Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/2 p. 12-17
  • Ko Sehova ʼe Ina Fakaaʼu Te ʼu Foha Tokolahi Ki Te Kolōlia

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova ʼe Ina Fakaaʼu Te ʼu Foha Tokolahi Ki Te Kolōlia
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Fakaaʼu Nātou Ki Te Kolōlia
  • Neʼe Nātou ‘Tutupu Mai Te ʼAtua’
  • Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Tonatou Fakanofo
  • Ko Te Fakamoʼoni ʼo Te Laumālie
  • ʼE Nātou Kau Ki Te ʼu Fuakava Makehe
  • Neʼe Pāuiʼi Nātou, Neʼe Fili Nātou, Pea neʼe Nātou Agatonu
  • Ko Te Kau Fakamoʼoni Kilisitiano ʼe Nātou Maʼuʼuli Anai ʼi Selo
    Te Tule Leʼo—1995
  • Kua Ōvi Mai Te ʼĀteaina Faka Kolōlia Maʼa Te ʼu Fānau ʼa Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—1998
  • ‘ʼE ʼAu Fai He Fuakava Mo Koutou Ki He Puleʼaga’
    Logo Tahi ʼi Te Tauhi
  • Kua Koutou Maʼu Koa “Te Laumālie ʼo Te Moʼoni”?
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/2 p. 12-17

Ko Sehova ʼe Ina Fakaaʼu Te ʼu Foha Tokolahi Ki Te Kolōlia

“Neʼe tāu mo [te ʼAtua], ʼi tana fakaaʼu te ʼu foha tokolahi ki te kolōlia, ke ina fakaliliu ʼo haohaoa te Takitaki ʼo tonatou fakamaʼuli ʼaki he ʼu mamahi.”​—Hepeleo 2:​10.

1. He koʼe ʼe feala hatatou tui papau, ʼe hoko anai te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te malamanei?

NEʼE fakatupu e Sehova te kele ke liliu ko te nofoʼaga heʼegata ʼo te famili fakatagata haohaoa ʼaē neʼe tonu ke maʼuʼuli ʼo talu ai. (Tagata Tānaki 1:4; Isaia 45:12, 18) ʼE moʼoni, neʼe agahala tatatou kui ko Atama, ʼo ina tuku ki tona hōloga te agahala pea mo te mate. Kae ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te malamanei, ʼe fakahoko anai ʼaki te Hāko ʼaē neʼe ina fakapapauʼi mai, ia Sesu Kilisito. (Senesi 3:​15; 22:18; Loma 5:​12-​21; Kalate 3:​16) ʼI tana ʼofa ki te malamanei, neʼe momoli hifo e Sehova “tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha kaʼe ke ina maʼu te maʼuli heʼegata.” (Soane 3:​16) Pea ko Sesu, ʼi tana ʼofa, neʼe ina “foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.” (Mateo 20:28) Ko te “totogi fakamatatau” ʼaia maʼa te hahaʼi fuli, ʼe ina toe totogi foki te ʼu pilivilesio pea mo te ʼamanaki ʼaē neʼe pulihi e Atama, pea kua toe feala ki te hahaʼi ke nātou fakaʼamu ki te maʼuli heʼegata.​—1 Timoteo 2:​5, 6; Soane 17:3.

2. Ko te ʼAho ʼo te ʼu Faifakalelei ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli ʼi Iselaele, neʼe ina fakatātā feafeaʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu?

2 Ko te ʼAho ʼo te ʼu Faifakalelei ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu fuli, neʼe ina fakatātā te fakaʼaogaʼi ʼo te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu. ʼI te ʼaho ʼaia, ko te pelepitelo lahi ʼo Iselaele neʼe ina ʼuluaki sakilifisioʼi te vitulo, ko he mōlaga ki te ʼu agahala, pea neʼe ina momoli te toto ʼo te manu ʼaia ʼi te Aleka taputapu ʼaē neʼe tuku ʼi te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te tapenakulo, pea ki muli age neʼe ina momoli ʼi te fale lotu. Ko te mōlaga ʼaia neʼe ina fai maʼa ia, mo tona loto fale, pea mo te telepi ʼo Levi. ʼO toe feiā aipe, neʼe ʼuluaki momoli e Sesu Kilisito te totogi ʼo tona taʼataʼa moʼo ʼuʼufi ʼaki te ʼu agahala ʼo tona ʼu “tēhina” fakalaumālie. (Hepeleo 2:​12; 10:19-​22; Levitike 16:​6, 11-​14) ʼI te ʼAho ʼo te ʼu Faifakalelei, neʼe toe sakilifisioʼi e te pelepitelo lahi te tao, ko he mōlaga ki te ʼu agahala, pea neʼe ina momoli te toto ʼo te manu ʼaia ʼi te Potu Taputapu ʼAupito, ʼo faifakalelei ai ki te ʼu agahala ʼo te ʼu telepi e 12 ʼo Iselaele ʼaē neʼe mole ko he ʼu telepi faka pelepitelo. ʼO toe feiā aipe, ko te Pelepitelo Lahi ko Sesu Kilisito ʼe ina fakaʼaogaʼi anai tona taʼataʼa maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tui kia te ia, ke molehi ai tanatou ʼu agahala.​—Levitike 16:​15.

ʼE Fakaaʼu Nātou Ki Te Kolōlia

3. ʼO mulimuli kia Hepeleo 2:​9, 10, koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova lolotoga te ʼu taʼu e 1 900 ʼaenī kua hili?

3 Lolotoga taʼu e 1 900, neʼe fai e te ʼAtua he ʼu fakatuʼutuʼu makehe ʼo ʼuhiga mo te ʼu “tēhina” ʼo Sesu. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “ ʼE tou sio kia Sesu, ʼaē neʼe fakamālalo siʼisiʼi ifo ʼi te kau ʼaselo, kua faka kolona ia ia ʼaki te kolōlia pea mo te fakaʼapaʼapa he neʼe ina kātakiʼi te mate, ke feala ʼaki te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua ke ina ʼahiʼahiʼi te mate maʼa te tagata fuli. He neʼe tāu mo ia [ia Sehova ʼAtua] ʼaē ʼaʼana ia meʼa fuli pea ʼaki ia ia neʼe tupu ai ia meʼa fuli, ʼi tana fakaaʼu te ʼu foha tokolahi ki te kolōlia, ke ina fakaliliu ʼo haohaoa te Takitaki ʼo tonatou fakamaʼuli ʼaki he ʼu mamahi.” (Hepeleo 2:​9, 10) Ko te Takitaki ʼo te fakamaʼuli ʼe ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina ako pe koteā te fakalogo ʼi te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko kia ia ʼi tana kei nofo ʼi te kele. (Hepeleo 5:​7-​10) Ko Sesu neʼe ko te ʼuluaki tagata ʼaia ʼaē neʼe fakatupu ko he foha fakalaumālie ʼo te ʼAtua.

4. Neʼe fakanofo feafeaʼi ia Sesu ko te Foha fakalaumālie ʼa te ʼAtua, pea neʼe hoko ʼi te temi fea?

4 Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona laumālie maʼoniʼoni, peʼe ko tona mālohi gāue, moʼo fakanofo ia Sesu ke liliu ko tona Foha fakalaumālie, ke ina fakaaʼu ia ia ki te kolōlia ʼaē ʼi selo. ʼI te temi ʼaē neʼe nofo tokotahi ai ia Sesu pea mo Soane Patita, neʼe fakauku katoa ia ia ʼi te vai, moʼo fakatātā te momoli ʼo tona maʼuli ki te ʼAtua. ʼE fakamatala fēnei mai e te Evaselio ʼa Luka: “ ʼI te ʼosi papitemaʼi ʼo te hahaʼi fuli, neʼe toe papitemaʼi foki mo Sesu, pea ʼi te temi ʼaē neʼe faikole ai, neʼe ava te lagi pea neʼe hifo ifo kia te ia te laumālie maʼoniʼoni ohage ko he sino ʼo he lupe hina, pea neʼe logoʼi te leʼo mai te lagi: ‘Ko koe ko toku ʼAlo ʼofaina; kua ʼau fiafia ʼaupito ia te koe.’ ” (Luka 3:​21, 22) Neʼe sio ia Soane ki te hifo ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni kia Sesu pea mo logo ki te vikiviki ʼaē neʼe fai e Sehova ki Tona ʼAlo ʼofaina. ʼI te lakaga ʼaia ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe fakatupu e Sehova ia Sesu, ko te ʼuluaki foha ʼaia ʼi te ʼu ‘foha tokolahi ʼaē ʼe tonu ke fakaaʼu ki te kolōlia.’

5. Ko ai ʼaē neʼe ʼuluaki ʼaoga ki ai te ʼu fua ʼo te sakilifisio ʼa Sesu, pea ʼe nātou tokofia?

5 Neʼe ʼuluaki fakaʼaogaʼi te sakilifisio ʼa Sesu ki tona ʼu “tēhina.” (Hepeleo 2:​12-​18) ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane, neʼe sio ia, kua faka kolōliaʼi nātou pea ʼe nātou tutuʼu ʼi te Moʼuga ʼo Sione ʼi selo, ʼo fakatahi mo te Akeno, te ʼAliki ko Sesu Kilisito ʼaē kua fakatuʼuake. Neʼe toe fakahā foki e Soane peʼe nātou tokofia, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau sio, pea koʼeni! te Akeno ʼe tuʼu ʼi te Moʼuga ʼo Sione, pea neʼe tutuʼu ai te toko teau-fāgofulu-ma-fā afe ʼaē ʼe tohi ʼi tonatou ʼu laʼe tona huafa pea mo te huafa ʼo tana Tāmai. . . . Ko nātou ʼaia ʼaē neʼe totogi mai te hahaʼi ko te ʼu polopolo maʼa te ʼAtua pea mo te Akeno, pea ʼi ʼonatou gutu neʼe mole maʼu ai he kākā; ʼe mole he mele ia nātou.” (Fakahā 14:​1-5) Koia, ko te ʼu ‘foha tokolahi ʼaē ʼe fakaaʼu ki te kolōlia’ ʼi selo, ʼe faka tuʼakoi pe ki te toko 144 001​—ko Sesu pea mo tona ʼu tēhina fakalaumālie.

Neʼe Nātou ‘Tutupu Mai Te ʼAtua’

6, 7. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe ‘tutupu mai te ʼAtua,’ pea koteā tona faka ʼuhiga kia nātou?

6 Ko nātou ʼaē ʼe fakanofo e Sehova, ʼe nātou ‘tutupu mai te ʼAtua.’ ʼI tana tohi ki te ʼu Kilisitiano ʼaia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ʼaē neʼe tupu mai te ʼAtua ʼe mole ina fai te agahala, koteʼuhi ko Tana pulapula fakatupu [te pulapula ʼa Sehova] ʼe nofo ia te ia, pea ʼe mole feala ke ina fai te agahala, koteʼuhi neʼe tupu mai te ʼAtua.” (1 Soane 3:9) Ko te “pulapula fakatupu” ʼaia ʼe ko te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua. ʼAki te laumālie ʼaia pea mo te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe “toe fakatupu” te toko 144 000 ke nātou maʼuʼuli ʼi selo.​—1 Petelo 1:​3-​5, 23.

7 Ko Sesu neʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼi tana tupu tagata ʼi te kele, ohage pe ko te tagata haohaoa ko Atama neʼe ko te ‘foha ʼo te ʼAtua.’ (Luka 1:​35; 3:​38) Kae ʼi te ʼosi papitema ʼo Sesu, neʼe fai e Sehova te ʼu palalau maʼuhiga ʼaenī: “Ko koe ko toku ʼAlo, ia te ʼofaina; kua ʼau fiafia ʼaupito ia te koe.” (Maleko 1:​11) Neʼe ʼiloga mai ʼaki te ʼu palalau ʼaia pea mo te hifo ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni, neʼe fakanofo e Sehova ia Sesu ko Tona ʼAlo fakalaumālie. ʼI tona ʼaluʼaga fakatā, neʼe “toe tupu” ia Sesu, ʼaki te pilivilesio ʼaē ke toe foaki age kia ia te maʼuli ʼaē ʼi selo ʼi tona ʼuhiga Foha fakalaumālie ʼo te ʼAtua. Ohage ko ia, ʼe ‘toe tutupu’ tona ʼu tēhina fakalaumālie e toko 144 000. (Soane 3:​1-8; vakaʼi Te Tule Leʼo Fakaʼuvea ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli 1992, ʼi te pasina 3 ki te 6.) Ohage ko Sesu, ʼe fakanofo nātou e te ʼAtua, pea ʼe fekauʼi nātou ke nātou kalagaʼi te logo lelei.​—Isaia 61:​1, 2; Luka 4:​16-​21; 1 Soane 2:​20.

Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Tonatou Fakanofo

8. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fakamoʼoni, neʼe fakanofo ʼaki te laumālie (a) ia Sesu (b) pea mo tana kau ʼuluaki tisipulo?

8 Neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe fakamoʼoni ʼaki ai neʼe fakanofo ia Sesu ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe sio ia Soane Patita ki te hifo ifo ʼo te laumālie kia Sesu pea neʼe logo ki te ʼui ʼa te ʼAtua, kua fakanofo te Mesia ke liliu ko tona foha fakalaumālie. Kae ʼe ʼiloʼi feafeaʼi anai e te kau tisipulo ʼa Sesu, kua fakanofo ia nātou ʼaki te laumālie? ʼI te ʼaho ʼaē neʼe hake ai ia Sesu ki selo, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE moʼoni, ko Soane, neʼe fai papitema ʼaki te vai, kae ʼe papitemaʼi anai koutou ʼi te laumālie maʼoniʼoni ʼi te ʼu ʼaho ʼaē ka hoko mai.” (Gāue 1:​5) Ko te kau tisipulo ʼa Sesu, neʼe ‘papitemaʼi nātou ʼi te laumālie maʼoniʼoni’ ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. ʼI te ʼaho ʼaē neʼe hifo ifo ai te laumālie maʼoniʼoni, neʼe hoko “te logoaʼa mai te lagi ohage ko te logoaʼa ʼo he tuʼani matagi mālohi,” pea neʼe tahi tuʼu ʼi te kau tisipulo takitokotahi “te ʼu ʼalelo ohage ko te afi.” Ko te meʼa makehe tāfito ʼaē neʼe hoko, ko te kau tisipulo “neʼe nātou kamata palalau ʼi te ʼu lea kehekehe, ʼo mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tuku age e te laumālie ke nātou palalau kiai.” Koia, neʼe sio mata te hahaʼi pea mo nātou logo ki te ʼu fakamoʼoni, ʼe kua ava ki te kau tisipulo ʼa Kilisito, te ala ʼaē ki te kolōlia ʼi selo ʼi tonatou ʼuhiga foha ʼo te ʼAtua.​—Gāue 2:​1-4, 14-​21; Soele 2:​28, 29.

9. Neʼe koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe hā ai, neʼe fakanofo ʼaki te laumālie te kau Samalitana, mo Kolonelio, pea mo ʼihi ʼo te ʼuluaki sēkulō?

9 Mole faʼa fualoa ki muli age, pea neʼe faka mafola te tagata fai faka mafola evaselio ko Filipo ʼi Samalia. Logope la neʼe tali e te kau Samalitana te logo ʼaē neʼe ina faka mafola pea neʼe papitemaʼi nātou, kae neʼe mole feʼauga te ʼu meʼa ʼaia moʼo fakamoʼoni ʼaki, neʼe fakanofo nātou e te ʼAtua ko tona ʼu foha. ʼI te temi ʼaē neʼe faikole ai te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Soane ʼo nā hilifaki ʼonā nima ki te kau Kilisitiano ʼaia, “neʼe nātou tali ai te laumālie maʼoniʼoni,” ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia kia nātou ʼaē neʼe mamata ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe lolotoga hoko. (Gāue 8:​4-​25) Neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia, ʼe kua fakanofo te hahaʼi tui Samalitana ʼaki te laumālie, ko he ʼu foha ʼo te ʼAtua. ʼO toe feiā aipe, ʼi te taʼu 36 ʼo totatou temi, neʼe tali e Kolonelio pea mo te tahi ʼu hahaʼi Senitile te moʼoni ʼa te ʼAtua. Ko Petelo pea mo te hahaʼi tui Sutea ʼaē neʼe nātou kaugā ʼolo mo ia, “neʼe nātou punamaʼuli ai, he neʼe toe folahi foki te meʼa ʼofa ʼo te laumālie maʼoniʼoni ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga. He neʼe nātou logo ki tanatou palalau ʼi te ʼu lea kehekehe pea mo tanatou fakavikiviki ki te ʼAtua.” (Gāue 10:44-​48) Tokolahi te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tuku age kia nātou te ʼu “meʼa ʼofa ʼo te laumālie,” ohage la ko te fealagia ʼaē ke nātou palalau ʼi te ʼu lea kehekehe. (1 Kolonito 14:12, 32) Neʼe maʼu e te hahaʼi ʼaia he ʼu fakamoʼoni, kua fakanofo nātou ʼaki te laumālie. Kae ʼe lava feafeaʼi anai ki te tahi kau Kilisitiano, hanatou ʼiloʼi pe kua fakanofo nātou ʼaki te laumālie peʼe kailoa?

Ko Te Fakamoʼoni ʼo Te Laumālie

10, 11. ʼO fakatafito kia Loma 8:​15-​17, koutou fakamahino peʼe fakamoʼoni feafeaʼi e te laumālie maʼoniʼoni pea mo te laumālie ʼo nātou ʼaē ʼe kaugā maʼu tofiʼa mo Kilisito.

10 ʼE ʼi ai te fakamoʼoni lelei, ʼe ʼiloʼi papau ai e te toko 144 000 kau Kilisitiano fakanofo, kua nātou maʼu te laumālie ʼa te ʼAtua. Neʼe tohi fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Neʼe koutou tali te laumālie ʼaē ʼe ina vavae koutou ko he ʼu foha, ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tāmai!’ Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni mo totatou laumālie ko tatou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Koia, kapau ko tatou ko te ʼu fānau, pea ʼe tou toe maʼu tofiʼa foki: ʼio, ko te kau maʼu tofiʼa ʼa te ʼAtua, pea ʼe tou kaugā maʼu tofiʼa mo Kilisito, mo kapau ʼe tou maʼuli mamahi mo ia ke feala ai he faka kolōliaʼi fakatahi ʼo tatou pea mo ia.” (Loma 8:​15-​17) Ko te kau Kilisitiano fakanofo, ʼe nātou felogoi mo tanatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ohage ko te ʼu felogoi ʼa he tāmai pea mo tona ʼu foha. (Kalate 4:​6, 7) ʼE nātou ʼiloʼi papau, kua fakanofo nātou e te ʼAtua ko hona ʼu foha fakalaumālie, ʼo tofiʼa fakatahi mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼo selo. Ke feala hanatou ʼiloʼi papau te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe maʼuhiga ʼaupito te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼa Sehova.

11 ʼI te maʼu e te hahaʼi fakanofo te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua, ʼe uga nātou e tonatou loto, peʼe ko tonatou faʼahiga manatu, ke nātou tali ʼaki he lotolelei te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli ʼi selo. Ohage la, ka nātou lau te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fānau fakalaumālie ʼa Sehova, ʼe nātou ʼiloʼi atu aipe ko te ʼu palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga kia nātou. (1 Soane 3:2) Kua nātou ʼiloʼi, neʼe “papitemaʼi [nātou] ia Sesu Kilisito” pea mo tona mate. (Loma 6:3) ʼE nātou tui papau, ko nātou ko te ʼu foha fakalaumālie ʼa te ʼAtua, pea ʼe nātou mamate anai pea mo fakatuʼuake anai ki te kolōlia ʼi selo, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sesu.

12. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te laumālie ʼa te ʼAtua ʼi te loto ʼo te kau Kilisitiano fakanofo?

12 Ko te fakanofo ʼo he tahi ke liliu ko he foha fakalaumālie ʼo te ʼAtua, ʼe mole ko he holi ia ʼe kita faigaʼi ke kita maʼu. Ko nātou ʼaē ʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼe mole nātou fia hahake ki selo ʼuhi ko te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼi te kele. (Sopo 14:​1) Kae ko te laumālie ʼo Sehova, neʼe ina fakatupu ʼi te loto ʼo te kau fakanofo moʼoni he ʼamanaki pea mo he holi ʼe mole maʼu e te hahaʼi fuli. Kua mahino ki te kau fakanofo ʼaia, ʼe taulekaleka anai te maʼuli heʼegata pea mo haohaoa ʼi te palatiso ʼi te kele, ʼaē ka maʼuli fiafia ai tonatou famili pea mo tonatou ʼu kaumeʼa. Kae ʼi tonatou loto, ʼe mole nātou holi tāfito ki te faʼahiga maʼuli ʼaia. ʼE mālohi ʼaupito te ʼamanaki ʼa te kau fakanofo ki te maʼuli ʼaē ʼi selo, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanatou līaki tanatou ʼu fakatuʼutuʼu fakakelekele pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou leleiʼia ʼi te kele.​—2 Petelo 1:​13, 14.

13. ʼO mulimuli kia 2 Kolonito 5:​1-5, neʼe koteā te ‘fakaʼamu mālohi’ ʼa Paulo, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano fakanofo?

13 ʼI te mālohi ʼaupito ʼo tanatou ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼi selo, ʼe nātou manatu tahi ai mo Paulo, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mātou ʼiloʼi, kapau ʼe maumauʼi tomatou nofoʼaga fakakelekele, te fale fehikitaki ʼaenī, pea ʼe tonu ke mātou maʼu homatou nofoʼaga heʼegata ʼi selo mai te ʼAtua, he nofoʼaga neʼe mole faʼu nima. Heʼe mātou lāuga ʼi te nofoʼaga ʼaenī, ʼo mātou fakaʼamu mālohi ke mātou kofuʼi te nofoʼaga ʼaē neʼe hinoʼi maʼa mātou ʼaē ʼe haʼu mai selo, ke feala ai ʼi tamatou ʼosi kofuʼi, ke ʼaua naʼa mātou telefua. ʼI tona fakahagatonu, ko mātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te fale fehikitaki ʼaenī, ʼe mātou lāuga ʼi tomatou mafasia; heʼe mole mātou fia huʼi te nofoʼaga ʼaenī, kae ʼe mātou fia kofuʼi te tahi nofoʼaga, ke fakamoū e te maʼuli ia te meʼa ʼaē ʼe feala ke mate. Pea ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu mātou ki te meʼa ʼaia ʼe ko te ʼAtua, ʼaē neʼe ina foaki mai kia mātou te fakamoʼoni ʼo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko mai, ia te laumālie.” (2 Kolonito 5:​1-5) Neʼe ‘fakaʼamu mālohi’ e Paulo ke fakatuʼuake ia ia ki selo, ʼi tona ʼuhiga laumālie ʼaē ka maʼuli tuputupua. ʼI tana talanoa ki te sino ʼo te tagata, neʼe ina fakatātā ki he fale fehikitaki ʼe feala ke maumau, ko he nofoʼaga ʼe maumau gafua pea mo faka temi, pea ʼe fakatatau ki he ʼapi. Logope la ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te kele ʼi tonatou sino kakano ʼe feala ke mate, kae ko te kau Kilisitiano ʼaē kua nātou maʼu te fakamoʼoni ʼo te laumālie ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli ʼi selo ʼaē ka hoko mai, ʼe nātou fakaʼamu ki “he nofoʼaga ʼe haʼu mai te ʼAtua,” peʼe ko he sino fakalaumālie ʼe maʼuli tuputupua. (1 Kolonito 15:50-​53) Ohage ko Paulo, ʼe feala hanatou ʼui fakamalotoloto fēnei: “ ʼE mātou lototoʼa pea mo leleiʼia tamatou nonofo mamaʼo ʼi te sino [fakatagata] ke mātou nonofo fakatahi mo te ʼAliki ʼi tomatou nofoʼaga [ʼaē ʼe ʼi selo].”​—2 Kolonito 5:8.

ʼE Nātou Kau Ki Te ʼu Fuakava Makehe

14. ʼI te ʼaho ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e Sesu te fai ʼo te Fakamanatu, koteā te fuakava ʼaē neʼe ʼuluaki palalau kiai, pea koteā te ʼaoga ʼo te fuakava ʼaia ki te kau Iselaelite fakalaumālie?

14 Kua ʼiloʼi papau e te kau Kilisitiano fakanofo, ʼe nātou kau ki te ʼu fuakava makehe e lua. Neʼe talanoa ia Sesu ki te tahi fuakava ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi ai te pane neʼe mole hona meʼa fakatupu pea mo te vino, moʼo fakatuʼutuʼu te Fakamanatu ʼo tona mate ʼaē neʼe ʼamanaki hoko, pea neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te ipu vino: “Ko te ipu ʼaenī ʼe ina fakatātā te fuakava foʼou ʼo ʼuhiga mo toku taʼataʼa, ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa koutou.” (Luka 22:20; 1 Kolonito 11:25) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe kau ʼi te fuakava foʼou? ʼE ko Sehova ʼAtua pea mo te Iselaele fakalaumālie​—ia nātou ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina foaki ki ai te kolōlia ʼi selo. (Selemia 31:31-​34; Kalate 6:​15, 16; Hepeleo 12:22-​24) Neʼe kamata fakaʼaogaʼi te fuakava foʼou ʼaki te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Sesu, pea ʼe ina toʼo mai te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga he hahaʼi ki te huafa ʼo Sehova, pea mo ina faka fealagia ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ke nātou kau ki te “hākoga” ʼo Apalahamo. (Kalate 3:​26-​29; Gāue 15:14) Ko te fuakava foʼou ʼe ina faka fealagia ki te kau Iselaelite fakalaumālie fuli ke nātou aʼu ki te kolōlia, ʼaki tonatou fakatuʼuake ki te maʼuli tuputupua ʼi selo. Ko te fuakava ʼaia ʼe ko “he fuakava heʼegata,” pea ʼe heʼegata anai tona ʼu fua lelei. Kae ʼe mole heʼeki tou ʼiloʼi peʼe ʼi ai anai he tahi ʼu ʼaoga ʼo te fuakava ʼaia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu Taʼu e Afe pea mo te ʼu temi ki ʼamuli.​—Hepeleo 13:20.

15. ʼO mulimuli kia Luka 22:28-​30, koteā te tahi fuakava ʼaē kua kamata kau kiai te kau tisipulo fakanofo ʼa Sesu, pea neʼe hoko ʼi te temi fea?

15 Ko te ʼu “foha tokolahi” ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina ‘fakaaʼu nātou ki te kolōlia,’ neʼe toe fakahū takitokotahi ia nātou ki te fuakava ʼaē ki te Puleʼaga ʼo selo. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fuakava ʼaia ʼaē ʼe kau kiai ia ia pea mo nātou ʼaē ʼe mulimuli ki tona ʼu tafuga vaʼe: “Ko koutou ia ʼaē neʼe nonofo fakatahi tuʼumaʼu mo ʼau ʼi toku ʼu ʼahiʼahiʼi; pea ʼe ʼau fai he fuakava mo koutou, ohage ko taku Tāmai neʼe ina fai te fuakava mo ʼau, ki he puleʼaga, koteʼuhi ke koutou kakai pea mo ʼiʼinu ʼi toku laupapa kai ʼi toku puleʼaga, pea mo koutou heheka ʼi he ʼu hekaʼaga faka hau moʼo fakamāuʼi te ʼu telepi ʼaē e hogofulu-ma-lua ʼo Iselaele.” (Luka 22:28-​30) Neʼe ʼuluaki fakaʼaogaʼi te fuakava ʼo te Puleʼaga ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo ai te kau tisipulo ʼa Sesu ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Ko te fuakava ʼaia, ʼe fakaʼaogaʼi ʼo talu ai e Kilisito pea mo tana ʼu kaugā hau. (Fakahā 22:5) Pea, ʼe ʼiloʼi papau e te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼe nātou kau ki te fuakava foʼou pea mo te fuakava ki te Puleʼaga. Koia, ʼi te ʼu lakaga ʼaē ʼe fai ai te Taumafa ʼo te ʼAliki, ʼe ko te tokosiʼi pe ʼo te kau fakanofo ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele ʼaē ʼe nātou kai ki te pane, ʼaē ʼe ina fakatātā te sino haohaoa ʼo Sesu, pea mo nātou ʼinu te vino ʼaē ʼe ina fakatātā tona taʼataʼa haohaoa ʼaē neʼe ina liligi ʼi tona puluhia, pea ko te taʼataʼa ʼaia ʼe ina faka fealagia ke hoko te fuakava foʼou.​—1 Kolonito 11:23-​26; vakaʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1989, ʼi te pasina 17 ki te 20.

Neʼe Pāuiʼi Nātou, Neʼe Fili Nātou, Pea neʼe Nātou Agatonu

16, 17. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te toko 144 000, ke feala honatou fakaaʼu ki te kolōlia? (b) Ko ai te ʼu “hau e hogofulu,” pea ʼe nātou gaohi feafeaʼi te toe ʼo te ʼu “tēhina” ʼa Kilisito ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele?

16 Ko te ʼuluaki fakaʼaogaʼi ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu ʼe ina faka fealagia ke pāuiʼi te toko 144 000 ki te maʼuli ʼaē ʼi selo, pea mo fili nātou ʼi tonatou fakanofo ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua. Ke feala honatou fakaaʼu ki te kolōlia, ʼe mahino ia ʼe tonu ke nātou ‘faiga mālohi ke hoko moʼoni tonatou pāuiʼi pea mo tonatou fili,’ pea ʼe tonu ke nātou nonofo agatonu ʼo aʼu ki tonatou mate. (2 Petelo 1:​10; Efesi 1:​3-7; Fakahā 2:​10) Ko te tokosiʼi ʼo te kau fakanofo ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe nātou haga nofo agatonu logope la te ʼu fakafeagai ʼa te ʼu “hau e toko hogofulu” ʼaē ʼe nātou fakatātā te ʼu mālohi faka politike fuli. Neʼe ʼui fēnei e te ʼaselo, “ko nātou ʼaia, ʼe nātou tauʼi anai te Akeno, kae ʼe mālo anai te Akeno ia nātou, heʼe ko ia ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki pea ʼe ko te Hau ʼo te ʼu hau. Pea ʼe [toe mālo anai] mo nātou ʼaē ʼe fakatahi mo ia ʼaē neʼe pāuiʼi, mo fili pea mo agatonu.”​—Fakahā 17:12-​14.

17 Ko te ʼu pule ʼo te malamanei, ʼe mole nātou lava fai he meʼa kia Sesu, te “Hau ʼo te ʼu hau,” heʼe nofo ia ʼi selo. Kae ʼe nātou fakahā tonatou fehiʼa ki te toe ʼo tona ʼu “tēhina” ʼaē ʼe kei maʼuʼuli ʼi te kele. (Fakahā 12:17) ʼE fakagata anai te fehiʼa ʼaia ʼi Halamaketone, te tau ʼa te ʼAtua, ʼaē ka mālo moʼoni anai te “Hau ʼo te ʼu hau” pea mo tona ʼu “tēhina”​—ia nātou “ ʼaē neʼe pāuiʼi, mo fili pea mo agatonu.” (Fakahā 16:14, 16) ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe lahi te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e te kau Kilisitiano fakanofo. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai ia ʼaho nei, ia muʼa ʼo tonatou fakaaʼu e Sehova ki tonatou kolōlia?

Koteā Anai Takotou Tali?

◻ Ko ai ia nātou ʼaē ʼe ‘fakaaʼu e te ʼAtua ki te kolōlia ʼaē ʼi selo’?

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe kita “tupu mai te ʼAtua”?

◻ E feafeaʼi te ‘fakamoʼoni ʼo te laumālie’ mo te laumālie ʼo ʼihi Kilisitiano?

◻ Koteā te ʼu fuakava ʼaē ʼe kau kiai ia nātou ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie?

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼI te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakamoʼoni ai ʼe kua ava te ala ki te kolōlia ʼaē ʼi selo

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae