Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE maʼu koa te Tetalakalame (te ʼu mataʼi tohi e fā ʼo te huafa ʼo te ʼAtua) ʼi te tohi ʼo Mateo ʼi te lea faka Hepeleo ʼaē neʼe hiki e te tōketā Sutea ʼo te 14 sēkulō ko Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut?
Kailoa. Kae ʼi te tohi ʼaia ʼo Mateo, ʼe fakaʼaogaʼi ai ʼo tuʼa 19 te kupu hash·Shem’ (ʼi tona katoa peʼe tohi fakanounou) ohage ko tona fakatokagaʼi ʼi te pasina 13 ʼo Te Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1996.
Ko te kupu faka Hepeleo hash·Shem’ ʼe faka ʼuhiga ki “te Huafa,” pea ʼe mahino papau ia ʼe faka ʼuhiga ki te huafa ʼo te ʼAtua. Ohage la, ʼi te tohi ʼa Shem-Tob, ʼe hā te kupu hash·Shem’ ʼi tona tohi fakanounou ia Mateo 3:3, pea ʼi te vaega ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi ai e Mateo ia Isaia 40:3. ʼE feala hatatou ʼui neʼe tohi e Mateo te huafa ʼo te ʼAtua ʼi tana Evaselio, mo kapau neʼe ina fakaʼaogaʼi he vaega mai te Tauhi ʼĀfea ʼaē ʼe maʼu ai te Tetalakalame. Koia ʼe mole fakaʼaogaʼi te Tetalakalame ʼi te tohi ʼaē neʼe fakahā e Shem-Tob, kae ko tana fakaʼaogaʼi “te Huafa” ohage ko tona hā ia Mateo 3:3, ʼe lagolago ki te fakaʼaogaʼi ʼo te huafa ʼo “Sehova” ʼi te Tauhi Foʼou.
Neʼe toe fakaʼaogaʼi e Shem-Tob te tohi faka Hepeleo ʼo Mateo ʼi tana tohi te ʼEʹven boʹchan ʼaē neʼe hoko kiai te ʼu fakafeagai. Kae neʼe fakatafito kiteā te tohi faka Hepeleo ʼaia? ʼI te manatu ʼa te Polofesea ko George Howard, ʼaē neʼe ina fai he ʼu kumi fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, “neʼe lagi fai e Shem-Tob tana tohi ʼo Mateo ʼi te lea faka Hepeleo, ʼi he temi ʼe mole ʼiloʼi papau ʼi te ʼu ʼuluaki sēkulō e fā ʼo te temi faka Kilisitiano.”a ʼE lagi mole tali e ʼihi tana manatu ʼaia.
ʼE ʼui fēnei e Howard: “Ko te fakaʼiloga tāfito ʼo te tohi ʼo Mateo ʼi te lea faka Hepeleo ʼaē ʼe kau ki te tohi ʼaia, ʼe ko te lahi ʼo te ʼu kehekehe ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi Faka Keleka ʼa Mateo.” Ohage la, ʼo mulimuli ki te tohi ʼa Shem-Tob, neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo Soane: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou, ia nātou fuli ʼaē neʼe tutupu ʼi he ʼu fafine, neʼe heʼeki he tahi kua fakatupu ʼe lahi ake ia Soane Patita.” ʼE mole tohi ai te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē neʼe hoa kiai: “Kae ko ʼaē ʼe veliveli ʼi te puleʼaga ʼo selo ʼe lahi ake ia te ia.” (Mateo 11:11) ʼO toe feiā aipe, ʼe lahi te ʼu kehekehe ʼo te Tauhi ʼĀfea Faka Hepeleo ʼaē ʼe kei maʼu ʼi te temi ʼaenī, pea mo tona fakaliliu ʼi te lea faka Keleka ʼi te Septante. Logope la ʼe tou ʼiloʼi tonā ʼu kehekehe, kae ʼe ʼaoga te ʼu tohi ʼāfea ʼaia moʼo fai he ʼu kumi pea mo he ʼu fakatatau.
Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼui ʼi te kamata ʼo te alatike, ʼe maʼu ʼi te tohi ʼo Mateo ʼaē neʼe fai e Shem-Tob, “te Huafa” ʼi te ʼu potu ʼaē ʼe feala ke tou tui papau ai neʼe fakaʼaogaʼi ai e Mateo te Tetalakalame. Koia talu mai te taʼu 1950, neʼe fakaʼaogaʼi te tohi ʼa Shem-Tob moʼo lagolago ki te fakatuʼu ʼo te huafa ʼo te ʼAtua ʼi te Tauhi Foʼou, pea ʼe toe fakaʼaogaʼi foki ʼi te Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau — avec notes et références.b
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou toe vakaʼi te New Testament Studies, Tohi 43, Numelo 1, ʼo Sanualio 1997, ʼi te pasina 58 ki te 71.
b Neʼe tā ʼi te taʼu 1995 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.