Kua Koutou Maʼu Koa “Te Laumālie ʼo Te Moʼoni”?
“[Ko] te Tāmai . . . ʼe ina foaki atu anai kia koutou he tahi tokoni ke nofo mo koutou ʼo talu ai, ko te laumālie ʼo te moʼoni.”—Soane 14:16, 17, MN.
1. Koteā te ʼu palalau maʼuhiga ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo ʼi tona ʼu hola fakamuli mo nātou ʼi te kogafale fata?
“Aliki, pe e ke alu ki fea?” Neʼe ko te fehuʼi ʼaia neʼe fai e te kau ʼapositolo ʼa Sesu kia te ia, ʼi te ʼu hola fakamuli ʼaē neʼe nofo ai mo nātou ʼi te kogafale fata ʼo Selusalemi. (Soane 13:36) ʼI te hoko atu ʼo tanatou fakatahi ʼaia, neʼe fakahā e Sesu kua hoko mai te temi ke mavae ai mo nātou ʼo toe liliu ki tana Tāmai. (Soane 14:28; 16:28) ʼE mole nofo anai mo nātou ʼo fualoa, moʼo akoʼi nātou pea mo tali ki tanatou ʼu fehuʼi. Kae neʼe ina fakafimālie nātou, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau fai anai he kole ki te Tāmai, pea ʼe ina foaki atu anai kia koutou he tahi tokoni [peʼe ko he tahi ʼe fakafimālie] ke nofo mo koutou ʼo talu ai.”—Soane 14:16, MN, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.
2. Koteā ʼaē neʼe fakapapau e Sesu ke ina fekauʼi ki tana kau tisipulo, ʼi tana ʼosi mavae mo nātou?
2 Neʼe fakahā e Sesu pe ko ai te tokoni ʼaia pea mo ina fakamahino age peʼe feafeaʼi anai tana tokoni ki tana kau tisipulo. Neʼe ʼui maʼana kia nātou: “Pea nee mole au tala atu kia koutou ia mea aia talu mai te kamataʼaga, koteuhi nee au fakatahi mo koutou. Kae i te lakaga-nei ko taku alu e, kia ia nee ina fekaui mai au . . . E leleiʼage kia koutou ke au alu, he kapau e mole au alu, e mole haele mai [“te tokoni,” MN ] kia koutou; kae kapau e au alu, e au fekaui mai anai ia kia koutou . . . Ko te Laumalie o te mooni, moka haele mai ia, e ina taki anai koutou ki te katoa o te mooni.”—Soane 16:4, 5, 7, 13.
3. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe folahi ai ia “te laumālie ʼo te moʼoni” ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano? (b) Koteā te faʼahi maʼuhiga ʼaē neʼe “tokoni” ai te laumālie kia nātou?
3 Neʼe hoko te fakapapau ʼaia ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ohage ko tona fakamoʼoni fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko te Sesu aia, kua fakatuuake e te Atua, pea ko matou fuli ko he kau fakamooni ki te mea aia. Kua hiki ake ia ki te toomatau o te Atua, kua ina tali mai te Tamai te fakapapau o te Laumalie-Maonioni, pea kua ina folahi mai, aeni e koutou mamata mo fagono mai ki ai.” (Gaue 2:32, 33) Ohage ko tatatou vakaʼi anai ki muli age, ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe folahi ʼi te Penikosite, neʼe feala ke fai e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano te ʼu tuʼuga gāue. Kae neʼe fakapapau e Sesu ko “te laumālie ʼo te moʼoni” ʼe ina ‘fakamanatuʼi age anai kia nātou te meʼa fuape neʼe ina tala age kia nātou.’ (Soane 14:26) ʼE ina fakamanatuʼi age anai te minisitelio pea mo te ʼu akonaki ʼa Sesu, mo tana ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai, pea ke nātou tohi te ʼu meʼa ʼaia. Neʼe ko he tokoni moʼoni ʼaia ki te ʼapositolo matuʼa ko Soane ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ʼi tana kamata tohi tana Evaselio. ʼE tuʼu ʼi te fakamatala ʼaia te ʼu tokoni maʼuhiga neʼe fai e Sesu ʼi tana fakatuʼu te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate.—Soane, kapite 13-17.
4. Neʼe tokoni feafeaʼi “te laumālie ʼo te moʼoni” ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano fakanofo?
4 Neʼe toe fakapapau e Sesu ki te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼaia ko te laumālie ʼe ina ‘akoʼi anai kia nātou ia meʼa fuli pe’ pea mo ina ‘taki nātou ki te katoa ʼo te moʼoni.’ ʼE tokoni anai te laumālie kia nātou ke nātou mahino ki te ʼu meʼa loloto ʼo te Tohi-Tapu, pea ke nātou logo tahi tuʼumaʼu ʼi tanatou ʼu manatu, mo tonatou ʼatamai, pea mo te ʼu gāue ʼaē ʼe nātou fai. (1 Kolonito 2:10; Efeso 4:3) Neʼe foaki e te laumālie maʼoniʼoni te mālohi ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼaia, ke nātou gāue fakatahi ʼi tonatou ʼuhiga “kaugana agatonu mo fakapotopoto,” moʼo foaki ki te kau Kilisitiano fakanofo takitokotahi ‘te meʼa kai ʼi tona temi totonu.’—Mateo 24:45.
Te Fakamoʼoni ʼAē ʼe Fai e Te Laumālie
5. (a) Koteā te ʼamanaki foʼou neʼe fakahā e Sesu ki tana ʼu tisipulo, ʼi te po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi? (b) Koteā te gāue ka fai anai e te laumālie maʼoniʼoni moʼo fakahoko te fakapapau ʼa Sesu?
5 ʼI te po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakahā e Sesu ki tana ʼu tisipulo, ʼi he temi ki muli age, ʼe ina tali anai nātou pea ʼe nātou nonofo anai mo ia pea mo tana Tāmai ʼi selo. Neʼe ʼui maʼana kia nātou: “E lahi te u nofoʼaga i te api o taku Tamai; kae nee mole feia nee mole au tala atu kia koutou, e au alu pea e au teuteui mai anai he nofoaga kia koutou; pea kapau e au alu pea e au teuteui mai anai he nofoaga kia koutou, e au toe haù pea e au talitali anai koutou kia te au, he ko te faahi e au i ai pea e i ai mo koutou.” (Soane 13:36; 14:2, 3) ʼE nātou kaugā hau anai mo ia ʼi tona Puleʼaga. (Luka 22:28-30) Ke nātou maʼu te ʼamanaki ʼaia ke maʼuʼuli ai ʼi selo, neʼe tonu ke nātou “tupu mai te laumalie” ohage ko he ʼu foha fakalaumālie ʼa te ʼAtua, pea ke fakanofo nātou ke nātou kaugā hau pea mo kaugā pelepitelo mo Kilisito ʼi selo.—Soane 3:5-8; 2 Kolonito 1:21, 22; Tito 3:5-7; 1 Petelo 1:3, 4; Apokalipesi 20:6.
6. (a) Neʼe kamata ʼanafea te pāui ki selo, pea neʼe maʼu feafeaʼi e te tokolahi te pāui ʼaia? (b) Ko nātou ʼaē neʼe pāui neʼe papitemaʼi ʼi teā?
6 Ko te “paui mai selo” neʼe kamata ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea ʼe hā mai neʼe fakaʼosi tāfito ʼi te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930. (Hepeleo 3:1) Ko te kaugamālie ʼo nātou ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni moʼo faʼufaʼu ʼo te Iselaele fakalaumālie, ʼe ko te toko 144 000, “neʼe totogi mai te hahaʼi.” (Apokalipesi 7:4; 14:1-4, MN ) Neʼe papitemaʼi nātou ʼi te sino fakalaumālie ʼo Kilisito, ʼi tona kokelekasio, pea ʼi tona mate. (Loma 6:3; 1 Kolonito 12:12, 13, 27; Efeso 1:22, 23) ʼI tanatou ʼosi papitema ʼi te vai pea mo fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe nātou kamata ai he maʼuli faka sakilifisio, ko tona faka ʼuhiga ko he maʼuli agatonu ʼo aʼu ki tanatou mamate.—Loma 6:4, 5.
7. He koʼe ʼe gata pe ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe feala ke nātou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu?
7 ʼI tonatou ʼuhiga kau Iselaele fakalaumālie, ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia neʼe nātou kau ki te fuakava foʼou neʼe fai e Sehova pea mo “te Iselaele a te Atua.” (Kalate 6:16; Selemia 31:31-34) Ko te fuakava foʼou neʼe fakamoʼoni ʼaki te taʼataʼa ʼa Kilisito. Neʼe talanoa ia Sesu ki te faʼahi ʼaia ʼi tana fai te toʼotoʼoga ʼo te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate. ʼE ʼui fēnei e Luka: “Nee ina too mo te pane pea hili tana fakafetai nee ina tofitofi mo tufatufa kia natou, nee folafola: ‘Ko te mea aeni e ko toku sino kua foaki o uhiga mo koutou. Koutou fai te mea aeni mo oku fakamanatu.’ Pea nee ina fai feia mo te ipu i te hili o te kai, nee folafola maʼana: ‘Ko te ipu aeni e ko te Talaga Foou i toku toto kua liligi ia o uhiga mo koutou.’ ” (Luka 22:19, 20) Ko te toe ʼo te toko 144 000 ʼaē kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe ko nātou ʼaē ʼe feala ke nātou kai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼaē ʼe nā fakatātā te sino pea mo te taʼataʼa ʼo Sesu, ʼi te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito.
8. ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e te kau fakanofo neʼe pāui nātou mai selo?
8 ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e te kau fakanofo neʼe pāui nātou mai selo? ʼE mahino ia ʼe nātou maʼu te fakamoʼoni ʼo te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo kia nātou ʼaia: “Ko natou fuape e taki e te Laumalie o te Atua, ko natou alâ e ko te u fanau a te Atua. . . . E fakamooni e te Laumalie totonu fakatahi mo totatou laumalie, ko tatou ko te u fanau a te Atua. Pea kapau ko he u fanau tatou, pea mo tatou ko he u maù-tofia a te Atua, pea ko he u kauga maù-tofia o Kilisito, kapau e mooni e tou mamahi fakatahi mo ia pea fakatahi mo ia e fakakololiaʼi anai tatou.” (Loma 8:14-17) Ko te fakamoʼoni ʼaia ʼo te laumālie ʼe mālohi ʼaupito, koia ko nātou ʼaē ʼe lotolotolua ki te pāui mai selo, ʼe mahino papau ia neʼe mole pāui nātou pea ʼe mole nātou kai anai ki te pane pea mo ʼinu ki te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu.
Ko Te Laumālie Pea Mo Te Tahi ʼu Ōvi
9. Koteā te ʼu kūtuga kehekehe e lua ʼe talanoa kiai te ʼu Evaselio pea mo te tohi ʼo Apokalipesi?
9 ʼO ʼuhiga mo te kau Kilisitiano tokosiʼi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te Iselaele fakalaumālie, neʼe fakahigoaʼi nātou e Sesu ko te “kiʼi fagaovi.” ʼE nātou hū ki te “lotoʼā” ʼo te fuakava foʼou, ʼo kehekehe ia mo te “tahi ʼu ōvi,” ʼaē ʼe mole malau pea neʼe ʼui e Sesu ʼe tonu ke ina tānaki foki mo nātou. (Luka 12:32; Soane 10:16, MN ) Ko te hahaʼi ʼo te tahi ʼu ōvi ʼaē neʼe fakatahiʼi ʼi te temi ʼo te fakaʼosi, ʼe nātou faʼufaʼu anai te “hahai kaugamalie” ʼaē ka nātou hāo ʼi “te ahiahi lahi,” ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. ʼE lelei ke tou tokagaʼi, ko te meʼa ʼaē neʼe hā kia Soane ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ʼe ina fakakeheʼi te hahaʼi tokolahi ʼaia pea mo te toko 144 000 ʼo te Iselaele fakalaumālie. (Apokalipesi 7:4, 9, 14) ʼE maʼu koa e te tahi ʼu ōvi te laumālie maʼoniʼoni, pea kapau koia, koteā tona fua ki tonatou maʼuli?
10. ʼE papitema feafeaʼi te tahi ʼu ōvi “i te Huafa o te Tamai, mo te Alo, mo te Laumalie-Maonioni”?
10 ʼE maʼuhiga te gāue ʼaē ʼe fai e te laumālie maʼoniʼoni ʼi te maʼuli ʼo te tahi ʼu ōvi. ʼE nātou fakahā ia tanatou foaki ʼo tonatou maʼuli kia Sehova, ʼo nātou papitema “i te Huafa o te Tamai, mo te Alo, mo te Laumalie-Maonioni.” (Mateo 28:19) ʼE nātou tali te pule ʼa Sehova, mo fakalogo kia Kilisito ʼi tona ʼuhiga Hau pea mo Fakamaʼuli, pea mo nātou tuku te mālohi ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua, peʼe ko tona mālohi gāue, ke gāue ʼi tonatou maʼuli. ʼI te ʼaho fuli, ʼe nātou faiga ke nātou maʼu “te fua o te Laumalie” ʼaē ko “te ofa, te fiafia, te tokalelei, te kataki, te agalelei, te agaofa, te agatonu, te agamalu, te agalolomi.”—Kalate 5:22, 23.
11, 12. (a) Neʼe feafeaʼi te fakamaʼa ʼa te kau fakanofo ʼi hona ʼaluʼaga makehe? (b) E feafeaʼi te fakamaʼa pea mo te fakamaʼoniʼoni ʼa te tahi ʼu ōvi?
11 Pea ʼe tonu foki ki te tahi ʼu ōvi ke nātou tuku ke fakamaʼa nātou e te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tona laumālie maʼoniʼoni. Kua fakamaʼa te kau fakanofo ʼi hona ʼaluʼaga makehe, heʼe kua ʼui ʼe nātou faitotonu pea mo maʼoniʼoni ʼi tanatou liliu ko te ʼohoana ʼo Kilisito. (Soane 17:17; 1 Kolonito 6:11; Efeso 5:23-27) ʼE ʼui e te polofeta ko Taniela ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe ko “te kau maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua Māʼoluga,” ʼaē ʼe nātou maʼu te Puleʼaga ʼi te pule ʼo te “foha ʼo he tagata,” ʼaē ko Kilisito Sesu. (Taniela 7:13, 14, 18, 27) ʼI muʼa atu, ʼaki ia Moisese pea mo Alone, neʼe tala fēnei e Sehova ki te puleʼaga ʼo Iselaele: “Ko ʼau ko Sehova tokotou ʼAtua; pea ʼe tonu ke koutou fakamaʼoniʼoniʼi koutou pea mo koutou fakahā ʼe koutou maʼoniʼoni, koteʼuhi ʼe ʼau maʼoniʼoni.”—Levitike 11:44.
12 Ko te faka ʼuhiga ʼuluaki ʼo te kupu “fakamaʼoniʼoniʼi,” ʼe “ko takita liliu ʼo maʼoniʼoni, mo toʼo kehe, mo tuku kehe ki te tauhi peʼe ke fakaʼaogaʼi maʼa Sehova ʼAtua; ko takita liliu ʼo maʼoniʼoni, peʼe maʼa.” ʼI te kamata ʼo te taʼu 1938, neʼe ʼui e Te Tule Leʼo ko te kau Sonatape, peʼe ko te tahi ʼu ōvi, “ ʼe tonu ke nātou ʼiloʼi ko te ʼu maʼua ʼaē ke nātou foaki tonatou maʼuli pea mo nātou maʼa, ʼe ko te ʼu fakamaʼua ʼaia kia nātou takitokotahi ʼaē ka liliu anai ʼo kau ki te hahaʼi tokolahi pea mo maʼuʼuli ʼi te kele.” ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe hā kia Soane pea neʼe ina fakamatala ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼe ʼui neʼe “natou fo onatou kofu mo fakahihina i te taataa o te Akeno” pea ʼe nātou “tauhi kia [Sehova], po mo aho, i tona faletapu.” (Apokalipesi 7:9, 14, 15) ʼAki te tokoni ʼa te laumālie maʼoniʼoni, ʼe faiga mālohi e te tahi ʼu ōvi ke nātou fakahoko te ʼu fakamaʼua ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼa.—2 Kolonito 7:1.
Tou Agalelei Ki Te ʼu Tēhina ʼo Kilisito
13, 14. (a) ʼO mulimuli ki te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao, koteā ʼaē ʼe fakalogo kiai te hāofaki ʼa te ʼu ōvi? (b) ʼI te temi ʼaenī ʼo te fakaʼosi, ʼe lagolago feafeaʼi te tahi ʼu ōvi ki te ʼu tēhina ʼo Kilisito?
13 Neʼe fakahā lelei e Sesu te felogoi lelei ʼa te tahi ʼu ōvi pea mo te kiʼi faga ōvi ʼi tana lea fakatātā ʼo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao, ʼaē neʼe kau ki tana lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te “fakaosi o te malama-nei.” ʼI tana lea fakatātā ʼaia, neʼe fakahā lelei e Kilisito, ko te fakamaʼuli ʼa te tahi ʼu ōvi ʼe fakalogo ki tanatou aga ki te kau fakanofo, ʼaē neʼe ina fakahigoa ko “oku kiʼi tehina.” Neʼe ina ʼui fēnei: “[ʼE] folafolaʼage anai te hau kia natou i tona matau: ‘Koutou omai hahai tapuakina o taku Tamai. Koutou tali te Puleaga, ko te tofia nee teuteui kia koutou talu mai te kamataʼaga o te malama-nei. . . . Mooni, e au tala atu kia koutou ko meafuape nee koutou fai ki he tahi o oku kiʼi tehina aeni, nee koutou fai ia kia te au.’ ”—Mateo 24:3; 25:31-34, 40.
14 Ko te ʼui ʼaē “ko meafuape nee koutou fai” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu gāue ʼofa neʼe tou fai moʼo lagolago ki te ʼu tēhina fakanofo ʼo Kilisito, ʼaē ʼe gaohi nātou e te mālama ʼa Satana ohage ko he kau matāpule pea ko ʼihi neʼe pilisoniʼi. Neʼe ʼaoga kia nātou he meʼa kai, mo he ʼu mutuʼi meʼa, pea mo he ʼu faitoʼo. (Mateo 25:35, 36, kiʼi nota ʼi te lalo pasina) ʼI te temi ʼaenī ʼo te fakaʼosi, talu mai te 1914, neʼe ʼaoga ki te tokolahi ʼo te kau fakanofo te ʼu meʼa ʼaia. ʼE fakamoʼoni e te hisitolia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo totatou temi, neʼe uga e te laumālie tonatou ʼu kaumeʼa agatonu, te tahi ʼu ōvi, ke nātou lagolago kia nātou.
15, 16. (a) Koteā te gāue ʼaē neʼe tokoni tāfito kiai te tahi ʼu ōvi ki te ʼu tēhina ʼa Kilisito ʼaē ʼi te kele? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau fakanofo ia tanatou fakafetaʼi ki te tahi ʼu ōvi?
15 Ko te ʼu tēhina fakanofo ʼa Kilisito ʼaē kei maʼuʼuli ʼi te kele ʼi te temi ʼaenī ʼo te fakaʼosi, neʼe nātou maʼu tāfito te tokoni mālohi ʼa te tahi ʼu ōvi moʼo fakahoko te gāue ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua, ʼaē ko ‘te faka mafola ia te logo lelei ʼo te puleʼaga ki te kele katoa moʼo fakamoʼoni ki te ʼu puleʼaga fuli pe.’ (Mateo 24:14, Soane 14:12) Ko te kaugamālie ʼa te kau fakanofo ʼi te kele kua tokosiʼi ʼaki te ʼu taʼu, kae ko te kaugamālie ʼa te tahi ʼu ōvi kua tuputupu ʼo liliu ko te toko lauʼi miliona. Ko te lauʼi afe ia nātou ʼaia neʼe nātou faka mafola te evaselio ʼi te temi katoa—neʼe nātou pionie pea mo misionea—ʼo nātou faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga “o kaku ki te u tuakoi o te kelekele.” (Gaue 1:8) Ko ʼihi, ʼo mulimuli ki tonatou ʼu fealagia, ʼe nātou kau ki te fai faka mafola pea mo lagolago fakafiafia ʼaki tonatou ʼu koloā ki te gāue maʼuhiga ʼaia.
16 ʼE loto fakafetaʼi lahi te ʼu tēhina fakanofo ʼa Kilisito ki te lagolago agatonu ʼaia ʼa tonatou ʼu kaumeʼa ʼo te tahi ʼu ōvi! Neʼe fakahā lelei tanatou ʼu manatu ʼi te tohi Sécurité universelle sous le Règne du “ Prince de paix ”, neʼe tā e te kalasi ʼo te kaugana ʼi te taʼu 1986. ʼE ʼui fēnei ai: “Talu mai te Lua Tau Faka Malamanei, ʼe fakahoko tāfito te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ‘fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa,’ ʼaki te gāue ʼaē ʼe fai e te ‘hahai kaugamalie ʼo te ‘tahi u ovi.’ . . . Koia ʼe fakamālo ʼaupito ki te ‘hahaʼi tokolahi’ mai te ʼu fenua, mo te ʼu lea kehekehe, ki tanatou gāue mālohi moʼo fakahoko ʼo te lea faka polofeta [ʼa Sesu] ia Mateo 24:14!”
‘ ʼE Mole Nātou Kaku Ki Te Haohaoa Kae Mole Tou Kau Ai’
17. ʼO ʼuhiga mo te kau agatonu ʼo te temi muʼa ʼaē ka fakatuʼuake ʼi te kele, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe ‘mole [nātou] kaku ki te haohaoa kae mole kau ai’ te kau fakanofo?
17 ʼI tona ʼuhiga fakanofo, neʼe palalau te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi tagata pea mo fafine agatonu ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo Kilisito, ʼo ina ʼui fēnei: “Pea ko natou fuli alā logope nee natou mau te fakamooni i tanatou tui, nee mole natou mau te hokosia o te fakapapau. Koteuhi nee teuteui e te Atua he mea e leleiʼage o uhiga mo tatou [te kau fakanofo], ke aua naa natou kakusia te katoa pau, kae mole tou kau ai.” (Hepeleo 11:35, 39, 40) ʼI te ʼu Taʼu ʼe Afe, ko Kilisito pea mo tona ʼu tēhina fakanofo ʼe toko 144 000 ʼi selo, ʼe nātou fakahoko anai tonatou tuʼulaga hau pea mo pelepitelo, pea mo nātou foaki anai te ʼu lelei ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Kilisito ki te kele. ʼE liliu anai te tahi ʼu ōvi ʼo ‘haohaoa’ ʼi tonatou sino pea mo tonatou ʼatamai.—Apokalipesi 22:1, 2.
18. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke mahino kiai te tahi ʼu ōvi ʼaki te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu? (b) Koteā te ʼamanaki ʼe atalitali kiai te tahi ʼu ōvi ʼi te temi ʼo “te fakahā ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua”?
18 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaenī ʼe tonu ke tāʼofi maʼu e te tahi ʼu ōvi, heʼe talanoa tāfito te Koga Tohi-Tapu Faka Kilisitiano Faka Keleka kia Kilisito pea mo tona ʼu tēhina fakanofo, pea mo tanatou gāue maʼuhiga moʼo fakahoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Koia maʼa te tahi ʼu ōvi, ʼe ko he pilivilesio tanatou lagolago ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe ki te kalasi ʼo te kaugana fakanofo, ʼi tanatou atalitali ki “te fakahā ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua” ʼi Halamaketone, pea ʼi te ʼu Taʼu e Afe. ʼE feala ke nātou ʼamanaki ke “faka ʼāteaina anai nātou mai te popūla ki te maumau pea ʼe nātou maʼu anai te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua.”—Loma 8:19-21, MN.
Tou Logo Tahi ʼi Te Temi ʼo Te ʼAho Fakamanatu
19. Koteā ʼaē neʼe fai e “te laumālie ʼo te moʼoni” maʼa te kau fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa, pea ʼe nātou logo tahi feafeaʼi anai ʼi te po ʼo te ʼaho 28 ʼo Malesio?
19 ʼI tana faikole fakaʼosi ʼi te po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE . . . ʼau fai he kole . . . koteʼuhi ke feala ke nātou logo tahi fuli, ohage pe ko koe Tāmai ʼe ke logo tahi mo ʼau, pea ʼe ʼau logo tahi mo koe, ke toe feiā foki mo nātou ke nātou logo tahi mo tāua, koteʼuhi ke tui te malamanei neʼe ke fekauʼi mai ʼau.” (Soane 17:20, 21, MN ) ʼI tana ʼofa lahi, neʼe fekauʼi e te ʼAtua tona ʼAlo ke ina foaki tona maʼuli moʼo hāofaki te kau fakanofo pea mo te hahaʼi fakalogo ʼo te malamanei. (1 Soane 2:2) Ko “te laumālie ʼo te moʼoni” neʼe ina fakatahiʼi te ʼu tēhina ʼo Kilisito pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼo te tahi ʼu ōvi. ʼI te po ʼo te ʼaho 28 ʼo Malesio, ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā, ko te ʼu kalasi ʼaia e lua ʼe nā fakatahitahi anai moʼo fakamanatuʼi te mate ʼa Kilisito pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa nātou ʼaki te sakilifisio ʼo tona ʼAlo ʼofaina, ia Kilisito Sesu. ʼOfa pe ke fakamālohiʼi ai tanatou logo tahi ʼi tanatou kau ki te ʼaho maʼuhiga ʼaia, pea mo toe ʼāsili age tanatou lotomālohi ke nātou haga fai te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼo fakamoʼoni ai ʼe nātou fiafia heʼe nātou kau ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe ʼofainaʼi e Sehova.
Moʼo Fakamanatu
• Ko te temi fea ʼaē neʼe folahi ai “te laumālie ʼo te moʼoni” ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, pea neʼe liliu feafeaʼi ko he “tokoni”?
• ʼE ʼiloʼi feafeaʼi e te kau fakanofo tonatou pāui mai selo?
• ʼE gāue feafeaʼi te laumālie ʼa te ʼAtua ki te tahi ʼu ōvi?
• Neʼe lagolago feafeaʼi te tahi ʼu ōvi ki te ʼu tēhina ʼo Kilisito, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe ‘mole nātou kaku anai ki te haohaoa kae mole kau ai’ te kau fakanofo?
[Paki ʼo te pasina 21]
Ko “te laumālie ʼo te moʼoni” neʼe folahi ki te ʼu tisipulo ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi
[Paki ʼo te pasina 23]
Neʼe fai e te tahi ʼu ōvi te ʼu gāue lelei maʼa te ʼu tēhina ʼo Kilisito, ʼo nātou lagolago kia nātou moʼo fakahoko te fakatotonu ʼa te ʼAtua ke fai faka mafola