Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/3 p. 26-30
  • Te Constantin Lahi Neʼe Lagolago Koa Ki Te Lotu Faka Kilisitiano?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Constantin Lahi Neʼe Lagolago Koa Ki Te Lotu Faka Kilisitiano?
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Hisitolia ʼo Constantin
  • Te Fakaʼaogaʼi ʼo Te Lotu ʼi Te ʼu Fakatuʼutuʼu ʼa Constantin
  • Neʼe Liliu Koa Ko He Kilisitiano?
  • Neʼe Ko He “Sagato” Koa?
  • Te ʼu Fua ʼo Tana ʼu Faiga
  • ʼE ʼIfea Te Lotu Faka Kilisitiano Moʼoni?
  • Neʼe Feafeaʼi Te Liliu ʼa Te Keletiate Ko He Koga ʼo Te Mālama ʼAenī
    Te Tule Leʼo—1993
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/3 p. 26-30

Te Constantin Lahi Neʼe Lagolago Koa Ki Te Lotu Faka Kilisitiano?

Lolotoga te hisitolia, ʼe tokosiʼi te ʼu tagata ʼaē neʼe fakahigoaʼi nātou ko te ʼu tagata “Lahi,” kae neʼe fakahigoaʼi feiā te Hau Loma ko Constantin. Neʼe toe fakaʼaogaʼi kia ia e te Keletiate te ʼu kupu “maʼoniʼoni,” mo te “hogofulu-ma-tolu ʼapositolo,” pea mo te tagata “maʼoniʼoni ʼe tatau mo te kau ʼapositolo,” pea ko ia ʼaē neʼe ‘fili e te ʼAtua moʼo fakahoko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tokotahi ʼi te malamanei katoa.’ ʼI te tahi faʼahi, ʼe fakamatala e ʼihi ko Constantin neʼe lahi tana ligi toto, pea ʼe toe ʼiloa ʼuhi ko tana ʼu hala mamafa ʼaupito pea mo tana aga kākā, . . . neʼe ko he pule aga fefeka pea neʼe lahi tana fai fakapō.

NEʼE akoʼi ki te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano, neʼe kau ia Constantin Lahi ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakahoko te ʼu fua lelei ki te Lotu Faka Kilisitiano. ʼE nātou ʼui neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakahāo te kau Kilisitiano mai te ʼu fakataga ʼa te kau Loma pea neʼe ina foaki age kia nātou te ʼāteaina faka lotu. Tahi ʼaē meʼa, ki te tokolahi neʼe ko he tisipulo fakamalotoloto ʼa Sesu Kilisito pea neʼe loto ʼaupito ke haʼele ki muʼa te Lotu Faka Kilisitiano. Ko te ’Ēkelesia orthodoxe ʼo te Potu Hahake pea mo te ’Ēkelesia copte, neʼe nā ʼui ko Constantin pea mo tana faʼe ko Helena ʼe nā “maʼoniʼoni.” Pea ʼe fai tonā lafeti ʼi te ʼaho 3 ʼo Sūnio peʼe ʼi te ʼaho 21 ʼo Maio ʼo mulimuli ki te kaletalio ʼo te ʼēkelesia.

Neʼe ko ai moʼoni koa ia Constantin Lahi? Koteā ʼaē neʼe ina fai moʼo fakatuputupu te Lotu Faka Kilisitiano ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo? ʼE tou maʼu anai te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi tatatou vakaʼi te hisitolia pea mo te ʼu fakamahino ʼa te hahaʼi popoto.

Te Hisitolia ʼo Constantin

Neʼe tupu ia Constantin, te foha ʼo Constantin Chlore, ʼi Naissus ʼi Serbie ʼi te teitei taʼu 275 ʼo totatou temi. ʼI te fakanofo hau ʼo tana tāmai ʼi te ʼu tisitilike Loma ʼo te Potu Hihifo ʼi te taʼu 293, neʼe tau ʼi te Danube ʼi te kautau ʼa te Hau ko Galerius. ʼI te taʼu 306 ʼo totatou temi, neʼe toe liliu ia Constantin ki Pilitania ki tana tāmai ʼaē neʼe kua vave mate. Mole faʼa fualoa, ʼi te ʼosi mate ʼo tana tāmai, neʼe fakanofo hau ia Constantin e te kau solia.

ʼI te temi ʼaia, ko tagata e toko nima neʼe nātou toe lau foki ko nātou ko te ʼu Augustes (te ʼu hau). Neʼe hoko tuʼumaʼu te ʼu tau ʼi te puleʼaga, ʼo kamata mai te taʼu 306 ʼo aʼu ki te taʼu 324 ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi fakanofo ʼo Constantin ke hau tokotahi pe. ʼAki tana ʼu mālo e lua, neʼe maʼu e Constantin te tuʼulaga maʼuhiga ʼi te hisitolia Loma pea neʼe liliu ai ko te pule pe e tahi ʼo te Puleʼaga Loma.

ʼI te taʼu 312 ʼo totatou temi, neʼe mālo ia Constantin ʼi tona fili ko Maxence ʼi te tau ʼo te ʼAlesō Milvius ʼi tuʼa ʼo Loma. Ko ʼihi hahaʼi fai hisitolia ʼo te Lotu Faka Kilisitiano, neʼe nātou ʼui lolotoga te tau ʼaia, neʼe hā te koluse gigila ʼi te lalo laʼā, pea neʼe tohi ai te kupuʼi palalau ʼaenī ʼi te lea faka Latina In hoc signo vinces, ko tona faka ʼuhiga ʼaē “ ʼAki te fakaʼiloga ʼaenī ke ke mālo ai.” ʼE toe lau foki neʼe ʼui age kia Constantin ʼi tana moemisi ke ina pena ʼi te ʼu meʼa tali tau ʼo tana kau solia te ʼu mataʼi tohi e lua ʼo te higoa ʼo Kilisito ʼi te faka Keleka. Kae ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe mole totonu ʼi te hisitolia ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te tohi A History of Christianity: “ ʼE mole ʼalutahi te ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te temi tonu pea mo te potu ʼaē neʼe hoko ai te moemisi ʼaia.” ʼI tanatou tali ia Constantin ʼi Loma, neʼe fakanofo ia ia e te Fono Faka Puleʼaga ko te pule Augustus pea mo te Pontifex Maximus, ko tona faka ʼuhiga ko te pelepitelo lahi ʼo te lotu pagani ʼo te puleʼaga katoa.

ʼI te taʼu 313 ʼo totatou temi, neʼe felogoi ia Constantin mo te Hau ko Licinius, te pule ʼo te ʼu tisitilike ʼo te Potu Hahake ke nā kaugā pule. ʼAki te Lao ʼo Milan neʼe nā foaki te ʼāteaina faka lotu ʼo nā fakatotonu ai ke tatau te ʼu pilivilesio ʼo te ʼu lotu fuli. Kae ʼe tokolahi te kau fai hisitolia ʼe mole nātou faka maʼuhigaʼi te lao ʼaia. ʼE nātou ʼui ko te tohi ʼaē neʼe tuʼu ai te lao ʼaia neʼe ko he kiʼi tohi ohage pe ko te ʼu tohi ʼaē neʼe fai māhani, pea neʼe mole ko he tohi faka hau makehe neʼe faka maʼuhigaʼi ai he fetogi ʼo te aga ʼa te puleʼaga ki te Lotu Faka Kilisitiano.

ʼI te ʼu taʼu e hogofulu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe mālo ia Constantin ʼi tona fili fakamuli ko Licinius, ʼo liliu ai leva ʼo pule tokotahi ʼi Loma. ʼI te taʼu 325, logope la neʼe mole heʼeki papitema, kae neʼe ina takitaki te ʼuluaki fono lahi faka ekumenike ʼo te lotu faka “Kilisitiano” ʼaia. Neʼe nātou tapuʼi ai te Arianisme pea mo nātou tohi ai te ʼu akonaki maʼuhiga ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Credo de Nicée.

Neʼe mahaki kovi ia Constantin ʼi te taʼu 337 ʼo totatou temi. Pea ʼi te temi fakaʼosi ʼaia ʼo tona maʼuli neʼe papitema pea mate ai. ʼI tana ʼosi mate neʼe fakanofo ia ia e te Fono Faka Puleʼaga ko he ʼatua Loma.

Te Fakaʼaogaʼi ʼo Te Lotu ʼi Te ʼu Fakatuʼutuʼu ʼa Constantin

ʼO ʼuhiga mo te manatu ʼa te ʼu hau Loma ʼo te tolu pea mo te fā sēkulō ki te lotu, ʼe ʼui fēnei e te tohi Istoria tou Ellinikou Ethnous (Te Hisitolia ʼo Te Puleʼaga Faka Keleka): “Māʼiape la mo nātou ʼaē neʼe heheka ki te hekaʼaga faka hau, neʼe mole nātou leleiʼia te ʼu meʼa faka lotu, kae neʼe nātou mulimuli ki te manatu ʼo tonatou temi, pea neʼe mahino ai kia nātou neʼe ʼaoga ke nātou faka maʼuhigaʼi te lotu ʼi tanatou ʼu fakatuʼutuʼu faka politike ke hā ai he faʼahiga aga faka lotu.”

ʼE mahino ia, neʼe ʼiloʼi lelei e Constantin te manatu ʼa te hahaʼi ʼo tona temi. ʼI te kamata ʼo tana gāue faka politike, neʼe ʼaoga kia ia te puipui “fakaʼatua” kae neʼe mole feala ke foaki age te faʼahi ʼaia e te ʼu ʼatua Loma ʼaē neʼe mole kei nātou maʼuhiga ki te hahaʼi. Neʼe kua vaivai te puleʼaga, ʼo kau kiai mo tana lotu pea mo tona tahi ʼu kautahi, koia neʼe ʼaoga ai he meʼa foʼou ke feala hana toe mālohi. ʼE ʼui fēnei e te encyclopédie Hidria: “Neʼe leleiʼia tāfito e Constantin te Lotu Faka Kilisitiano, he neʼe lagolago ki tana mālo pea mo te toe fakatokatoka ʼo tona puleʼaga. Ko te ʼu ʼēkelesia faka “Kilisitiano” ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu potu fuli pe, neʼe nātou lagolago ki tana gāue faka politike. . . . Neʼe fakakaugā mo te kau takitaki lotu tāfito . . . , pea neʼe ina fakamaʼua ke nātou taupau maʼu tanatou logo tahi.”

Neʼe mahino kia Constantin ko te lotu faka “Kilisitiano”​—logope la neʼe kua liliu ʼo ʼaposita pea mo aga fakahehema ʼi te temi ʼaia—​neʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi moʼo lagolago ki tana fakatuʼutuʼu faka politike ʼaē ko te fakamālohiʼi pea mo te fakatahiʼi ʼo tona puleʼaga. ʼI tana tali te ʼu akonaki ʼaē neʼe fakatafito kiai te Lotu Faka Kilisitiano ʼaposita ke feala he lagolago ʼa te hahaʼi ki tana ʼu fakatuʼutuʼu faka politike, neʼe ina fakatotonu ke fakamāʼopoʼopo te hahaʼi ki te lotu “katolika,” peʼe faka malamanei pe e tahi. Neʼe foaki ki te ʼu agaʼi fenua faka pagani pea mo te ʼu lafeti faka pagani te ʼu higoa faka Kilisitiano. Pea neʼe foaki ki te kau takitaki lotu faka “Kilisitiano” te tuʼulaga, mo tonatou totogi pea mo te mālohi ʼo te kau pelepitelo faka pagani.

Neʼe faiga e Constantin ke logo tahi te lotu ʼuhi ko tana ʼu fakatuʼutuʼu faka politike, ʼo ina foimo pulihi atu aipe te ʼu manatu ʼaē ʼe kehekehe mo te ʼu manatu ʼaē ʼe tali e te hahaʼi ʼi te agamāhani, kae neʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia ke ʼalutahi mo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe maveuveu ʼaupito te lotu faka “Kilisitiano” ʼuhi ko te ʼu fakafihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki, pea ʼi te ʼaluʼaga ʼaia neʼe feala ai leva kia ia ke hā ohage ko te tagata ʼaē neʼe fekauʼi e te ʼAtua moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼaia. ʼAki tana ʼu felogoi mo te kau Donatistes ʼi te Potu Tokelau ʼo Afelika pea mo te kau tisipulo ʼa Arius ʼi te Potu Hahake ʼo te puleʼaga, neʼe mahino fakavilivili ai kia ia neʼe mole feʼauga te fakalotoʼi ʼo te hahaʼi ke mālohi ai te lotu pea mo logo tahi.a Neʼe ina fai te ʼuluaki fono faka ekumenike ʼi te hisitolia ʼo te ʼēkelesia, ʼi tana faiga ʼaē ke fakatokatoka te fakafifihi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te Arianisme.​—Vakaʼi te kupu tāfito “Ko Constantin pea mo te Fono ʼo Nicée.”

ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Paul Johnson ʼo ʼuhiga mo Constantin: “Ko te tupuʼaga tāfito ʼo tana tali te Lotu Faka Kilisitiano, he neʼe foaki kia ia pea mo te Puleʼaga, te fealagia ʼaē ke nā fakatotonu pe koteā te ʼu akonaki ʼaē ʼe totonu pea koteā te aga ʼa te ʼēkelesia ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki ʼaē ʼe mole tatau mo te ʼu akonaki ʼaia.”

Neʼe Liliu Koa Ko He Kilisitiano?

ʼE fakatokagaʼi mai e Johnson: “Neʼe mole līaki e Constantin te atolasio ki te laʼā pea neʼe ina taupau te paki ʼo te laʼā ʼi tana ʼu foʼi piesi.” ʼE ʼui fēnei e te tohi Catholic Encyclopedia: “Neʼe mole fakakeheʼi e Constantin te ʼu lotu ʼaia e lua. ʼI tona ʼuhiga pontifex maximus, neʼe ina tuku ke maʼuliʼi faʼitaliha e te hahaʼi te tauhi faka pagani.” ʼE ʼui e te encyclopédie Hidria: “Neʼe mole liliu ia Constantin ko he Kilisitiano. Ko Eusèbe ʼo Sesalea ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼo fakamatala ai te maʼuli ʼo Constantin, ʼe ina ʼui neʼe liliu pe ko he Kilisitiano ʼi te temi fakaʼosi ʼo tona maʼuli. Kae neʼe mole he ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia, koteʼuhi ʼi te ʼaho pe ʼi muʼa ʼo tana papitema, neʼe toe fai e Constantin te sakilifisio kia Zeus he neʼe ina toe maʼu foki te tuʼulaga ʼaē ko te Pontifex Maximus.”

ʼO aʼu ki te ʼaho ʼo tona mate ʼi te taʼu 337 ʼo totatou temi, neʼe taupau e Constantin te higoa faka tuʼulaga ʼaia ʼaē ko te Pontifex Maximus, te pule māʼoluga ʼo te ʼu meʼa faka lotu. ʼO ʼuhiga mo tona papitema, ʼe lelei ke tou feʼekeʼaki, Neʼe papitema koa ʼi tana ʼosi fakahemala moʼoni pea mo tafoki, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te Tohi-Tapu? (Gāue 2⁠:​38, 40, 41) Neʼe ko he papitema koa neʼe fakauku katoa ai ia ia ʼi te vai, moʼo faka ʼuhiga kua ina foaki tona maʼuli kia Sehova ʼAtua?​—Vakaʼi ia Gāue 8⁠:​36-39.

Neʼe Ko He “Sagato” Koa?

ʼE ʼui fēnei e te Encyclopædia Britannica: “Neʼe tāu mo feʼauga ke fakahigoaʼi ia Constantin ʼe Lahi ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai kae mole ʼuhi ko tona ʼulugaaga. Kapau ʼe tou fakafuafua tona ʼulugaaga, pea ʼe mahino ia ʼe tuʼulaga muli mo kapau ʼe fakatatau mo te tahi ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fakahigoaʼi nātou ko te ʼu hahaʼi lahi ʼo te temi ʼaenī pea mo te temi muʼa.” Pea ʼe toe fakamahino mai foki e te tohi A History of Christianity: “Talu mai te kamata neʼe fai te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo tana agamālohi pea mo tana aga fekai ʼi tana ʼita. . . . Neʼe mole fakaʼapaʼapa ki te maʼuli ʼo te hahaʼi . . . Neʼe fakalialia tona faʼahiga maʼuli ʼi tana liliu ʼo matuʼa.”

ʼE mahino papau ia, neʼe kovi te ʼulugaaga ʼo Constantin. ʼE ʼui e te tagata fai hisitolia “neʼe tau fai fakapō he neʼe hoko ʼita.” (Vakaʼi te kupu tāfito “Te ʼu Fakapō ʼi Te Hōloga Faka Hau.”) Ko Constantin neʼe mole ko he “Kilisitiano,” ohage ko tona ʼui e te tagata fai hisitolia ko H. Fisher ʼi tana tohi History of Europe. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai, ʼe hā ʼaki ai neʼe mole ko he Kilisitiano moʼoni kua ina kofuʼi te “ ʼuhigaʼi tagata foʼou” pea neʼe mole ina maʼu te fua ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua​—te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te kātaki fualoa, te finegaloʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū pea mo te lolomi ʼo kita.​—Kolose 3:​9, 10; Kalate 5:​22, 23.

Te ʼu Fua ʼo Tana ʼu Faiga

ʼI tona ʼuhiga Pontifex Maximus pagani​—ko tona faka ʼuhiga ko te pule faka lotu ʼo te Puleʼaga Loma⁠—neʼe faiga e Constantin ke fakakaumeʼa mo te kau ʼēpikopō ʼo te lotu faka ʼaposita. Neʼe ina foaki kia nātou te faʼahiga pule ʼaki te ʼu tuʼulaga maʼuhiga pea mo te ʼu koloā, ʼo fakanofo nātou ko he ʼu pule ʼo te lotu faka puleʼaga Loma. ʼE ʼui fēnei e te tohi Catholic Encyclopedia: “Ko ʼihi ʼēpikopō ʼaē neʼe ōfo ʼi te ʼu koloā ʼo te fale faka hau, neʼe nātou vikiʼi te hau ʼo nātou ʼui neʼe ko te ʼaselo ʼo te ʼAtua, neʼe maʼoniʼoni, pea neʼe nātou fakakikite ʼe nofo hau anai ʼi selo, ohage pe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua.”

ʼI te leleiʼia ʼo te Lotu Faka Kilisitiano ʼaposita e te puleʼaga Loma, neʼe toe ʼāsili ai tana kau ki te malamanei, ʼi te tuʼu ʼaenī, pea neʼe fakamamaʼo mai te ʼu akonaki ʼa Sesu Kilisito. (Soane 15:19; 17:​14, 16; Fakahā 17:​1, 2) Neʼe tupu ʼaki ai leva te fio ʼo te “Lotu Faka Kilisitiano” mo te ʼu akonaki hala​—ohage ko te Tahitolu, te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi, te ʼifeli, te pulekatolio, te ʼu faikole maʼa te kau mate, te lau ʼo te lōsalio, mo te ʼu fakatātā pea mo te tahi ʼu meʼa.​—Vakaʼi ia 2 Kolonito 6:​14-​18.

Mai ia Constantin, neʼe maʼu e te lotu ʼaia he faʼahiga pule ʼe aga fefeka. ʼE ʼui fēnei e te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu ko Henderson pea mo Buck: “Neʼe fetogi te Evaselio, ʼo liliu ai ʼo faigataʼa tona maʼuliʼi he neʼe fakahū kiai te ʼu toʼotoʼoga fakaʼaliʼaliki, pea neʼe foaki ki te kau faiako ʼo te Lotu Faka Kilisitiano tonatou totogi pea mo faka maʼuhigaʼi nātou, koia neʼe nātou fakaliliu ai leva te Puleʼaga ʼo Kilisito ko he puleʼaga ʼo te mālama ʼaenī.”

ʼE ʼIfea Te Lotu Faka Kilisitiano Moʼoni?

ʼE fakahā mai e te hisitolia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te agaaga “lahi” ʼo Constantin. Ko Sesu Kilisito, te Pule ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano moʼoni, neʼe mole ina fakatupu te Keletiate, kae neʼe tupu ia ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu faka politike pea mo te ʼu aga fakakākā ʼo te hau pagani. ʼE fai e te tagata fai hisitolia ko Paul Johnson te fehuʼi fakapotopoto ʼaenī: “Neʼe tali koa e te puleʼaga te Lotu Faka Kilisitiano, pe neʼe fai koa e te Lotu Faka Kilisitiano tana aga paomutu mo te puleʼaga?”

Ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou loto ke nātou pipiki ki te Lotu Faka Kilisitiano ʼaē ʼe maʼa, ʼe feala ke nātou maʼu he tokoni ke nātou ʼiloʼi te kokelekasio faka Kilisitiano moʼoni ia ʼaho nei pea mo nātou fakatahi kiai. ʼI te malamanei katoa ʼe fia tokoni te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te hahaʼi fakamalotoloto, ke nātou maʼu te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni pea ke nātou tauhi ki te ʼAtua ʼaki te faʼahiga fai ʼaē ʼe ina leleiʼia.​—Soane 4:​23, 24.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te Donatisme neʼe ko te magaʼi lotu faka “Kilisitiano” ʼo te fā pea mo te nima sēkulō ʼo totatou temi. Neʼe lau e te hahaʼi ʼaē neʼe kau ki te lotu ʼaia, neʼe lelei te toʼotoʼoga ʼaē neʼe fai e te pelepitelo mo kapau neʼe lelei tana aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe tonu ke fakamavae ʼi te ʼēkelesia ia nātou ʼaē neʼe nātou fai he ʼu agahala mamafa. Ko te Arianisme neʼe ko te manatu ʼa te kūtuga faka “Kilisitiano” ʼo te fā sēkulō ʼaē neʼe nātou fakafihiʼi te ʼuhiga ʼatua ʼo Sesu Kilisito. Neʼe akoʼi e Arius neʼe mole he tupuʼaga ʼo te ʼAtua pea ʼe mole hona kamataʼaga. Kae ko te ʼAlo, koteʼuhi neʼe fakatupu ia ia, koia ʼe mole feala ai ke tatau tona ʼuhiga mo te ʼuhiga ʼAtua ʼo te Tāmai. Neʼe mole maʼuli te ʼAlo talu mai te ʼu temi heʼegata, kae neʼe fakatupu ia ia pea ʼe maʼuli he neʼe finegalo kiai te Tāmai.

[Talanoa ʼo te pasina 28]

Ko Constantin Pea Mo Te Fono ʼo Nicée

Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai ʼi te Fono ʼo Nicée e te Hau ko Constantin ʼaē neʼe mole heʼeki papitema? ʼE ʼui fēnei e te Encyclopædia Britannica: “Ko Constantin ʼaē neʼe pelesita pea mo ina takitaki te fai palalau . . . ʼI tanatou matataku ki te hau, ko te kau ʼēpikopō fuli, gata pe ki te toko lua, neʼe nātou sinie te pepa ʼaē neʼe tohi ai te akonaki ʼaia, logope la neʼe mole nātou ʼio kiai.”

ʼI te hili ʼo māhina e lua ʼaē neʼe hoko ai te ʼu fakafihi faka lotu, neʼe fai te tonu e te tagata fai politike pagani ʼaia, ʼo ina tali ai te ʼui ʼaē ko Sesu ʼe ko te ʼAtua. Kae koteā te tupuʼaga ʼo tana fai te tonu ʼaia? ʼE fakamahino fēnei mai e te tohi A Short History of Christian Doctrine: “Neʼe mole mahino ia Constantin ki he meʼa ʼi te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te teolosia faka Keleka.” Kae ko te meʼa ʼaē neʼe mahino ki ai, neʼe fakatupu tuʼutāmaki te ʼu maveuveu faka lotu ki tona puleʼaga pea neʼe ina loto ke fakamālohiʼi tona puleʼaga.

ʼO ʼuhiga mo te tohi ʼaē neʼe fai fakamuli ʼi Nicée ʼaki te takitaki ʼo Constantin, ʼe fakatokagaʼi fēnei mai e te tohi Istoria tou Ellinikou Ethnous (Te Hisitolia ʼo Te Puleʼaga Faka Keleka): “ ʼE hā ʼaki ai te mole leleiʼia [e Constantin] te ʼu meʼa faka lotu, . . . tana logogataʼa ʼi tana faiga ʼaē ke toe fakatuʼu te logo tahi ʼo te ʼēkelesia tatau aipe pe koteā ʼaē ʼe feala ke hoko, pea mo tana tui papau ʼaē ʼe ko ia ʼaē ʼe tonu ke ina fai te ʼu tonu fuli ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka lotu, he neʼe ko ia te ‘ ʼēpikopō ʼo nātou ʼaē ʼi tuʼa ʼo te ʼēkelesia.’ ” Neʼe feala koa ke takitaki nātou e te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu tonu ʼaē neʼe nātou fai ʼi te fono ʼaia?​—Vakaʼi ia Gāue 15:​28, 29.

[Talanoa ʼo te pasina 29]

“Te ʼu Fakapō ʼi Te Hōloga Faka Hau”

ʼAki te kupu tāfito ʼaia, ʼe fakamatala e te tohi Istoria tou Ellinikou Ethnous (Te Hisitolia ʼo Te Puleʼaga Faka Keleka) te meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu “fakapō aga fakalialia ʼaē neʼe fai e Constantin ʼi tona famili.” ʼO mole faʼa fualoa ki tana fakatuʼu tona hōloga faka hau, neʼe mole kei fiafia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina lava fai, kae neʼe tokaga ia ki te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kia ia. Neʼe mahalohalo ki he ʼu meʼa kovi pea neʼe lagi uga ia ia e ʼihi hahaʼi malualoi ke manatu feiā, ʼo lotolotolua ai ʼo ʼuhiga mo tona ʼilāmutu ko Licinianus​—te foha ʼo te hau ʼaē neʼe kaugā pule mo ia pea neʼe ina matehi—​he neʼe tuʼania naʼa fakafeagai kia ia. Ko te fakapō ʼaia neʼe hoa kiai mo te matehi ʼo Crispus te ʼuluaki foha ʼo Constantin ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Fausta te ʼohoana ʼo Constantin, he neʼe tuʼania ke mole maʼu e tana fānau te pule katoa.

Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe fai e Fausta neʼe iku ki tona mate. ʼE mahino ia, neʼe kau ʼi te fakapō ʼaia te fineʼaliki ko Helena, ʼaē neʼe kei fakalogo ki ai tana tama ko Constantin ʼo aʼu ki tona mate. ʼUhi ko te agamālohi ʼa Constantin pea mo tana mole loto lolomi, neʼe matehi ai te tokolahi ʼo tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu kaugā gāue. Moʼo fakaʼosi, ʼe ʼui fēnei e te tohi History of the Middle Ages: “Ko te matehi​—ʼe feala ke tou ʼui ko te fakapogi—​ʼo tona foha pea mo tona ʼohoana, ʼe hā ʼaki ai neʼe mole lave kia ia te mālohi fakalaumālie ʼo te Lotu Faka Kilisitiano.”

[Paki ʼo te pasina 30]

Neʼe laga te ʼalesō ʼaenī ʼi Loma moʼo faka kolōliaʼi ia Constantin

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 26]

Musée du Louvre, Paris

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae