Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w02 1/2 p. 24-28
  • Neʼe Akoʼi Mai e Sehova Te Faʼa Kātaki Pea Mo Te Fai Hoholo

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Akoʼi Mai e Sehova Te Faʼa Kātaki Pea Mo Te Fai Hoholo
  • Te Tule Leʼo—2002
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tau Mo Te Faka ʼĀteaina
  • Ko He Fihifihia Neʼe Mole ʼAu ʼAmanaki Kiai
  • ʼE Haga Gāue Logola Te Mahaki
  • Ko Te Gāue Kia Sehova ʼo Mulimuli Ki Te ʼu Fealagia
  • Ko Te Fakafimālie ʼo Te Maʼuli Fakalaumālie ʼo Te Hahaʼi Pilisoni
  • Ko Te Tokoni Ki Te Kau Mahahaki Pea Mo Te Kau Matuʼa
  • Te Faʼa Kātaki ʼe Maʼu Ai Te ʼu Fakapale
  • Neʼe Lotoʼofa Ia Sehova Kia ʼAu
    Te Tule Leʼo—1999
  • ʼE Ke Talitali Koa Ki Te “Kolo ʼAe ʼe ʼi Ai Hona ʼu Fakatafito Moʼoni”?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • ʼE ʼAu Tauhi Kia Sehova ʼAki Tana Tokoni Manavaʼofa
    Te Tule Leʼo—1996
  • “Neʼe ʼAu Tauhi Maʼu Te Tui”
    Te Tule Leʼo—1994
Te Tule Leʼo—2002
w02 1/2 p. 24-28

Tonatou Maʼuli

Neʼe Akoʼi Mai e Sehova Te Faʼa Kātaki Pea Mo Te Fai Hoholo

NEʼE FAKAMATALA E ARISTOTELIS APOSTOLIDIS

ʼI te potu noleto ʼi te vaʼe moʼuga ʼo Caucase, ʼe tuʼu ai ia Pyatigorsk, ko he kolo Lusia ʼe ʼiloa ʼi tona ʼu tukuʼaga kele ko te minerai pea mo tona ʼaele lelei. Neʼe ʼau tupu ai ʼi te nofoʼaga ʼo te hahaʼi Keleka ʼaē neʼe feholaki mai tonatou fenua ʼi te taʼu 1929. Hili kiai taʼu e hogofulu, ʼi te ʼosi ʼo te ʼu mamahi ʼo te temi ʼo Staline ʼaē neʼe ina matehi ai te hahaʼi ʼaē neʼe mole lagolago kia ia, mo tana ʼu fakamatakutaku, pea mo tana kapu ʼihi lanu, neʼe toe kapu ai mātou ke mātou mavae fakakinau ki Heleni.

ʼI TAMATOU tau ki te kolo ʼo Le Pirée, ʼi Heleni, ko te kupu “te hahaʼi feholaki” neʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga foʼou kia mātou. Neʼe mātou hage ko he ʼu matāpule. Logope ko toku higoa ʼo feiā mo ʼaē ʼo toku tēhina neʼe ko te ʼu higoa ʼo te ʼu tagata fai filosofia ʼiloa ko Socrate mo Aristote, kae neʼe tahitahiga te pāui ʼo māua ki tomā ʼu higoa. Neʼe fakahigoaʼi māua ko te ʼu kiʼi Lusia veliveli.

Mole faʼa fualoa ʼi te kamata ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe mate taku faʼe. Neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fai ia meʼa fuli ʼi te loto fale, koia neʼe mātou lotomamahi ʼaupito ʼi tana mate. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe kua mahaki talu mai fualoa, neʼe ina akoʼi mai te fakahoko ʼo te ʼu tuʼuga gāue ʼo te loto fale. Pea ki muli age neʼe ʼaoga lahi te ako ʼaia ki toku maʼuli.

Te Tau Mo Te Faka ʼĀteaina

Te tau, te ʼohofi ʼa te kau Nasi, pea mo te fakatō pulu hoholo ʼa te kau Amelika mo te kau Pilitania, neʼe hage ai kia mātou ko te ʼaho fuli pe neʼe ko te ʼaho fakamuli ʼaia. Neʼe lahi ai te maʼuli masiva, te hoge pea mo te ʼu mate. Talu mai toku taʼu 11, mo taku gāue kinakina mo taku tāmai moʼo fafaga ʼo mātou toko tolu. Neʼe mole lelei taku ako ʼuhi ko taku mole faʼa mahino lelei ki te faka Keleka, ʼo feiā mo te tau pea mo tona ʼu fua.

Neʼe mavae ʼi Heleni te kau Siamani ʼi te māhina ʼo ʼOketopeli ʼo te taʼu 1944. Mole faʼa fualoa pea neʼe ʼau felāveʼi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te temi ʼaia ʼo te heʼe ʼamanaki pea mo te maʼuli mamahi, neʼe malave ki toku loto te ʼamanaki ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo he ka haʼu taulekaleka ʼe takitaki anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (Pesalemo 37:29) Ko te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he maʼuli heʼegata ʼi he ʼaluʼaga fīmālie neʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie ʼaia ki toku ʼu mamahi. (Isaia 9:7) ʼI te 1946 ko ʼau mo taku tāmai neʼe ma papitema, moʼo fakahā ai kua foaki tomā maʼuli kia Sehova.

ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼau maʼu taku ʼuluaki pilivilesio ʼaē ko te taupau ki te ʼu nusipepa ʼi te lua kokelekasio ʼaē neʼe fakatuʼu ʼi te kolo ʼo Le Pirée. Neʼe ʼalu tamatou telituale mai Le Pirée ʼo aʼu ki Elevsís, ʼe vaha mamaʼo ia kilometa e 50. ʼI te temi ʼaia, neʼe hahaʼi te kau Kilisitiano fakanofo neʼe gāue ʼi te kokelekasio. Neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ko te gāue mo nātou pea ke nātou akoʼi ʼau. Neʼe ʼau fiafia ʼi te fakatahi mo nātou koteʼuhi neʼe ʼi ai tuʼumaʼu tanatou ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu faiga mālohi moʼo fakahoko ʼo te gāue faka mafola. ʼAki tonatou maʼuli, neʼe ʼau mahino ai moʼo tauhi agatonu kia Sehova, ʼe ʼaoga ke lahi he faʼa kātaki mo he fai hoholo ʼo te gāue. (Gaue 14:22) Kua ʼau fiafia heʼe kua ʼi ai ʼi te temi nei te ʼu kokelekasio e 50 tupu ʼi te koga meʼa ʼaia!

Ko He Fihifihia Neʼe Mole ʼAu ʼAmanaki Kiai

Ki muli age, neʼe ʼau feʼiloʼiʼaki mo Eleni, ko te finemui neʼe gāue mālohi ʼi te fai faka mafola ʼi te kolo ʼo Patras. Neʼe ma fakatahi ʼi te fakaʼosi ʼo te taʼu 1952. Kae hili pe kiai te ʼu kiʼi māhina, pea mahaki kovi ia Eleni. Neʼe maʼu e te ʼu tōketā neʼe ʼi ai tona kosea ʼi tona ʼuto, pea neʼe kovi ia. Neʼe tonu ke foimo tafa. ʼI tamā ʼosi fekumiʼaki ʼo he tōketā, neʼe ma maʼu leva te tōketā ʼi Athènes—logope te ʼu faʼahiga faitoʼo ʼo te temi ʼaia—kae neʼe ina tali ke mulimuli ki te ʼu faʼahi faka lotu ʼaē neʼe ma tui kiai, pea neʼe mole ina fakaʼaogaʼi te toto ʼi te tafa ʼaē neʼe ina fai. (Levitike 17:10-14; Gaue 15:28, 29) ʼI te ʼosi ʼo te tafa, neʼe lau e te ʼu tōketā ʼe maʼu anai e Eleni hona faʼahiga fīmālie, kae neʼe nātou ʼui ʼe feala pe ke toe mahaki.

Koteā ʼaē ka ʼau fai anai ʼi te ʼaluʼaga ʼaia? ʼAki te ʼu fetogi ʼaia, ʼe tonu koa ke ʼau fakagata tamā fakatahi ke ʼau ʼāteaina ai? Kailoa! Neʼe ʼau fai taku fakapapau ʼi tamā fakatahi ke ma ʼohoana, pea neʼe ʼau loto ke ʼau fakahoko taku ʼio kia ia. (Mateo 5:37) Neʼe mole ʼau fia fetogi taku manatu. ʼAki tona taupau fakalelei e tona taʼokete, neʼe ʼai te kiʼi siasiaʼa ʼa Eleni, pea neʼe ma ʼohoana ʼi te māhina ʼo Tesepeli ʼo te taʼu 1954.

Hili te ʼu taʼu e tolu, neʼe toe mahaki ia Eleni, pea ko te ʼuluaki tōketā pe ʼaē neʼe ina toe tafa ia ia. ʼI te tafa leva ʼaenī neʼe gāue loloto age ʼi te ʼuto moʼo toʼo katoa te kosea. ʼI te ʼosi ʼo te tafa, neʼe palalisia tona tahi koga pea neʼe mole kei tatau tana palalau. ʼI te temi ʼaia neʼe ko he ʼu tuʼuga fihifihia foʼou neʼe kua tau leva mo māua. Māʼia mo te ʼu kiʼi gāue ʼaē ʼe faigafua, kua liliu ko he ʼu toe gāue faigataʼa ki toku ʼohoana. Neʼe maʼua ke ma fai he ʼu fetogi katoa ʼi tomā maʼuli ʼo te ʼaho fuli, ʼuhi ko te kua kovi ʼo tona mahaki. Kae tāfito, neʼe fakamaʼua ki ai he toe faʼa kātaki pea mo he fai hoholo.

Kua ʼaoga leva te ʼu meʼa ʼaē neʼe akoʼi mai e taku faʼe. ʼI te māfoatā fuli neʼe ʼau teuteuʼi te ʼu meʼa ʼaē ka fakaʼaogaʼi ki te meʼa kai, pea neʼe kuka ia Eleni. Neʼe ma tautau fakaafe he kau pionie, mo nātou ʼaē ʼe ako mo māua, pea mo te kau Kilisitiano ʼi te kokelekasio ʼe ʼaoga he tokoni kia nātou. Neʼe nātou ʼui fuli ʼe kano lelei ʼaupito te ʼu meʼa kai ʼaia! Ko Eleni mo ʼau neʼe ma fetokoniʼaki ʼi te gāue ʼo te loto fale, ke tokalelei pea mo maʼa tomā ʼapi. Ko te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia neʼe hoko lolotoga taʼu e 30.

ʼE Haga Gāue Logola Te Mahaki

Neʼe malave ʼaupito ia ʼau ʼo feiā mo ʼihi, te haga ʼofa mālohi aipe ʼo toku ʼohoana kia Sehova pea mo tana faiga ʼi te tauhi. ʼAki te temi pea mo tana ʼu faiga mālohi, neʼe kamata palalau siʼisiʼi ia Eleni. Neʼe ina leleiʼia te palalau ki te hahaʼi ʼi te ala ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Tohi-Tapu. Ka hoko taku ʼu feʼaluʼaki ʼi taku gāue, pea ʼau ʼalu mo ia pea ʼau tau te motokā ke ōvi ki te vaʼe ala ʼaē ʼe lahi te hahaʼi ʼe feʼoloʼaki ai. Pea ina fakahifo tona sioʼata pea ina fakaafe te hahaʼi ke nātou toʼo hanatou Tule Leʼo pea mo hanatou Réveillez-vous ! ʼI te tahi lakaga neʼe ina tuku te ʼu nusipepa e 80 ia hola e lua. Ko te meʼa ʼe tautau hoko ʼe ina tufa fuli ai te ʼu numelo ʼāfea ʼo te kokelekasio. Neʼe toe kau pe foki ia Eleni ʼi te tahi ʼu agaaga ʼo te gāue faka mafola.

ʼI te taʼu fuli ʼaē neʼe mahaki ai toku ʼohoana, neʼe kau tuʼumaʼu mo ʼau ki te ʼu fono. Neʼe mole tō ʼi he fakatahi lahi, tatau aipe peʼe neʼe tonu ke ma folau ki he tahi fenua ʼuhi ko te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Heleni. Logope tona ʼu faigataʼaʼia, kae neʼe kau fakafiafia pe ʼi te ʼu fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Otilisia, mo Siamani, mo Sipele, pea mo te tahi ʼu fenua. Neʼe mole lāuga ia Eleni ʼi he temi peʼe nani, logola ʼi ʼihi temi neʼe mole faʼa lelei kia ia toku ʼu maʼua lalahi ʼi te gāue kia Sehova.

ʼO ʼuhiga mo ʼau, ko te ʼaluʼaga ʼaia neʼe ina akoʼi fualoa mai kia ʼau te faʼa kātaki mo te haga fai ʼo taku gāue. Neʼe tuʼa lahi taku logoʼi te tokoni mai ʼa Sehova. Neʼe fai te ʼu sakilifisio e te ʼu tēhina mo tuagaʼane moʼo tokoni mai kia māua, pea neʼe toe tokoni lelei mai te ʼu tōketā kia māua. Lolotoga te ʼu taʼu faigataʼa ʼaia, neʼe mole he temi neʼe ma hoge meʼa kai ai, logola neʼe mole ʼau lava maʼu haku gāue temi katoa ʼuhi ko te maʼua ʼaē ke ʼau tokaga tuʼumaʼu ki toku ʼohoana. Neʼe ma fakamuʼamuʼa tuʼumaʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe kole mai e Sehova ʼo feiā mo tana gāue.—Mateo 6:33.

Tokolahi ʼe nātou fehuʼi mai pe koteā ʼaē neʼe tokoni mai kia māua lolotoga te ʼu temi faigataʼa ʼaia. Ka ʼau manamanatu ki muʼa atu, pea ʼe mahino kia ʼau ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakamālohiʼi tamā faʼa kātaki mo tamā fai hoholo, neʼe ko te ako takitokotahi ʼo te Tohi-Tapu, mo te faikole fakamalotoloto ki te ʼAtua, mo te kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano, pea mo te kau mālohi ki te gāue fai faka mafola. Neʼe ma manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼo Pesalemo 37:3-5: “Falala kia Sehova pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei; . . . Fakafiafia ia Sehova . . . Tekaʼi tou ala kia Sehova, pea ke ke falala kia te ia, pea ʼe ina fakahoko totonu anai.” Ko te tahi vaega neʼe maʼuhiga kia māua neʼe ko te Pesalemo 55:22: “Tuku tau kavega kia Sehova totonu, pea ko ia totonu ʼe lagolago anai kia te koe.” Ohage ko he tamasiʼi ʼe falala katoa ki tana tāmai, neʼe mole gata pe ia tamā lī ʼo tomā ʼu kavega kia Sehova kae neʼe ma toe tuku foki kia te Ia.—Sakopo 1:6.

ʼI te ʼaho 12 ʼo ʼApelili ʼo te taʼu 1987, ʼi te lolotoga fai faka mafola ʼo toku ʼohoana ʼi te muʼa matapā ʼo tomā ʼapi, neʼe māpunu mai te matapā ukamea mamafa mai muli, ʼo humuki ai ia ia ki te vaʼe ala, ʼo lavea kovi ai. Hili ʼaia pea neʼe nofo ʼi te koma lolotoga taʼu e tolu. Pea neʼe mate ʼi te kamataʼaga ʼo te taʼu 1990.

Ko Te Gāue Kia Sehova ʼo Mulimuli Ki Te ʼu Fealagia

ʼI muʼa ʼo te 1960, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tagata faifekau ʼo te kokelekasio ʼi Níkaia, ʼi Le Pirée. Talu mai ai, neʼe lahi taku ʼu pilivilesio he neʼe lahi te tahi ʼu kokelekasio neʼe ʼau gāue ai ʼi Le Pirée. Logola neʼe mole haku fānau, kae neʼe ʼau fiafia ʼi te tokoni ki te fānau fakalaumālie tokolahi ke nātou tapiki maʼu ki te moʼoni. Ko ʼihi ia nātou ʼe ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ko ʼihi ko te kau tagata faifekau faka minisitelio, ko ʼihi ko te kau pionie pea ko ʼihi kua nātou gāue ʼi te Petele.

ʼI te toe fakatuʼu ʼo te temokalasia ʼi Heleni ʼi te taʼu 1975, neʼe lava fakahoko faʼifaʼitaliha ai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou ʼu fakatahi lalahi, ʼo mole kei nātou fai fakafūfū ʼi te tuvao. Ko te faʼahiga poto ʼo mātou neʼe mātou maʼu ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu fakatahi ʼi te ʼu fenua tai kua ʼaoga leva ʼi te temi nei. Koia, kua ʼau maʼu te fiafia pea mo te pilivilesio ʼaē ko te kau ki te ʼu komite kehekehe ki te ʼu fakatahi lolotoga te ʼu taʼu.

Pea ʼi te 1979, neʼe fai te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo laga ʼo te ʼuluaki Fale ʼo te ʼu Fakatahi lalahi ʼi Heleni, ʼi te tuʼa kolo ʼo Athènes. Neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tokoni ki te fakaʼaluʼalu pea mo te fakahoko ʼo te toe laga fale ʼaia. Neʼe fakamaʼua foki ki te gāue ʼaia he faʼa kātaki lahi pea mo he fai hoholo. Ko te gāue lolotoga taʼu e tolu mo he ʼu tēhina mo tuagaʼane e lauʼi teau, neʼe fakatupu ai he ʼu felogoi mālohi ʼi te ʼofa pea mo hamatou faifaitahi. ʼE mole galo anai ʼi he temi te ʼu suvenia ʼaia.

Ko Te Fakafimālie ʼo Te Maʼuli Fakalaumālie ʼo Te Hahaʼi Pilisoni

Hili te ʼu taʼu kiai, neʼe toe ʼi ai te tahi pilivilesio. ʼI te ʼu fale pilisoni lalahi ʼo Heleni, neʼe ʼi ai te tahi fale pilisoni neʼe tuʼu ōvi mai ki te telituale ʼo taku kokelekasio ʼi Koridhallós. Talu mai te māhina ʼo ʼApelili ʼo te taʼu 1991, ʼi toku ʼuhiga minisi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau ʼaʼahi te fale pilisoni ʼaia ʼi te vāhaʼa fuli. Neʼe tali ke ʼau fai he ʼu ako Tohi-Tapu pea mo he ʼu fono faka Kilisitiano mo te kau pilisoni ʼaē ʼe nātou lotolelei kiai. Tokolahi ia nātou kua nātou fetogi, pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ki te mālohi ʼaupito ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 4:12) Ko te faʼahi ʼaia neʼe malave ki te kau gāue ʼo te fale pilisoni ʼo feiā mo te tahi kau pilisoni. Ko ʼihi ʼo nātou neʼe ʼau fai tanatou ako Tohi-Tapu, kua nātou mavae mai ai pea kua nātou liliu ko he kaugā fai faka mafola ʼo te logo lelei.

ʼI te tahi temi, neʼe ʼau fai te ako ʼa te ʼu tagata e toko tolu neʼe ʼiloa ʼi te fakatau ʼo te toloke. ʼAki tanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe nātou ʼōmai ki tanatou ako Tohi-Tapu kua tele tonatou ʼu kava, pea kua nātou heluhelu fakalelei, pea mo tui tonatou ʼu kofu mo ʼai hēkesi ʼi te lolotoga ʼo te māhina ʼo ʼAukusito—ʼaē ʼe kau ki te ʼu māhina vevela kovi ʼi Heleni! Ko te pule ʼo te fale pilisoni, mo te pule ʼo te kau leʼo ʼo te fale, pea mo ʼihi kau gāue neʼe feleleʼi mai tonatou ʼu pilō moʼo sio te fetogi ʼaia. Neʼe nātou punamaʼuli ki te meʼa ʼaē neʼe nātou sio kiai!

Ko te tahi meʼa fakaloto mālohi kia ʼau neʼe hoko ʼi te fale pilisoni ʼa te kau fafine. Neʼe kamata te ako Tohi-Tapu mo te fafine neʼe fakatūʼa ke pilisoni ʼo aʼu ki tona mate ʼuhi ko te fakapō neʼe ina fai. Neʼe ʼiloa ʼi tana agatuʼu. Kae ʼaki te moʼoni faka Tohi-Tapu neʼe ina fai te ʼu fetogi fakaofoofo pea ko te tokolahi neʼe nātou tokagaʼi ko ia ʼaē neʼe hage he laione kua liliu ohage ko he akeno! (Isaia 11:6, 7) Mole tuai pea neʼe fakaʼapaʼapa pea mo falala ki ai ia te pule ʼo te fale pilisoni. Neʼe ʼau fiafia ʼi taku sio ki tana tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo hoko mo tana foaki ʼo tona maʼuli kia Sehova.

Ko Te Tokoni Ki Te Kau Mahahaki Pea Mo Te Kau Matuʼa

Neʼe mahino kia ʼau te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼe mahahaki pea mo nātou ʼaē kua matutuʼa, ʼi taku sio ki te ʼu faiga ʼo toku ʼohoana mo tona mahaki. ʼI te temi fuli pe neʼe fakamahinohino ai e tatatou ʼu tohi he ʼu alatike neʼe fakaloto mālohiʼi ai tatou ke tou tokoni ki te faʼahiga hahaʼi ʼaia, pea neʼe ʼau fai te faʼahi ʼaia. Neʼe ʼau leleiʼia pea mo ʼau tānaki te ʼu taʼi alatike ʼaia. ʼAki te temi, neʼe ʼau tānaki te foʼi kaupepa ko ʼona pasina e teau tupu—ʼo kamata ʼaki te alatike “Tou tokakaga ki te hahaʼi matutuʼa pea mo te hahaʼi mahahaki” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūnio 1963. ʼE lahi te ʼu alatike feiā neʼe fakahā ai te lelei ʼaē ke tahi fakatuʼutuʼu e te kokelekasio he kūtuga moʼo tokoni kia nātou ʼaē ʼe mahahaki pea mo nātou kua matutuʼa.—1 Soane 3:17, 18.

Neʼe fakatuʼutuʼu e te kau tagata ʼāfea te ʼu tēhina mo tuagaʼane ke nātou ʼāteaina moʼo tokoni kia nātou ʼe mahahaki pea mo nātou kua matutuʼa ʼi te kokelekasio. Neʼe mātou fakatuʼutuʼu ia nātou ʼaia ʼi te ʼu kūtuga kehekehe—ohage ko nātou ʼe lava tokoni lolotoga te ʼaho, ko ʼihi ʼe nātou lava tokoni ʼi te pōʼuli, ko ʼihi ʼe nātou lava feʼāveʼaki ia nātou ʼaia, pea ko ʼihi ʼe lava pāui kia nātou ʼi he temi pe. Ko nātou leva ʼaia ʼe nātou hage he kūtuga ʼe foimo ʼolo ʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe faigataʼaʼia.

Ko te ʼu fua lelei ʼo te faiga feiā ʼe fakatupu lotomālohi. Ohage la, ʼi te tahi ʼaʼahi neʼe fai ki te tuagaʼane mahaki ʼe nofo tokotahi, neʼe maʼu atu kua pogia. Neʼe mātou maʼu te tuagaʼane ʼe nofo ōvi mai pea neʼe ʼi ai tana motokā. Neʼe haʼu ʼo toʼo te tuagaʼane ʼaē ʼe mahaki ʼo ʼave ki te lopitali ʼaē ʼe ōvi mai—ia minuta pe e hogofulu! Neʼe ʼui e te ʼu tōketā neʼe hāo te tuagaʼane ʼuhi ko tona foimo ʼave tautonu.

ʼE loto fakafetaʼi ia nātou ʼe mahahaki pea mo nātou kua matutuʼa ki te kūtuga ʼaia ʼe tokaga age kia nātou. ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie, te ʼamanaki ʼaē ke tou maʼuʼuli mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaia ʼi te tuʼu foʼou ʼa te ʼAtua ʼi he tahi ʼu ʼaluʼaga. Pea ʼe ko te tahi fakapale ia te mahino ʼaē neʼe tokoniʼi nātou ke nātou kātaki lolotoga tonatou ʼu mamahi.

Te Faʼa Kātaki ʼe Maʼu Ai Te ʼu Fakapale

ʼI te temi nei ʼe ʼau tagata ʼāfea ʼi te tahi kokelekasio ʼo Le Pirée. Logope taku kua matuʼa pea mo mahaki, kae ʼe ʼau fiafia ʼi taku kei lava kau ki te ʼu gāue ʼo te kokelekasio.

Lolotoga te ʼu taʼu, ko te ʼu ʼahiʼahi, mo te ʼu faigataʼaʼia, pea mo te ʼu meʼa neʼe hoko fakapunamaʼuli, neʼe fakamaʼua kiai he toe kātaki pea mo he fai hoholo. Kae neʼe foaki tuʼumaʼu mai pe e Sehova te mālohi feʼauga moʼo kātakiʼi te ʼu fihifihia ʼaia. Kua ʼau sio tuʼa lahi ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “ ʼI te temi ʼaē neʼe ʼau ʼui: ‘ ʼE heke anai toku vaʼe,’ neʼe haga lagolago ai tou loto ʼofa kia te ʼau, Ê Sehova. ʼI te hoha lahi ʼo toku loto, neʼe fakapelepeleʼi toku nefesi e tau ʼu fakaloto fīmālie.”—Pesalemo 94:18, 19.

[Paki ʼo te pasina 25]

Mo toku ʼohoana, ia Eleni, ʼi te ʼosi ʼo tona lua tafa ʼi te 1957

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼI te fakatahi ʼi Nuremberg, ʼi Siamani ʼi te 1969

[Paki ʼo te pasina 28]

Ko te kūtuga ʼo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē neʼe tokoni ki te kau mahaki mo te kau matutuʼa

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae