ʼE Iku Anai Kapau ʼe Tou Faʼa Kātaki
ʼI TOTATOU temi kua maʼu tahitahiga te kalitate ʼaē ko te faʼa kātaki. Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou manatu, ko te lava ʼo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼe fakalogo ki te lakaga pea mo te temi totonu ʼaē ʼe nātou fai ai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, kae mole fakalogo ia ki te faʼa kātaki. ʼE mole feala ke tou ʼui ʼe ko hanatou hala. ʼE lahi te ʼu fakahāhā ʼi te televisio, mo te lātio, ʼe ʼui ai ʼe feala ke koutou maʼu ia meʼa fuli ʼaē ʼe koutou loto kiai, kae mole koutou gāue kinakina pea mo puli lahi ai hakotou falā. ʼI te temi fuli pe, ʼe tou lau ʼi te ʼu nusipepa he ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi neʼe nātou lava atu aipe tanatou ʼu gāue, pea mo he kau tūpulaga faiva neʼe nātou maʼu te lauʼi miliona paʼaga ʼi te ʼosi pe ʼo tanatou maʼu pepa ʼi te faleako.
ʼE ʼui fēnei e Leonard Pitts, ko te tagata faitohi ʼi te sulunale: “ ʼI he sosiete ʼe tokaga pe ki te meʼa ʼaē ʼe sio kiai, kua hage ia ʼe faigafua ia meʼa fuli. . . . ʼE hage ʼe feala ke fai e he tahi he meʼa mo kapau ʼe mahino ki tona faʼahiga fai, kapau ʼe poto, peʼe kapau ʼe faka mālamagia ia ia e te ʼAtua.”
Koteā Te Faʼa Kātaki?
Ko te faʼa kātaki ko tona faka ʼuhiga ‘ ʼe kita puke mālohi pea mo taupau maʼu hakita fakatuʼutuʼu, peʼe kita kātakiʼi he ʼaluʼaga logola te ʼu fihifihia pea mo tona iku noa.’ ʼE tonu ke kita hoko mālohi atu mokā hoko he tuʼutāmaki, ke tou puke maʼu, ke ʼaua naʼa tou fiu. ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu te maʼuhiga ʼo te kalitate ʼaia. Ohage la, ʼe fakatotonu fēnei mai e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Koutou haga kumi muʼa te puleʼaga,” “koutou haga fisifisi pea ʼe avahi atu anai,” “koutou kataki mo agatonu aipe i te faikole,” “koutou haga puke maʼu te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—Mateo 6:33, MN; Luka 11:9, MN; Loma 12:12; 1 Tesalonika 5:21, MN.
ʼE maʼuhiga ke tou faʼa kātaki mokā mole iku hatatou ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 24:16: “ ʼE feala ke tō tuʼa fitu te faitotonu, kae ʼe mahino papau ia ʼe toe tuʼu ake anai.” Ka hoko he ʼu fihifihia peʼe mole iku he fakatuʼutuʼu, ko ia ʼaē ʼe faʼa kātaki ʼe mole ina ‘līaki’ kae ʼe ‘tuʼu ake,’ mo ‘haga hoko atu,’ pea ʼe ina toe faigaʼi.
Kae ko te tokolahi ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko kia nātou, pea mo te lava ʼaē ʼo iku noa tanatou ʼu fakatuʼutuʼu. Koia ʼe nātou fiu vave ai, he neʼe mole nātou teuteuʼi tonatou ʼatamai ke nātou kātakiʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ka tau mo nātou. ʼE tohi fēnei e te tagata faitohi ko Morley Callagan: “Ka mole iku hanatou fakatuʼutuʼu, pea ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe mole nātou tali lelei te faʼahi ʼaia. ʼE nātou lotomamahi, mo tukugakoviʼi te hahaʼi fuli, ʼe nātou ʼitaʼita ai pea . . . mo fiu.”
ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa. ʼE ʼui fēnei e Pitts: “ ʼE galo kia tatou pe koʼe ʼe tonu ke hoko he ʼu fihifihia, pea ʼe ʼi ai tona ʼaoga ke tou tau mo he ʼu faigataʼaʼia.” Koteā tona ʼaoga? ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE [kita] ʼiloʼi ai, ʼe mole ko he tuʼutāmaki mokā mole lava hakita fakatuʼutuʼu, pea ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe mole hoko anai ʼo talu ai. ʼE kita poto ai, pea ʼe māsila ai takita fakakaukau pea kita mālohi ai ʼi te faʼahi fakasino.” ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te ʼu gāue kinakina fuli ʼe ʼi ai tona ʼaoga.”—Tāʼaga Lea 14:23.
ʼE moʼoni, ʼi te agamāhani ʼe mole ko he meʼa faigafua hakita toe faiga. ʼI ʼihi temi ʼe tou tau mo he ʼu faigataʼaʼia, ʼe hage ʼe mole feala ke tou tauʼi logola tatatou ʼu faiga fakamalotoloto. ʼE lagi hage kia tatou, ʼe mole lava iku tatatou ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼaki te temi ʼe pulinoa takita ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼE lagi tou manatu ʼe faigataʼa fau kia tatou, ʼe mole tou lavaʼi anai, pea tou lotovaivai ai, peʼe tou lotomamahi ai. (Tāʼaga Lea 24:10) Kae ʼe fai mai e te Tohi-Tapu te fakaloto mālohi ʼaenī: “Aua naa tou lotovaivai i te fai o te lelei, koteuhi e tou utu anai moka hoko mai tona temi, [mo] kapau foki e mole tou lotovaivai.”—Kalate 6:9.
Koteā ʼAē Ka Tokoni Mai Ke Tou Faʼa Kātaki Ai?
Ko te ʼuluaki faʼahi moʼo kātakiʼi he ʼaluʼaga, ʼe ko te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu lelei ʼe feala anai hatatou fakahoko. Neʼe lagi mahino te ʼapositolo ko Paulo ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei ki te kau Kolonito: “E au lele fenei, e mole au hoko lele feiape; e au fuhu fenei, e mole au hoka te aele.” Neʼe ʼiloʼi e Paulo, kapau ʼe ina loto ke fua tana ʼu faiga, pea neʼe tonu ke mahino lelei ki tana ʼu fakatuʼutuʼu, ohage pe ko te fakahaga e te tagata lele tona ʼatamai ki tana fakalaka ʼi te laini fakaʼosi. Neʼe tokoni fēnei kia nātou: “Pe e mole koutou iloi ko te kau lele i te malae faigaoi, e natou lele fuli, kae ko te tokotahi e ina mau te fakapale? Koia, koutou lele ke koutou mau ia.” (1 Kolonito 9:24, 26) ʼE tou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
ʼE ʼui ia Tāʼaga Lea 14:15: “Ko ia ʼaē ʼe fakasiosio tonu ʼe tokaga ki tana haʼele.” ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou toe vakaʼi ʼi ʼihi temi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo totatou maʼuli, ʼo tou ʼeke pe koteā ʼaē ʼe tou fia fai pea mo te ʼu fetogi ʼaē ʼe tonu ke tou fai. ʼE maʼuhiga ke tou mahino lelei ki te meʼa ʼaē ʼe tou fia fai pea mo tona tupuʼaga. Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu te ikuʼaga ʼo tatatou fakatuʼutuʼu, pea ʼe mole tou fiu anai. ʼE uga fēnei tatou e te tāʼaga lea fakaʼatua: “Ki ʼou mata, ʼe tonu ke sio fakahagatonu ki muʼa, . . . ke [feala ai] ki tou ʼu ala fuli ke tuʼu mālohi.”—Tāʼaga Lea 4:25, 26.
Kapau kua koutou ʼiloʼi takotou ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼe koutou vakaʼi leva peʼe feafeaʼi tona fakahoko. Neʼe fehuʼi fēnei e Sesu: “He ko ai ae ia koutou, e loto ke ina fakatuu he tule, pe e mole nofo ifo muà o vakai tona totogi, pe ina fakatuu ia o osi aki te mea e ina mau?” (Luka 14:28) ʼO mulimuli ki te pelesepeto ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tōketā ʼo te ʼu mahaki fakaʼatamai: “Ko te meʼa ʼaē neʼe ʼau fakatokagaʼi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lavaʼi tanatou fakatuʼutuʼu, neʼe nātou mahino lelei ki te pikipikiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi tonatou maʼuli pea mo te tupuʼaga ʼo te hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia. ʼE mahino ki te hahaʼi ʼaia, kapau ʼe nātou loto ki he meʼa pea ʼe tonu ke nātou fai ia meʼa fuli ʼe ʼaoga moʼona fakahoko.” Ko tatatou mahino lelei ki te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo fakahoko he fakatuʼutuʼu, ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou tokagaʼi tuʼumaʼu te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼE faigafua age anai hatatou toe faiga mo kapau neʼe mole iku te fakatuʼutuʼu ʼaia. Neʼe iku te fakatuʼutuʼu ʼa Orville pea mo Wilbur Wright he neʼe nā maʼu te manatu ʼaia.
Kae kapau ʼe mole hoko takotou fakatuʼutuʼu, koutou vakaʼi pe koteā te lelei ʼaē ʼe feala ke koutou maʼu mai ai pea ʼe tonu ke liliu te faʼahi ʼaia ko he meʼa ʼe ina akoʼi koutou. Koutou sivisivi te ʼaluʼaga, mo koutou vakaʼi pe kofea ʼaē neʼe koutou faihala ai, pea koutou fakatonutonuʼi ai takotou hala peʼe ko tokotou vaivaiʼaga. ʼE tokoni mai kia tatou mokā tou palalau ki te faʼahi ʼaia mo ʼihi, koteʼuhi “ ʼaki te tokoni ʼe tuʼu mālohi te ʼu fakatuʼutuʼu.” (Tāʼaga Lea 20:18) ʼE mahino ia, ʼi takotou faiga, ʼe tuputupu ai takotou faiva mo tokotou poto, pea ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tokoni atu anai ke hoko takotou fakatuʼutuʼu.
Ko te tolu faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te faʼa kātaki ʼe ko takita faiga tuʼumaʼu. ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tatou e te ʼapositolo ko Paulo: “Kae ko te mea kua tou tau ki ai, tou alu ai.” (Filipe 3:16) Ohage ko tona ʼui e te tahi tagata faiako, “kapau ʼe kita fakapotopoto pea mo kita faʼafai lolotoga he lakaga pea ʼe fua anai.” ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te hisitolia ʼiloa ʼo Ésope, ʼo ʼuhiga mo te fonu pea mo te lapino. Neʼe ko te fonu ʼaē neʼe mālo ʼi te lele ʼaia logola neʼe lele vave age te lapino. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te fonu neʼe tokaga tuʼumaʼu ki te faʼahi ʼaia, pea neʼe faiga mālohi kiai. Neʼe mole ina tuku te lele ʼaia kae neʼe ina filifili te ʼaluʼaga ʼo te lele ʼaē neʼe ina lavaʼi pea neʼe kātaki ʼo aʼu ki tana mālo ʼi te lele ʼaia. Ko ia ʼaē ʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu lelei pea mo faiga tuʼumaʼu, ʼe lotomālohi anai pea ʼe mole fiu vave anai peʼe tuku tana lele. Ei, ‘koutou lele ʼi te faʼahiga lele’ ʼaē ʼe koutou lavaʼi.
Koutou Filifili He ʼu Fakatuʼutuʼu Lelei
ʼE mahino ia, ke maʼuhiga te faʼa kātaki, ʼe tonu ke tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu lelei. ʼE faiga ʼihi ki he ʼu meʼa ʼe mole nātou fiafia ai. Kae ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Kia ia ae e ina sioʼi te lao mooni, ia te lao o te ateaina pea nofo ai, . . . e manuia anai i tana gaue.” (Sakopo 1:25) Ei, ʼe ko he fakatuʼutuʼu lelei hatatou ako ke tou mahino ki te Lao ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ko te Lao ʼa te ʼAtua ʼe fakatafito ki tana ʼu lekula haohaoa pea mo faitotonu. Ko ia te Tupuʼaga, pea ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa tana ʼu fakatupu. Koia, kapau ʼe tou haga ako te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo tou maʼuliʼi, pea ʼe tou maʼu moʼoni anai te fiafia ʼi tatatou haga fai feiā. ʼE fakapapau fēnei mai e Tāʼaga Lea 3:5, 6: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa . . . ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonu anai tou ʼu ala foufou.”
Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼui e Sesu ko te maʼu ʼo te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo Sesu, ʼe “ko te faka ʼuhiga [ʼaia] ʼo te maʼuli heʼegata.” (Soane 17:3, MN) ʼE fakahā mai e te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi “te u aho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼaenī. (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:3-13) Kua ōvi mai te temi ʼaē ka pule ai te Puleʼaga faitotonu ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼo te kele. (Taniela 2:44; Mateo 6:10) ʼE fakatuʼu anai e te puleʼaga ʼaia te tokalelei, mo te mahu, pea mo he maʼuli fīmālie maʼa te hahaʼi fakalogo fuli. (Pesalemo 37:10, 11; Apokalipesi 21:4) ʼE ʼui fēnei ia Gaue 10:34: “E mole fakakehekehei e te Atua he tahi.” Ei, ʼe fakaafe te hahaʼi fuape ke nātou maʼu te ʼu lelei ʼaia!
Ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi ʼāfea ʼe fonu ai te poto pea ʼe maʼuhiga. ʼE ʼaoga he temi lahi pea mo hakita ʼu faiga ke kita mahino kiai. Kae ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua—pea mo tatatou haga kumi te ʼatamai mālama ʼaia—ʼe tou mahino gafua anai ki te tohi ʼaia. (Tāʼaga Lea 2:4, 5; Sakopo 1:5) ʼE mahino ia, ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼe lagi ko he meʼa faigataʼa. ʼE lagi tonu ke tou fakatonutonuʼi tatatou fakakaukau peʼe ko tatatou ʼu aga māhani. Pea ʼi tatatou ako te Tohi-Tapu, ʼe feala ke fakafeagai mai totatou ʼu kaumeʼa pea mo ʼihi ʼo totatou famili ʼi tanatou manatu ʼaē ʼe lelei te meʼa ʼaē ʼe nātou fai. Koia ʼe maʼuhiga ai te faʼa kātaki. ʼE fakamanatuʼi mai e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe foaki anai e te ʼAtua te maʼuli heʼegata kia nātou ʼaē ʼe “kataki i te fai o te u gaue lelei.” (Loma 2:7) ʼE fiafia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te tokoni atu ke koutou fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia.
Ke mahino papau kia koutou, ʼe iku lelei anai takotou ʼu fakatuʼutuʼu mo kapau ʼe koutou faʼa kātaki ʼo ako pe ko ai te ʼAtua pea koteā tona finegalo, pea mo koutou kātakiʼi ʼo maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ako.—Pesalemo 1:1-3.
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE iku anai takotou ʼu fakatuʼutuʼu kapau ʼe koutou haga ako pe ko ai te ʼAtua pea mo tona finegalo
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 4]
Culver Pictures