Koutou Hiki He ʼu Nima Agatonu ʼi Takotou Faikole
“ ʼE ʼau loto ʼi te potu fuli pe ke haga faikole te hahaʼi tagata, ʼo nātou hiki he ʼu nima agatonu, kae mole nātou ʼiʼita pea mo kē.”—1 Timoteo 2:8.
1, 2. (a) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te vaega ʼo 1 Timoteo 2:8 ki te faikole ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼa Sehova? (b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai?
ʼE LOTO e Sehova ke agatonu tana hahaʼi kia te ia pea ke nātou feagatonuʼaki. Neʼe fakapipiki e te ʼapositolo ko Paulo te agatonu ki te faikole ʼi tana tohi fēnei: “ ʼE ʼau loto ʼi te potu fuli pe ke haga faikole te hahaʼi tagata, ʼo nātou hiki he ʼu nima agatonu, kae mole nātou ʼiʼita pea mo kē.” (1 Timoteo 2:8) ʼE mahino mai neʼe talanoa Paulo ki te ʼu faikole ʼaē neʼe fai ʼi muʼa ʼo te hahaʼi “ ʼi te potu fuli pe” ʼaē neʼe fakatahitahi ai te kau Kilisitiano. Ko ai ʼaē neʼe tonu ke ina fakafofoga te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te faikole ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu fono ʼo te kokelekasio? Neʼe gata pe ki he ʼu tagata maʼoniʼoni, mo agatonu ʼaē neʼe nātou fakahoko fakalelei ki te ʼAtua tonatou ʼu maʼua faka Tohi-Tapu. (Tagata Tānaki 12:13, 14) Neʼe tonu ke nātou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie pea ʼi te ʼu aga ʼaē neʼe tonu ke fai, pea mo nātou tauhi kia Sehova ʼAtua tokotahi pe.
2 ʼE ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼaē ʼe tonu tāfito ke nātou ‘hiki he ʼu nima agatonu ʼi te faikole.’ Ko tanatou ʼu faikole fakamalotoloto ʼaki te huafa ʼo Sesu Kilisito, ʼe hā ʼaki ai tanatou agatonu ki te ʼAtua pea ʼe ko he tokoni ʼaia kia nātou ke ʼaua naʼa nātou fefihiʼaki pea mo kē. ʼI tona fakahagatonu, ko ia ʼaē ʼe ina fakafofoga te kokelekasio ʼi te faikole ʼe mole tonu ke ʼita, mo manatu kovi, pea mo heʼe agatonu kia Sehova pea mo tona kautahi. (Sake 1:19, 20) Koteā te tahi ʼu tokoni faka Tohi-Tapu kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ke nātou fakafofoga tatou ʼi te faikole? Pea koteā ʼihi ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼe tonu ke tou maʼuliʼi mokā tou faikole tokotahi pea mo faikole mo tatatou famili?
Koutou Fakakaukauʼi Fakatomuʼa Takotou ʼu Faikole
3, 4. (a) He koʼe ʼe lelei ke fakakaukauʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ka tou ʼui ʼi te ʼu faikole ʼaē ʼe fai ia muʼa ʼo te hahaʼi? (b) Koteā ʼaē ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te loaloaga ʼo te ʼu faikole?
3 Kapau neʼe kole mai ke tou faikole ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, pea ʼe mahino ia ʼe tou fakakaukauʼi fakatomuʼa anai te ʼu meʼa ʼaē ka tou ʼui ʼi tatatou faikole. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe feala anai ke tou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga pea mo lelei, kae mole tou fai he kole loaloaga pe ko he kole ʼe mole mahino kiai he tahi. ʼE mahino papau ka kita faikole tokotahi, pea ʼe feala ke kita fai leʼo lahi. ʼE ʼa kita te fakafuafua ʼo tona loaloaga. Neʼe faikole Sesu ʼi te po katoa ʼi muʼa ʼo tana filifili tana ʼu ʼapositolo e toko 12. Kae ʼi te ʼaho ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ai te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate, ʼe hā mai neʼe mole loaloaga te faikole ʼaē neʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo te pane pea mo te vino. (Maleko 14:22-24; Luka 6:12-16) Pea ʼe tou ʼiloʼi ko te ʼu faikole nounou ʼaē neʼe fai e Sesu neʼe tali lelei e te ʼAtua.
4 Ohage la, ʼe lagi kole mai anai ke kita fakafofoga tokita famili ʼi te faikole ki te kai. Ko te faikole ʼaia ʼe feala ke nounou—kae ʼe tonu ke mole galoʼi te fakahā ʼo he loto fakafetaʼi ki te meʼa kai. Kapau ʼe koutou fai te kole ʼi te kamata peʼe ʼi te fakaʼosi ʼo he fono, pea ʼe mole ʼaoga ke loaloaga pea mo talanoa ki te ʼu puani fuli. Neʼe valoki e Sesu te kau sekelipa ʼaē ‘neʼe nātou fai te ʼu kole loaloa ke nātou hā ki te hahaʼi.’ (Luka 20:46, 47) Ko he tahi ʼe ʼofa ki te ʼAtua ʼe mole ina fai anai te faʼahi ʼaia. Kae ʼi ʼihi temi, ʼe lagi lelei ke loaloaga te ʼu kole ʼaē ʼe fai ia muʼa ʼo te hahaʼi. Ohage la, ko te tēhina ʼaē neʼe filifili ke ina fai te kole fakaʼosi ʼi he fakatahi, ʼe tonu anai ke ina fakakaukauʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ka talanoa kiai, pea ʼe lagi fia palalau anai ki he ʼu puani kehekehe. Kae ʼe mole tonu ke loaloaga fau mo te faikole ʼaia.
Koutou Faikole Ki Te ʼAtua ʼAki He Aga Fakaʼapaʼapa
5. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mokā tou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou faikole ʼaki he aga ʼe tāu pea mo he aga fakaʼapaʼapa?
5 Ka tou faikole ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, pea ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼe mole tou palalau ki he ʼu hahaʼi, kae ʼi totatou ʼuhiga agahala, ʼe tou faikole ki te Tuʼi ʼAliki ko Sehova. (Pesalemo 8:3-5, 9; 73:28) Koia ʼe tonu ke tou manavasiʼi pea mo aga fakaʼapaʼapa naʼa mole ina tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou kole age pea mo tatatou faʼahiga fai ʼo tatatou kole. (Tāʼaga Lea 1:7) Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo ko Tavite: “Kia ʼau, ʼi te mahu ʼo tou loto manavaʼofa, ʼe ʼau hū anai ki tou ʼapi, ʼe ʼau tulolo anai ʼo haga atu ki tou fale lotu taputapu, ʼi taku manavasiʼi kia te koe.” (Pesalemo 5:7) Kapau ʼe tou maʼu te manatu ʼaia, pea ʼe feafeaʼi anai hatatou faikole mokā kole mai ke tou fai ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼi te fono ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? Ka tou palalau ki he hau, pea ʼe tou fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa pea mo he aga ʼe tāu. ʼE mole tonu koa la ke toe lahi age tatatou aga fakaʼapaʼapa heʼe tou faikole kia Sehova, te “Hau ʼo te heʼegata”? (Fakahā 15:3) Koia ʼi tatatou ʼu faikole, ʼe mole tou ʼui anai “Mālo Sehova te maʼuli,” “ ʼE mātou fakaʼalofa atu,” peʼe tou ʼui “Nofola.” ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu neʼe mole he temi neʼe palalau feiā te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼa te ʼAtua, ia Sesu Kilisito, ki tana Tāmai.
6. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mokā tou ‘fakaōvi ki te ʼafioʼaga ʼo te ʼofa makehe’?
6 Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Tou fakaōvi ki te ʼafioʼaga ʼo te ʼofa makehe, ʼaki he ʼu palalau fakahagatonu.” (Hepeleo 4:16) ʼE feala ke tou fakaōvi kia Sehova “ ʼaki he ʼu palalau fakahagatonu” logope la totatou ʼuhiga agahala, heʼe tou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu Kilisito. (Gāue 10:42, 43; 20:20, 21) Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe ko hatatou fai piga mo te ʼAtua; peʼe tou talanoa ki he ʼu meʼa ʼe heʼe fakaʼapaʼapa. Kapau ʼe tou loto ke leleiʼia e Sehova te ʼu faikole ʼaē ʼe tou fai ia muʼa ʼo te hahaʼi, pea ʼe tonu ke fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, pea ʼe mole tonu anai ke tou fakahā ai he ʼu tonu, peʼe tou fai tokoni ki ʼihi, peʼe tou fakatonutonuʼi te hahaʼi.
Tou Agavaivai Mokā Tou Faikole
7. Neʼe fakahā feafeaʼi e Salomone tana agavaivai ʼi te faikole ʼaē neʼe fai ʼi te ʼaho ʼaē neʼe avahi ai te fale lotu ʼa Sehova?
7 Tatau aipe peʼe tou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi peʼe tou fai takitokotahi, kae ʼe tonu ke tou manatuʼi te pelesepeto maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu, ke tou agavaivai mokā tou faikole. (2 Fakamatala 7:13, 14) Neʼe agavaivai te Hau ko Salomone ʼi tana faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼi te ʼaho ʼaē neʼe avahi ai te fale lotu ʼa Sehova ʼi Selusalemi. Neʼe hoki fakaʼosi age pe te laga e Salomone te foʼi fale ʼaē neʼe kau ki te ʼu foʼi fale ʼaē neʼe matalelei tokotahi ʼi tona temi. Kae, ʼaki he agavaivai, neʼe faikole fēnei: “ ʼE nofo moʼoni anai koa te ʼAtua ʼi te kele? Koʼeni! Ko te ʼu lagi, ei, te lagi ʼo te ʼu lagi, ʼe mole feʼauga ke ke nofo ai; ʼo feafeaʼi age la te ʼapi ʼaenī ʼaē neʼe ʼau laga!”—1 Hau 8:27.
8. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe hā ai tatatou agavaivai mokā tou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi?
8 Ohage ko Salomone, ʼe tonu ke tou agavaivai mokā tou fakafofoga te hahaʼi ʼi te faikole. ʼE mole tonu ke tou fakaʼaogaʼi he ʼu kupu maʼoniʼoni pea mo malualoi ʼi tatatou ʼu faikole, pea ʼe feala ke hā ʼi totatou leʼo ʼe tou agavaivai. Ko te ʼu faikole ʼaē ʼe fai ʼaki te agavaivai ʼe mole fakaʼaliʼaliki peʼe fakaʼofaʼofa fau. ʼE mole fai te ʼu kole ʼaia ke tokagaʼi ia ia ʼaē ʼe ina fai, kae ke tokagaʼi te ʼAtua. (Mateo 6:5) ʼE toe hā tatatou agavaivai ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼui ʼi te faikole. Kapau ʼe tou faikole ʼaki he agavaivai, pea ʼe mole hage anai ʼe tou kole ki te ʼAtua ke ina fai he ʼu meʼa ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. Kae ʼe tou kole anai kia Sehova ke ina fai te ʼu meʼa ʼo mulimuli ki tona finegalo taputapu. Neʼe tuku e te tagata fai pesalemo he faʼifaʼitaki lelei, ʼi tana faikole fēnei: “Fakalelei siʼou loto, Ê Sehova, kae ke ke fakahāo ʼi te temi nei! Fakalelei siʼou loto, Sehova, kae ke ke foaki mai te mālo ʼi te temi nei!”—Pesalemo 118:25; Luka 18:9-14.
Ko He Faikole ʼe Haʼu Mai Te Loto
9. Koteā te tokoni lelei neʼe fai e Sesu ʼe tou maʼu ia Mateo 6:7, pea ʼe lava feafeaʼi hatatou maʼuliʼi?
9 Kapau ʼe tou loto ke leleiʼia e Sehova tatatou ʼu faikole ʼaē ʼe tou fai ia muʼa ʼo te hahaʼi peʼe tokotahi, ʼe tonu ke haʼu mai totatou loto. Koia, ʼe mole tou fai liuliuga anai he ʼu kole kua tou māhani kiai, ʼo mole kei tou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou lau. ʼI tana Faiakonaki ʼi te Moʼuga, neʼe foaki e Sesu te tokoni ʼaenī: “Ka koutou faikole, ʼaua naʼa koutou lau ʼo liuliuga ʼakotou ʼu palalau ohage ko te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga, heʼe nātou mahalo [hala] ʼe fakalogo anai nātou ʼi he lahi ʼo hanatou ʼu palalau.” ʼI tona fakahagatonu, neʼe fia ʼui fēnei e Sesu: “ ʼAua naʼa lahi fau takotou ʼu palalau; ʼaua naʼa koutou fai liuliuga he ʼu palalau ʼe mole hona ʼuhiga.”—Mateo 6:7; nota ʼi te lalo pasina.
10. He koʼe ʼe lelei anai hatatou haga faikole tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo he meʼa maʼuhiga?
10 ʼE mahino ia ʼe lagi tonu anai ke tou haga faikole tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo he meʼa maʼuhiga. ʼE mole kovi te faʼahi ʼaia, koteʼuhi neʼe fai mai e Sesu te fakaloto mālohi ʼaenī: “Ke koutou haga kole, pea ʼe foaki atu anai kia koutou; ke koutou haga kumi, pea ʼe koutou maʼu anai; ke koutou haga fisifisi, pea ʼe avahi atu anai kia koutou.” (Mateo 7:7) ʼE lagi ʼaoga he Fale foʼou ʼo te Puleʼaga, heʼe fakatuputupu e Sehova te gāue fai faka mafola ʼi tokotou kolo. (Isaia 60:22) ʼE lelei anai hatatou talanoa tuʼumaʼu ki te faʼahi ʼaia mokā tou faikole tokotahi peʼe ʼi tatatou ʼu faikole ia muʼa ʼo hahaʼi ʼi te ʼu fono ʼa te hahaʼi ʼa Sehova. Ko tatatou fai te faʼahi ʼaia ʼe mole faka ʼuhiga anai ʼe tou “fai liuliuga he ʼu palalau ʼe mole hona ʼuhiga.”
Koutou Loto Fakafetaʼi Pea Mo Fakavikiviki
11. ʼE tou lava maʼuliʼi feafeaʼi te vaega ʼo Filipe 4:6, 7 ʼi tatatou faikole takitokotahi peʼe ia muʼa ʼo te hahaʼi?
11 Ko te tokolahi ʼe nātou faikole ki te ʼAtua heʼe nātou loto ki he meʼa, kae ko totatou ʼofa kia te ia ʼaē ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou fakafetaʼi pea mo fakavikiviki kia te ia mokā tou faikole tokotahi peʼe ʼi muʼa ʼo te hahaʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼAua naʼa koutou tuʼania ki he meʼa, kae ʼi te faʼahi fuli, ʼaki te faikole pea mo te ʼu kole mamahi ʼaki te fakafetaʼi, koutou fakahā ki te ʼAtua takotou ʼu kole; pea ko te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga ake ʼi te ʼu manatu fuli, ʼe ina taupau anai tokotou ʼu loto pea mo tokotou ʼu ʼatamai ʼaki ia Kilisito Sesu.” (Filipe 4:6, 7) Ei, ʼo hilifaki ki tatatou ʼu kole mamahi pea mo tatatou ʼu tagi, ʼe tonu ke tou fakafetaʼi lahi kia Sehova ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼu tapuakina fakalaumālie pea mo fakasino. (Tāʼaga Lea 10:22) Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Momoli ki te ʼAtua he ʼu fakafetaʼi ohage ko hau sakilifisio, pea ke fakahoko tau ʼu fakapapau ki te Māʼoluga.” (Pesalemo 50:14) Pea ʼi te faikole neʼe hivaʼi ai e Tavite te ʼu kupu lave loto ʼaenī: “ ʼE ʼau hiva fakavikiviki anai ki te huafa ʼo te ʼAtua, pea ʼe ʼau vikiʼi anai ia ia ʼaki he fakafetaʼi.” (Pesalemo 69:30) ʼE mole tonu koa la ke tou fai feiā mokā tou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi pea mokā tou faikole tokotahi?
12. ʼE hoko feafeaʼi te vaega ʼo Pesalemo 100:4, 5 ia ʼaho nei, pea koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe feala ke tou loto fakafetaʼi pea mo fakavikiviki ai te ʼAtua?
12 ʼO ʼuhiga mo te ʼAtua, neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Koutou hū ki ʼona matapā ʼaki he ʼu fakafetaʼi, ki ʼona ʼu malaʼe ʼaki he ʼu fakavikiviki. Koutou fakavikiviki kia te ia, koutou fakafetaʼi ki tona huafa. Koteʼuhi ʼe agalelei Sehova; ko tona manavaʼofa ʼe tuʼumaʼu ʼo heʼegata, pea mo tana agatonu ki he taʼiake ki he tahi taʼiake.” (Pesalemo 100:4, 5) Ia ʼaho nei, kua hū te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli ki te ʼu malaʼe ʼo te sagatualio ʼa Sehova, pea ʼe feala ke tou toe fakavikiviki pea mo fakafetaʼi ki te faʼahi ʼaia. ʼE koutou fakafetaʼi koa ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo takotou Fale ʼo te Puleʼaga pea mo koutou fakahā takotou fiafia ʼo koutou fakatahitahi tuʼumaʼu ai mo nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia te ia? ʼI te ʼu fono ʼaia, ʼe koutou hiva fakamalotoloto koa te ʼu hiva fakavikiviki pea mo fakafetaʼi ki tatatou Tāmai ʼofa ʼaē ʼi selo?
ʼAua Naʼa Koutou Ufiufi ʼi Te Faikole
13. Koteā te faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu ʼe hā ai, ʼe tonu ke tou tagi mamahi kia Sehova, tatau aipe peʼe tou tukugakoviʼi tatou ʼuhi ko he hala neʼe tou fai?
13 Tatau aipe peʼe tou manatu ʼe mole tāu mo tatou ke tou faikole he neʼe tou agahala, kae ʼe tonu ke tou tagi mamahi ki te ʼAtua. ʼI te temi ʼaē neʼe agahala ai te kau Sutea he neʼe nātou ʼohoana mo te ʼu fafine matāpule, neʼe tuʼutuli ia Esitalasi, mo avahi ʼona nima agatonu ki te ʼAtua, pea faikole fēnei ʼaki he agavaivai: “Ê toku ʼAtua, ʼe ʼau ufiufi pea mo lotohoha ʼi te fakahaga atu ʼo toku fofoga kia te koe, Ê toku ʼAtua, heʼe kua lahi ʼaupito tamatou ʼu hala ʼo fakalaka ʼi tomatou fuga ʼulu pea kua aʼu tamatou lākahala ki te lagi. Talu mai te temi ʼo tomatou ʼu kui neʼe mātou lākahala ʼaupito ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī . . . Pea ʼi te ʼosi hoko ʼo meʼa fuli ʼaia kia mātou ʼuhi ko tamatou ʼu aga ʼaē ʼe kovi pea mo tamatou lākahala lahi—heʼe ko koe, E tomatou ʼAtua, neʼe mole ke tokagaʼi katoa ʼamatou ʼu hala, pea neʼe ke foaki mai te hahaʼi neʼe hāo ohage ko nātou ʼaenī—ʼe mātou toe maumauʼi anai koa tou ʼu fakatotonu pea ʼe mātou toe ʼohoana anai koa mo te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu meʼa fakalialia ʼaia? ʼE mole ke ʼita lahi anai koa kia mātou ʼo aʼu ki tona gataʼaga, ʼo mole kei nofo anai he tahi pea mole hāo anai he tahi? Ê Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele, ʼe ke faitotonu, he neʼe mātou nonofo ohage ko he hahaʼi neʼe hāofaki ohage ko te ʼaho ʼaenī. Koʼeni mātou ʼi ʼou muʼa ʼi tamatou hala, heʼe mole feala ke mātou tutuʼu ʼi ʼou muʼa ʼuhi ko te faʼahi ʼaia.”—Esitalasi 9:1-15; Teutalonome 7:3, 4.
14. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai ʼi te temi ʼo Esitalasi, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke fakamolemole mai te ʼAtua kia tatou?
14 Kapau ʼe tou loto ke fakamolemole mai te ʼAtua kia tatou, pea ʼe tonu ke tou kofesioʼi tatatou agahala, mo tou loto fakahemala pea mo fakatupu “te ʼu fua ʼaē ʼe gali mo te fakahemala.” (Luka 3:8; Sopo 42:1-6; Isaia 66:2) ʼI te temi ʼo Esitalasi, ʼi tanatou ʼosi fakahemala neʼe nātou faiga ai ke nātou fakatonutonuʼi te agahala ʼaē neʼe nātou fai, ʼo nātou fakamavae te ʼu fafine matāpule. (Esitalasi 10:44; vakaʼi ia 2 Kolonito 7:8-13.) Kapau ʼe tou loto ke fakamolemole mai e te ʼAtua he hala mamafa neʼe tou fai, pea ʼe tonu ke tou kofesioʼi kia te ia ʼaki he agavaivai ʼi te faikole, pea mo tou fakatupu te ʼu fua ʼaē ʼe gali mo te fakahemala. Ko tatatou fakahemala pea mo tatatou fia fakatonutonuʼi te hala ʼaē neʼe tou fai, ʼe ina toe uga anai tatou ke tou kumi te tokoni fakalaumālie ʼa te kau tagata ʼāfea Kilisitiano.—Sake 5:13-15.
Tou Maʼu He Fīmālie ʼi Te Faikole
15. ʼE fakahā feafeaʼi mai e te faʼifaʼitaki ʼo Ana ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie ʼi te faikole?
15 Ka tou lotomamahi, pea ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie ʼi te faikole. (Pesalemo 51:17; Tāʼaga Lea 15:13) Neʼe fai e te fafine agatonu ko Ana te faʼahi ʼaia. ʼI tona temi, neʼe ko he agamāhani ʼi Iselaele, ke kaugamālie te fānau ʼo he loto fale, kae ko ia neʼe mole hana tamasiʼi. Ko tona ʼohoana, ko Elekana, neʼe ʼi ai tona ʼu foha pea mo tana ʼu ʼofafine ʼaki tona tahi ʼohoana, ko Penina, ʼaē neʼe ina vāʼi ia Ana ʼuhi ko tona paʼa. Neʼe faikole fakamalotoloto ia Ana pea neʼe ina fakapapau kapau ʼe tapuaki ia ia ʼaki hana tama, pea ‘ ʼe ina foaki anai kia Sehova te ʼu ʼaho fuli ʼo te maʼuli ʼo tana tama.’ ʼI tana maʼu te fīmālie ʼi tana faikole pea ʼaki te palalau age ʼa te Pelepitelo Lahi ko Elia, “neʼe mole kei tuʼania” ia Ana. Neʼe ina fānauʼi te kiʼi toe tagata, pea neʼe ina fakahigoa ko Samuele. Ki muli age, neʼe ina foaki ia ia ke tauhi ʼi te sagatualio ʼa Sehova. (1 Samuele 1:9-28) ʼI tana loto fakafetaʼi ki te manavaʼofa ʼo te ʼAtua kia te ia, neʼe ina fai tana kole, moʼo fakamālo kia te ia—ko he faikole neʼe vikiʼi ai Sehova ʼo ina ʼui ʼe ko he tahi ʼe mole hona tatau. (1 Samuele 2:1-10) Ohage ko Ana, ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie ʼaki te faikole, ʼo tou falala ʼe tali e te ʼAtua ki te ʼu kole fuli ʼaē ʼe ʼalutahi mo tona finegalo. Ka tou avahi totatou loto kia te ia, pea “ ʼaua naʼa [tou] tuʼania,” heʼe ina pulihi anai tatatou kavega peʼe tokoni mai anai ke tou lava ʼamo te kavega ʼaia.—Pesalemo 55:22.
16. Ohage ko tana fakahā ʼi te faʼifaʼitaki ʼo Sakopo, he koʼe ʼe tonu ke tou faikole mokā tou matataku peʼe tuʼania?
16 Kapau ʼe tou matataku, peʼe tou lotomamahi, peʼe tou tuʼania, pea ʼe tonu ke tou faikole ki te ʼAtua ke tou maʼu ai he fīmālie. (Pesalemo 55:1-4) Neʼe mataku ia Sakopo ʼi te temi ʼaē neʼe fetaulaki ai mo tona tēhina ko Esau, ʼaē neʼe ʼita. Neʼe faikole fēnei Sakopo: “Ê ʼAtua ʼo taku tāmai ko Apalahamo pea ʼAtua ʼo taku tāmai ko Isaake, Ê Sehova, ia koe ʼaē neʼe ke ʼui fēnei mai, ‘Toe liliu ki tou fenua pea ki tou ʼu kāiga pea ʼe ʼau gaohi fakalelei anai koe,’ ʼe mole tāu mo ʼau te ʼu loto manavaʼofa fuli pea mo te agatonu katoa ʼaē neʼe ke fai ki tou kaugana, heʼe ʼaki toku kauʼi ʼakau neʼe ʼau fakalaka ʼi te Solotane ʼaenī pea ʼi te temi nei, kua ʼau liliu ko he ʼu nofoʼaga e lua. ʼE ʼau kole atu, ke ke fakahāo ʼau mai te nima ʼo toku tēhina, mai te nima ʼo Esau, heʼe ʼau mataku ia ia, naʼa haʼu heʼe mahino papau ia ʼe ina ʼohofi anai ʼau, mo te faʼe pea mo te fānau. Pea ko koe, neʼe ke ʼui fēnei, ‘ ʼE moʼoni, ʼe ʼau gaohi fakalelei anai koe pea ʼe ʼau fai anai ke liliu tau hāko ohage ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼo te tai, ʼaē ʼe mole feala tona lau heʼe lahi ʼaupito.’ ” (Senesi 32:9-12) Neʼe mole ʼohofiʼi e Esau ia Sakopo pea mo tona nofoʼaga. Koia neʼe “gaohi fakalelei” e Sehova ia Sakopo ʼi te lakaga ʼaia.
17. ʼO mulimuli ki te vaega ʼo Pesalemo 119:52, ʼe tou lava maʼu feafeaʼi he fīmālie ʼi te faikole mokā ʼahiʼahiʼi kovi tatou?
17 Lolotoga tatatou ʼu faikole, ʼe lagi tou loto fīmālie mokā tou toe manatuʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼi te Folafola ʼo te ʼAtua. ʼI te pesalemo loaloaga—ko he faikole matalelei ʼaki te musika—neʼe lagi ko te Pilinise ko Esekiasi ʼaē neʼe hiva fēnei: “Neʼe ʼau manatuʼi tau ʼu tonu faifakamāu talu mai te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona kamataʼaga, Ê Sehova, pea ʼe ʼau loto fīmālie ai.” (Pesalemo 119:52) ʼI tatatou faikole ʼaki he agavaivai mokā ʼahiʼahi tatou, ʼe lagi tou manatuʼi anai he pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu peʼe ko he lao ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou haga fai te meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi lelei ʼe fiafia ai tatatou Tāmai ʼi selo.
ʼE Kātaki Te Hahaʼi Agatonu ʼo Faikole
18. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko ‘te hahaʼi agatonu fuli pe ʼe nātou faikole anai ki te ʼAtua’?
18 Ko nātou fuli ʼaē ʼe agatonu kia Sehova ʼAtua ʼe nātou “kātaki [anai] ʼo faikole.” (Loma 12:12) ʼI te Pesalemo 32, ʼaē neʼe lagi tohi ʼi te ʼosi agahala ʼa Tavite mo Pati-sepa, neʼe ina fakamatala tona lotomamahi ʼaupito ʼi te temi ʼaē neʼe mole ina kumi ai te fakamolemole, pea mo te fīmālie ʼaē neʼe ina maʼu ʼi tana kua fakahemala pea kofesioʼi tana agahala ki te ʼAtua. Pea neʼe hiva fēnei Tavite: “ ʼUhi ko te faʼahi ʼaia [ʼuhi ko te fakamolemole ʼaē ʼa Sehova kia nātou ʼaē ʼe fakahemala moʼoni] ko te hahaʼi agatonu fuli ʼe nātou faikole atu anai ʼi te temi ʼaē ʼe feala ke maʼu atu koe.”—Pesalemo 32:6.
19. He koʼe ʼe tonu ke tou hiki he ʼu nima agatonu ʼi tatatou faikole?
19 Kapau ʼe maʼuhiga kia tatou tatatou ʼu felogoi mo Sehova ʼAtua, pea ʼe tou faikole anai ke ina fakahā mai tona loto manavaʼofa, ʼo fakatafito ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. ʼI te tui, ʼe feala ke tou fakaōvi ʼaki te fakahagatonu ki te ʼafioʼaga ʼo te ʼofa makehe, ke tou maʼu tona manavaʼofa pea ke tokoni mai kia tatou ʼi tona temi totonu. (Hepeleo 4:16) Kae ʼe lahi te tahi ʼu meʼa ʼe feala ke tou faikole kiai! Koia tou “faikole tuʼumaʼu”—ʼaki he ʼu fakavikiviki fakamalotoloto pea mo he fakafetaʼi ki te ʼAtua. (1 Tesalonika 5:17) ʼI te ʼaho mo te po, tou hiki tatatou ʼu nima agatonu ʼi te faikole.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai Koa?
◻ He koʼe ʼe lelei ke tou fakakaukauʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ka tou ʼui anai ʼi tatatou faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi?
◻ He koʼe ʼe tonu ke tou faikole ʼaki he aga fakaʼapaʼapa pea mo he aga ʼe tāu?
◻ Koteā te manatu ʼe tonu ke tou maʼu mokā tou faikole?
◻ Ka tou faikole, he koʼe ʼe tonu ke tou manatuʼi ke tou fakafetaʼi pea mo fakavikiviki?
◻ ʼE fakahā feafeaʼi mai e te Tohi-Tapu ʼe feala ke tou maʼu he loto fīmālie ʼi te faikole?
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe fakahā e te Hau ko Salomone he agavaivai ʼi tana faikole ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼi te ʼaho ʼaē neʼe avahi ai te fale lotu ʼa Sehova
[Paki ʼo te pasina 18]
Ohage ko Ana, ʼe feala ke tou maʼu he fīmālie ʼi te faikole