Tou Gāue Mo Te Tagata Leʼo
“ ʼI te tule leʼo, Ê Sehova, ʼe ʼau tuʼu tuʼumaʼu ai ʼi te ʼaho, pea ʼe ʼau nofo ʼi toku nofoʼaga leʼo ʼi te ʼu po fuli.”—Isaia 21:8.
1. Koteā te ʼu fakapapau taulekaleka ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai ia Sehova totonu?
KO SEHOVA ʼe ko he ʼAtua ʼe ʼi ai tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ko te ʼaselo agatuʼu ko Satana te Tevolo ʼe mole feala ke ina tāʼofi Tana fakatuʼutuʼu lahi, ʼaē ko te faka tāpuhā ʼo Tona huafa pea mo te fakatuʼu ʼo tona Puleʼaga moʼo takitaki te palatiso ʼi te kele. (Mateo 6:9, 10) ʼAki te takitaki ʼaia, ʼe tapuakinaʼi anai te hahaʼi fuli. ʼE “fakaʼauha moʼoni anai [e te ʼAtua] te mate ʼo talu ai, pea ʼe mahino papau ia, ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata ʼi te ʼu fofoga fuli pe.” ʼE fiafia anai pea mo logo tahi anai te hahaʼi, heʼe nātou maʼu anai te tokalelei pea ʼe fua manuʼia anai tonatou maʼuli ʼo talu ai. (Isaia 25:8; 65:17-25) ʼE fakamoʼoni ia Sehova totonu ki te ʼu fakapapau lahi ʼaia!
2. Ko ai te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe fakatupu e Sehova?
2 Kae ʼe toe ʼi ai foki mo te ʼu hahaʼi fakamoʼoni ʼa te Tupuʼaga Lahi. ʼI muʼa ʼo te temi faka Kilisitiano, ko “he ao . . . o te kau fakamooni” ʼo kamata mai ia Apele, neʼe nātou kātaki ʼi te lele fakalaumālie logola te ʼu ʼahiʼahi lalahi ʼaē neʼe hoko kia nātou. Ko tanatou faʼifaʼitaki lelei ʼe ina fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano agatonu ia ʼaho nei. Ko Kilisito Sesu ʼe ko te faʼifaʼitaki lelei ʼaupito ʼo he fakamoʼoni lototoʼa. (Hepeleo 11:1–12:2) Ohage la, koutou manatuʼi tana fakamoʼoni fakamuli ia muʼa ʼo Posio Pilato. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te mea aeni, nee au tupu mai ai pea nee au haele mai ai ki te malama-nei, ke au fakamooni ki te mooni.” (Soane 18:37) ʼO kamata mai te taʼu 33 ʼo aʼu ki te taʼu 2000 ʼo totatou temi, neʼe muliʼi e te kau Kilisitiano fakamalotoloto te faʼifaʼitaki ʼo Sesu pea neʼe nātou haga fai faka mafola ʼo nātou fakahā ʼaki he lototoʼa “te u gaue fakaofolele a te Atua.”—Gaue 2:11.
Te ʼu Magaʼi Lotu ʼo Papiloni
3. Neʼe fakafeagai feafeaʼi ia Satana ki te fakamoʼoni ʼaē neʼe fai kia Sehova pea mo tona finegalo?
3 Lolotoga taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe faigaʼi e Satana te Tevolo, te Fakafeagai lahi, ke ina maumauʼi te fakamoʼoni ʼaē ʼe fai e te kau fakamoʼoni ʼa te ʼAtua. ʼE ko te “tamai o te kaka,” te “talakone lahi, te gata afea,” pea ko “te Fakahalahala o te malama-nei katoa.” Neʼe ina tauʼi tuʼumaʼu ia nātou ʼaē “e natou taupau te u fekau a te Atua pea mo taupau te fakamooni a Sesu,” tāfito la ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī.—Soane 8:44; Apokalipesi 12:9, 17.
4. Neʼe tupu feafeaʼi ia Papiloni Lahi?
4 Ko taʼu e 4 000 ki muʼa atu, ʼi te hili ʼo te Tulivio ʼo te temi ʼo Noe, neʼe gāueʼi e Satana ia Nimelote, ko “he tagata kapu manu mālohi pea neʼe fakafeagai kia Sehova.” (Senesi 10:9, 10) Ko te kolo lahi ʼo Nimelote, ia Papiloni (peʼe ko Papele), neʼe liliu ia ko te potu tāfito ʼaē ʼe fai ai te tauhi ki te kau temonio. ʼI te temi ʼaē neʼe veuki ai e Sehova te lea ʼa te hahaʼi laga tule, neʼe nātou mavetevete ʼi te kele katoa ʼo nātou ʼave mo nātou tanatou lotu hala. Koia neʼe liliu ai ia Papiloni ko te potu tāfito ʼo te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala, pea neʼe higoa ko Papiloni Lahi ʼi te tohi ʼo Apokalipesi. ʼE fakakikite e te tohi ʼaia te fakaʼauha ʼo te kautahi faka lotu ʼāfea ʼaia.—Apokalipesi 17:5; 18:21.
Ko Te Puleʼaga Neʼe ʼi Ai Tana Kau Fakamoʼoni
5. Koteā te puleʼaga ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke liliu ko tana fakamoʼoni, kae he koʼe neʼe ina tuku ke fakapōpulaʼi nātou?
5 Hili kiai taʼu e 500 ki te temi ʼo Nimelote, pea fakatuʼutuʼu e Sehova te hōloga ʼo te tagata agatonu ko Apalahamo ke nātou liliu ko te puleʼaga ʼo Iselaele, ko Tana fakamoʼoni ʼi te kele. (Isaia 43:10, 12) Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼo te puleʼaga ʼaia neʼe nātou tauhi agatonu kia Sehova. Kae ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe ʼuli ia Iselaele ʼuhi ko te ʼu akonaki hala ʼo te ʼu puleʼaga ʼi ʼona tafaʼaki, pea neʼe maliu leva te hahaʼi ʼaē neʼe fuakava mo Sehova ʼo tauhi ki te ʼu ʼatua loi. Koia ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te ʼu kautau ʼo Papiloni,ʼaē neʼe takitaki e te Hau ko Nepukanesa, neʼe nātou fakaʼauha ia Selusalemi pea mo tona fale lotu, pea neʼe nātou ʼave popūla ki Papiloni te tokolahi ʼo te kau Sutea.
6. Koteā te logo lelei ʼaē neʼe fakahā e te tagata leʼo faka polofeta ʼa Sehova, pea neʼe hoko ʼanafea te logo ʼaia?
6 Neʼe mālo ai te lotu hala! Kae neʼe mole fualoa te pule ʼa Papiloni. Ko taʼu e 200 ki muʼa atu, neʼe kua fakatotonu fēnei e Sehova: “ ʼAlu, pea ke ke hinoʼi he tagata leʼo, ke ina fakahā te meʼa tonu ʼaē ʼe sio kiai.” Koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fakahā e te tagata leʼo ʼaia? “Kua tō! Kua tō ia Papiloni, pea ko te ʼu fakatātā togi fuli ʼo tona ʼu ʼatua, neʼe ina laliki ki te kele!” (Isaia 21:6, 9) Pea ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hoko te lea faka polofeta ʼaia. Neʼe tō te puleʼaga mālohi ʼo Papiloni pea toe liliu te hahaʼi ʼa Sehova ki tonatou fenua.
7. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe mahino ki te kau Sutea ʼi tonatou fakatonutonuʼi e Sehova? (b) Koteā te ʼu hele ʼaē neʼe higa ai te kau Sutea ʼi tanatou ʼosi liliu mai tanatou ʼaunofo, pea neʼe koteā tona ikuʼaga?
7 Neʼe mahino ki te kau Sutea neʼe tonu ke nātou līaki te tauhi tamapua pea mo te tauhi ki te kau temonio. Kae ʼaki te temi, neʼe nātou higa ki te tahi ʼu hele. Neʼe kākāʼi ʼihi e te filosofia faka Keleka. Ko ʼihi neʼe nātou fakamuʼamuʼa te ʼu talatisio fakatagata ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Pea ko ʼihi neʼe nātou tō ki te tauhi fakavale ki te puleʼaga. (Maleko 7:13; Gaue 5:37) ʼI te temi ʼaē neʼe tupu ai ia Sesu ʼi te kele, neʼe kua toe fakamamaʼo te puleʼaga mai te tauhi maʼa. Neʼe tali e ʼihi Sutea te logo lelei ʼaē neʼe fakahā e Sesu, kae ko te puleʼaga katoa ʼo Iselaele neʼe fakafisi kia ia pea neʼe fakafisi mo te ʼAtua kia nātou. (Soane 1:9-12; Gaue 2:36) Ko Iselaele neʼe mole kei fakamoʼoni ki te ʼAtua, pea ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe toe fakaʼauha ia Selusalemi pea mo tona fale lotu e te ʼu kautau ʼo Loma.—Mateo 21:43.
8. Ko ai ʼaē neʼe liliu ko te fakamoʼoni ʼa Sehova, pea he koʼe koa neʼe fai tautonu te fakatokaga ʼa Paulo ki te fakamoʼoni ʼaia?
8 Tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaia neʼe tupu ai “te Iselaele [Kilisitiano] a te Atua” pea neʼe liliu ko te fakamoʼoni ʼa te ʼAtua ia muʼa ʼo te ʼu puleʼaga. (Kalate 6:16) Mole tuai pea neʼe fakatuʼutuʼu e Satana ke ina kākāʼi te puleʼaga fakalaumālie foʼou ʼaia. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe kamata hā ʼi te ʼu kokelekasio te ʼu manatu ʼa te ʼu magaʼi lotu. (Apokalipesi 2:6, 14, 20) Neʼe fai tautonu leva te fakatokaga ʼaenī ʼa Paulo: “Koutou tokaga naa hele koutou e he tahi aki te filosofia mo te kaka alunoa e mulimuli ki te u talatuku fakatagata, mo te u malohi o te malama-nei, kae mole kei fai kia Kilisito.”—Kolose 2:8.
9. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakatokagaʼi e Paulo, koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko pea neʼe tupu ai te Keletiate?
9 Moʼo fakaʼosi, ko te filosofia faka Keleka pea mo te ʼu manatu faka lotu ʼo Papiloni, pea ki muli age mo te faʼahiga “poto” fakatagata ohage ko te akonaki ʼo te evolisio pea mo te haute critique, neʼe nātou kākāʼi te lotu ʼo te tokolahi ʼaē neʼe nātou lau ʼe nātou Kilisitiano. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ohage ko te meʼa ʼaē neʼe talanoa fakatomuʼa kiai ia Paulo: “E au iloi, i taku mavae, e omai anai he faga lupo kaikai kia koutou, e mole natou fakahao anai te faga ovi. Pea e malaga ake anai ia koutou he u tagata [“ ʼe nātou tala he ʼu meʼa fakahehema,” MN] o fakahehe te u tisipulo pea e natou mulimuli anai kia natou.” (Gaue 20:29, 30) Neʼe tupu ai te Keletiate ʼuhi ko te ʼapositasia ʼaia.
10. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā ʼaki ai, neʼe mole tali e te hahaʼi fuli te tauhi fakahehema ʼa te Keletiate?
10 Ko nātou ʼaē neʼe mulimuli moʼoni ki te tauhi maʼa, neʼe tonu ke nātou “tau o uhiga mo te tui, nee tuku tuà tahi o talu ai ki te kaigalotu.” (Suta 3) ʼE pulihi anai koa ʼi te kele te fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe ina fakamoʼoni ki te tauhi maʼa? Kailoa. ʼI te kua ōvi mai ʼo te fakaʼauha ʼo Satana pea mo te maumauʼi ʼo tana ʼu gāue, neʼe hā lelei ai neʼe mole tali e te hahaʼi fuli te tauhi faka ʼaposita ʼaē ʼe fai e te Keletiate. ʼI te fakaʼosi ʼo te 19 sēkulō, ʼi Pittsburgh ʼi Pennsylvanie, ʼi Amelika, neʼe fakatahi te kau ako Tohi-Tapu pea neʼe nātou kamata faʼufaʼu ai te kalasi ʼo te fakamoʼoni ki te ʼAtua ʼo totatou temi. Ko te kau Kilisitiano ʼaia neʼe nātou fakatokagaʼi te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaē neʼe hā ai te vave fakaʼauha ʼo te mālama ʼaenī. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu, neʼe kamata te “fakaosi” ʼo te mālama ʼaenī ʼi te taʼu 1914, ʼaki te ʼuluaki tau faka malamanei. (Mateo 24:3, 7) ʼE lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe nātou fakahā mai, ko te taʼu ʼaia ʼaē neʼe kapu ifo ai ia Satana pea mo tana kau temonio mai selo. Ko te ʼu maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi te 20 sēkulō ʼaenī ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe gāue ia Satana pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe lolotoga hoko te fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu ʼi tona ʼuhiga hau ʼo te Puleʼaga faka kolōlia.—Mateo, kapite 24, 25; Maleko, kapite 13; Luka, kapite 21; Apokalipesi 12:10, 12.
11. Koteā te meʼa ʼaē neʼe faigaʼi e Satana ke ina fai, pea neʼe feafeaʼi te iku noa ʼo tana fakatuʼutuʼu ʼaia?
11 ʼI Sūnio 1918, neʼe faigaʼi mālohi ai e Satana ke ina molehi te kau ako Tohi-Tapu ʼaē neʼe nātou fai faka mafola ʼi te ʼu fenua kehekehe. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina faigaʼi ke pulihi tonatou sosiete, te Watch Tower Bible and Tract Society. Neʼe pilisoniʼi te ʼu tagata fakafofoga ʼo te Sosiete, pea ohage pe ko te ʼu tukugakovi hala ʼaē neʼe fai kia Sesu ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu tēhina ʼaia neʼe nātou agatuʼu ki te puleʼaga. (Luka 23:2) Kae ʼi te taʼu 1919, neʼe faka ʼāteaina te ʼu tagata takitaki ʼaia ʼo feala ai te hoko atu ʼo tonatou minisitelio. Ki muli age, neʼe toʼo fuli te ʼu tukugakovi hala ʼaia.
ʼE Nofo Tokaga Te “Tagata Leʼo”
12. Ia ʼaho nei, ko ai ʼaē ʼe ina faʼufaʼu te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼa Sehova, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe nātou fai?
12 Koia ʼi te kamata ʼo “te temi fakaʼosi,” neʼe toe fakatupu ai e Sehova te tagata leʼo ke ina tala ki te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼo mulimuli ki Tana ʼu fakatuʼutuʼu. (Taniela 12:4; 2 Timoteo 3:1) ʼO aʼu ki te temi ʼaenī, ko te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼaia—te kau Kilisitiano fakanofo, te Iselaele ʼa te ʼAtua—ʼe ina fai te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Isaia ʼo ʼuhiga mo te tagata leʼo faka polofeta: “Neʼe tokaga fakalelei pea mo fakamalotoloto. Pea neʼe gugulu ohage ko he laione: ‘ ʼI te tule leʼo, Ê Sehova, ʼe ʼau tuʼu tuʼumaʼu ai ʼi te ʼaho, pea ʼe ʼau nofo ʼi toku nofoʼaga leʼo ʼi te ʼu po fuli.’ ” (Isaia 21:7, 8) ʼE ko he tagata leʼo ʼe ina fai fakalelei tana gāue!
13. (a) Koteā te logo ʼaē neʼe fakahā e te tagata leʼo ʼa Sehova? (b) He koʼe ʼe feala ke ʼui kua tō ia Papiloni Lahi?
13 Koteā ʼaē neʼe sio kiai te tagata leʼo ʼaia? Neʼe toe fai e te tagata leʼo ʼa Sehova, te kalasi ʼo tana fakamoʼoni, te ʼu palalau ʼaenī: “Kua tō! Kua tō ia Papiloni, pea ko te ʼu fakatātā togi fuli ʼo tona ʼu ʼatua, neʼe ina [ia Sehova] laliki ki te kele!” (Isaia 21:9) ʼI te lakaga ʼaia ʼi te hili ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ko Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼa te lotu hala, neʼe tō ifo mai tona tuʼulaga māʼoluga. (Selemia 50:1-3; Apokalipesi 14:8) Kua mahino papau kia tatou, ko te Tau Lahi ʼaia, ohage ko tona fakahigoa ʼi te temi ʼaia, neʼe kamata ʼi te Keletiate pea ko te kau takitaki lotu ʼo te ʼu fenua ʼaē neʼe fetauʼaki, neʼe nātou uga tonatou kau tūpulaga ke nātou kau ki te tau. ʼI meʼa fakaufiufi! ʼI te taʼu 1919, neʼe mole feala kia Papiloni Lahi ke ina tāʼofi te hoko atu ʼo te gāue fai faka mafola ʼa te kau Ako Tohi-Tapu, te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. (Mateo 24:14) Neʼe ko te fakaʼiloga ʼaia kua tō ia Papiloni Lahi, ohage pe ko te tō ʼo te Papiloni ʼāfea ʼi te temi ʼaē neʼe faka ʼāteaina ai ia Iselaele ʼi te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi.
14. Koteā te nusipepa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi tāfito e te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼa Sehova, pea neʼe tapuakinaʼi feafeaʼi e Sehova te nusipepa ʼaia?
14 Ko te kalasi ʼo te tagata leʼo neʼe ina fakahoko tuʼumaʼu tana gāue ʼaki he aga fakamalotoloto pea mo tana fia fai te meʼa ʼaē ʼe totonu. ʼI Sūlio ʼo te taʼu 1879, neʼe kamata tā e te kau Ako Tohi-Tapu te nusipepa ʼaenī ʼaē neʼe higoa ʼi te temi ʼaia ko Le Phare de la Tour de Sion et Messager de la Présence de Christ. Ko te nusipepa ʼaia talu mai te taʼu 1879 ʼo aʼu ki te ʼaho 15 ʼo Tesepeli 1938, neʼe tohi ʼi te takafi te ʼu palalau ʼaenī “ ‘Tagata Leʼo, e Feafeaʼi Te Pōʼuli?’—Isaia 21:11.”a Talu mai taʼu e 120 neʼe sivi tuʼumaʼu e Te Tule Leʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei katoa pea mo tonatou faka ʼuhiga faka polofeta. (2 Timoteo 3:1-5, 13) Ko te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼa te ʼAtua pea mo tana ʼu kaugā gāue, te “tahi ʼu ōvi,” neʼe nātou fakaʼaogaʼi te nusipepa ʼaia moʼo kalagaʼi ki te hahaʼi kua vave hoko mai te temi ʼaē ka faka lākatonuʼi ai te pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova e te Puleʼaga ʼa Kilisito. (Soane 10:16, MN) Neʼe tapuakinaʼi koa e Sehova te fakamoʼoni ʼaia? ʼI te taʼu 1879, neʼe ʼuluaki tā te nusipepa ʼaia ko tona lahi ko te 6 000, pea neʼe tuputupu ʼo aʼu ki tona 22 000 000 ʼi te malamanei katoa ia lea e 132—ia lea ʼaia ko lea e 121 kua tā fakatahi. ʼE tau mo feʼauga ke lahi tokotahi ʼi te malamanei katoa te mafola ʼo te nusipepa faka lotu ʼaia, heʼe fakavikiviki kia Sehova, te huafa ʼo te ʼAtua!
ʼE Hoko Māmālie Te Fakamaʼa
15. Koteā te fakamaʼa ʼaē neʼe hoko māmālie ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914?
15 Lolotoga taʼu e 40 ʼo aʼu ki te taʼu 1914 ʼaē neʼe kamata ai te pule ʼa Kilisito ʼi selo, ko te kau Ako Tohi-Tapu neʼe faka ʼāteaina nātou mai te ʼu akonaki loi ʼa te Keletiate, ohage ko te papitema ʼo te kihiʼi tamaliki, mo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi fakatagata, mo te pulekatolio, mo te ʼu mamahi ʼi te ʼifeli, pea mo te Tahitolu. Kae neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi temi moʼo pulihi fuli ʼo te ʼu manatu hala. Ohage la, ʼi te ʼu taʼu 1920, neʼe kaugamālie te kau Ako Tohi-Tapu neʼe nātou fakapipiki ʼi tonatou ʼu kofu te kiʼi koluse ʼe ʼatakai e te kolona, pea neʼe nātou taupau te Po Tapu pea mo te tahi ʼu lafeti faka pagani. Kae ke maʼa te tauhi ki te ʼAtua, ʼe tonu ke tou līaki fuli te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te tauhi tamapua. ʼE ko te Folafola ʼāteaina pe ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe tonu ke fakatafito kiai te tui faka Kilisitiano pea mo te faʼahiga maʼuli faka Kilisitiano. (Isaia 8:19, 20; Loma 15:4) ʼE mole tonu ke hilifaki peʼe molehi he ʼu meʼa ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua.—Teutalonome 4:2; Apokalipesi 22:18, 19.
16, 17. (a) Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe koteā te manatu hala ʼa te kalasi ʼo te tagata leʼo? (b) Koteā te fakamahino totonu ʼo ʼuhiga mo te “ ʼaletale” pea mo te “pou” ʼi “Esipito”?
16 ʼE tou mahino anai ʼaki te faʼifaʼitaki ʼaē ka hoa mai ki te maʼuhiga ʼo te pelesepeto ʼaia. ʼI te taʼu 1886, neʼe tā e C. T. Russell te tohi neʼe higoa ko te Le divin plan des âges, pea neʼe paki ai te mape ʼe ina fakahā te pikipikiga ʼo te ʼu temi kehekehe ʼo te malamanei pea mo te Foʼi Pilamite Lahi ʼo Esipito. ʼI tanatou manatu ko te foʼi pilamite ʼaia neʼe fakatuʼu moʼo fakamanatu ki te Falaone ko Khoufou, neʼe ko te pou ʼaē neʼe talanoa kiai ia Isaia 19:19, 20: “ ʼI te temi ʼaia ʼe ʼi ai anai he ʼaletale maʼa Sehova ʼi te lotomalie ʼo te fenua ʼo Esipito pea mo he pou maʼa Sehova ʼe tuʼu ōvi ki tona tuʼakoi. Pea ʼi te fenua ʼo Esipito ʼe ko he fakaʼiloga anai pea mo he fakamoʼoni kia Sehova ʼo te ʼu kautau.” Neʼe koteā te pikipikiga ʼo te pilamite ʼaia pea mo te Tohi-Tapu? Neʼe nātou mahino ko te loaloaga ʼo ʼihi ala ʼi te Foʼi Pilamite Lahi, neʼe nātou fakahā te temi ʼaē ka kamata ai te “mamahi lahi” ʼaē ʼe talanoa kiai Mateo 24:21. Ko ʼihi kau Ako Tohi-Tapu neʼe nātou tokagaʼi fau te fakafuafua ʼo te ʼu koga kehekehe ʼo te pilamite ʼaia, he neʼe nātou fia ʼiloʼi pe ko te ʼaho fea ʼaē ka nātou ʼolo ai ki selo!
17 Ko te pilamite ʼaia ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te Tohi-Tapu maka, neʼe faka maʼuhigaʼi lolotoga ni ʼu taʼu, kae ʼi te ʼu Tule Leʼo Fakapilitānia ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli pea mo te ʼaho 1 ʼo Tesepeli 1928, neʼe fakamahino ai ʼe mole ʼaoga kia Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe laga e te ʼu falaone pagani pea ʼe maʼu ai te ʼu fakaʼiloga fakatemonio moʼo fakamoʼoni ki te ʼu palalau ʼo te Tohi-Tapu. ʼO mahino ai kia nātou ko te lea faka polofeta ʼa Isaia neʼe ʼi ai tona faka ʼuhiga fakalaumālie. Ohage la, ia Apokalipesi 11:8, ko “Esipito” ʼe faka ʼuhiga ki te mālama ʼa Satana. Ko te “ ʼaletale kia Sehova” ʼe ina fakamanatuʼi mai te ʼu sakilifisio lelei ʼaē ʼe fai e te kau Kilisitiano fakanofo lolotoga tanatou nonofo faka temi pe ʼi te mālama ʼaenī. (Loma 12:1; Hepeleo 13:15, 16) Ko te pou ʼaē ‘ ʼe tuʼu ōvi ki te tuʼakoi ʼo Esipito’ ʼe faka ʼuhiga ki te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo, heʼe ko “te pou mo te tafito o te mooni,” pea ʼe ko he fakamoʼoni ʼi “Esipito,” ʼaē ʼe ina fakatātā te mālama ʼaē kua vave pulihi.—1 Timoteo 3:15.
18. (a) E feafeaʼi te fakahoko atu e Sehova tana fakamahino te moʼoni ki te kau ako Tohi-Tapu fakamalotoloto? (b) Kapau ʼe faigataʼa ki he Kilisitiano he fakamahino foʼou, pea koteā te manatu lelei ʼaē ʼe tonu ke ina maʼu?
18 ʼAki te temi, ʼe hoko atu te fakamahino lelei mai e Sehova te moʼoni pea mo te ʼu folafola faka polofeta. (Tāʼaga Lea 4:18) ʼI te ʼu taʼu ʼaenī, neʼe fakaloto mālohiʼi tatou ke tou toe vakaʼi he ʼu puani ohage ko te taʼiake ʼaē ka mole fakamole ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi, mo te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao, mo te meʼa fakalialia pea mo te temi ʼaē ka tuʼu ai ʼi te potu taputapu, mo te fuakava foʼou, mo te fetogi ʼa Sesu, pea mo te fale lotu fakatātā ʼaē ʼe talanoa kiai te tohi ʼa Esekiele. ʼE lagi faigataʼa ʼi ʼihi temi tatatou mahino ki te ʼu fetogi ʼaia, kae ʼe tou mahino anai kiai ʼi tona temi totonu. Kapau ʼe mole mahino lelei he Kilisitiano ki he ʼu fakamahino foʼou, pea ʼe lelei anai ke ina manatuʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te polofeta ko Mikea: “ ʼE ʼau nofo anai ʼo talitali ki te ʼAtua ʼo toku fakamaʼuli.”—Mikea 7:7.
19. Ko te toe ʼo te kau fakanofo pea mo tonatou ʼu kaugā gāue ʼaē ko te tahi ʼu ōvi, neʼe nātou fakahā feafeaʼi tanatou lototoʼa ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī?
19 Koutou manatuʼi, ko te tagata leʼo neʼe “gugulu ohage ko he laione: ‘ ʼI te tule leʼo, Ê Sehova, ʼe ʼau tuʼu tuʼumaʼu ai ʼi te ʼaho, pea ʼe ʼau nofo ʼi toku nofoʼaga leʼo ʼi te ʼu po fuli.’ ” (Isaia 21:8) Ko te toe ʼo te kau fakanofo neʼe nātou lototoʼa ohage ko te laione, he neʼe nātou tala te ʼu kākā ʼa te ʼu lotu hala pea mo fakahā ki te hahaʼi te ala ʼo te ʼāteaina. (Apokalipesi 18:2-5) ʼI tonatou ʼuhiga “kaugana agatonu mo fakapotopoto” neʼe nātou tā te ʼu Tohi-Tapu, mo te ʼu nusipepa pea mo te tahi ʼu tohi ʼi te tuʼuga lea, ʼo nātou “foaki i tona temi te meakai.” (Mateo 24:45) ʼE nātou takitaki te tānaki ʼo “he hahai kaugamalie, . . . mai te atu puleaga, mo te u hako, mo te u lanu, pea mo te u lea fuape.” ʼO toe feiā pe mo nātou, ʼe fakamaʼa nātou ʼaki te taʼataʼa faitotogi ʼo Sesu pea ʼe nātou lototoʼa ohage ko te laione ʼi tanatou tauhi ki te ʼAtua “po mo aho.” (Apokalipesi 7:9, 14, 15) ʼI te taʼu ʼaenī kua ʼosi, neʼe koteā te ʼu fua ʼo te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni fakanofo ʼa Sehova ʼaē ʼe kei maʼuʼuli pea mo tonatou ʼu kaugā gāue, te toe hahaʼi tokolahi? ʼE tali anai te lua alatike ki te fehuʼi ʼaia.
[Kiʼi nota]
a Talu mai Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sanualio 1939, neʼe fetogi te vaega ʼaia ʼaki te vaega ʼaenī “ ‘ ʼE nātou ʼiloʼi anai ko ʼau ia Sehova.’—Esekiele 35:15.”
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe fakatupu e Sehova ʼi te lolotoga ʼo te hisitolia?
• Neʼe tupu maifea ia Papiloni Lahi?
• He koʼe neʼe tuku e Sehova ia Selusalemi, te kolo tāfito ʼo te puleʼaga ʼo tana kau fakamoʼoni, ke fakaʼauha ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi? ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi?
• ʼE fakahoko feafeaʼi te gāue e te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼa Sehova pea mo tana ʼu kaugā gāue?
[Paki ʼo te pasina 7]
“ ʼI te tule leʼo, Ê Sehova, ʼe ʼau tuʼu tuʼumaʼu ai”
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko te kalasi ʼo te tagata leʼo ʼa Sehova ʼe ina fai fakalelei tana gāue