Tonatou Maʼuli
Tou Manatuʼi Te Tupuʼaga ʼi Totatou Temi Tūpulaga
NEʼE FAKAMATALA E DAVID Z. HIBSHMAN
“Kapau ʼe hoko mai toku temi mate, pea ʼe ʼau fakaʼamu moʼoni neʼe ʼau nofo agatonu kia Sehova. ʼE ʼau kole age kia te ia ke tokaga kia Tavite. ʼE ʼau fakamālo kia Sehova ʼo ʼuhiga mo ia, pea mo tamā ʼohoana. Neʼe ko he meʼa taulekaleka pea mo fakafiafia lahi!”
KOUTOU fakakaukauʼi age muʼa toku loto, ʼi te ʼosi ʼavaifo ʼo toku ʼohoana ʼi Malesio 1992, pea mo taku lau tana ʼu palalau fakaʼosi ʼaia ʼaē neʼe ina tohi ʼi tana kaupepa. Ia māhina e nima ki muʼa atu, neʼe mātou fai te kiʼi fakafiafia he neʼe kua taʼu 60 te gāue temi katoa ʼa Helen kia Sehova.
ʼE kei ʼau manatuʼi lelei te taʼu 1931, te ʼaho ʼaē neʼe ʼau heka fakatahi ai mo Helen, ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Columbus, ʼi Ohio, ʼi Amelika. Neʼe mole heʼeki taʼu 14 ia Helen, kae neʼe maʼuhiga age ia kiai te fakatahi ʼaia, ia ʼau. ʼI te ʼosi ʼo te fakatahi ʼaia, neʼe fakahā e Helen tana leleiʼia te minisitelio, heʼe ko ia pea mo tana faʼe neʼe nā kau ki te gāue ʼaē ʼe fakahigoa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te pionie katoa. Neʼe nā tuku tonā ʼapi kae nā ʼolo ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu kolo ʼo Amelika Saute.
Toku Tōfiga Faka Kilisitiano
ʼI te taʼu 1910 neʼe mavae taku ʼu mātuʼa mo ʼana ʼu tamaliki liliki e lua mai te kolo ʼo Pennsylvanie ʼi te Potu Esite, ʼo ʼolo ki te Kolo ʼo Grove, ʼi Amelika ʼo te Potu Uesite. Neʼe nā maʼu ai tona kiʼi ʼapi pea nā tauhi fakamalotoloto ki te lotu Polotesita. Mole fualoa kiai, pea ʼaʼahi nāua e William Evans, ʼaē neʼe kau ʼi te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Ko taku tāmai, ʼaē neʼe taʼu 20 pea mo taku faʼe ʼaē neʼe taʼu 15, neʼe nā fakalogo ki te tagata agalelei ʼaia mai te fenua ʼo Galles, pea nā fakaafe ia ia ke nātou kakai fakatahi. Mole tuai pea nā mulimuli ki te ʼu moʼoni ʼaē neʼe nā ako.
Ke feala hamatou ōvi ki te kokelekasio, neʼe mātou ʼolo ki te kolo ʼo Sharon, ʼaē neʼe tuʼu ia kilometa e 40. Hili kiai ni ʼu māhina, ʼi te taʼu 1911 peʼe ko te taʼu 1912, neʼe papitema taku tāmai pea mo taku faʼe. Ko Charles Taze Russell, te ʼuluaki pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼaē neʼe ina fai te akonaki ʼo te papitema. Neʼe ʼau tupu ʼi te ʼaho 4 ʼo Tesepeli 1916, kae kua maʼu e taku ʼu mātuʼa tana ʼu tamaliki e fā. ʼI toku fānauʼi, neʼe ʼui fēnei: “Ko te tahi tēhina ʼaenī ke ʼofainaʼi.” Koia neʼe fakahigoaʼi ʼau ko Tavite, ko tona faka ʼuhiga ko “ ʼOfaina.”
ʼI toku kei vāhaʼa fā, neʼe ʼau kau ki taku ʼuluaki fakatahi. ʼI te kamata, neʼe ʼolo lalo ki te ʼu fono taku tāmai pea mo toku ʼu tēhina lalahi lolotoga ni ʼu kilometa, kae ko taku faʼe mo toku tokolua lahi pea mo ʼau, neʼe mātou ʼolo ʼi te saliote afi. Neʼe fai te ʼu fono ʼi te uhu pea mo te hili hoʼatā. ʼI fale, neʼe mātou tautau fai palalau ki te ʼu alatike ʼo te ʼu nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te L’Âge dʼor, te ʼuluaki higoa ʼaia ʼo te Réveillez-vous!
Te ʼu Fua Lelei Mai Te ʼu Faʼifaʼitaki Lelei
Neʼe ʼaʼahi tomatou kokelekasio e te tokolahi ʼo te ʼu tēhina ʼaē neʼe feʼoloʼaki ʼo faiakonaki. ʼI te agamāhani, neʼe nātou nonofo mo mātou ʼi te ʼaho e tahi peʼe lua. ʼE kei ʼau manatuʼi te Tēhina faiakonaki ko Walter J. Thorn, neʼe ina manatuʼi tona Tupuʼaga Lahi ‘ ʼi te ʼu ʼaho ʼo tona temi tūpulaga.’ (Tagata Tānaki 12:1) ʼI taku kei veliveli, neʼe ʼau ʼalu mo taku tāmai ʼo fakahā te “ Photo-Drame de la création, ” ko he ʼu paki neʼe fakahāhā pea neʼe fakatagi mo te ʼu foʼi fime neʼe puke ai te hisitolia ʼo ʼuhiga mo te malamanei, pea neʼe vahe fā tona fai.
Logope la neʼe mole maʼu fānau te Tēhina ko Evans pea mo tona ʼohoana, kae ʼi te faʼahi fakalaumālie neʼe nā hage ko he ʼu mātuʼa pea mo he ʼu kui ʼo tamatou famili. Neʼe fakahigoa tuʼumaʼu e William taku tāmai ko tona “foha,” pea ko ia pea mo Miriam neʼe nā fakahū māmālie ki tomatou famili te holi ʼaē ke mātou faka mafola te evaselio. ʼI te kamata ʼo te 20 sēkulō, neʼe tautau ʼalu te Tēhina ko Evans ki Galles, moʼo faka mafola te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki Swansea. Neʼe ʼiloʼi ia ia ʼi te koga meʼa ʼaia ʼe ko he tagata fai faka mafola mai Amelika.
ʼI te taʼu 1928, neʼe tuku e te Tēhina ko Evans tana gāue pea neʼe kamata fai faka mafola ʼi te ʼu moʼuga ʼo Virginie ʼi te Potu Uesite. Neʼe kaugā ʼolo mo ia toku ʼu taʼokete e lua, ko Clarence ʼaē neʼe taʼu 21 pea mo Carl ʼaē neʼe taʼu 19. Ko mātou toko fā tagata, neʼe lahi te ʼu taʼu ʼaē neʼe mātou kau ai ki te minisitelio ʼi te temi katoa. Ei, ʼi tamatou kei tūpulaga neʼe mātou liliu fuli ko he ʼu tagata taupau feʼoloʼaki ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Mole heʼeki faʼa fualoa, ko te kiʼi tēhina veliveli ʼo taku faʼe, ko Mary, ʼaē kua taʼu 90 ʼi te temi nei, neʼe faitohi mai ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mātou loto fakafetaʼi fuli ki te faiva ʼo te Tēhina ko Evans ʼi te minisitelio pea mo tana ʼaʼahi te kolo ʼo Grove!” Ko taku faʼe ʼaia ko Mary neʼe ina toe manatuʼi mo ia tona Tupuʼaga talu mai tana kei finemui.
ʼE ʼAu Kau Ki Te ʼu Fakatahi
Ko taku tāmai pea mo Clarence neʼe nā kau ki te fakatahi ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te hisitolia, ʼi Cedar Point, ʼi Ohio, ʼi te taʼu 1922. Kae ʼi te taʼu 1924, neʼe mātou maʼu tamatou motokā, pea neʼe ʼolo tamatou famili fuli ki te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Columbus, ʼi Ohio. Neʼe tonu kia mātou tamaliki, ke mātou fakaʼaogaʼi tamatou falā ʼaē neʼe mātou tahi tānaki moʼo totogi ʼaki tamatou meʼa kai ʼi te ʼu ʼaho e valu ʼaē neʼe fai ai te fakatahi. Neʼe manatu e taku ʼu mātuʼa neʼe tonu ke mātou tahi popoto ʼi te taupau ʼo tomatou maʼuli. Koia neʼe mātou ako ai te fafaga ʼo te ʼu moa pea mo te ʼu lapino pea mo taupau te ʼu lago meli, pea ko mātou fuli tagata neʼe ko tamatou gāue ko te tufa ʼo te ʼu sulunale.
ʼI te hoko mai ʼo te fakatahi ʼi Toronto, ʼi Kanata, ʼi te taʼu 1927, neʼe ʼi ai tamatou kiʼi tēhina veliveli, ko Paulo, neʼe kei māhina ono. Neʼe fekauʼi ʼau ke ʼau nofo ʼi fale ʼo leʼo ia Paulo mo taku faʼe ko Mary ʼaē neʼe kua ʼohoana, kae ʼolo taku ʼu mātuʼa mo toku ʼu tēhina mo toku tokolua ki Toronto. Neʼe foaki mai kia ʼau taku ʼu tola e hogofulu, pea neʼe ʼau fakaʼaogaʼi moʼo totogi hoku kofu foʼou. Neʼe akoʼi tuʼumaʼu mātou ke mātou teuteu lelei ki te ʼu fono pea ke mātou gaohi fakalelei tomatou ʼu mutuʼi meʼa.
ʼI te hoko mai ʼo te fakatahi maʼuhiga ʼi te taʼu 1931 ʼi Columbus, ʼi Ohio, neʼe kua ʼohoana ia Clarence pea mo Carl pea neʼe nā pionie mo tonā ʼu ʼohoana. Neʼe nātou tahi nofo ʼi tona kiʼi ʼapi neʼe toho e te motokā. Neʼe ʼohoana Carl mo Claire Houston ʼo te kolo ʼo Wheeling, ʼi Virginie ʼi te Potu Uesite, pea ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo taku heka fakatahi mo te kiʼi tēhina veliveli ʼo Claire, ia Helen, ʼi te fakatahi ʼaia ʼi Columbus.
Te Minisitelio ʼi Te Temi Katoa
Neʼe ʼau maʼu pepa ʼi te lisē ʼi te taʼu 1932, ʼi toku taʼu 15, pea ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼau foaki te motokā neʼe mole foʼou ki toku tēhina ko Clarence, ʼaē neʼe pionie ʼi Caroline ʼo te Potu Saute. Neʼe ʼau fai taku kole ke ʼau pionie pea neʼe ʼau kamata gāue mo Clarence pea mo tona ʼohoana. Neʼe pionie ia Helen ʼi te kolo ʼo Hopkinsville, ʼi Kentucky, pea neʼe ʼau ʼuluaki faitohi ai kia ia. ʼI tana tali mai, neʼe ina fehuʼi fēnei mai: “ ʼE ke pionie?”
Lolotoga taʼu e 60 ʼo aʼu ki tona mate, neʼe taupau e Helen te tohi ʼaē neʼe ʼau tali fēnei ai: “ ʼE ʼau pionie, pea ʼe ʼau fakaʼamu ke ʼau kau tuʼumaʼu kiai.” ʼI te tohi ʼaia, neʼe ʼau fakamatala kia Helen taku tufa te kiʼi pepa lotu Le Royaume, lʼespérance du monde, ʼi taku fai faka mafola ki te kau takitaki lotu pea mo te ʼu hahaʼi fai fakamāu.
ʼI te taʼu 1933, neʼe gaohi maʼaku e taku tāmai te motokā neʼe feala ke nofoʼi ʼi muli—neʼe ko te kiʼi falelā neʼe meta 2 tona loa pea meta 2,4 tona laulahi, pea neʼe ʼi ai tona matapā fakamālama ʼi muʼa pea mo te tahi ʼi muli. Neʼe ko toku kiʼi ʼapi ʼaia lolotoga te ʼu taʼu e fā ʼaē neʼe ʼau pionie ai.
ʼI Malesio 1934, ko ʼau mo Clarence pea mo Carl, pea mo tonā ʼu ʼohoana, mo Helen pea mo tana faʼe, mo te holotuʼa ʼo Clarence—ko mātou toko valu—neʼe mātou ʼolo ki te Potu Uesite ki te fakatahi ʼi Los Angeles, ʼi Californie. Ko ʼihi neʼe ʼolo mo taku caravane pea nātou momoe ai, pea ko ʼihi leva neʼe nātou lue te ʼu kogafale. Neʼe hoko te ʼu fihifihia mo te motokā, koia neʼe mātou tau ai ki Los Angeles ʼi te lua ʼaho ʼo te fakatahi ʼaē neʼe ʼaho ono tona fai. ʼI te fakatahi ʼaia, ʼi te ʼaho 26 ʼo Malesio, ko ʼau pea mo Helen neʼe ma foaki tomā maʼuli kia Sehova ʼi te papitema.
ʼI te fakatahi, ko Joseph F. Rutherford, te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te temi ʼaia, neʼe felāveʼi mo te kau pionie fuli. Neʼe ina fakaloto mālohiʼi mātou, ʼo ina ʼui ko mātou ko he ʼu hahaʼi tau lototoʼa ʼo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te fakatahi ʼaia, neʼe fai ai te ʼu fakatuʼutuʼu moʼo tokoni ki te kau pionie ʼi te faʼahi ʼo te falā, ke nātou lava hoko atu tonatou minisitelio.
Ko He Ako Ki Te Maʼuli
ʼI tamatou toe liliu mai te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Los Angeles, neʼe mātou kau fuli ki te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi ʼo te ʼu kolo ʼo Caroline ʼo te Potu Saute, mo Virginie, mo Virginie Uesite, pea mo Kentucky. Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe tohi fēnei e Helen ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaia: “Neʼe mole he kokelekasio moʼo lagolago kia mātou, neʼe mole homatou ʼu kaumeʼa moʼo tokoni mai, he neʼe mātou matāpule ʼi te fenua matāpule. Kae ʼi te temi nei ʼe ʼau ʼiloʼi neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ako. Neʼe ʼau liliu ʼo koloaʼia.”
Neʼe ina fehuʼi fēnei: “ ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi anai e he taʼahine tona temi, ʼi tana nofo mamaʼo ʼaē ʼi ʼona kaumeʼa pea mo tona loto fale? Neʼe mole ʼau fakaʼofaʼofa. Neʼe mole he temi neʼe ʼau fiu ai. Neʼe lahi taku lautohi. Neʼe ʼau lau tuʼumaʼu te ʼu tohi faka Tohi-Tapu pea mo ako te ʼu tohi ʼaia. Neʼe ʼau nofo mo taku faʼe, neʼe ʼau ako te fakaʼaogaʼi fakapotopoto ʼo taku falā, neʼe ʼau faifakatau, mo fetogi te ʼu foʼi teka ʼo te motokā mokā pu, neʼe ʼau fai kuka, neʼe ʼau ako te tui, pea mo te fai faka mafola. Neʼe ʼau leleiʼia te ʼu meʼa fuli ʼaia, pea ʼe ʼau fiafia anai mo kapau ʼe ʼau toe fai te ʼu meʼa ʼaia.”
Neʼe maʼuʼuli ia Helen pea mo tana faʼe ʼi te kiʼi caravane ʼi te ʼu taʼu ʼaia, logola neʼe maʼu e tana faʼe te ʼapi matalelei. Hili te fakatahi ʼaē ʼi Columbus, ʼi Ohio, ʼi te taʼu 1937, neʼe mahaki kovi te faʼe ʼa Helen pea neʼe fakahū ki te lopitali. Neʼe mate ʼi Novepeli 1937 ʼi Philippi, ʼi Virginie ʼo te Potu Uesite, te fenua ʼaē neʼe hinoʼi ke gāue ai.
ʼE ʼAu ʼOhoana Pea Mo Hoko Atu Te Selevisi
ʼI te ʼaho 10 ʼo Sūnio 1938, neʼe ʼau ʼohoana mo Helen, ʼi te ʼapi ʼaē neʼe tupu ai ʼi Elm Grove, ko te kolo ʼe ōvi ki Wheeling, ʼi Virginie ʼo te Potu Uesite. Neʼe fai te akonaki ʼo te ʼohoana e tomatou Tēhina ʼofaina ko Evans, ʼaē neʼe ina fakahū toku famili ki te moʼoni, ka heʼeki ʼau tupu. ʼI tamā ʼosi ʼohoana, neʼe ʼau fakatuʼutuʼu mo Helen ke ma toe kau ki te selevisi pionie ʼi te Potu Esite ʼo Kentucky, kae neʼe ma punamaʼuli ʼi te fakaafe ʼaē ke ma fai te gāue ʼaē ko te taupau fakakolo. Neʼe tonu ke ma ʼaʼahi te ʼu kūtuga Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Potu Uesite ʼo Kentucky pea mo te ʼu koga meʼa ʼo Tennessee moʼo tokoni ki tonatou minisitelio. ʼI te temi ʼaia neʼe ko te toko 75 kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu kolo ʼaē neʼe ma ʼaʼahi.
ʼI te temi ʼaia, neʼe tokolahi te hahaʼi ʼaē neʼe manako fakavale ki tonatou fenua, pea neʼe tonu ke pilisoniʼi ʼau ʼi taku mole solia. (Isaia 2:4) Kae meʼa lelei foki, heʼe ʼi te sivi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo taku gāue fai faka mafola, ko te pilō ʼaē ʼe ina vakaʼi te kau tūpulaga ʼaē ʼe hū solia, neʼe ina tohi toku higoa ki te pepa neʼe ina fakagafua ai ke ʼau hoko atu taku selevisi temi katoa.
ʼI tamā kamata ʼaʼahi te ʼu kokelekasio, neʼe fakatokagaʼi e te teitei hahaʼi fuli tomā kei tūpulaga. ʼI te kolo ʼo Hopkinsville, ʼi Kentucky, neʼe ʼalofa te tuagaʼane kia Helen ʼo ʼuma ki ai pea mo ina fehuʼi fēnei: “ ʼE kei ke manatuʼi ʼau?” ʼI te taʼu 1933, neʼe faka mafola ia Helen ki te fafine ʼaia ʼi te fale koloā ʼo tona ʼohoana. Neʼe fai kapite te fafine ʼaia, kae ʼi tana ʼosi lau te tohi ʼaē neʼe tuku age e Helen, neʼe tuʼu ia muʼa ʼo tana kalasi pea neʼe faifakalelei age kia nātou, he neʼe ina akoʼi age kia nātou te ʼu akonaki neʼe mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe mavae mai tana lotu, pea neʼe ina kamata faka mafola te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ki te hahaʼi ʼo tona kolo. Neʼe ma gāue mo Helen ʼi Kentucky ʼi te Potu Uesite ia taʼu e tolu, pea neʼe ma tautau nofo ʼi te ʼapi ʼo te tuagaʼane ʼaia pea mo tona ʼohoana.
ʼI te temi ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu te ʼu fakatahi lalahi ʼo te ʼu kiʼi kolo liliki ʼaia, pea ko A. H. Macmillan neʼe kau ki te tahi ʼo te ʼu fakatahi ʼaia. ʼI te kei veliveli ʼa Helen, neʼe nofo te tēhina ʼaia ʼi te ʼapi ʼo tana ʼu mātuʼa, koia ʼi te fakatahi, neʼe nofo mo māua ʼi tamā kiʼi caravane ʼaē neʼe meta 5 tona loa, he neʼe ʼi ai tamā tahi moeʼaga. ʼO toe feiā mo ia, neʼe ina manatuʼi tona Tupuʼaga Lahi ʼi tona temi tūpulaga, he neʼe ina foaki tona maʼuli kia Sehova ʼi te taʼu 1900, ʼi tona taʼu 23.
ʼI Novepeli ʼo te taʼu 1941 neʼe fakagata faka temi te gāue ʼo te ʼu tēhina taupau feʼoloʼaki, pea neʼe fekauʼi ʼau ke ʼau pionie ʼi te kolo ʼo Hazard, ʼi Kentucky. Neʼe ma toe gāue ai mo toku tēhina ko Carl pea mo tona ʼohoana, ia Claire. Neʼe mātou gāue fakatahi ai mo Joseph Houston, te fakafotu ʼa Helen, pea neʼe kamata tana selevisi pionie. Neʼe hoko atu tana pionie katoa ia teitei taʼu e 50, pea ʼi te taʼu 1992 neʼe mate fakapunamaʼuli he neʼe mahaki mafu, kae neʼe tauhi agatonu ʼi te ʼu nofoʼaga tāfito ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Brooklyn, ʼi New York.
ʼI te taʼu 1943, neʼe fekauʼi mātou ki te kolo ʼo Rockville, ʼi Connecticut. Neʼe ko he meʼa foʼou kia ʼau mo Helen tamā nonofo ai, koteʼuhi neʼe ma māhani ʼi te fai faka mafola ʼi te Potu Saute ʼo Amelika. ʼI te kolo ʼo Rockville, neʼe fai e Helen tana ʼu ako Tohi-Tapu e 20 ʼi te vāhaʼa. Ki muli age, neʼe ma lue te kiʼi kogafale ʼo fakaʼaogaʼi ko te Fale ʼo te Puleʼaga ke fai ai te ʼu fono, pea neʼe fakatuʼutuʼu ai te kiʼi kokelekasio veliveli.
ʼI tama gāue ʼi Rockville, neʼe fakaafe māua ke ma kau ki te nima kalasi ʼo te Faleako Tohi-Tapu ʼi Kalaate i South Lansing, ʼi New York. Neʼe ma fiafia ʼi tamā ʼiloʼi ʼaē ʼe ma kalasi tahi anai mo tomā ʼu kaumeʼa ko Aubrey pea mo Bertha Bivens, ʼaē neʼe mātou pionie fakatahi ʼi Kentucky.
Te Ako ʼi Kalaate Pea Mo Tamā Telituale Foʼou
Logope la neʼe kei ma tūpulaga, kae tokolahi ʼi te kalasi ʼaē neʼe ma kau ai neʼe kei tūpulaga age ia māua. Ei, neʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi ʼi tonatou temi tūpulaga. Neʼe tufa mai tamatou ʼu pepa ʼi Sūlio 1945, ʼi te vave ʼosi ʼo te Lua Tau Faka Malamanei. ʼI tamatou talitali ʼaē ke fakahā mai te telituale ʼaē ka mātou gāue misionea ai, neʼe mātou gāue mo te kokelekasio ʼo Flatbush ʼi Brooklyn, ʼi New York. Ki muli age leva, ʼi te ʼaho 21 ʼo ʼOketopeli 1946, neʼe ma folau ai ki tamā telituale foʼou mo te toko ono kau ako, neʼe kau ai mo te taumatuʼa ko Bivens, pea ko tamatou telituale foʼou ʼaia, neʼe ko te kolo muʼa ʼo Kuatemala. ʼI te temi ʼaia, neʼe ko Fakamoʼoni ʼa Sehova e toko 50 ʼi Amelika Centrale katoa.
ʼI ʼApelili 1949 neʼe ʼolo ʼihi kau misionea ʼo mātou ki Quetzaltenango, te lua kolo ʼaē ʼe lahi pea mo maʼuhiga ʼo te fenua. Neʼe tuʼu te kolo ʼaia ia meta e 2 300 mai te fuga tai, pea ko te ʼaele ʼo te moʼuga ʼe maʼa pea mo mokomoko. Neʼe tohi fēnei e Helen tamatou gāue ʼaē neʼe fai ai: “Neʼe ko hamatou pilivilesio te fai faka mafola ʼi te ʼatu kolo lalahi pea mo te ʼu kiʼi kolo liliki. Neʼe mātou ʼaʼala ake ʼi te lagi hola fā māfoatā pea mātou ʼolo kā (ʼi te agamāhani, neʼe mole ʼi ai he ʼu matapā fakamālama ʼi te kā kae neʼe ʼai te ʼu moʼi kie) ki he kolo ʼe tuʼu mamaʼo atu. Neʼe mātou fai faka mafola ai ia hola e valu pea mātou toe liliu kiō mātou ʼi te afiafi.” Ia ʼaho nei, kua ʼi ai te ʼu kokelekasio ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia, mo kokelekasio e ono ʼi Quetzaltenango.
Neʼe fai leva te pāui ke ʼolo he kau misionea ʼo gāue ʼi Puerto Barrios ʼi te ʼu matafenua ʼo te tai ʼo Caraïbes, ko te tolu kolo ʼaē ʼe lahi ʼaupito ʼo Kuatemala. Ko tomā ʼu kaumeʼa ʼofaina, te taumatuʼa ko Bivens, ʼaē neʼe mātou gāue fakatahi ia taʼu e nima ʼi Kuatemala, neʼe nā kau ia nātou ʼaē neʼe ʼolo ki te telituale foʼou ʼaia. Neʼe ma lotomamahi ʼi tanā mavae pea neʼe ma logoʼi tanā kua pupuli. Neʼe ko ʼau pe mo Helen ʼaē neʼe kei nonofo ʼi te ʼapi ʼo te kau misionea, koia neʼe ma mavae ai ʼo nonofo ʼi te kiʼi kogafale lue. ʼI te taʼu 1955, neʼe ma tali mo Helen ke ma ʼolo ki te tahi telituale, ʼi Mazatenango, ko te kolo ʼe vevela ʼaupito pea mo ʼuaina. Ko toku kiʼi tēhina veliveli, ia Paulo pea mo tona ʼohoana, ko Dolores, neʼe ʼavage tanā ʼu pepa ʼi te Faleako ʼo Kalaate ʼi te taʼu 1953, pea neʼe mole heʼeki faʼa fualoa tanā gāue ʼi te kolo ʼaia ʼi muʼa ʼo tama tau kiai.
ʼI te taʼu 1958 neʼe ko Fakamoʼoni ʼa Sehova e toko 700, mo te ʼu kokelekasio e toko 20, pea mo te ʼu silikosipisio e tolu ʼi Kuatemala. Ko ʼau mo Helen neʼe ma toe kau ki te gāue ʼaē ko te ʼaʼahi ʼo te ʼu kokelekasio, ʼo ma ʼaʼahi te ʼu kiʼi kūtuga veliveli ʼo te kau Fakamoʼoni pea mo te tahi ʼu kokelekasio, ʼo kau ai mo te kokelekasio ʼi Quetzaltenango. Pea ʼi ʼAukusito ʼo te taʼu 1959, neʼe fakaafe māua ke ma toe liliu ki te kolo muʼa ʼo Kuatemala, pea ma nonofo ai ʼi te filiale. Neʼe ʼau gāue ʼi te filiale, kae hoko atu e Helen tana selevisi misionea ia taʼu e 16. Pea ki muli leva neʼe toe gāue mo ia ʼi te filiale.
Te Tahi ʼu Tapuakina
ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe hage ko ʼau ʼaē neʼe veliveli age toku ʼu taʼu ia nātou ʼaē neʼe tauhi kia Sehova. ʼI te temi nei, ko ʼau ʼaē ʼe mātuʼa age, ohage ko te temi ʼaē neʼe ʼau kau ai ki te ako ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1996 ʼi Patterson, ʼi New York maʼa nātou ʼaē ʼe nātou takitaki te ʼu filiale. Ohage pe ko te tokoni ʼaē neʼe fai mai e te hahaʼi matutuʼa kia ʼau ʼi taku kei tūpulaga, koia ʼi te ʼu taʼu ʼaenī ʼe ko taku pilivilesio ke ʼau tokoni ki te kau tūpulaga ʼaē ʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga ʼi tonatou temi tūpulaga.
ʼE hoko atu te tapuakinaʼi e Sehova tana hahaʼi ʼi Kuatemala. ʼI te taʼu 1999, neʼe ko kokelekasio e 60 tupu ʼi te kolo muʼa ko Kuatemala. Pea ʼi te Potu Noleto, mo Saute, mo Esite, pea mo Uesite kua lahi ai te ʼu kokelekasio pea kua maʼu ai te toko lauʼi afe kau fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. Kua liliu te toko 50 kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te ʼu taʼu e 53 ki muʼa atu ko te toko 19 000!
ʼE ʼAu Loto Fakafetaʼi Kia Meʼa Fuli ʼAia
ʼE tou felāveʼi fuli mo ni ʼu fihifihia ʼi totatou maʼuli, kae ʼe feala ke tou tuku tuʼumaʼu tatatou “kavega kia Sehova totonu.” (Pesalemo 55:22) ʼE ina fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu totatou ʼu kaumeʼa ʼofaina ke nātou fakaloto mālohiʼi tatou. Ohage la, ko Helen ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe ina foaki mai te meʼa fakavaka paki neʼe ʼai ai te pepa neʼe tohi ai te vaega faka Tohi-Tapu ʼaenī ʼo Hepeleo 6:10: “ ʼE mole heʼe faitotonu te ʼAtua ke ina galoʼi takotou gāue kinakina pea mo te ʼofa ʼaē neʼe koutou fakahā kia te Ia ʼi takotou tauhi ʼaē ki Tana hahaʼi pea mo takotou kei tauhi kia nātou.”—Weymouth.
Neʼe ina tohi kehe te kiʼi nota ʼaenī: “Toku ʼofaina, neʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke ʼau foaki atu, gata pe ki TOKU ʼOFA KATOA KIA TE KOE . . . ʼE tau mo feʼauga te vaega ʼaia mo koe, pea ʼe ʼau kole atu ke ke hili ki tau pilō, mole ʼuhi he neʼe ʼau foaki atu, kae koteʼuhi heʼe faka ʼuhiga te vaega ʼaia kia koe pea mo te ʼu taʼu ʼaē neʼe ke fakaʼaogaʼi ki te gāue ʼa Sehova.” ʼO aʼu ki te ʼaho nei, ʼe kei hili pe ʼi toku pilō ʼi te filiale ʼi Kuatemala.
Neʼe ʼau tauhi kia Sehova talu mai toku temi tūpulaga, pea ʼi te temi nei, kua ʼau matuʼa, pea ʼe ʼau fakafetaʼi kia Sehova ʼi taku kei mālohi moʼo fakahoko te ʼu gāue ʼaē neʼe tuku mai. ʼI taku lau tuʼumaʼu te Tohi-Tapu, ʼe ʼau toe lau te ʼu vaega ʼaē ʼi taku manatu neʼe feala ke fakaʼiloga e Helen ʼi tana Tohi-Tapu. Neʼe hoko kia ʼau te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia Pesalemo 48:14: “Ko te ʼAtua ʼaenī ʼe ko totatou ʼAtua ki he ʼu temi heʼegata, ei ʼo talu ai. ʼE ko ia totonu ʼaē ka ina takitaki tatou ʼo aʼu ki tatatou mate.”
ʼE ʼau fiafia ʼi te vaevae mo te hahaʼi te ʼamanaki ʼaē ki te fakatuʼuake, mokā toe fesioʼaki anai te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga fuli mo nātou ʼaē neʼe nātou ʼoʼofa kiai ʼi tonatou fakatuʼuake ʼi te mālama foʼou. ʼE ko he toe ʼamanaki lahi! ʼE tou fetāgihi fakafiafia anai mokā tou manatuʼi anai ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼaē “e ina fakafimalie te vaivai”!—2 Kolonito 7:6.
[Paki ʼo te pasina 25]
ʼI te hema ki te mataʼu: taku faʼe, taku tāmai, mo Eva te tokolua ʼo taku tāmai, pea mo toku ʼu tēhinā ko Carl pea mo Clarence, 1910
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko ʼau mo Helen, ʼi te taʼu 1947 pea ʼi te taʼu 1992