ʼE Feala Koa Hakotou Tui Ki Te Tohi-Tapu?
ʼE KEI tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tui ki te Tohi-Tapu ʼo feiā pe mo te temi ʼaenī. Ohage la, ʼi te sivi Gallup ʼaē neʼe fai ʼi Amelika, ko te toko 80 ʼi te toko teau hahaʼi neʼe nātou ʼui ʼe nātou tui ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua. Tatau aipe peʼe tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼo tokotou potu fenua ʼe nātou tui ki te Tohi-Tapu, peʼe kailoa, kae ʼe koutou mahino ʼe nātou loto ke akoʼi age e te ʼēkelesia te Tohi-Tapu. Kae ʼe tahitahiga te hoko ʼo te faʼahi ʼaia. Ohage la, koutou vakaʼi te akonaki ʼo te fakatūʼa ʼo te nefesi ʼi te mate.
ʼE talanoa koa te Tohi-Tapu ki te pulekatolio peʼe ki te ʼifeli? Ia ʼaho nei, ko te tokolahi ʼo te kau popoto ʼo te Keletiate ʼe nātou tali anai “Kailoa.” ʼE ʼui fēnei e te tohi New Catholic Encyclopedia: “ ʼI tona fakahagatonu, ko te akonaki Katolika ʼo te pulekatolio ʼe fakatafito ki te talatisio ka mole ki te Tohi-Tapu.” ʼO ʼuhiga mo te ʼifeli, ʼe tou lau fēnei ʼi te tohi Dictionary of Christian Theology: “ ʼE mole tou maʼu ʼi te T[auhi] F[oʼou] he faka mafola ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo he ʼifeli kakaha.”
ʼI tona fakahagatonu, mole heʼeki faʼa fualoa ko te komite ʼo te ʼu akonaki ʼo te Lotu Anglican, neʼe ina ʼui ke nātou fakafisi katoa ki te akonaki ʼo te ʼifeli, pea neʼe ko te kupu tāfito ʼaia ʼo he ʼu nusipepa. ʼE ʼui e te polofesea ko Tom Wright, te pule ʼo te Katetalale ʼo Litchfield, ko te ʼu lea fakatā ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te ʼifeli “neʼe nātou fakaliliu te ʼAtua ko he ʼAtua fakamataku pea neʼe lave kovi ki te ʼatamai ʼo te tokolahi ʼo te hahaʼi.” ʼE ʼui e te komite ʼaia ko te ʼifeli ʼe ko te “pulinoa.”a ʼO toe feiā pe, ʼe tou lau fēnei ʼi te tohi New Catholic Encyclopedia ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼa te kau Katolika: “Ia ʼaho nei ʼi te teolosia, ko te ʼifeli ʼe ko te mavete mo te ʼAtua.”
Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi ʼe fakafeagai ki te ʼu akonaki ʼo te pulekatolio pea mo te ʼifeli. ʼE tau palalau te Tohi-Tapu ki te mate ʼo te ʼu nefesi. “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala—ʼe mate anai ia.” (Esekiele 18:4; vakaʼi te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu ʼo te King James pea mo Douay.) ʼE fakamahino mai e te Tohi-Tapu, ko te kau mate ʼe mole kei nātou mālama ki he meʼa, pea ʼe mole nātou maʼuli mamahi. “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi.” (Tagata Tānaki 9:5) Ko te ʼamanaki ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau mate, ʼe ko te fakatuʼuake ʼaē ka hoko ʼi te ka haʼu. ʼI te mate ʼo tona kaumeʼa ko Lasalo, neʼe fakatatau e Sesu te mate ki te moe. Ko Maleta, te tokolua ʼa Lasalo, neʼe ina fakahā tana tui ki te fakatuʼuake ʼaē ʼe akoʼi ʼi te Tohi-Tapu, ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe toe tuʼuake anai ʼi te ʼaho fakamuli.” ʼI tana fakatuʼuake pe ia Lasalo, neʼe fakamoʼoni ai e Sesu ʼe feala ke falala te malamanei ki te ʼamanaki ʼaia.—Soane 5:28, 29; 11:11-14, 24, 44.
Ko te hahaʼi tohi hisitolia ʼe nātou fakatokagaʼi ko te akonaki ʼaē ʼe ina ʼui ʼe ʼi ai te nefesi tuputupua ʼa te tagata pea ʼe mole kau ki tona sino, neʼe mole haʼu mai te Tohi-Tapu kae mai te filosofia faka Keleka. ʼE ʼui e te tikisionalio New Catholic Encyclopedia, ko te kau Hepeleo ʼo te temi ʼāfea neʼe mole nātou manatu ko te tagata ʼe faʼufaʼu ʼaki he sino pea mo he nefesi fakalaumālie. ʼE ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te tui ʼa te kau Hepeleo: “ ʼI te temi pe ʼaē neʼe hū ai te mānava ʼo te maʼuli ki te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe faʼu e te ʼAtua ʼaki te kele, neʼe liliu ai ko he ‘meʼa maʼuli’ (Senesi 2:7). Neʼe mole nātou manatu ʼi te mate ʼe mavete ai he ʼu meʼa e lua ʼi te tagata, ohage ko tona ʼui ʼi te filosofia faka Keleka; ʼe mavae te mānava ʼo te maʼuli pea ʼe liliu te tagata ko he ‘meʼa mate.’ (Levitike 21.11; Faka au 6.6; 19.13). ʼI te ʼu lakaga ʼaia e lua, ko te kupu ‘meʼa’ ʼe ko te kupu [neʹphesh] ʼi te faka Hepeleo ʼaē ʼe tautau fakaliliu ʼaki te kupu ‘nefesi’ kae ʼi tona fakahagatonu ʼe faka ʼuhiga ki te tagata.”
ʼE toe ʼui e te tikisionalio ʼaia, mole heʼeki faʼa fualoa ko te hahaʼi popoto Katolika “neʼe nātou ʼui ko te T[auhi] F[oʼou] ʼe mole ina akoʼi ko te nefesi ʼe tuputupua, ohage ko tona ʼui e te filosofia [faka Keleka].” ʼE ina fakaʼosi fēnei: “Ko te ʼu manatu faka filosofia ʼe mole nātou fakahā mai te puleʼaki tāfito ʼo ʼuhiga mo te fihifihia ʼaia, kae [ko te puleʼaki ʼaia] ʼe ko te meʼa ʼofa makehe ʼaē ko te Fakatuʼuake.”
Te Tohi-Tapu Peʼe Ko Te Talatisio?
Kae neʼe hū feafeaʼi ki te ʼu akonaki ʼa te lotu te ʼu manatu ʼaia ʼaē ʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu? ʼE lahi te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou lau ʼe nātou mulimuli ki te takitaki ʼa te Tohi-Tapu. Ohage la, mole heʼeki faʼa fualoa ko te Tuʼi Tapu ko Soane Paulo 2 neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, ʼe ʼaoga ke “tali e te kau tisipulo fuli tona moʼoni katoa pea mo te takitaki māʼoluga ʼo tonatou tui.” Kae ʼi te agamāhani ʼe kita ʼiloʼi ko te ʼu akonaki ʼo te Keletiate ʼi te temi ʼaenī, ʼe mole tatau mo te ʼu akonaki ʼo te kau ʼuluaki Kilisitiano. ʼE lahi te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou manatu ko te ʼu fetogi ʼaia ʼe kau ki te tuputupu ʼo te akonaki ʼo te lotu. Tahi ʼaē meʼa, ki te Lotu Katolika ko te maʼuhiga ʼo te talatisio ʼo te ʼēkelesia ʼe tatau mo te maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu. ʼE ʼui e te tikisionalio New Catholic Encyclopedia ko te ʼēkelesia ʼe “mole faka tui ki he akonaki, mo kapau ʼe fakatafito pe ki te Tohi-Tapu, ka mole pipiki kiai te talatisio, pea ʼe mole ina tali te akonaki ʼaia mo kapau ʼe fakatafito pe ki te talatisio ka mole pipiki kiai te Tohi-Tapu.”
Lolotoga te hisitolia, ko te ʼu lotu neʼe nātou fetogi te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu ʼaki te ʼu akonaki ʼaē ʼe fakatafito pe ki te talatisio. ʼI tona fakahagatonu, ʼi te temi nei kua lahi te ʼu ʼēkelesia ʼe nātou ʼui ʼe hala te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu. Ohage la, ko te tikisionalio New Catholic Encyclopedia ʼe ina ʼui ʼe “hā lelei mai kua lahi te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼe mole moʼoni, mokā tou fakatatau mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kua tou ʼiloʼi ʼi te temi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakapoto lalahi pea mo te hisitolia.” ʼI tana talanoa ki te akonaki faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina ʼui ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa, ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼO toe feiā aipe mo te ʼu meʼa faka lotu, ʼe fakamoʼoni e te T[auhi] ʼĀ[fea] ʼe mole mahino lelei ki . . . te maʼuli ʼaē ʼe hoko ʼi te hili ʼo te mate.” ʼE fakaʼaogaʼi e te tikisionalio ʼaia te faʼifaʼitaki ʼo te vaega ʼo Pesalemo 6:5 (te vaega 6 ʼi ʼihi Tohi-Tapu): “ ʼI te mate ʼe mole he talanoa ʼe fai ʼo ʼuhiga mo koe; ʼi te Seole [peʼe ʼi te Hatesi], ko ai ʼaē ʼe ina fakavikiviki anai koe?” ʼI ʼihi seminalio pea mo ʼihi faleako Polotesita ʼe mole kei akoʼi ʼe moʼoni katoa te Tohi-Tapu. ʼI te tahi faʼahi, ko te Lotu Katolika ʼe ina ʼui ʼe ko ia ʼaē ʼe ina maʼu te pule ʼi te faiakonaki pea mo te fakamahino ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe akoʼi e te Tohi-Tapu. Kae ʼe lagi koutou feʼekeʼaki anai, ‘E feafeaʼi mo kapau ʼe hage ʼe mole ʼalutahi te ʼu fakamahino ʼaia mo te Tohi-Tapu?’
Te Maʼuhiga ʼo Te Tohi-Tapu
Neʼe fakahā tuʼumaʼu e Sesu ʼe tonu ke takitaki tatou e te Tohi-Tapu, pea neʼe ina tau ʼui ʼi te kamata ʼo tana ʼu palalau: “ ʼE tohi fēnei.” (Mateo 4:4, 7, 10; Luka 19:46) Ei, ʼi tana talanoa ki te nofo ʼohoana ʼo te tagata, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te fakamatala ʼo Senesi ʼo ʼuhiga mo te fakatupu, kae neʼe mole ina fakaʼaogaʼi te ʼu manatu faka filosofia ʼa te kau Keleka. (Senesi 1:27; 2:24; Mateo 19:3-9) ʼE hā lelei mai, neʼe ʼiloʼi e Sesu ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe moʼoni. ʼI tana faikole ki te ʼAtua, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko tau folafola ʼe moʼoni.”—Soane 17:17.b
ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu neʼe fakatonutonuʼi e Sesu te kau takitaki lotu ʼo tona temi: “ ʼE koutou faiva ʼi te fakanoaʼi ʼo te fakatotonu ʼa te ʼAtua moʼo taupau ʼo takotou talatisio. . . . Pea ʼe koutou fakanoaʼi ai te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki takotou talatisio.” (Maleko 7:6-13) ʼO toe feiā pe, ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina tauʼi te fakaneke ʼaē ke ina fakapipiki ki tana akonaki te filosofia faka Keleka peʼe ko te ʼu talatisio loi. Neʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī: “Koutou tokakaga heʼe lagi feala ke ʼave anai koutou e he tahi ohage ko he tahi neʼe kākāʼi ʼaki te filosofia pea mo he kākā ʼe vaʼiganoa ʼo mulimuli ki te talatisio ʼa te tagata.” (Kolose 2:8; 1 Kolonito 1:22, 23; 2:1-13) Ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe ina uga te kau Kilisitiano ke nātou taupau ʼihi talatisio peʼe ko he ʼu akonaki, kae neʼe fakatafito pea mo ʼalutahi fuli mo te Tohi-Tapu. (2 Tesalonika 2:13-15) Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu koteʼuhi ke maʼu katoa e te tagata ʼa te ʼAtua te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga ki te gāue lelei fuli pe.”—2 Timoteo 3:16, 17.
Neʼe ʼiloʼi fakatomuʼa e Paulo ʼe fakamamaʼo anai te kau Kilisitiano mai te Tohi-Tapu. Neʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī kia Timoteo: “ ʼE hoko mai anai he temi ʼaē ʼe mole nātou toe ʼutaki anai ia te akonaki ʼaē ʼe lelei, . . . pea ʼe nātou fakahaga kehe anai tonatou ʼu taliga mai te moʼoni.” Pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei ia Timoteo: “Kae ko koe taupau tau poto ia meʼa fuli.” (2 Timoteo 4:3-5) Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou fai te faʼahi ʼaia? ʼE feala te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe “lelei” totatou loto. Ko te tikisionalio faka Keleka ʼe ina ʼui ko te kupu faka Tohi-Tapu ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te “lotolelei ʼaē ke akoʼi kita pea mo kita fakafuafua totonu he meʼa.” Neʼe fakaʼaogaʼi e Luka te kupu ʼaia moʼo talanoa ki te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakalogo kia Paulo ʼi Pelea ʼi te ʼuluaki sēkulō. Neʼe ko he ʼu akonaki foʼou kia nātou, pea neʼe mole nātou loto ke kākāʼi nātou. Neʼe vikiʼi nātou e Luka ʼi tana tohi fēnei: “Ko [te kau Pelea] neʼe lelei age tonatou loto ʼi te hahaʼi ʼo Tesalonika he neʼe nātou fia ʼiloʼi ʼaupito te folafola, ʼo nātou vakavakaʼi lelei te ʼu Tohi ʼi te ʼaho fuli pe, peʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaia.” ʼUhi ko te lelei ʼo tonatou loto neʼe mole tuigataʼa ai te kau Pelea ʼo nātou lotolotolua ia meʼa fuli. Kae ko te “tokolahi neʼe nātou tui, ʼuhi ko tanatou vakavakaʼi fakalelei ia te ʼu faʼahi ʼaia.”—Gāue 17:11, 12.
ʼE Fua Lelei Kia Tatou Tatatou Mulimuli Ki Te Tohi-Tapu
Neʼe ʼiloa te kau ʼuluaki Kilisitiano he neʼe nātou mulimuli lelei ki te Tohi-Tapu, pea mo nātou feʼofani ʼaki he loto faka sakilifisio. Kae ia ʼaho nei, ko te hahaʼi tokolahi “ ʼe hage ʼe nātou pipiki ki te ʼAtua kae ʼi tona fakahagatonu ʼe nātou lītuʼa ki tona mālohi.” (2 Timoteo 3:5) Ia ʼaho nei, ko te ʼu faʼahiga Lotu Faka Kilisitiano fuli ʼaē ʼe mole ʼalutahi mo te ʼuluaki Lotu Faka Kilisitiano, ʼe mole feala ke nātou fai he meʼa ke fua lelei ki te maʼuli ʼo te hahaʼi. ʼE mole ko te tupuʼaga koa la ʼaia ʼo te fakaʼāsili ʼo te agamālohi, mo te ʼu aga heʼeʼaoga, mo te ʼu mavete faka famili pea mo te loto mānumānu, ʼi te ʼu fenua ʼo te Keletiate? ʼI ʼihi fenua ʼaē ʼe lotu faka “Kilisitiano,” ko te ʼu tau fakalanu fakamataku ʼe hoko māʼiape la ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lotu tahi.
Kua puli koa te manatu lelei ʼaē neʼe fakahā e te kau Pelea? ʼE mole ʼi ai koa he ʼu hahaʼi ia ʼaho nei ʼe nātou tui ki te Tohi-Tapu pea mo mulimuli kiai?
ʼE ʼui e te tikisionalio Encyclopedia Canadiana: “Ko te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko te toe fakamaʼuli pea mo toe fakatuʼu ʼo te ʼuluaki Lotu Faka Kilisitiano, ʼaē neʼe maʼuliʼi e Sesu pea mo tana kau tisipulo ʼi te ʼuluaki pea mo te lua sēkulō ʼo totatou temi.” ʼI tana talanoa ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ʼui fēnei e te tikisionalio New Catholic Encyclopedia: “Kia nātou ʼe ko te Tohi-Tapu tokotahi pe ʼaē ko te matapuna ʼo te tui, pea ʼe ko te meʼa pe ʼaia e tahi ʼaē ʼe ina takitaki tonatou maʼuli.”
ʼE mahino ia, ko te tupuʼaga tāfito la ʼaia ʼo te ʼiloa ʼo te tuputupu fakalaumālie ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, mo tonatou tokalelei pea mo tonatou fiafia. Koia ʼe mātou fakaloto mālohiʼi tamatou kau lautohi ke nātou ako te ʼu meʼa fakalaumālie lelei ʼo te Tohi-Tapu. Kapau ʼe toe lahi age tokotou ʼatamai mālama pea ʼe feala anai ke toe ʼāsili age takotou falala ki te Tohi-Tapu pea mo toe mālohi age takotou tui ki te ʼAtua. ʼE ʼaoga ke tou faiga mālohi koteʼuhi ʼe heʼegata te ʼu fua ʼo te tui ʼaia.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a National Public Radio—“Morning Edition”
b Kapau ʼe koutou fia ʼiloʼi he tahi ʼu fakamahino ʼe nātou fakahā ai pe koʼe ʼe feala ke tou falala ki te Tohi-Tapu, koutou vakaʼi te kaupepa Un livre pour tous, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Paki ʼo te pasina 6]
Ko te ʼapositolo ko Paulo pea mo ʼihi neʼe nātou fai faka mafola ʼi te lapalasi fakatauʼaga meʼa
[Paki ʼo te pasina 7]
Ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, “ko te Tohi-Tapu ʼe ko te matapuna pe ʼaia e tahi ʼo te tui pea ʼe ko te meʼa pe ʼaia e tahi ʼaē ʼe ina takitaki tonatou maʼuli”