Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/7 p. 7-8
  • Ko Tisike—Ko He Kaugā Popūla Neʼe Feala Hakita Falala Ki Ai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Tisike—Ko He Kaugā Popūla Neʼe Feala Hakita Falala Ki Ai
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Gāue Moʼo Tokoni Ki Selusalemi
  • Mai Loma Ki Kolose
  • Ko He Tagata Taupau ʼi He ʼu Koga Meʼa Mamaʼo
  • ʼE Feala Pe Ke Ke “Liliu Ko He Tokoni Malohi”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • Te ʼu Kaugā Gāue ʼa Paulo Neʼe Ko Ai Ia Nātou?
    Te Tule Leʼo—1999
  • Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—2008
  • ʼE Kotou Tuha Koa Mo Te Falala?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/7 p. 7-8

Ko Tisike—Ko He Kaugā Popūla Neʼe Feala Hakita Falala Ki Ai

ʼI TE ʼu lakaga kehekehe, neʼe folau ia Tisike mo te ʼapositolo ko Paulo pea neʼe gāue ohage ko hana tagata ʼave logo. Neʼe ko he tagata faifekau neʼe feala ke foaki age kia ia he falā pea mo he tuʼulaga ʼo he tagata taupau. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu neʼe ko he tagata neʼe feala hakita falala ki ai​—ʼaē ko he kalitate ʼe maʼuhiga ke maʼu e te kau Kilisitiano fuli​—koia ʼe lagi koutou fia ʼiloʼi he tahi ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo ia.

Neʼe talanoa ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Tisike ʼo ina ʼui ʼe ko tona “tēhina ʼofaina pea mo he minisi agatonu pea mo kaugā popūla ʼi te ʼAliki.” (Kolose 4:7) He koʼe neʼe manatu feiā te ʼapositolo ʼo ʼuhiga mo Tisike?

Te Gāue Moʼo Tokoni Ki Selusalemi

ʼI te lagi taʼu 55 ʼo totatou temi, neʼe tonu ke foaki he tokoni fakasino ki te kau Kilisitiano ʼo Sutea. ʼAki te tokoni ʼa te ʼu kokelekasio ʼo te Eulopa pea mo te Asie Mineure, neʼe fakatuʼutuʼu e Paulo he tae falā maʼa nātou. Ko Tisike, ʼaē neʼe haʼu mai te tisitilike ʼo Asia, neʼe kau ki te gāue ʼaia moʼo tokoni ki te ʼu tēhina.

ʼI tana ʼosi fakahinohino age kia nātou peʼe feafeaʼi te tae ʼo te falā, neʼe ʼui e Paulo ke fekauʼi he ʼu tagata ʼe nātou falala ki ai ke nātou ʼolo ki Selusalemi, peʼe ke nātou ʼolo fakatahi mo ia, ʼo ʼave te falā. (1 Kolonito 16:​1-4) ʼI tana fagona loaloaga ʼaia mai Kelesi ki Selusalemi, neʼe hahaʼi te ʼu tagata neʼe kaugā ʼolo mo ia pea neʼe lagi kau ia Tisike ia nātou ʼaia. (Gāue 20:4) Neʼe ʼaoga ke nātou kaugamālie, koteʼuhi neʼe nātou ʼolo mo te falā ʼaē neʼe foaki age e te ʼatu ʼu kokelekasio. Neʼe maʼuhiga ke nātou puipui te falā ʼaia, he neʼe feala ke hoko he tuʼutāmaki ʼi te ala ʼuhi ko te hahaʼi kaihaʼa.​—2 Kolonito 11:26.

Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼolo fakatahi ia Alisitala pea mo Tolofimo mo Paulo ki Selusalemi, koia ʼe manatu ai ʼihi neʼe toe ʼolo ai foki mo Tisike pea mo ʼihi ʼatu. (Gāue 21:​29; 24:17; 27:​1, 2) Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe kau ia Tisike ki te polokalama tokoni ʼaia, koia ʼe ʼui ai e te tokolahi, ʼe ko ia te “tēhina” ʼaē neʼe gāue mo Tito ʼi Kelesi ki te fakatuʼutuʼu ʼo te tae falā, pea neʼe “hinoʼi ia ia e te ʼu kokelekasio ke kaugā folau [mo Paulo] ʼuhi ko te meʼa ʼofa ʼaia ʼaē neʼe foaki ʼaki he lotoʼofa.” (2 Kolonito 8:​18, 19; 12:18) ʼI te ʼuluaki gāue ʼaē neʼe fakahoko e Tisike neʼe ʼi ai tana ʼu maʼua, pea neʼe toe feiā mo te tahi gāue ʼaē neʼe foaki age.

Mai Loma Ki Kolose

Hili taʼu e nima peʼe ono (te taʼu 60-​61 ʼo totatou temi), neʼe ʼamanaki e Paulo ke faka ʼāteaina ia ia ʼi tona ʼuluaki pilisoniʼi ʼi Loma. Neʼe nofo ia Tisike mo ia, ia kilometa ʼe lauʼi teau mo tona ʼapi. Pea toe liliu leva ia Tisike ki Asia. Neʼe feala ai kia Paulo ke ina momoli te ʼu tohi ki te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te potu ʼaia, pea mo ina fakaliliu ki Kolose kia Filemone, tana tagata kaugana ʼaē neʼe hola, ko Onesimo. Pea lagi neʼe ʼavage kia Tisike pea mo Onesimo te ʼu tohi ʼaē e tolu ʼe kau ʼi te temi nei ʼi te Tohi-Tapu​—te tohi ki te kau Efesi, te tahi ki te kau Kolose, pea mo te tahi kia Filemone. Neʼe lagi toe foaki ai mo te tohi ki te kokelekasio ʼo Laotise, ko te kolo neʼe vaha mamaʼo mo Kolose ia kilometa e 11.​—Efesi 6:​21; Kolose 4:​7-9, 16; Filemone 10-​12.

Ko Tisike neʼe mole ko he tagata tufa tohi pe. Kae neʼe ko te tagata ʼave logo neʼe feala hakita falala ki ai, he neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko Tisike, toku tēhina ʼofaina pea mo minisi agatonu pea mo kaugā popūla ʼi te ʼAliki, ʼe ina fakahā katoa atu anai toku ʼaluʼaga. ʼE ʼau fekauʼi atu ia ia kia koutou ʼuhi ko te faʼahi ʼaenī, ke koutou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo tomatou ʼaluʼaga pea ke ina fakaloto fīmālieʼi tokotou loto.”​—Kolose 4:​7, 8.

Ko te tagata sivi Tohi-Tapu ko E. Randolph Richards, ʼe ina ʼui mai ko te tagata tufa tohi “ ʼi te agamāhani, ʼo hilifaki ki te tohi ʼaē neʼe tonu ke ina ʼave, neʼe ina faka felogoi te tagata faitohi pea mo nātou ʼaē ʼe faitohi ki ai. . . . [Ko te tahi tupuʼaga] ʼaē neʼe ʼaoga ai he tagata neʼe feala hakita falala kiai, [he] neʼe ʼi ai te tahi ʼu manatu neʼe tonu ke palalau kiai. ʼE feala ke fakamatala fakanounou e te tohi he faʼahiga ʼaluʼaga, pea ʼi te agamāhani ʼe fai ʼaki te manatu ʼo ia ʼaē neʼe faitohi, kae ʼe fakaʼamu ki te tagata tufa tohi, ke ina fakamatala fakalelei ia meʼa fuli ki te hahaʼi.” Logope la neʼe feala ke talanoa te tohi ki he ʼu akonaki pea mo he ʼu faʼahi maʼuhiga, kae neʼe feala ke fakahā he tahi ʼu manatu e te tagata ʼave logo ʼaē neʼe falala ki ai.

Ko te ʼu tohi ʼaē neʼe fai ki te kau Efesi, mo te kau Kolose, pea mo Filemone ʼe mole lahi ai tanatou talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo Paulo. Koia, neʼe tonu ai ke palalau ia Tisike ki te ʼu logo ʼaē neʼe ina ʼiloʼi, mo ina fakamahino te ʼaluʼaga ʼo Paulo ʼi Loma, pea ke ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu kokelekasio ke feala hana fakaloto mālohiʼi nātou. Neʼe foaki te ʼu logo pea mo te ʼu faʼahiga maʼua ʼaia kia nātou pe ʼaē neʼe feala hakita falala ki ai, ke nātou fakafofoga fakalelei ia ia ʼaē neʼe faitohi. Pea neʼe feiā ia Tisike.

Ko He Tagata Taupau ʼi He ʼu Koga Meʼa Mamaʼo

ʼI tona ʼosi faka ʼāteaina mai te fale pilisoni ʼi Loma, neʼe fakakaukauʼi e Paulo ke ina fekauʼi ia Tisike peʼe ko Aletema kia Tito ʼi te motu ʼo Kelete. (Tito 1:5; 3:​12) Lolotoga te lua pilisoniʼi ʼo Paulo e te kau Loma (ʼi te lagi taʼu 65 ʼo totatou temi), neʼe toe fekauʼi e te ʼapositolo ia Tisike ki Efesi, lagi moʼo fetogi ia Timoteo, ke feala hana ʼalu ʼo kaugā nonofo mo Paulo.​—2 Timoteo 4:​9, 12.

ʼE mole ʼiloʼi lelei pe neʼe ʼalu ia Tisike ki Kelete pea mo Efesi ʼi te temi ʼaia. Kae ʼe fakahā mai e te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe ko te kaugā gāue ʼaē neʼe felogoi lelei mo Paulo, ʼo aʼu ki te ʼu taʼu fakaʼosi ʼo te minisitelio ʼa te ʼapositolo. Kapau neʼe fekauʼi ia ia e Paulo ki he ʼu gāue ʼe ʼi ai tona ʼu fakamaʼua pea mo lagi faigataʼa, kae mole ina fekauʼi ia Timoteo peʼe ko Tito, ko tona lagi tupuʼaga ʼaē he neʼe kua liliu ia Tisike ko he tagata taupau faka Kilisitiano kua aga fakapotopoto. (Vakaʼi ia 1 Timoteo 1:3; Tito 1:​10-​13.) Neʼe liliu ko he tagata neʼe ʼaoga kia Paulo pea mo te kokelekasio faka Kilisitiano katoa, he neʼe lotolelei ke ʼalu ʼo gāue ʼi te ʼu telituale mamaʼo.

Ia ʼaho nei, ʼe lotolelei te ʼu Kilisitiano loto faka sakilifisio ke nātou tauhi ki te ʼAtua ʼi te ʼu kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, peʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou ʼolo ki te tahi ʼu fenua moʼo fakahaʼele ai ki muʼa te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga. Neʼe tali fakafiafia e te toko lauʼi afe ke nātou gāue faka misionea, peʼe nātou tagata taupau feʼoloʼaki, peʼe ko he kau gāue faka malamanei ʼo te ʼu laga fale, ʼi te ʼu pilō lalahi ʼo te Sosiete Watch Tower, peʼe ʼi he filiale. Ohage ko Tisike, ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼe mole fia hā, kae ʼe nātou gāue kinakina, ko he kau ‘minisi agatonu’ ʼe nātou maʼuhiga ki te ʼAtua pea ʼe ʼofainaʼi nātou e te kau Kilisitiano, ʼi tonatou ʼuhiga ‘kaugā popūla ʼi te ʼAliki’ ʼe tou falala kia nātou.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae