʼe tokaga ʼaupito te ʼAtua ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. Moʼo fakatuʼuake he tahi ki te maʼuli ʼi te palatiso ʼi te kele, ʼe tonu ke ʼiloʼi e te ʼAtua pea mo ina manatuʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼo ʼuhiga mo ia ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tokaga te ʼAtua kia tatou takitokotahi.​—1 Petelo 5:​6, 7.

[Talanoa ʼo te pasina 7]

“Ko te ʼu temi pea mo te ʼu meʼa fakafokifā ʼe hoko ia kia nātou fuli.”​—Tagata Tānaki 9⁠:11

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko te fehoahoaʼaki ʼo te maʼuli ʼi te lotu faka Initia

[Paki ʼo te pasina 8]

ʼE akoʼi mai e te Folafola ʼa te ʼAtua te fakatuʼuake

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae